Beogradske novine

Iz 1 a z I:

rinevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevi: U Oiogrtd« | u knjliiml »pisjtanutlm >0 c. I kr. Siti pa otjinl »i . . . , • hilnrc U HnitiklJ-fiionlJI, Biml-Hcrcigoilnl I OalmlciJI po cljml •*. ..... 10 hiiin Izm oiog podruija po cljmi od. . . . II hitin

MjeooCna pretplata: U Beogridu I u knleiimi »poijodnutlm od I. I kr. Coti u MJno | otipiu poliu . . « *•_ U Ooogrndu ti dootaiom o kuCo ... K i-*e 1 U Hrutako J -SluonlJI, Boanl- Horoflgiiinl i Dilmacljl ...» 2 M U ostolim kmjeiimo Austro-ugorsiro monarhijo K 3 U inostnnotiu « d se

= Oglasl po cijeniku.

Urednlštve: BE06RAD, Vuke Karadžića ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanje pretplate Toplićin venac broj 21. Telefon broj 25. Prlmanje oglasa Kneza Mlhajla ul. broj 33.

Br. 128.

BEOGRAD, petak 11. maja 1917.

Godina III.

Suzbijeni napadaji masa u zavijutku Crne Reke uz najteže neprijateljske gubitke. — Sastanak ministara skandinavskih država u Stockholmu.

Rotnl izujGštall. izvlešti] flustfo-ntorskot SlnvnoS stožsra. Kb. Beč, 10. maja. Na nl jednom bojištu nema osobitfh' dogadjaja. Zamjenlk glavar« generalnog stolera pl. H5fer, podmaršai.

lzvjeStaj njemačkoi vojnos vodstva. Kb. Berlin, 10. maja. Zapadno bo]‘§te: Front prijestolonasljednika Rupprećhta bavarskocfj Kod A r r a s a povećava se topnička borba. Naši rovovi zapadno od Lensa i Aviona bili su jučer cilj uzialudnih neprijateljskih preduzećaF r e s n o y je ostao i daljo u našem posjedu u prkos svih napadaja Engleza. Oko posjeda Bullecourta vode se bojevl sa izrajeničnom srećoni. Front njemačkog prijestolonasijednilca: Izmedju Soissonsa i Reimsa pojačala se s vremena na vrijeme borbena djelatnost, ali u vrlo umjerenim granicama. Na Winterbergu i kod S t. M a r i e istočno od C o r m i c y-a odbiieno je više neprijateljskih napadaja u ogorčenoj borbi na nož i našim protivnapadima. Sjeveiro-zapadno od Prosnesa ostali su bez uspjeha neprijateljski djelimični napadi. Front vojvode Albrecb'ta .vvfij-ilemberškog: Na više odsjeka uspješno su završena preduzeća naših izvidničkih odjelenja. 9 neprijateljskih letilica sv'aljeno je u vazdušnoj borbi, a jedna je uništena vatrom našeg topništvaIstočno bojište: - ' Na N a r a j o w k i, kod Brzezan y-a i na pruzi T a r n o p o 1-Z1 oczow pojačala se s vremena na vrijeme topničlca vatra i djelatnost bacala mina. Maćedonsko bojište; Na ovom bojištu nastavliena J e b i t k a jučer sa n a j v e ć o in ogorčenošću i nadmašila je s v o j o in ž e s t i n o m s v e b o r b e, koje su se do sada vodile ovd j e. Sjevero-zapadno od B i t o 1 j a nijesu uspJeli neprijateljski napadaji, koji su bili upereni protiv našili visinskih položaja. U zavijutku Crne Reke odbijenu su u širini od 16 km prcduzeti napadaji Talijana, Rusa i Francuza u

masama, koji su bili pripravljeni najjačom topničkom vatrom i bacalama mina, a ponovljeni su od jutra do u noć. Nepvijatelj je p r e t r p i o v r 1 o t e škegubitke. Sjevernood Vodene odbijeni su krvavo S r b i, koji su bili provalili u naše rovove. Saveznička njemačka i bugarska p-ješadija u tvrdoj je odbrani i ogorčenim protivnapadom, pomagana svoj i m t o p n 1 š t v o m z a d r ž a 1 a sve svoje položajeisjajnose b o r i 1 aPrvi zapovjednlk glavnog slana pl. Ludendorff.

PodmornRK! serum. U početku je blla riječ. Bila je 'fo riječ francuskih i engleskih zvaničnika, koji su proglašenje njemačkog pooštrenog podmorničkog rata proklinjali kao praznu i smiješnu grožnju. Najbolje glave sporazumnih sila izbacile su svu silu argunienata, kojima su htjeli da dokažu kalco su neosnovane sve neprijateljske nade, a ,,statističari“ briljantno grupiranom zbrkom svojih brojaka tumačili su svijetu neosnovanost neprijateljske note. Njemačka neće moći nikada da sagradi dovoljan broj pođmornica, vikali su svi u jedan glas s onu stranu kanala, a britanskl će admiralitet naći načina i sredstava, da svaki takav pokušaj v'eć u njegovom početku radikalno uguši. Niko se nije nadao, da će saveznici biti tučeni vlastitim svojiin oružjem, da će privredno biti pobijedjeni i upirući se u veliki broj svojili ratnih i trgovinskih brodova, engleska vlada i narod prešlf su preko svega na dnevni red. Danas stvari stoje drugojačjie. Svaki dan, lcoji prolazi od časa kada je proglašen pooštreni podmomičkl rat, pokazuje saveznicima koliko je jako ovo njemačko orudje- Ono što je njemačka državna vlada i zapovjedništvo ratne mornarice proreklo, sada vide neprijateljske slle da je sve to i gorka istlna. Osvećuje se prezir, kojim je odbita ponuda za mir središnjlh vlasti: svagdje se pojavliuje bijeda, a narod sve oštrije zahtjeva kontrolu nad radom odgovornih ijudi. Danas se već ne može ništa lcriti to uvidjaju odgovorna lica kod

simrazumnih sila i svakom prilikom priznavaju otvoreno koliko zlo stoji njiiiova stvar. Naravno, da ovo priznanjc ne može spriječiti i daljnie djelovanj.e njemačkiii i>odmornica za to sebi i s ovu i s onu stranu Occana razbijaju glavu pitanjein, kako bi se dalo radikalno spriječiti ovo zlo. Engleski zvaničnici sami ne znaju šta da rade i dobro im je došao lcrd Carson na kojcga svaljuju pred javnosti svu krivnju, a sve drugo trebalo bi da radi Amerika. Dodušc engleska vlada je preduzela, odnosno odlučila, da gradi čim više novili brodova, novinstvo tvrdi, da će Engleska u budućim dvanaest mjesecima sagraditi novih brodova od 3,000.000 tona, ali ipak ostaje kao glavno materijalna pomoć Amerike. Amerikanski radnici neka rade ita domaćim gradilištima brcdova za svjetsko gospodstvo Engleske i neka se naplačuju iz kredita, koje će davati darežljivi Wilson, a američki brodovi trebali bi da preko noći prenesu preko Oceana jedan inilijun tona čelika, ali na svoj račun ako ili stigne sudbina da padnu žrtvom njemačkili podmornica- Za sada se čini. da Ainerika želi služiti interesima Velike Britanije, jer je kongres zaključio graditi brodove i u tu svrhu votirao milijardu dolara, a s druge strane izjavIjuju amerikanske trgovinske kom&re, da Sjedinjene Drža\-e mogu vlastitom svojom produkcijom opskrbiti svoje saveznike životnim namirnicama. Pravi serum protiv podmorničkog rata činl se da sile sporazuma još nijesu našle. Veliki broj. fantasta razbija đoduše sebi glavu 'raztiim tehničkim igrarijatna najsmjelije. vrste i hoće sva mora da pretvore u jednu veliku baštu u kojoj bi se podmornice livatale kao ptice na lijepak. I ako ovi svi pokušajl imadu jednu barem dobru stranu da traže spriječiti uzroke zla, ipak je jeduo što im fali, a to je d u h, koii radi iza materije, duh, koji dobiva bltke, pretražuje mora, podiže narode i snažan i jak gradi svjetsku povijesnicu.

Meotroniceni podmornltki rnt. N<>va potapljanja u Atlantskom okeanu. Kb. Berlin, 10. maja. VV o 1 f f o v u r e d javlja: U Atlantskom okeanu potopljeno je ponovno 5 parnih brođova i 4 jedrenjaka sa ultupno 22.500 tona.

Dalekometni njemački topoviN e m o ć e n g 1 e s k e r a t n e mornarice. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“). Bern, J0. maja. Na pitanje, zašto oslone tačke niemačkih podmornica na flandrijskoj obali nijesu još uništene, izjavljuje jedan saradnik pariškog ,,J ourna koji se sada nalazi kod engleske flote ovo: Na žalost, engleski brodovi, čim se pribiiže obali, ulaze u vatru njemačkih obalskih baterija, a nijesu u stanju ni jedan metak da ispale. U r a z n i m p r i1 i k a m a s u e n g 1 e s k i monitori d o 1 a z i 1 i 33 k i 1 o ni e t r a o d o b aI e u o d 1 i č n u z a p o r n u v a t r u. Potopljeni »eutralni brodovj. Kb. Kopenhagen 10. maja. Ministarstvo spoljnih poslova ob’javljuje: Prema brzojavu danskog poslanstva u Londonu potopljen je u Sjevernom moru parni brod ,,M a x i e“, koji sc nalazio na puiu iz Norveške za Englesku. Dva su čovjeka posade poginula. Kapetan danskog broda ,,E 1 is a b e t li“ brzojavlja, da je potopljen u Atlantskom okeanu jedan mali brod koji se nalazio na putu iz Amerike za Englesku. Zuačaino priznanje. Kb. Bern, 10. maja,,Đ a i I y T e 1 e g r a p h“ donosi odocnienu vijest iz Ne\v-Yorka, prema kojoj je lord P e r c y, Član britanskog izvanrednog izaslanstva izjavio o podmorskom ratu. Pitanje o brodskim transportinm nalazi se na prvom mjestu. Ono je vrlo ozbiljno. S a s a d anjim tokom uništavanja ne m o ž e današnja britanska gradnja brodova i američka, koja je stoji u izgiedn, i ć i u k o r a k. Obe gradnje moraju se znatno povećatiBojazan od podmoruica. Kb. Amsterdam, lO. maja. U uvodniku o američkim mjerama protiv uvoza životnih namirnica u neutralne zemlje ukazuje „Allgemeen Handelsbladet“ na innoge neopravdane prekore, koji se dobacuju neutralcima od strane engleske i francuske, a u novije vrijeme i od strane amerlčke štampe, te piše: Vrlo ozbiline posljedice, koje će pooštreni rat pomoću podmornica imati po sporazumne sile, objašnjavaju nervozu, koja daje povoda za tako neopravdana tvrdjenja. Uspjesi podinornica su svakhn danom veći. Ako se ovi budu množili kao do sad, onda će nastati bojazan najozbilinijih posljedica naročito za Britaniju. A to sc sasvim dobro uvidja u Elgleskoj.

Položa] nti zflpodnom bojlitu. Borba za vazdušnu prevlast. Kb. Berlin, 10. majaW o 1 f i o v ured javlja: U mjcsecti aprilu naši protivnici su izgubili svega 362 letilice i 29 balona. Naš gubitak iznosi svega 71 letilicu i 10 balona. U 362 iz borbe izbačenili neprijateijskih letilica učestvuje sam zapadni front sa 350 letilica. (U našem prekjučerašnjem broju mi smo taj pogrješno štampali. O. Ur-). Pojedinačne pobjede su ovako izvedene: 299 u vazdušuoj borbi, 52 sa odbranbenim topovinia, a 11 Ietilica morale su se iz drugih uzroka spustiti iza naših linija. Od tih letilica lialaze se 171 u našim rukama, 181 paia je sa onu stranu naših linija, a 10 ie primorano da se sa onu straiiu linija spuste na zemlju. Od kolikog su obima bile posljednje borbe i s kolikim se ogorčenjem borilo za vazdušnu prevlast, kazuje činjenica, da su njemačke vazdušne snage samo u mjesecu aprilu uništile skoro polovinu neprijateljskih letilica koliko u cijeloj prošloj godini, 362 u apriiu 1917. prema 784 u cijeloj 1916. godini, skoro tri puta toliko, koliko u r.ajuspješnijem mjesecu prošie godine (362 ptema 133 u septembru 1916.).

Knvlco Enjieske zhož rnlfl. Dr. Jakob Ruclitis napisao je raspravu pod naslovom ,,I s t o r i j a postanka rata“ i ovu je raspravu nagradio istorički seminar bernskog univerziteta.^ Ova je rasprava u toliko značajnija, što ju je napisao prii>adnik jcdne neutralne zernlje i što ju je nagradio najviši naučni zavod iste zemlje- Pri pisanju te rasprave pisac se služio isključivo e n g 1 e s k i in izvorima i pomoću njih dolazi do ovih zakljttčaka: Tvrdnje Greyova i njegovihš pristalica, kao da su se državnici sp&razttmniii sila trudill da otklonc rat, iščezavaju pred nepobitnom istirtom, d a su se ti državnici baš naprot i v s v o j s k i t r u d i 1 i, d a i z a z ov u r a c i z m c d j u R u s i j e i F ra nc u s k e s j e d n e i i z m e d j u N j emačke i Austro-Ugarske s druge strane, Sazanov je uzeo spor izmedju AustroUgarske i Srbije za polaznu tačku evropskog spora, a Gr ey je odmab t u i z 1 az nu t a čk u u s v o j i o i n a t o j o s n o v i o tp o č e o t o b o ž n j e s v o j e p o k uš a j e z a m i r. Nigdje se ne vide, da je Grey bio voljan preduzeti takve diplomatske korake, koji bi Rusiju bili primorali na pristanak, da Austro-Ugarska bez ićijeg uplitanja riješi svoj spor sa Srbljom. Pošto je Austro-Ugarska izjavila.

Podlistak. Žlv. Vujić; Osobine moderne žene. Nikad i ni u koje vrijeme, ono što se misli i ono što se kaže, ono što se hoće i ono što se može, nUe bilo u tako velikoj suprotnosti kao danas. Tako ljudi danas zahtijevaju, da im žene prije svega budu dobre, štedljive, odane, mile, ljupke. vjerne... Ko bi gledajući oko sebe vjerovao, da je tako u istini? U istini, prva osobina koia se u naše doba, traži od žena jeste — eleganclia. Jer najzad kad muževi ne bi bili zadovoljnl i poiaskani krajnjim luksusom, kojl žene razvijaju u svojim toaietama, u svojim odajama, ja se pitain kako bl one mogle produžiti, da rivali5u u pronalazačkom duhu koketerije? Priznajem da auroritet muževa poĆinje lagano da slabi sve više i više, i da se ,,Glocken“-suknja—<zaista pojavila kao simbol vremena, u kome žena gospodari.-. Medjutim još je uvijek, bar provizorno, čovjek taj, koji u rukama drži novac porcdice i koji ima da plaća račune liferanata. On te račune plača; znači da on pomaže svjesno koketeriju ženinu. I zbilja, toaleta gospodjina postaia je potrebna dobr&m uspjehu gospodinovih poslova. Skupa elegancija ženina odgovara uspjehu nienoga muža. To nije sve. Muževi hoće da im žene budu dobre, vjerne, odane, ljupke i mile. Ako ne griješim, te

su osobine potpuno porodične, unutrašnje vrline. One mogu cvetati i razvijati se samo u nježnoj intimnosti ognjišta, pored jedne matere, koja ih ima i koja ih od sebe odbija kao zrake, pod vladom jednog oca koji tačno zna svoje dužnosti i svoja p.rava. Ali ja iizalud tražim porodice, u kojima joŠ postoji taj nekadašnji partijarhalni život? Svjetske obaveze, posjete, čajevi, trke po velikim magazinima, predavanja, književna matine-a, pozorište gotovo svako veče, toliko zauzimaju modernu ženu, da joj ne ostavljaju vremena da misli na domaće vrline. Ona je zaludjena, jednako je za novim uživanjem, žrtva stalne groznice. A majka, služi za primjer svojim kćerima; majka koja ne će da stari, koja se u pedesetim godinama odjeva kao u tridesetim i koja je odvažna kao neka početnica, u doba kad je već kucnuo čas povlačenja... Balzac je napisao roinan trldesetogodišnje žene; i, u isto doba, bilo je drsko dati ženi od triđeset godina to je biia već starost! — Ijubavne osjećaje- Spisateljica Karin Michaelis pošla je i dalje u „Opasnim godinama“, do četrdesete! Danas bi trebalo napisati roman žene od pedeset godina... Tražl se od žene da bude vjerna, a mlada se djevojka vodi u pozorište, gdje vidl bračnu vjernost ismijanu i pogaženu u ime prava na sreću. Ded, pričajfle joj o supružanskoj vjemosti sutradan po prestavi Bataillove „Lude djevojke!" U tom komadu djevojka je vidila jednog zrelog, sredjenog, slavnog čovjeka, ko-

ji napušta sv r oju ženu, svoju divnu ženicu, tako odanu i dobru, tako nježnu i vjernu, da bi pobjegao s jednom mladom ludicom, kojoj žrtvuje s\'oj položaj, svoje dostojanstvo i svoje dužnosti. I publika se divi tom naopakom heroizmu, publika izaziva ove neukusne ljubavnike. Niko se ne buni! Nečuven uspjeh! Kako ’ćete da tnlada djevojka, koja je gledala ovaj komad, ne pomisli u sebi: prolazi!.-. To je dobro znati... „Kad ja budem žena ili ću preduzeti u napred sve mjere, ili ću se udesiti tako, da me se muž uvijek boji“. Naravno, takvi osjećaji pripremaju krajnii priviačan bračni život. Osim toga, cijela je književnosii danas puna tih egoističklh misii i trefra biti kuražan, pa ili nazvati detnoralizatorskim i poražavajućim. Ćuje se i kaže se samo pretenciozna rečenica: Čovjek i žena treba da žive svoj život, da se potpuno i medjusobno realizuju“. Nietzche-ove doktrine žene spustile sa uzvišenih sfera i uvukle- se u rnoral buržoazije, gdje su ih nočesti i luckasti egoizmi svukli na svoj nivo. A Nietzsche je vidio — zbog toga je on i bio u uzvišenih sfera i uvukle ih u moral uzvišenlm sferama — da je cilj žene u odanosti, vjernosti čovjeku. Ako ko vjeruje, da je o\ r 4 požudna atmosfera, u kojoj živi mlada djevojka, zgodna sredina za cvjetanjo vrlina dobrote, odanosti i vjernosti, onda so užasno vara. Dobrota, odanost, vjernost, rezultante su duha požrtvovanja- I baš taj duh danas nije fcako u milosti naših savremeni-

ka, U svakom slučaju ima jedna osobina, koja mi izgleda bitna, o kojoj nema ni mjesta, koja je veoma daleko, čak na trldeset trećem mjestu: to je iskren o s t. Ima ljudi, trcba vjerovati, da nisu nikad sreli koju iskrenu ženu, ili da oni misle da iskrenost dobro ne priliči ženi. Zaista, žena je tako divno udešena za Iaž. Ona je tu divan virtouz. Ona laž voli, kultiviše je, protežira je iz ljubavi, radi drugih, jer joj se ništa više ne dopada od laži. Ne rccite nikad istinu ženi. pa vas ona preklinjala. da joj istinu kažete: vi će te \idjeti, da će te se, uzalud truditi, da od nje načinite svoga neprijatelja. Recite joj, ne ono što jeste, već ono što bi ona litjcla da bude- Ne mislite da će te očarati prostom i golom iskrenošću, i da će je potvrda vaše Ijubavi, vaše vjernosti zadobifci. Ne; ona je neosjetljiva za ovakvu vrstu naklonosti. Ali budite gluinac, zanimajte njen duh čudnošću vaših navika, budite skion pa će te uspjeti tamo, gdje bi pošten, pamefcan, uzvišen ali prost i iskren čovjek propao. Priznajem da u ovim zakljitčcnna nema ni malo pretjeranog optimizma. Ovo je proizvod dugogodišnjeg isknstva koje sam stekao posmatraiući život naših žena u kući i na ulici. Ovo ne znači da satn neprijatelj žena, zato šfo znam i bilježim njihove mane i pogrješke. Baš u rrotivnom leži istina. Do danas žena je poznavala dva položaja potpuno suprotna: ona je bila rob ili idol- Tukli su je ili obcžavali. Danas, kad je uspjela, da se osiobodi i da stekne intelektualnu kulturu, ženi treba re-

ći istinu i reći joj da se čuva svojih’ dviju bitnih matia: ropske odanosti i prazne sujetc. Ona će biti ravna čovjeku samo onda, kad ona bude jasno g!edala u sebe samu, kad bude rnogla da samu sebe kritikuje. Zato bi mlade djevojke trebaio vaspitati, da misle, da se prepint same sobom, iako da bi mogle sa ljubavlju raditi na svome usavršavanju. Danas se mnogo razvija ličnost mladih ljudi. Obično žena iina dovoljno istaknutu ličnost i zato ona. u braku, mnogo utiče na muža, i prisiljava ovoga da radi po njenoj volji. Dakie, ne treba obradjivati njenu ličnost, već njenu savjest, njenu moć da razlikuje dobro od zla, tako isto njemi volju, kojom će ukročavati svoje živce i oduplrati se svojim čudima. Kad bih morao reći koje su idcalne osobine jedne žene, ja bih rekao:, jedna, jedina vrlina, kako za žene, tako i za čovjeka, jeste: d o s t o j a ns t v o, koje obvezuje na sve đužnosti i koje natjeruje na poštovanje svlju prava. Isto je tako dostojanstvo veoma udaijeno od servilizma I sujete, koketerije, ravnodušnosti, ludila, strasti i ođvratne hladnoćeTo je najsigurnija i najsolidnija baza sveg društvenog morala; Ženu treba vratiti hrišćanskom moralu i ubjediti je: da je emancipacija — za kojom žene toliko žude — velika ludorija i moralno sainoubijstvo mođerne žene.