Beogradske novine

Ncdjelja .... BEOGRADSKE NOVINE ^ 27. mtjt 1917.

, Bfoj 144. Dizanje potouullli brod°va, Prošle nedjelje prikazano je na sa\> tkom mostu blizu Beograda u prisustvu glavnog guvernera, nekolitine generala, višiii fasnika i rukovaoca njemačkog konzulata jeđno sa tehničko-niaritinmog gledišta vrlo zanimljivo djelo. Major Emanuel Q u o i k a, koji je bio prije do'dijeljen konstrukcijonom uredu topiiitkog arsenala, demonstri: ao je svoj vcč prije rata najavljeni palenl za dizanje polonillih brodova. Iznalazač spustio je u dubi|m rijeke jedau ponton, a onda je stavio u kretanje svoj začudno jednostuvni aparat. Poslije jedva 10 časaka već je ponton opet bio izvučen na povrijinu. G. major jjhioika rastumačio je tom prilikom svaku iazu eksperimentiranja svoga k : liko sa snanstvenoga toliko i sa praktičnoga g’e dišta dragocjenoga izun a naročito sada u vrijeme podmorničkoga rata. G. ma or ubrao je na kraju svoga zanimivoga prikaza burno i zasluženo odobravanje. ~~venčanje. U utorak 29. o. m. u 11 sati prije podne, vcnčac'e se moja kči Margita, sa gospotiinom Lconom Zenvanitzerom u ovdažnjoj Jevrejskoj erkvi, Kosm.« ska ulica 51. Pošto naroiitih pozivnica ncće biti, molim požtovanc prljatelje i poznanike, da ovo smatraju 2 a poziv. Čestitanja primaćemo u crkvi. S poštovanjem IGNJAT SCHI.ANGEH i SUPRUGA

31073 fabrlkant strćeta i sodne vode.

Narodna privreda.

Lucerka i crvena djetelina. Lucerka icrvena djetelina najvažnije su dvije krmne (pićne) bilike, koje bi trebao da gaji svaki poijoprivrednik, ier one jcdnako sirove kao i sušene davaju ivajodličniju hranu za stoku. Lucerka je dugovjeena biljka i za to joj se može odvojiti na svakom imanjti jedan komad zemljc za gajenje izvan plodoreda, a drugo jc dvogodišnja biljka i za to se gaji na ejivama kao usjev prcma utvrdjenom plodorcdu. Lucerka se razlikuje od crvene djeteliiie što imade sitnijc lišćc i što joj je srednii Hstić na podužoj peteljki, dok su

kod crvene djeteline sva tri llstiča 11 a vrlo kratkim i podjednakim peteljkama. Lucerka Ui plava vija uspieva najboije u toplom podneblju na svakom zemljištu gdje _se siju ozimice, a u hladnijim krajevima sarno na boljoj zetnlji. Za niu je podcsnlje suvo podneblie nego vlažno. Zemlja treba da je što dublja i trošnija, krečna ilovača s popustljlvom zdravicotn (humus), jcr njcn korjen prodire u zemlju Često i preko četiri metara. Lucerka nc podnosi šljunkovHu i knmenitu zdravicu isto tako kao što joj ue prija ni pođvodno zemljište. U plodorcd se ne uvrstuje s razloga što na jcdn-om mjestu samo ako joj prija zcmljište daie dobre prinose najmanje četiri, pa desct i više godina. Lucerku je najboije sijati poslije dobro odžubrenih okopina zajcdno sa proljetnim usjcvima, a na nadžubrenoan ugaru i poslije repice zajedno sa ozimnim usjevima. Barein pet do đeset godina ne smije sc lucerka sijati opet na istoin zemliištu i ako lucerka na koiem mjestu dobro ne uspjeva obieno je uzrok, što se češče sije na jcdnom mjestu pa se zbog toga zdravica iscrpi. Poslije Hicerke najbolje uspjcvaju strninc, maunasti usjevi i okopavine, jcr lucerka ostavlja zemlju tako iaku, da se za dvije do tri godiiie poslije ne mora džubritiZemlju treba vrlo duboko obraditi: orati u jescn, pa li proljeće opet, zatim zeinlju dobro izmrviti drljačom i valjkom očistiti od svakog korova, a naročito od pirevine. Lucerka se sije i u dniKiin usjevima, a i često sama za sc, naročito u ozinie i jare stmine. Ako se ona siie sama, onda je treba sijati u aprilu, pa do kraja main; kad se siic n ozimnim usjeviina onda se može sijati u jesen ili u proljeće ranije. Ako sc hoće, da sije lucerkuuproljećnim usjevia onda se to čini ili odmah zajcdno sa usjevom ili kad iznikne usjev i tada se drlja branom ili valjkom povalja. U opštc treba sijati lucerku gtišće i to oiuaške t. j. rukom, jer je ovo sijanje bolje od sijanja u vrste. Na jedan hektar treba sjemeua 25 —40 kilograma. Usobito valja paziti, da se u lucerki dok je još inlada ne ugnijezdi korov. Drljanje počinje od drugog proljeća, pa to vaIja raditi svakc godine u proljećc, a osim toga još i ukloniti korov koji sc pokupi u fSscn. Starija Iucerišta treba džubriti dobro izgorjelim dzubretocn iii laporom. U luccrki sc čcsto javlja vilina kosica, koja se većiuom unosi nečistim sjemenom. Cim se opazi, zaraženo mjesto treba odmah prekopaii i spaliti na njemu slamu. Lucerka se kosi č i m s e p o j a v i cvijet. Kosi se do osani puta 11 a godinu, a suši sc na rozgama (rakljaitia). Dobro osušenu Iucerku treba kupiti u jutru ili u večcr, kad je ,.nicka“, i to pažljivo raditi

vilama, jcr inače otpadnc lišće i stabljika je od mapje vrijedmosti. Prinos od jednog hektara je 6—10.000 kilograina sijena, a zelene krme 20—28.000 kilograma. Prinos raste sve do treće godine, a docnijc postepeno opada, ako se džubrenjem ne potpomogne. C r v e n a ili p i t o m a d j e I e 1 i n a je jedna od najvažnijih biljki za hranjenje stoke, a zclenu ju rado jedu i svinjc, zbog čega je i zovu u nekojim krajevima ,,s v i n j s k a d j e t e 1 i n a“. Ona daje slabiji prinos od lucerke, ali za stajsko hranjenje stoke ona je Ijeti jedan od najpotrebnijih krmivih usjeva, a osim toga 1 pčele vole da se sfijetaju na njczin cvijet. Poznate su dvije odlike crvene djele line i to: š t a j e r s k a i b r a b a n s k a. Štajerska djetelina iuiade jdeblje stabljike, otvoreno je zeleuc boie, stizava za košcnje 8—14 dana đoauje, ali je izdržljlvija. Najbolje pogodbe za uspjcvanje crvene djeteline jesu vlažnije podneblie, a zemlja duboka i umjereno teška ilovaća u kojoj ima krcča. Ncuspjeva na pjeskulii i ostalim suviin i posnim zemljama, a isto tako joj ne prija oštra zima bez snijega. Crvemi djetelinu valja sijati na iigaru poslije okopavina i svili ostalih usjeva, koji ostavljaju zemlju u dobrom obradjenom stanju. Na novim se nrože sijati tck poslije nekoliko godina, a na istoj zemlji tek poslije šeste godine. Ova đietelina jc vrlo dobar £redhodni us'evozimniin us’evima. Ako se crvenoj djeteh'ni da mjesto gdje treba, onda niie pofrebiro, da se za nju posebno džubri zemljište. Sije !i se pak posliie d\ ije strnine onua vaija da se šlo boljc džubri. To sc inožc raditi na dva uačina rii da se zemlja nadžubri prije sijanja zgorjdiin stajskim džubretom ili se ponikla djetelina posipa pepeloin ili isprašenim gipsom. Posipavanje se vrši rano izjutra, dok je na lišću još rosa. Za crveuu djeteliuu valja više puta i duboko orati zeuiljo, trehajedobro usitniti i očistiti od svakoga korova. Sije se zascili medjudrugeusjeve,anajradijs se sije u jeemu. Ako se djeteliua sije inedju usjeve posije se naprije samo sjeme usjeva, pa pošto se predrlja, onđa se tck preko toga zasije sjemc djeteline i zavlači preokrenutom drljačom ili brauom. Sije li sc crvena djetelina u oziuiotn usjevu s proIjeća, tada se mora vlačiti ili valjati i ovdje je najbolje siiati omaškc t. j. rukom. Crvena djetelina traje obično dvije najviše tri godine. Treće godiue daće dobar otkos satno onda, ^ko su za nju bile povoljne godine i rodna. Treće godine može samo.ija.gpsluži za pašu. )2a vrijeme rasta valja, čujjgti korov s jeseni ili proljeća još i džubriti i to u jescn stočnim

džubretom, a s proljeća osokom, pepelom 1 gipsom. Obično se prve godine kosi samo jedanputa. Druge *e gođine počinje kositi za zelenu krmu čim izraste 30 santimetara, a za sušenje prije cvjetanja ili za vrijeine cvjetanja. Suši se teže od lucerke, a to 8 tgoa jer imade deblje »tabljiko, za to je valja kositi kad je lijepo vrijeme 1 sušiti na rakljama. Sa jednog hektara kad se kosi dva do tri puta diblva se 4—8.000 kilograma sijena.

Poslijednje brzojavne vijesti. Ruski haos. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina“)., Stockhohtf, 26. maja. ZaTnak giofic© Voronzev; Naškov u blizini Petaograda zaposjeđnut je nedavuo od jeđne razbojničke čete od 240 Ijudi, koja s© prozvala „dobrovoljdma, koji se fcao privrženici oslobodjene Rusije nalaze u borbi“. Olpoelani pučkoustaški vojnici pozvali su razbojničku čotu', da se preda. No razbojnici nijesu se odazvali tom pozivu j još se uvijck opiru. Kb. Stockholm, 26. maja. s „Dagbladet“ javlja iz Haparatida: Helsingforški organ ruskog radničkog savjeta ,,VoIja“ osudjuje ulaz socijal-demokrata u koailicijonu vlađu. List crta beznadne prilike na frontu i veli, da su sve nade uložene u Kerenskog, koji uživa opšte povjerenje. —i Prema daljim izvj.eštajima razabire se, da je ulaskom socijalnih demokrata u koalicijonu vladti kompromrtovan cijeli revohicijonarni pokret. — Konačno se javlja, da je prihvaćena jedna rezolucija, kojom se uskraćuje potpora provizornoj vladi. « Engleska u finansijskom škripcu. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«! Rotterdam, 26. maja. • U prekjučerašnjoj sjednici donjega doma izjavio je Bonar Lavr, da će Engleska, — ako rat dulje potraje, — samo pomoću prisilnoga zajma biti u stanju, da namakne za vat potrebna sredstva. . St'ran« Engleske čete u Portugalu. (Naročiti brzojav. „Beograd. Novlna"^ Madrid, 26. maja.-v Engleski su ratni brodovf iskrcal* na želju portugalske vlađe čet© u O po i« tuiLisabonu. > Tp18 rjskih narodnosti traže autn* nomnu republiku, (Naročifi brzojav „BcogTad. Novina'OV Berlin, 26. maja. Stockholmski dopisnik lista ,,V. o ss i s c h e Z e i t u n g“ doznaje iz Petrograda: Do sredine maja stigao je ruskoj vtadi zahtjev od ni više ni manje nego 18 ruskih narodnosti iz evropJ ske i azijske Rusije za urcdjenjem autononme republike. Ćak su i pojedinf gradovi zahtijevali autonomiju ili tel proglasili samostalnim republikama. >r

Neinrich Hottoni đ. tf. Beć 1 Korlsbal 1 Glavno skladište za Srblju: U vojnom prometu stojeća Ljekarna Protić, Beor grad, Kralja Mllana ullca 87. Ekspozltura pcStanske-usorsite :: Komerciolne Bonke :: u Beogradu — Knei Hihajlova 50.

GLflVNR UPRBVrt CES. I KR. MO MOPOLfl PETROLEJR I ŠPIRlTfl.

Bavi se svima bankarskim pasiovima, poSiljkama novaca iz Austro-Uparsks I za AustrsUjarsku, savaznlSka I neutralna ttržave. 5p«<ijalno odjeljenje aa iiljanje novaca ratnlm aarobljenicima i Interniranima. Prim* uloge I obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. Zasebno odjeljenje za robu sa sve vrste trgov. poslova. Osnovna gtavnka i pričuve 232,000.000 kruna.

h*il shit, rtlibijn tiiitliri

TTONI] SIESSHUBLER ČISTA PRIRODNA ALKAUČNA. &SCL1C&,

Mlodragu RfsKJu, Žencva, za Savu Raduloviča, biv. šefa knjažavačke željezničke stanice, Zeneva. Rade, Stana i Dnško zdravi su. St«na je primila ’dvije pošiljke. Baba je lmirla. Pozdrav Novica i Jelcna Zcjakovič, Nemanjina iilica 3. Beograđ. 30986-8

I

KUDA TAKO HITNO ORFEUH jer se prikazuje vnnredGn progrom

Ogiflšujie u „Beogrndskim Novinonja“

,,PEROCID“ najbolja zamjena plavom kamenu za nlegu vinogracša dobiva se na manje i na viss kod Avrama $. Koena i tCE BEOGRAD, Saborna ul. 29,

BEOGRADŠK! RFEUM PRiJE BOULEVARD. ULAZ IZ KNEZ MiLETiNE ULiCE

DANAS

dviie veSške PREDSTAUEI u 3 s. po podne i u 7 snti nn ueće

prvi nastup encikiopedista RETTA u svojoj originalnoj komediji na transformacije! „STHflJH eUttUCA" i ostale atrakcije famoznog majskog rasporeda.

»f* K* # rl" rl*.

s

Vlenčanje. U nedjelju 3. juna o. g. vjenčaće se naš sin Adolf Munk, trgovac iz Palanke sa gosp. Žefikom Ašerović, ćerkom gospodina Jakova Ašercvića, u ovd. staroj sinagozi u 4 sata posiije podne. Naročitih pozivnica neće biti. Čestitanja u crkvi Mojsijevoj. U Beograđu, Neti i Gutman Munk.

30887 0

30939

rdlCUHAK vp, naisavraeniji asarat za g kuhanje I grijanje jela z : jest rekord KUKAR. : Koie se dobfti ns komad i ns viSe u mehanlčkoj raežnjt MtLUTSNA MASKOVJČA, Terazije broj 8 u civorlžtu.

mužklh ženskllt i tiiečijih ima u HJepom izboru obućarska radnja MILOŠA SAVIĆA KOLARČEVA L'L. BR. 10. BEOGRAD. 736

B SBHEIHBBaESBElBBHBB S Gvoždjarska radnja llije Toirouitn u Kruševcu ima na stovarižtu sve vrste naibanske i obručne Sinc, gvozdenc i kaljene žice, okova za gradjevfne i sve osfalc gvoždjarskc robe. Takodjc ima svih vrsti boja za krečcnje i malanje, 3079 « kao i holandskog firnajza. lijfflim 1)K knhmdj!. = Proiiaja na velike i laia. BBBBBBBBBBBBBBBBBBB

Beogradjanima poznata hirurška radnja za Izradu vještackih nogu I ruku, raznih utega, mldera za grbave, midera za trbuh (Bauch-Binde), SUspenzora i sve ostale predmete od Iekar» preporučene, kao i #ve ostale guntene artikle, na«j7 lazi se sad pod firmom: Gross & Comp. Btiđapost viu Kirato otcza lOlsz.

PEROCID

it

99 najbolja zamjena plavom kamenu za nlegu vinograda dobiva se na manje i na više kod r . N. GABAJA ==

30603

KRUSEVAC.

Fimpisat

Naibrže fzvršenje pismenih poručblrta

Skice po željt na uvid

frtntR Brod 'k

Naša mila mati i baba t Vsrvara J. Brundik ispnstila je svoju dušu 23. maja noću u 76. godini i sahranjena je 25. ovog mjeseca. Ovu po nas tužnu vijest javljamo srodnicima, prijateljima i poznanicima. Beograd, 26. maja 1917. Stiška ulica 19.

81087

Ožalošćeni:

sinovi: Vladirair i Stanislav, mašin.-žloser; kćeri: Jozefina, Ruža i Zdenka; snaje: Kosara I Zora; zct Mllan Radovanović 1 mnogobrojni unuci i unuke.

Sa neizmjemim bolom javljamo srodnicima, prijateljima i poznanicima, da smo za navjek ostali bez našeg nrilog 'j* Dušana Pavlovića djaka glnrnazlje koji ispusti svoju dušu 22. februara ! osiavi nas, da ga vječito oplakujemo. Aleksandrovac—Kruševac. Ožalošćeni: majka: Milosava; braća: Adam i Diagoljub; sestre: Vukosava, Zorka, Jelena i Nikosava; zet: Vlada, tetka, teća, 1 osiala rodbina. B. 1240.

33=

BEC, VII, Neubaugttriel 34-36. HOTEL OJINBERGER u neposrednoj blizini Westbahnhofa, zgodna veza svima željeznićkim stanicama u Beću. Odlična restauracia, umjerene cilene, Hjepa baSta. <3 Kupafilo u kućl. Elektrićr.o osvijetijenje. [> TeSefcn No. 37447. Lift. v

=Tl

iB

Otlalujte u „Beosradskim novlnama".

Našem milom i nikad nepreialjenom bratu

II «i!osevi[ii-ni[ lakireru fabrike Godjevac preminulom 3.-VII u 23. godini, davaćemo godišnji pomcn 7.-VT. u Krnjevačkoj crkvi. Krnjevo. Nesrctne seslrc: Pelagija, Jeicna 1 Bosiljka, brat Miian, ujna Draga J. 31082 Sarić, brat od ujaka Dragutin.

Tužna i ožalošćena Katarina U. Blagojević sa porodicom, javlja svojim srodnicima i prijateljima, da ih je snašla i druga velika nesreća, da je njiliov dragi, voljeni i nczaboravljeni + Borivoje U. Blagojević preminuo decembra mj. 1916. u svojoj 24. godini. 3io86 Beograd, Vojvode Milenka ulica 11.

Živka i Pera Simić sa porodicom izvještavaju svoje srodnike i prijatelje, da će svome milom i nikada nezaboravljenom sinu t Tanasiiu-Tasi gimnazisti VI. godine davati godišnji pomen u utorak 29. maja ove godine u 10 sati prije podne. Smederevo, 24. maja 1917. 81080