Beogradske novine

Izlazet

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojadlnl brojavl: U BM| nta I ■ kralMlmi z»pksJ*tinutJfn •U o. I kr. C«ta pa cljonl td. . . . 8 kd«r> U HnratzkoJ-SlavonlJI, Boonl - H«rc«givM I DalmBcl|t p« cljenl odj. 10 h»kra bvM cvof podniC|t pa d|Ml «d. I . .12 holtra

MJesečna preiplata: U lM«rad* I • krallvima ztpM|ad«otim »d s. I kr. e«ta zt bojou I otopou poita . . U Beoflradu n dovtovom u kuCu .... U Hrvatiko | •Slovonlji, Bosoi - HoreopovliH I DalmaclJI ........... U ovtolim krijovlmo Austro-vgorok« oiofltHiiJ« U loootronstvu ...........

Oglasl po cljeniku.

2 80 3*4 50

Urednlttvo; BEOORAD, Vuka Karadžića uL broj JO. Talefcn broj 83. Uprava I prlmanja pratplata Topllćln vanao broj 21. Talefon broj 25. Prlmanja oglasa Knaza Mlhajla ul. broj 38. Talafon br. 245.

Br. 150.

Ratni izvještaji.

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, % juai. lstočno i jugo-lstočno bojlšte: NišCa noroga. Taliiansko bojište: Jutnoe je osujećen kod Gorice jeclan neprijateljski prenad; iuače na Soči samo topnička borba i veoma živa lelaćka djelatnost. — Naši borbeni letači oborili su u vazđušnoj borbi dvije neprijaloljske letilice. Na tirolskom frontu privele su loaše lirabre čete u mjesecu maju 8 ča Biiika i 728 neprijateljskik vojnika n za robljenicima, a 10 rnašinskik pušaka i 3 sprave za bacanje granata kao plijen iz Reprijatcljskih položaja. Načelnik glavnog stožera.

Oogadiaji na moru. Od 31. 'maja na 1. juna vladala je u trićanskom zalivn kao i u pog aničnora primorskom području živa noćna letačka djelatnost. Kod toga su naše leliJice^ bacale bombe na željeznička poslrojenja i ostale vojničke objekte n Cervi6P 5 n u i San Georgio die Nogaro ? a vid.nim nspjehom. Neprijateljski letačkinapai na Trst i okolinu usmrtili su jednog dočaka; sh r ama šteta nije nanesena. Za vTijeme noćnog proganjanja uspjelo je našem vrsnom letaču pomorskom poručniku Bamfieldu da obori jednu neprijateljsku letilicu, Nismo. izgubili ni jedne letilioe. Načeluik admiralskog stožera Tnornariee.

l^vještaj njemačkog vojnog vodstva. *• .' Kb. Berlin, 2. jun* Zapadtto bojište: *. - Frottt priJestolonasljedntka R u pprechta bavarskog: Kao I ranljih đana vladala je u •Wyltsch aetskom zavijutku pojačana topnička borbeiia djelatnost. Na anaskom bojištu vatra je bila na«očito žestoka kod L e n s a I sjevernoj oball rijeke S c a r p e. Pri izvidjačkini borbama zadobila su naša jurišna ođjetenia izvjestan broj zarobljenika, m euju njlma ! Portugalaca. Front njemačkog prijestolonasljeđnika: T Kod A11 e m a n t a sjevero-istočno od Soissonsa izveo je jedan westSaitski i jedan hanoweranskl puk napad, ■koji je potpuno uspio, pri tome uspješnc S otpomognuti od dijelova jeđnog okuMiog jurlšnog odjelenja, topništva sprava za izbacivanje mina 1 letača. L tenenadnom naletu zauzet je francusk goložaj u nekih hiljadu metara širint

Pocfljstak. Mlloš Stanojević: Mlada vračarica. , — Sllka sa seia. S vciikiia n,estrpljenjem jc gczđa Stojla čekao da jedinca Milana oženi. Cim ttm je bilo osaminaest godina, gledao jqVeć feoja bl devojka bila najpristojnija za injikučtL Mil^a se potpuno oslonio jis hvog oca, Jcr je znao da tu I inatl ima jilcTa. Tsjihove razgovore o ,tome je uvek ^ušao kroz ključauicu. Jed|iia nedelje gazda Stojan zovmu u sbbtl fevoju v.babu” (tako jo zvao Jelu, svoju 'domaćiou, ina Ida su blli još iuiadij), iTrcče jjoj tia secfnje. Mllan je ddmah piidjctio ida se tu radi o luckom! važnom reiSCTiju, te se brže bolje namcsti tia viri kroz iključanlcu. Otac sedi na klupi porod stola, a mati se šćućurila na stoličici u u'glu sobo. ! i r- Babo, jda že;nlmo ovog našeg obcijaka, poč« gazda Stojan. ivtdiš, doblit 'još jodnog 'radenlka, a imanje nam: je dosta iVeliko, te bi jn,a' Ujemu Jmogle raditi deset 'snaha, a kamo II jedna. Posle toga » za 'Milana je bolje; smiriče se I gledaće s\ oj posao f Milan već Inije hteo tialje VMti i shišatt tpgo lupnu šakama na \Tata, pa naže niz grmj.iiu. — 'A, tijavolska sorto, tako II tf prlsluškuješl Vikp.u otac t Istrča’ napolje. AH ’Milaiv Je već bio ha drugom kraju gradiao. Uzalud ga je mati vikala ,,na dogovor”. Oin Je iz đaleka odgovarao: (— Dogovorlte ise vt sami, all majte 'jš sanio M.ilkiu 'oću,,,. opu Milkit'.. i.,., jtnate jvT ' ' I zbiiia iu veče su se spretnili i otišli

BEOGRAD, nedjelja 3. juna 1917. Godlna III. Topnička borba i živa letačka djelatnost na Soči. Francuski ministarski predsjednik o stockholmskoj konferenciji

fronte i održat protlvu nekoiiko neprijaiteljskih napada. Zarobljeno je tri časnika I 178 ljudi, a zaplijenjene su mnogobrojne mašinske puške 1 sprave za izbacivanje mina- Duž fronta na A i sn i, u Champagni, na objema obalama rijeke S u l p p e s, kao i istočno od M a a s e vladaia je s vremena na vrljeme živa vatrena djelatnost. Front vojvode Albrechta wurtiemberškog: Nema ničeg novog. U toku mieseca maja zarobljeno je na zapadnom bojištu 237 časnika, medju njima jeda<n general, l 12-500 vojnlka. Zaplijenjena su trl topa, 211 mašinskih 1 434 naročltih brzometnih pušaka i 18 sprava za izbacivanje m!na. fstočno bojište: Položaj se ovdje nije promijenio. Maćedonsko bojište: ' Na zapadnoj vardarskoi obali potisli su bugarski bataljuni protivnika iz jednog predstražarskog položaja kod A1 d ž a k-M a i e i odbill su nekoliko protivnapada. Prvt zapovjednlk glavnog slana • pl. Ludendorff. izvjestaj bugarskog glavnog skožera. Kb. Sofija, 2. juna. Mačeđonsko bojlšte: U zavijutku Crne Reke obnovijena .ie orkanska vatra. Na desnoj oba1( V a r d a r a, kod A1 d ž a k m a 1 e, pokušala su noću neprijateljska odjelenia, potpomognuta topništvom, da napad'nu naše istaknu'te položaje, all su našom vatrom zadržana. Prilikom našeg jučeranjeg tiapada zadobili smo zarobljenike, koji pripadaju francuskom puku br- 148. Zaplijenili smo 14 pušaka, 1 mašinsku pušku, jednu spravu za bacanje bombl, 2 sanđuka za ručne granaite 1 drugl materijal. Na zapadu D o Jr a n s k o g jezera lako je odbljen engleski napad, koji je noću blo preduzet protivu naših istaknutih položaja. Na donjoj S t r u m i, u odsjeku izmedju Putkova 1 jezera T a h i n o živahna topnlčka vatra. Jedna neprijateljska četa pokušala je da krene prO'tivu Baraldl Džume, ali je vatrom rastjerana. Zarobili smo jednog engleskog časnika. Na ostallm dijelovima fronta slaba topnička djelatnost. U zavijutku Cme Reke oborlo je poručnik Burchardt jednu neprijateljsku letilicu, koja je pala iza naših linija.

Rumunjsko bojište: Kod Isaccea i Oalaca slaba topnička vatra. Naše topništvo je oborilo jednu tieprijateijsku letillcu, koja je pala u ušće D u n a v a.

Turski izvještaj. Kb. Carigrad, 8. funa. Ni sal jednog fronta nisu javljeni nikakvi osobiti đogadjaji. Ensiesiin I neutrnlcl. Kad su srediŠuje vlas-ti započele pooštreni podntornički rat, blle su prlpravne, da će ne samo Sjedinjene Američke Države preći iz svoje tako zvane neutralnostl u otvoreno neprijateljstvo, nego da će ! kod pravih neutralaca izbiti po koje nezadovoljstvo. Sudbina neutralaca u ovorn ratu nije baš najprijatnija. Oni su izloženi svirn privredniin poglbeljima kao i ratujuće države. nestašica životnih namirnica izazvala je i kod njih veliku skupoću. Kraj svega toga zaslužuju on! ili bar veliki dio njlh, opravdanl ukor što oni sve neprijatne posljedice podmorničkoga raita svaljuju na središnje vla3ti i što zaboravljaju, ko je zapravo njlhov ugnjeitae. Slobodu mora nije unišilla Njemačka nego E n g I e s k a. Engleskia je, što je duije trajao rat, uzimala sebi sve bezobiirmje pravo, da stavl pod svolu kontrolu nesaino brodarstvo nego i privredni život u neutralnim državama, što sve vrljedja najprimitivnije bustanove medjunarodnoga prava. I; nijedna se neutralna država nije usudik.'tia u svoju obranu poprhni strožlje mjere I sve su se zađovoljile protestima, ali su pokorno snoslle jaram engleskih konsula, agenata I špijuna; sve su one dozvoltle, da u njihovim državama Engleska uvaža svoje crne listlne i ne brane se da polažu raćun o svakom parčetu uvezene robe' Čim je započeo pooštreni podmornički rat naravno da se i položaj neutraIaca pogoršao. Potapanje neutranlh brodova u granicama zatvorenoga područja, mora se provodltl već iz razloga, što Engleska od uvijek zloupo-

gazda Stevinoj kudi', da isp'rose njegovu; Milku. p.n 5h tado primt 1 odmah naredi tia se izfnese krčag Irakije. No 'taj tre;nutak je najžudnije očeldvala' Milka. Odav'na voli ona Milana, 1 to je materi otvoreno pviznaia: I — Kad iu kolu pojgra kraj me.ne, pa kad ine pogleda, mcni kao da nešto živo migolji 'oko srca! i Materi je tp pravo bik>, jer je Mllapov 'otac (imućan i ugledan u seht, a sam' Milan pak pošten momak. Cak je naučila MilkU da vrača, te tia ga tako privuče. Petalc je Ibio tia'n, kada vradžbine .imaju hajboljeg 'dejstva. 'Zato |je Milka toga dana u veče, kad Sse na nebu pojave zvezdh izlazila ina kraj seia Sa švojiin bratićem, i poreti potoka titpočcla Vračanje. Dodje do plota, inhvati šo za iedan kolac 1 tresući ga otpočno: t— Ja tresem kolac, kolac tr.se plot, plot trcse potok, potok trese zemlju, zemlja trese Ti.ebo, nebo trese zvezde, zvezdei trcsu djavole, đJavoH tresu moje đufmanke, koje mi iMilana mog otimaju. .Neka kolao đrži plot, zemlja neka držt hebo, nebo nekai drži djavole, djavolf neka drže moje dušmanko dok se ia sa Mllanom 1 jnojitn vetičam. Kad ovo izrekne, okrene se jstoku I prekrstlvši se tri put, vraća se natrag. Znala je ona i đrugih vradžbina. iTako, čim tione«e krčag rakij« pred prosioce, tzadje materi u kujnu (upita šta đa vraža. i — Neka. i’ćeri, sati već ma treba više; sTgurno ćeš biti isprošenal blago joj odgovara mati. i f— Znam, al’ sigumije jbi bilo da hešto bar učinfm! — E, pa kad baš ’oćeš, Onda fdl pođ jabuku, očitaj đvadeset I dva puta ,,Oče Naš.. i toliko puta spomeni Milana.

I đok je Milka čitala „Oče N a S • • pod jabukom, gazda Stojajn je ,u sobi uzeo reč f važno počeo: i i— Brat Stevo, ja’ mlslinf da t! vcć pogadjaš što sino ml potegli večeras k tebl. Rad šam đa sastavimo tiecu, da se oprijateljimo f srodimo. i 1 { j !— Pa, brat Stojo, ja bih rado hteo, jo đino 'ako Bog ,i Sreća posluže. Samo.... maš ja heinam baš mnogo miraza uz đevojka, skronmo otigovara, gaz'da StoVa i sleža ramenima. — 'Za to ćemo lako, ako nam je tio pr}jatcljstva. |Eto, tiaćeš ml frideset banke gotove pare, iB dvadeset banke I pet ovco sa jaganjcima. ' i I ' i— 'Znaj žta’ je, brat Stajo, jdevojka ima na gusl dukate, što sam joj jcsenas kupio ža petnaest banke. Ncka u mesto drugih para budu ii tiukati, a daću ti pet ovce 'sa jaganjcima, pa aio Bog da, te ml se srećno oprasi svdnja, đaću ja našoj đed f jeđno prase.... znaš.... svinje BU mi od dobre Tase. i »— Ne, ne, brat Stcvo, daj .onda petnaest banke, pet ovoe s jaganjchn« 1 svlnju. I I Oazđ« Steva se mato zamislt, pa orida pogleda fi tavan, zatim u svoju domaćicu, 1 pruži 'ruku. i |— ! E, pa, neka fe srećno, Stojo, daj ruku! ! i i i Oazda Stojan ustade, pružl ruku 1 povuče šTioga prijatelja k sebi. K- Hodi, prtšo, đa Bo zagrllmo I poljubimo! I I < Odmah dozvaše Milku, koja ša štrahom Udjo u sobu. Bojažljlvo pridj's rud gazdfl StojanovoJ I poljubi je. | .— Hvala ti, snaho! 'Budi svagda sro tna, Zđrava 1 veseTa! reče joj on I pruži joj jdukat \ < Ona ga još jednom poljubi, pa onda

trebijava r.eutralne zastave I ratnc znakove i više se puta dogodilo, da je ovakav neutralni brod u posljedtiji čas skinuo masku 1 otvorlo vatru iz svojih topova. Ovti zlu upotrebu nije pokušala ni Amerika a ni druga koja neutralna vlast đa spriječi. Sto vlše, engleska jo vlađa upoitrebila ovu priliku. da još vlše uvjeri tteutralce, kako Je jedino Njemačka njihov neprijatelj. Tako je Engleska poslije proglašenja pooštrenoga podinorničkoga rata zadržala u svojim rukama sve neutralne brodove, samo da ne mogu na vrijeme i do odredjenoga roka isplovlti iz zabranjenlh voda: to je izazvalo u neutralnim zemljama veliko nezadovoljštvo nanavno opet — profiv Njemačke. Njemačka je odredlla i novl rolc, ali se ni za to nlje brinula Engleska nego je i dalje zadržala neutralne brodove i ovdje je uzrok što nordijske države netnaju dovoljuo svojih brodova, da svoje stanovništvo opskrbe potrebnim životnim namirnicama.

Austro-Ugarska. Njemačka štampa o prijestonoi besledl. „Vossische Zeitung“ p'še: Prijestona besjeda istiće aoni Anst ri jj u! s velikom množinorn pifanja' i njenom voljom’ za izvodjenje velikih novina, s pftlja i umitri. U pouzdanom savezu sa Njemačkom, Turskom i Bugarskom ditnavska monarhija je osiguraia svoj po’o;žaj kao erropska velesila. Tirne joj se daje mogućnost, 'd a i u u n u t a rn j o j politiki podje novim putevima. Skoro čudnovato zvoni u ustima jcdtiog Habsburgovca ono svježe vjerovanje u demokraciju. Cijelim govorom provejava slični duh', koji je i unskršnjoj 'poslaruci njemačkog cara; moćnim načinom iskazana je volja za socijalnu državu. Prijestona besjeda obećava podmladjivanje dunavske monarhije, čuvainjern onoga što je u davnini oprobano. „Deutsche Tageszeitung" završuje svoj članak riječima: Prijestonu besjedu provejava duh mladaiačkog iskrenog idealfzma. Pokret za mir.

Sada se odlučlla Njemačka po treći pufta i odredila je novi rok za 1. jula, rta kojt ’će dan moćl isplovitl !z zabranjenih voda svi neutraJni brodovl, budu li ozuačemi stanovitim oznakama i budu li plovlll odredjenim putem. Sre'dišnje su vlasti na ovaj način pokazale da rade sve, samo da olakšaju položaj neutralaca i dokazaie su ponovo, da ne žele privredno oštetiti neutralce- Svako može viđitl ko je pravi neprijateij neutralaca: Njemačka, koja pruža neutralcima sve olakšice ili Engleska, koja nastoji, da sve te mjere paralizira i da upregue neufralce pod svoju vlast, pa da joj tako pomogtiu izvojovati svjetsko go9podstvo. Borba podmornlcama prorlv. Eugleske ne vodi se dakle samo u interesu središnjih vlasti, nego i u interesu ineufralaca, jer samo je tako moguće, da se slomi englesko gospodstvo i lzvojuje ona slobođa mora, koju danas Englezi uskraćuju nesamo svojim neprijateljima nego 1 neutralnim držayama. svog joca, Milanovu majku, zatim svoju, 1 najzad jpridje 'Milanu. I r.jega poljubi' u Iruku, 'na što joj on dađe jabuku, tia kojoj feu bilf utisnuti' komadl novca raznlh vrsti. I i i Posle |ovoga pastade pregovaranje 0 svadbi. |Oazda Steva se pravdao da još nije jbaš sasvltn spreman, 'da devojka treba da urcdi svoje darove 1 đa je bolje pričekati jmaio. Alf ‘gazda Stojan ,nl da čuje 0 |odlaganju, jer se boji ,,da se neko no predomisli.” jZato utvrdiše da svadba bhde u Itreću inedelju. | Milanovi j Milkini roditelji 'sn sc bodato spremili za taj dah'. Gazda Stojan je zaklao Ude da se od .njega spremi ,,varivo jza 'narod,” a Zaklao 1 ispekao pekoliko prasadi za kuma, starog svata i drugo '„velike goste.” Oazda Steva ojrit skupio čitavu četu d evojaka, koje šu pomagale Milki da spremi r uredf dar, kako bl svald svat bio dariva,n. Samo svake desete gotiiae Se vldi u soiu takva' svadba, kao što bcše Milanova. Pred svatovima su sviral! jedni' sviraći, fl pozadi tirugi Pazume se da je u prednjem I zađnjem '„oršestm” bio po jedan bubanj, od Čije je lupnjave celo selo ječalo. Veselje je trajalo tiva dana, a trećeg danasuse ,,povraćali“ samobliži rodjaci Toga trećeg dana Milka je već radila u kući. Svekrva joj je pokazivala gtie ja šta U kući, ođ priUlce Olnako, kakO sa đrugom prcdaje dužnosf. Milka je dobro pazila i trudila »e da upamti šve što joj se kaže. Za pola godiue je (U9pela da zadobije sve 1 da je Svi za\ r ole. I No jeđne tvečeri Joj so dogodi prtlična nezgoda. iPošto su f'ečerali rano, « nisu morali ž»iriti da 'legnu, to su svi ostaii da Irazgovaraju. Milan potraži krčag

Amerika i stockholmska koniei enclia. Kb. Stockliolni, 2. juna. ' Holandsko-skandinavski odbor pcslao je brzojavkrt na predsjednika W i 1 s o n a, u Washingtonu, u kojoj se protestira protivtoga, Što deleg&ti američkfh socij&lista nijesu dobi« ii putnice za kongres rt Stockbolm. Odbor se nada —• veli se u brzojavci — đa ovdje pređieži samo jearta pomutnja, jer je konferencija sazvana u prvom redu na temeljima i prineipima, koje je predsjednik Wilson razvio u svoni govoni u senatn. Bude li ainerička vlada, i dal.e isiuaćivala izdavanje piitnica, signmo ]■', da će ovaj postupak ostati zagonetan u demokratskirn državama. Brzojav srt potpisali Branting kao pođpredsjednik i Huysmanns kao tajnik odbora. Francuska i stockiiolmska konferencija. Kb. Pariz. 2'. juna. U đanašnjo] 3 jednici komore ra'spravljena jo interpelacija, kojit su podnijeli socijalisti U pitanju izdanja putnica za put u Stockholm. Vladala je opšta Uzbudjenost. Ministar pređsjednik P.ihot je držao velilri govor, našto je_ komora dalje raspravljala u tajnoj sjednici. Kb. Stockholni, 2, juna. Holanđsko-skandinavski odbor puslao Je' brzojavku na francusku socta’iiiičku

sa vodom, ali Milka brzo istrča u kujuu i dojicse mu \ ode u \ rgu, izgovarajuci sc da u krčjagu neiua. Milan iuze vrg, ali čira, poće da pije, junoa 'mu neka tr.ava u ustx — šta je ovo, kakva je to tra\uijii;a po vodi? .upita au stro-go. Miika se malo trže, ali ipak pr,isebno ođgovori. ( •, *Ja ihe znatn, tiaj da viditn! — Ne dam da vidiš, jer ti znaŠ vrlo dobro kakva jo! , — Bog stoboin, Milauc, kako mogu ja zuati! ( — >Ti si ovo hatrpala ovdol Zuam ia dobro. N ogo govori zašto si to čuula?! \1knu 'MHan i skočl k njoj. ,— Stoj, polako! reč« inu otac i povnče ga natrag. Pametnl ljudi lepo *ve rasprave. |Ja ?ia svoju „babu” još nikad nisam Itako vikao, kao čto ti sad vjčcš. ,— Jest, al’ fcVoja „baba” tebi mije davala ovakvu vodu. Oda\ma ona vraža oko meoie. Svakog petka tne kadi I stavlja peki žar pod krevet, a Sve kaže da to tako trcba. šad 'me počela čak 1 travama pojiti! v— More, ne budi tako Ijut, uaiiruje ga otac, možda jo slučajno kakav list pao u vodu. Milka, kaži jesi li fi metnula što u vodu? i— Nisam, babo, ja ne znam' ništa za tu travu.... ja — ne znam. — Lažeš, lažešiZnaš ti trista čuda! P.rizn,aj sve! vcli Milan. »— Nemam šta da pjriznam! — E, oudfl, napoljo! zag'rme i izgura je napolje. — Ne vfllja vam posao ništa đeco, roče Mikiiu mati. Kad ste se vi još od sad počeli čupati, 'onda nema tu Bože pomozi! r— Nekfl »nema! Makar nikad ue imaoi žene, mikar da je sestra zvezde Danioe,