Beogradske novine

I z I a z e: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne. Pojedinl brojevl: U Bugriil. I ti kr»>i»lon z*posJ.d..UM od o. I kr. Cata po cljoni od. . . . 8 holori U HnritokoJ-SJavonlJI, Boinl-Hercogorlnl I DolmaolJI po cljoni od . , . , ,10 taolera kvao cro| podriiCJa po djonl od. . . .12 tiolora OjIbiI po cljeniku. . Urednlltvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanje pretplats Toplićin venac bro) 21. Telefon broj 25. Prlmanje oglasa Kneza Mlhajla ul. broj 38 . Telefon br. 245.

Mjeseina pretplata: U Beogradu I u krajevima zapotiodnuihn «d

c. I kr. fteta za bojnu « otapnu poStu . . 2'U Baogradu dotiaboin u kuću .... 2*50 U HrvatskoJ -ShvoniJI, Bosal-Hercsgovlni I Dalrr.aeljl 260 U ostallm krajevlma Austro-ugArake monartUje 3‘- U Inostranstvu 4*50

Br. 155.

BEOGRAD, petak 8. juua 1917.

Godina III.

Ratni izvještaji. izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera.

Velika bitka u Flandriji. — Jaki pokret za mir u Sjevernoj Americi.

Kb. Beč, 7. j'una. Istočno bojlste: Ništa novoga. Talljansko bolistc: Na S o č i nastavio jc nepriiatelj najvećom upornošću pokušaje, da pod svaku cijenu osvoji natrag položaje, koje je izgublo na 4. juna. Bojište oko Jamiana bilo je opct pozorištem velikib borbi. Pobijedjeni su blli TaliJani. NjJliovi napadaji u masama slomili su se svagdje sa n a j t e ž i m gub i t c i m a. Z a r o b i 1 i smo ponovno 30 č a s n i k a i 500 v o j n i k a, pa prema tome iznosi tiknpni broj zarobljenlka od 1 2- maja na ovamo v i š e o d 27.000 1 j u d i. U dolini Q a j t a svaljena je na 5. juna jedna talijanska dvoplošna letilica; oba su letača zarobljena neranjeni. Na isti dan prodrle su naše čete uspješno ti neprijateljske lioložaje u području Drei Zinnen. Jučer je nepriiatelj podržavao jaku topničku vatru u dolinl S u g a n a i na visoravni C e 11 e C o m m u n i (Sedam opština). jjugolstočtio boilšte: Jugoisločno od Berata protjeraIc su naše stražarske čete neprijatelja ti dolinti Osum. Načelnik glavnog stožera.

Izvještaj njemackog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 7. juna. Zapadno bojišto: Front prijestolonasljednik'a R u ppr e ch ta bavarskog: Izmedju Ypema I Arment i e r e s a bijesnila je Jučcr topnička borba sa jednakom snagom. Jučer uJutro je poslije velikih rasprskavanja I jake bubnjarske varre z a p o 5 e 1 a sa cngleskim pješadiiskim navalama v eI i k a b i t k a u F1 a n d r li i- Sa neobično jakom snagom podržavao je neprijatelj topničku vatru na cijeloin frontu od k a n a 1 a L a B a s s e, pa sve do južne obale S c a r p e. Kod H u 11 ucIt a, Loosa, L i e ve li a, i Roeuxa slomili su se zorom jaki ettgleski napadi. Front njemačkog prijestolonasljednika: Skoro poslije, pošto su donjo rhelnski fizeliri na drumu P i n d i-J o u y u ogorčenoj borbi na nož zarobili u neprijateljskim položajima nekoliko neprijateljskih vojnika i time svratili pozornost neprijatelja na sebe, z a u z eII su jiižno od P a r g n y-F i 1 a i n a dljelovi meiningskih, hannoveranskih, sclileszvvig-liolsteinskili i brandenburSkih pukova neprijateljske položaje na Ch e m 1 n de s D a m e s u širlnl od sko,ro d v a kilometra. Potpomagani uspješno topništvom, bacalatna mina i letočiana, praćeni pionirskiin četama i odjeleiijima jurišnog bataljuna broj 7., koji se osobito bio istakao u borbama prošlih sedmica, zauzele su ove čete u prkos najogorčenije odbrane prema zapovijesti neprijateljske položaje. Protlv zau•zetih položaja preduzeo je neprijatelj poslije jakc vatre snažne protiv napade, koji su potrajali do u noć. Ovi su svi odbijeni- Zarobljeno je 14 časnika, 543 vojnika, a zaplijenjen jedan brzoinetni top, 15 mašinskih pušaka i jedno bacalo granata. Frout vojvode Albrechta wfirnemberškog: Ništa novoga. Jučer je u vazduštioj borbi svaIjeno osam engleskih letilica, jednajrd |)oručnika V o o s a, kojl jo na taj način tfstao 34 puta pobjednlk u vazduhu. Na Istočnom i maćedottskom boji*tu nlje bllo osobitih borbi. Pivi zipovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 7. juna. W o 1 f f o v tt r e d javlja: u zavijutku W y t s c h a c t e protlvnik je upao u naše istaknute položajc. Promjenljiva je borba još u toku.

Položaj na zapadnom bojištu. Kb. Berlin, 7. juna. Wolffov ured javlja: Na arto1 s k o m frontu ponovno se 6. juna znattio pojačala topnička vatra, naročito izntedjit Loosa i Rocuxa. Itt noći je vatra ostala žestolta- Gdje sn neprijateljske izvidnioe u noći na 7. pokušavale uznapredovati, bite su posvttda stizbijetie, pretrpjevši kraj toga krvavih gubitaka. Kođ H tt 11 u c h - a uKiišen je u našoj vatri jedan nepriiateljski pokušaj napadaja, koji je poslije jake topničke pripreme poduzet u 2 sata u jutro. Sjeverozapadno od H ti 1 1 u c lt a i jugoistočno od L o o s a osttjećenl su u vatri mašinskih pušaka i topničkoj vatri napadajl neprijateljskih izvidnica, koje su u jakosti do dvije čete lvtjele uziiapredovati. Razoreni su neprijateljskl prlpravn! položaji zapadno od Eloi-a tiašom uništujućom vatrom. U 3 sata u jutro odbijen je istočno od L i e v i n a jedan napadaj jakih neprijatcljskih ođjeljenja, isto tako i jaki napadaji steverno od S c a r p e. Povratili smo natrag dijelove onog ttzano,E rova na stanlci R o e u x. u kojetn su se Euglezi juče mogli ustaliti. Preostali je dio spomemitog rova rastavljen te leži pod koncentričiiom vatront tiašega topništva i tnina. Kod javljenog uspješnog našeg napadaja južno ođ P a r g n y — F i 1 a i n pretrpjell su Francuzi tešlcili Kubltaka t fo kod svojili tvrdokornlli protivnapada, naročito izmedju 9 i 11 sati na veča, kad su uz upotrebu sprava za bacanje plamenovia u gustitn tnasama ttzaluđtto pokušavaii da opet osvoje izgubljene svoje pcložaje.

Iz hrvatskog sabora. Na 5. ov. mj. bila je poslije kra’tke stanke prva sjednica lirvatskoga sabora, na kojoj se odmalt u početku kao prva tačka dnevnoga reda pitanje kraIjeva zavjerenica, koja je od sabora poslije protiv prijedloga nar. zastup. dr. Lorkovića primljena do znanji. Pošto je pročitana molba socijalno-đemokratske stranke u Hrvatskoi-Slavoniji, da se zemlji povrate sve ustavne slobode, koje su zbog rata dokinute, sloboda sastajanja i tako dalje, podnijelo je vodstvo Starčevićeve stranke prava saborn slijedeću državopravnu ogradu: „Starčevićeva stranka prava“ drži, da je povodom odlučne faze, u koju ie stttpio ovaj svjetski rat, a napose povodom inicijative, što ju je dalo Njegovo Veličanstvo kralj Karlo i njegov ministar za vanjske poslove, za što skorije postignuće časnoga mira kao što i povodom najnovijih izjava u austrijskom catevinskoin vijeću. dužna iziaviti ovo: Pravo samoopredijeljenja svakoga naroda temeljna je misao j ta misao biće osnovkom kod konačnog uredjivanja medjunarodnih odnošaja nakon ovoga rata. Polazeći s toga stanovišta, „Starčevićeva stranka prava“ pod „časnim mirom“ razumijeva onalvav mir, koji bude pravednim liačiuom garantirao svim narodima evropske kulturne zajednice slobodan. samostalan razvitak. „Starčevičeva stranka prava“ drži, da je bitnim i neodklonivim uvjetom za postignuće te svrhe preuredjenje monarkije Habsburga na podlozi podjmne ravnopravnosti svih njezinih naroda, uz posventašnje isključeuje hegemonije i gospodstva jednoga naroda nad drtigim. „Starčevićeva stranka prava“ radosno pozdravlja jedinstvenu izjavtt danu 30. svibnja 1917. u carevinskotn vijeću u ime zastupnika hrvatskih u „Jugoslovenskom klubu“ u Beču, kojont oni zahtjevaju na tenielju narodnoga načela i historljskoga državnoga prava hrvatskoga državopravno i upravno s j e d i n j e n j e s v i h o n i h z e m aIja monarkije, u kojima živu Hrvati, Slovenci i Srbi, u jedno samostalno, od svakoga gospodarstva tudjih naroda slobodno i na dernokratskoj osnovici osnovano državno lijclo. Pozivlje stoga ona cijeli hrvatski narod, da ju u ovotn odlučnom času podupre u njezinu nastojanju, ističući prl tom, da ona to ne smatra svojhn stranačkim. već ooće narodnim poslom.

,,Starčeviče\a stranka prava’*. s t o j e ć i n a s t a n o v i š t u narodn o g a j e d i n s t v a Hrvata, S 1 ov e n a c a i S r b a, pozivlje naročko Srbe, državljanc kraljevinc Hrvatske. da se po prhnjeru zastupnika „jngoslcvenskoga kluba“ priključe njezinu stanovištu, ter da zajedno sa Hrvatima i Slovencima porade za sjedinjcnje svega slavenskoga juga monarkije Habsburga u posebno državno tijelo na csnovu narodnoga načela i historijskoga državnoga prava kraljevine Hrvatske. „St’arčevićeva straaka prav&“ odobrava stanovište zastupnika naroda češkoga i poljačkoga, š:o su ga.oni zauzeli u svojim najnovijim izjavama. dajtim u carevinskom vijeću, izrazujuči thn povodom bratskim narodinta češkomu i poljačkomu svoje đivljenje i svoje simpatLieU savezu sa ovom izjavom, S.arčevićeva stranka prava traži nvedeuje sveopćeg, izravnog, jeduakog, tajncg prava glasa.

Austro-Ugarska. Njegovo Vellčaustvo u Budiuipešti. Kb. Beč, 7. juna. N j e g o v o V e 1 i č a n s t v o polazi večerašnjim zasebnint vozom u B u d i m p e š t u- Istim vozom putule i baron B u r i a n u B u d i m p c š t uKifea u Ugarskoj. (Nai'očiti brzojav „Beograd. Novina"). Budimpešta, 7. Junl. Današuji dan obećava, da će biti vrlo važan dau u ugarskoj politici. Njegovo VeUCanstvo je jiuros prispjelo ovanto t: pratnjt barona B u r i a n a, princa H o li e n1 o h e 1 grofa B e r c h t o 1 d a. Danas će Njegovo Veličansitvo primitl u audijenciju mnoge političke ličnosti. P r e đ s t o j i r ješ'enje kr.izć. Svi su izgledi, da će W c c k e r 1 e ofetaofevati ministarstvo, u koje će ući poiitičairi vatt stranaka- A nd r a s s y će, kako ,,P e s t i H i r 1 a p“ javlja, biti nalmenovan za ministra a lattierc. Kako ,,Nepszava“ javlja, dauašnje maniiestacije radnilca, koje će otpočeti poslije podne za izborno pravo, biće obima kakvog dosad nije bilo.

Potapljanja u Atlantskom Okeanu. Kb. Berlin, 7- juua. W o 1 f f o v u r e d javlja: Djeiatuošću podmornica je u A 1 1 a n t s k o m Okeanu uništeno 20.009 brnlto tona. Jaki pokret za mir u Sjevemoj Americi. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina“) Frankfurt, 7. juna. ,,F a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javvlja iz Haaga: ,,Times“ javlja iz Washingtona, da je pacifistička propaganda tt Chicagu zadobila veliki obim. Paciiistički pokret je izbio i tt američkim radničkim krugovima, naročito medju rudarskim radnicima. O netnirima u Clticagu se javlja, da ie jedan govornik doviknuo gornili: Hoćete li vi američki radnici da se borite protiv njemačkih radnika?! On je pogrdne riječi uputio na adresu predsjednika Wiisona. Nekoliko je radnika klicalo njemačkoiTi caru, zbog čega se policija morala umiješati.. U C1 e v e1 a n d u Je policija bila primorana da protiv gomiia upotrebi oružje. Ranjeno je 50 lica, a 10 je uapšeno. Povodom ovoga je gomila polupala prozore na zgradi policije. Konjička policija je rastjerala gontile.

Ruski haos. Pred novim umitarujini potreshua. f Kb. Berlin, 7. juna. ,,L o k a 1 a n z e i g e r“ piše: U petrogradskotn radničkom i vojničkom savjetu postoji pouzdana većina za to, da se Rusija potpuno odvoji od saveznika I da se u prvom redu pobrine za što skorije u s t a n o v 1 j e n j e in i r a. Prilikom novili unutarnjih ix>tresa, koji se uskoro očekuju, oboriće se sadanja vlada i zamjeniće se čistom socijalističkom Vladom.

Sazanovljev odstup. Kb. Petrograd, 7. juna. | Odobreno je odstupanje Iondonskog j)Oslanika Sazanova. Bez mirovnog načela neina ofenzive. (Naročiti brzojav »Beogratlsklh Novlna«; Bern, 7. juna. ,.T em p s“ javlja izz Petrograda pod 31.: I ako se sve yišc jača raspoložonje ti korist što skoriie ofenzivc, ipak socijalistlčka štampa ostaje pri svome zahtjevu, a naročlto orgatt radničkog i vojničkog savjeta, da vlade savezničke, prije no što Rtisi podju naprijed, prime ttačcio ,.bez aneksife i ratue oštete“. ,.D j c 1 o N a r o d a“ piše: Kad bi mi prešli u ofenzivtt prije, tto Što bi dobill stvarno jamstvo, đa je usvojeno mirovno načelo bez aneksija, onda to bi značilo, da predajemo revolucijonarntt spoljim politiktt ti ruke saveznika. „Novaja Žiznj“ piše: Naporl prlvremene vlade radi preduzimanja ofenzive skrivaju u sebi veliku opastioist. Ni agitacije, ni pozivi, ni prijetnje neće postići žeIjenu svrhit dokle se ne ttsvoji novo načelo, koje iskljnčnje imperiialistički saveznički cilj, aneksije i ratne oštete. Terešćenkov mirovni prograiu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Amsterdam, 7. juna. Ruski minlstar spoljnih poslova T e r e š č e n k o primio je prestavnike i)et'rogradske neutralne šrampe i izjavio im, da Rusija želi da cijelom svijetu pokloni pravedan mir, mir, koji tieće tlačiti ni jeđan narod i koji neče poslije rata izazvati tnržnju i otudjivanje. Rusija želi, da poslije rata svi naroch žive ii miru jedan pored drugog- Tereščenko je dalje izjavio, da je on protivnik zasebnog mira i da će se privremena vlada truditl đa ostvari opšti mir. Protlv agenata stare vlade. Kb. Petrograd, 7. juna. Ministar vojni Kerenskij je predložio, da se tt cijeloj Rusiji urede gubernijski sudovi, koji će se sastojati iz tri člana mjesnog odbora radničkog i vojnog savjeta i trojice elanova, kojl će bifi izabrani ođ ostaHh korporaciia. 0\i če sudovi voditi postupke protiv agenata stare vlade. Riješeito je kronstadtsko pitanje. Kb. Petrograd, 7. juna. Kror.stadtsko je pitanje riiešcno. Mjestti odbor radničkog i vojnog savjeta priznao ie petrogradsku \ ladu.

Pokret za mir. Pokret za tnir u PortugalskoJ. (Naročltl brzojav „Beogradskih Novina".) Ženeva, 7. juna. Prema pouzdonim vijestima ’z Lisabona, podnijelo je 36 poslanika komore — dakle preko četvriine svih poslanika koinore — u kotnori prijedlog za što skorlje okončanje r a t a, {e za uspostavu trgovačke slobode Portugalske sa svim evrorskim silaina. Ribot protiv mjra. Kb. Paris, 7. juna. U senatu je ministar predsjednik R i b o t, odgovarajući na jedno pitanje, razložio neizdavanje putnih listova za Stockholm; on je izmedju ostalog rekao: Izvjesna lica su se predale zanosu, kao da medjunarodna sporazumijevanja mogu sprijeČiti dalji rat. Njemačke ’socijaliste bili su još u samom početku svjesnl sukrivci njemačke vlade. Francuskim gradjanima je nemoguće, da u sred rata, dok još neprijatelj drži u svojhn rukatna izvjesne oblasti otadžbine, učestvuju u pregovorima s proti\Tiikom. Mir može poteći samo iz pobjede. Sastanci kao u Stockholmu mogu stvoriti samo zamišljenu slikti mira. Mi ne možemo nikad, a naročito u trenutku, u kotne se vode najžešće borbe, jer se bliži kraj, dozvoHti da se stvaraju takve zamišljene slike. Ni jedan Francuz ne može biti toliki kttkavica, da obustav 1 borbu prije no štoseneosvoji Als a s-Lo t a r i n g i j a. Isto je tako neophodno potrebno, da se naknade štete i zvijerstva, kao i da se dobiju jamstva protivu obuavljanja ratnih užasa. Poslije održane tajne sjeduice senat je printio predloženi mu imperijallstlčki prijelaz na dnevnl red.

Amerika u ratu. Senat protiv VVilsoir«. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“) Ams’erdatn, 7. jutta. Senat je, pretrta brzojavu iz NcvvYorka odbio prljedlog Wilsonov, da se oboružaju svi amerićki trgovinski brodovi. Najnovije brzojavne vijesti. Manifestacije u Norveškoj zbog skupoče. Kb. Kristianija, 7- juna. U Norvcškoj je bilo manifestacija zbog skupoće, koje su svuda tekle u potpunom iniru i redu. U Kristijaniji je u manifestacijama učestvovalo preko 40.000 lica. Nošene su zastave s naj.isima protiv skttpoće. Predsjednik parlamenta je primio izaslanstvo manifesranata. Grad i okolica. Tjelovski obhod. Jučer se u prekrasnom suučanom jutru izvršlla jcdtia od najvećiii katolićkili svečanosti, Tijelovo ili Brašančevo — dan, kad se sveto otajstvo, što se inače naiazt pohranjeno n giavnom žrtveniku, nosi u opliodu ili procesiji po tiiicama na poklon vjernika. Tačno u 8 satl otpočela je u đvoru svečana služba Božija, koju je tiz asistcnđju misio vojnl nadkurat preč. gKlimković. Prisutnl su bili zasiupnici svih odjeljenja gubernije i beogradske posade s Njegovom Preuzvišenosti glavnim gnvernerom general-pukovnikom barunom pl. Rhemeii'om na čeln, zatim ostalo činovništvo, škole i gradjansvo, a uz orgtilje je pjevao novu za faj dan tiaučenu misu sv. Cecilije pjevački zbor, ženski i muški, vojaog kurata veleč. g. Wagnera. Skladna i diskretna izvedba ove divne i strogo religijozne skiadbe, izmjenjivana sa zvucima sal\-a na polju, davala je svečanosti osobito značenje. Sam svečanl opltod po* šao je od starog krila dvora novotnu, gdja je na samom ttlazu bio podignut prvi oltar. Nakon što se tu izvršio obred i blagodov s pjesmama i pucnjavom salva, krcttuo je ophod nlicom kralja Milana, predvodjen špalirom djevoiaka u bjelini, koje su sipale cvijeće, te sc isti obrcd izveo kod drugog oltara na ćošku ulice Miloša Velikoga i treći na ćošktt Resavske nlice, da se napokon završi ispred čctvrtog oitara u Poslaničkoj ulici na zaokretu pred ulazom u dvor. Poslije opltoda izveden je običajtti vojnički mimohod- Ovo je druga Tijdovska proslava, koja je u Beogfadu ovako svečatto obavljena. Gostovanie bečkog „Raitnund-TIieater“-a u Beogradu. Danas u večer ostaje pozorište zatvoreno. Sutra u subotu davaće se cperetna iđila iz lijepih starih vretnena „Auf Befeltl der Herzogin" (Na zapovijest vojvotkinje) od Leopolda Jacobsona i Roberta Bodanzk.v-a, giazba od Brune Q r a n i s c hstaedtena. U neđjelju poslije podne tt 4 sata biće repriza operete „Hoheit t a n z t W a 1 z c r“, a tt večer ,,D a s D r e i m a d r 1 h a u s“. Nogonietna vježba (trening). I usred ovilt ratnih prilika, koje neprestano traju, ipak se šport nije zanemario. .Tiičerašnji trening na loptačkom igralištu iza c. k. pričuvne bolnioe ,,Brčko“ dao natn je prilike, da vidimo s\’u teliniku i clegatitnost igre, koju su vodila gospoda. Neid od g. glavnih igrača bijaliu izostali, no ■to nije smetalov da je trening tra.iao skoro cijelo poslije podne sa kombinađjanta medju g. igračinta. Izgleda, da će poslije nekoliko treninga, biti utakmica, koja će pobuditi vrlo veliko interesovanje kod sviju, ier se i jedna i druga strana spremaju. Jučeraim trening iztnedju obe stranke trajao je 25 mhmta, za koje vrijeme su gospoda djaci c. 1 k. realne gimnazije đaii gospodi c. i k. vojnint licima četiri gola. No ipak to ne znači uspjeh, jer glavnih igrača od strano c- i k. vojnih lica nisu blli prisutni treningtt. VI. ratnl zajam u Palaucl. Uplsivanje VI. anstrijskog i ugarskog ratnog zajrna u varcši Palancl otpočeo jc 1. juna. Uspjeh dosada, za tri dana, upisanih obveznica od strane gradjana i gradjanki predstavlja svotu od 30.000 kruna.