Beogradske novine

Strana Ž. fConferencija sporazumnih sila za utvrdjivanje ratnih ciijeva.

Srijeđa

BEOGRADSKE novine

Dogadjaji u Itaiiji.

TN*ročW brrojtv »Beogra'đskih Nov'in*«; , r , \ * Rotterdam', 12. Juna« ' „Dally, N«wb“ javlja, Bporazumne ćc fcrlle na inicijatiivu Ruaij« držati 24. juna ti Parizu konferenciju radi utvrdjivanja Katnili ciljeva. ., . . v

Položaj na maćedonskom bojištu. Kb. Kfiln, 12. juna. Saradnik lista ,,K 61 n i s c h e Z e i* u n g“ javlja lz Soflje pod 9. o. mj„ iako s mjerodavne bugarske strane Soznaje, da su tamo zadovoljni s razivitkom svjetskoga rata, naročito na maćedonskoin frontu, gdje se iS a r r a i I o v i gubitci cijene na nekih fco.000 liudi- Stotine neprijateljskih ljeieva leže pred bugarskim položajinia. Borbena djelatnost protivnika je osjet»io oslabila. Po iskazima zarobljenika je nedovoljan dovoz opskrbe i municije pbog djelovanja podmornica. Navodno iii povučene obje ruske brigade, koje tti se do sad borile u Maćedoniii.

Pokret za mir. Netilralni glas o izjavi cara i kralia Karla. Kb. Bern, 11. jutia. Baselska „Nationalzeitung'* rasptavlja u uvodniku držanje cara i kralja K a r 1 a prema p i t a n j u m i r a, pa veli, da je monarh svojim riječima, koje je uputio gradonačelniku Budimpešte, postavio klasičan način za sporazumni mir- Ali s pogledom-na osorljiiVost sporaztimniii sila zasad mu se nc »nože pridati nikakav politički značaj. 'Austro-ugarski program o osiguraniu ’dttnavskog 1 jadranskog puta ne kosi se s francuskim političkim interesima. Ali Ribot i Lloyd Georges vide na putu sporazumijevanja nesavladijivu preprijeku: Obzir na Italiju, koja bi bezuslovjio irtjela da Austro-Ugarska bude slaba. Slobodna Francuska. Kb. Bcrn. 11. juna, Sccijalista Motat, koji se vratio Iz Rusije, piše u ,,H u m a n i t e“, da n Francuskoj nijesu shvatili ni vlada ni parlamenat, da je uskraćivanje putnih listova za Stockholm jedna zabluda. tVjerovatno će se to uvidjeti. Niemačka vlada dozvoljava socijalistima, da idu u } Stockhohn, ali u slobodnoj francuskoj ) republiki najveća stranka u zemlji ne | uživa ni toliko političke slobode, koliko j je inia u Njemačkoj. Rttmunjski I srpski socijaliste iz posjednutih oblasti ua konferenciji. (Naročiti brzojav „Bcogradskiii Novina") Hag, 12. juna. Iz Petrograda se preko Stockholma javlja, da je odbor radničkog i vojničkog savjeta upozorio odbor stockholmske konferencije na potrebu, da «vi socijaliste balkanskih zemalja moraju biti zastupani na medjunarodnoj konferenciji, koju Rusi sazivaju i da se pređuzmu koraci, kako bi se omogućio ptit rumunjskim i srpskim socijalistima iz pcsjcdmrtih oblasti.

Odloženo otvaranje talljanske komore. (Naročiti brzojav „Bcograd. Novina‘0. Budimpežta, 12. juna. ,,A z E s 1“ javlja iz Lu g a n a: JuČerašnji ministarski savjet zabljučio je, da otvaranje komore odloži za 20. juni. Vlada misli, da će joj dotle ispasti za rukom, da izravna iskrsle protivnosti. Engleska konjica ugušuje neinire u Italiji. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina“.) Budimpešta, 12. juna'. Dopisnik ,,A z Est“-a sa Krasa javIja: Zarobljeni lalijanski vojniei pričaju, da su nemiri u Milanu dostigli svoj vrhunac baš tada, kad su njihovi pukovi prolazili kroz grad. Ustaše su vodtli prave bitke s retlarstvom i vojskom, pa pošto vlasti nijesu mogle da uspostave red, to je redarstvenu sluzbu preuzela engleska konjica, te je neutnoljivom silom ugušila ustanak.

Sastav novog španjolskog kabineta. Kb. Madrid, 12. juna. U novom kabinetu, koji je sastavio D a t o, ima portfelj spoljnih poslova markiz Lena; ministar vojni je generalni kapetan Primo Rivara, ministar mornarice genera] F1 o r a s.

Ruski haos. Neslanak tajuih ugovora. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Stockholm’, 12. juna. Do sad se nije moglo još ući u trag, gdje se nalaze savezrii ugovori izmedju Rusije i sporazunurilr sila. 'Čere'teli je dao svoju časnu riječ, da pri svome đolasku na ministarski položaj nije mogao pronaći sve englesko-ft aucusko-raeke ugovorc posljednje dvije gođine prije početka, rata, niti druge spise koji sa ugovorima stojc u vezi. U socijalističkinr jmrgovima najpouzdanija je sumnja uprav-. ljena protivu Miljukova, koji je najvažnije spise predao Englezima. Ti krugovi traže da se nad Miljukovom povede istraga. Kao jako otežavajuća olcolnost uzirna se to, što se Miljukov, čim se u njega posumnjalo, preselio iz Petrogra da u Finsku, kao i svi Engleskoj naklonjeni kađeti. Dalje se smatra kao vrlo važno, što je nadjen rumunjski itgovor p savezu, koji je u štampi bio obnaro3ovan. Prilike u ruskoj vojsei. Kb. Amsterdam, 12. juna. Stoekholmski dopisnik „Allgemeen Ilandelsblad“-a javlja u svom izvještaju od 2. t. m., da je irnao vrlo zanitn.Ijiv razgovor sa jednim ruskim revoluCijonarcem, koji se naJazi rr Stockliolmu. Taj mu je revolucijonarac rekao, da su tanogi čianovi radničkog i vojm'čkog ođ.bora pos'jelili u aprilu razne odsjeke ruskog Ironta. Svuda su bili primljeni skoro bez ikakvili simpatija, naročito od strane časničkog zbora. Kod jednog vojničkog zbora, koji stoji pod zapovjedništvonr gencrala Gurkova, članovima je pala u oči prije svega oskudica u životnim namimicama. I konji nisu imali krane, a zalibc nnmicijc su bilc ogianičene.. Izaslanici srr se sjetili govora bivšeg ministra vojnog Gučkova, u konre je on rekao, da kod vojske 70 do 80*/o tegleće stoke gine zbog oskudice u hrani. Zbog oskudice u stočnoj hrani svakog je dana slabiji vozarski dio ruske vojske, što je

vrlo opasuo sa obzirom na teške željezničke veze i na velike daljine. U istom vojnom zboru Ijudi su poboljevali zbog trajno rdjave hrane. Mnogi od njih toliko bu bili malaksaii, da su za borbu bili otpuno onesposobljerii. U glavnom stau i u dmgim vojnim zborovima, koje bu izaslanici posjetili, saštojao se cio stožer jjz protivnika revolucije i pristaiica oborene vlade. Izaslanici su na svotn' putu mogTi zapaziti, da su viši časnicii većinom protivnici sadanje vlade. San o ruskoj ofenzivi. (Naročiti brzojav „Beograd. Novina' 1 .) Kopenhagen, 12. juna. U pariskim vojnim krugoviina se misli, đa će naimenovanje B r u s i 1 ov a za vrhovnog zapovjednika imatl za posljedicu početek ofenzivc još u junu mjcsecu. Ona će otpočeti na rusko-rumunjskoj granicl. Veći dio francuske štampe se ne podajc velikitn nadama u pogledu snijerova Brusilova. Zakonski predlog protiv bjegunaca ispod zastave. (Naročiti brzojav „Bcogradskih' Novina"). Pctrograd, 12. juna. Petrogradski brzojavni ured jarvlja: Privremena vlada je odobrila zakonslci predlog o bjeguncima i.spod zastave, koji je spremio ministar praivde. Prema naredjenju vlade ti će se bjegunci kazniti osini zakonom predvidjene kazne još i gubitkoin izbornog prava za ustavotv-ornii skupštinu. Pitanje, da li će bjegunci izgubiti pravo i na zemljišta, čija će se podjcla izvršiti pri izvodjenju agrarnih reforama, podnijećc sc radi riješenja ustavotvornoj skupštini. Porodicama bjegunaca oduzeće se mjesečna potpora sve dok se bjegunci ne vratc svoiim četnim tijelima. Ruske anarhiste na putu za otadžbinu. (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina-v Frankfurt, 12. juna'. „Frankfurter Zeitun g“ javlja iz Stockholma: „Daljokaja O k r a i n a“, Iist koji u Vladiwostoku izlazi, iskazuje svoju zabrinutost povodom skorog dolaska najmanje 3000 ruskih iseljenika iz Amerike. List stralmje zbog teškoća, kojih će biti u smještanju i daJjem otpravljanju tih iseIjenika kroz Sibtr. .Većina tih Iseljenika se protivila pozivu ruskih konzula da sc odazovm vojnoj dužnosti. Ruska radnička omladina većinom pripada anarhističkitn udruženjima. Moraće se pobrinuti, da se neutrališe uticaj tih Američana i da se oni primoraju u s\ r emu pokoravati se naredbama vlade. Pretmi siblrskim lis'Covima izgorjele su prilikoin ogromnog požara n Bamualu i Bijsku velike zalihe žlta. Seljačka odluka o budućem režimu u Rusljl. K’b. Ri(r°grad, 12. juna. Kongres seljačld(i delegata Iz cijele Rusije primio je ođluku, kojoni se kaže, da budući politički režim Rusije mora biti republikanska aa.veznička država na demokratskoj osnoviReforma u „Petrogradskoj teiegrafskoj agenciji“. Kb. Bern, 12. juna. ,,T e m p s“ javlja iz Petrograda, đa je minisiar unutrašnjih poslova povjerio jednom odbom zadatak, da preinafii’ uredjenjo „Petrograđske telegrafsko agen,cije“. Refonna sc prostire poglavito na potpuno obnavljanje osohlja.

saopštenje g. Pašića: „da će sc Beograd neko vrijeme samo prividno bratiii, pa će se predati.** Dakle, i pored njegovog niišljenja o ,,neautentičnosti‘ : , on je ipak prcdvidjao mogućnost o r užanog pribavljanja zađovoljenja, samo što se propustilo, da se Beogradjani, nm i na najblažiji način. obavijeate o tome, kako će teči to prividno branienje prijestonice. RazmišIjajuči o tome zaspao sam. Iz najsladjeg ponoćnog sna probudi me lupa na monic prozoru. Još dovoljno nerazbudjen Cuo sam glas moje mlade gazdarice: „Gospodine otvorite predsobljeP* Ona je taj poziv poriavljala do]c ja niiesam iiitno izašao i otvorio vr-’tn. „Šta je gospodjo?** upitao sam gazdaricu« „P a, z a r v i n e č u j e t e t op o v e?“ „Kakve topove?" ,,lz Zemuna, ima već v i š c o d p ola sata kako je pucnjava poC e 1 a.“ Nauahmice sam oslušnuo. I dojsta, preko vcdrog, zvjezdauog neba nr-jjprije sjenu, pa onda grunu jedan. a za njim drugi top. Metic obuze drhtavica ođ uzbudjenosti, koju je tt mojoj duši fzazvao ovaj strahoviti trenutak. Pogledam na sat, trebalo je još V« do ponoči. Brzo sam se obukao, izašao na 'iillcu, koja je več bila oživila. Svijet je stajao pred svojim kučama i, izncnadjen sudbonosnim dogadjajem, obuzet strašnom neizvjesnolću, nijemo je slušao topovski pucanj i jezovitu pjesmu smrlonosne granate. U prvom trenutku zbunjen, i sam nijesam znao, §>ta ću i kuda ću- U trku sletim do ,,SIavije“. iTopovi su u nejednakim razmacima, sa jačim i slabijim rikom, grmjell sa saveke i dunavske strane. praćeni s vre-

mena na vrijeme oniin neprijatnim kloparanjem mašinskih pušaka i ncšto redjom puščanom v'atrom. Pred „Slavijom“ pmio svije'ta sa svih krajeva Vračara. Nagao sani tu jednog mog starog školskog druga, činovnika visokog položaja, oko koga se bijahu mnogi iskupili; on im je ncšto pričao. Od njega sam čuo, da je prvi top iz Zemuna ispaljen u 11. ’l’o je, dakle, bio trenutak pribavljania zadovoljcuja oružanom rukoni, ili bolje rečeno p o č e t a k o v o g svjetskog rata. Šta se dolje 11 a Savi i Dunavu dogadjalo, nii tili trenutaka, kod „Slavije“ nijesmo mogli znati, nijc tada još niko iz tih krajeva nailazio, ali nijesmo dugo ostali u neizvjcsnosti. Oko ’/jl sat po ponoči neobično se zasjja zvjezdano ncbo, a odmah zatim zagrme skoro u neposrednoj blizini sirahovit pucanj, toliko silan, da se cio Beograd tresao. Svijet je već počeo u većem broju da pridolazi, naročito iz savskih i dunavskih krajeva- Od onih iz savskih krajeva objašnjen nam je onaj strahovit pucanj. Rekoše nam, da su naši dinamitnim minama p o r u š i 1 i savski željeznički most; samo nam toliko rekoše u prolazu, hitajući dalje, u najvećem uzbudjenju, u strahu, prema Torlaku, upravo neznajtići ni sami kuda ni dokle. Nijesmo dugo čekali, pa da budemo svjedoci jezovitih i čudnih prizora. Od Kalimegdana, Terazija i drugih ulica tih krajeva Beograda, naročito onih bliže Savl i Dunavu, svijet je bjegao, imućniji u fijakerinia i drugim kolima, ostali pješice. Ta gusta masa svijeta ispunila je ulicu kralja Milana i Šumadijsku, s njome se kod ,,Slavije“ pomješaia masa, koja je dolazila iz Nemanjine ulice, pa je onda tako udružena os'tavlja-

la Beograd u pravcu Torlaka. Da bi prizor bio jezovitiji i čudniji u masi se, koja jc dolazila iz ulica kralja Milana, pojavila konjička žandarmerija, krčeći bezobzirno sebi put da što prije jzadje iz Beograda, pa da poslije kasom, a možda i galopom, stigne do Torlaka. Osim mnogili fijakera i drugih kola projuriše porcd nas i dvoja ši>editerska kola. Na njirna je biio, koliko sam mogao zapaztti, nckoliko sanduka municije a na ovima su sjedeli pisari uprave grada Beograda; i oni su iiitali, da se što prije dočepaju Torlaka, da li po dužnostl ili napuštajući svoju dužnost, Hije ml bilo poznato. Zapazio sam u onoj masi svijeta mnoge moje poznanike, tražio sam od njih obavještenja o onome što sc događja na Savi i Dunavu, ali ništa nijesam mogao saznati, svakako da i oni sami nijesu ništa znali. Jedan mi poznanik na moje pitanje odgovori: ,,Ne pitaj, nego bjegaj što p r i j e, kako je dolje, i šta se tamo dogadja, ništa ti ne znam. ali dobro nije, vidiš i sain da cio.Beograd bjega.“ On mi je sve to govorio isprelridano, u uzbudjenju i nestrpljiv žto ga zadržavam. ,,Pa kud misliš“ — upitam ga. ,,Na Torlak, a poslije ću viditi na koju ću stranu", odgovori mi on izmičući žurno. Svijet je i dalje u niasi bjegao. U njemu su bili zastupljenl svi redovi gradjanstva, većinom iz krajeva, koji su bliže Savi i Dunavu, 1 to Je tako trajalo do same zore. Topovi od Zemuna gadjall su Beograd u izvjesnim razmacima, a 11 ni Jedna granata nije pa 1 a u samu varoš- U neprekldnom klaparanju mašinskih pušak« čull su po neki

1 3. juna 1917. Najnovije brzojavne vijesti. Stanje poljoprfvrede u RumunJskoJ. Kb. Berlin, 12. juna. Obradjena površina u opsegu vojne uprave u Ruinunjskoj iznosila je posljeunjih godina prije rala 2.70 milijuna hektara. Ove pak godine iznosi ta površina u prkos ratu 2.66 milijuna heklara, dakle samo za 40.000 heklara manjo nego u mimo doba. Od te obradjene površine zasijano jc pšenicom i kukuruzom 170 hiljada hcktara, uljanim rastinjem 80.000 hektara i varivoin 2.3 milijuna hektara. Taj uspjeh zadjlužuje u tolilco veće priznanje, što je zbog duge zime tek pofi'etkom aprila moglo da se otpočne s proljetnim rarlovima. Stanje usjeva je svugdje zadovoljavajuće. Iz Svajcarske. Kb. Bern, 12. Juna. Saveznički savjet priredio je đanas rufiak u fiast generalu Paru, koji, kako listovi javljaju, sutra napušta Svajcarsku, đa se u nju poslije dvije sedmice opet vrati. Zemljotres u San Salvadoru. Kb. Paris, 11. juna. Prema vijestima koje su stigle iz San Salvadora poginulo je prilikom zemljotresa 40 lica a 100 je ranjeno-

Grad i okolica.

Dnevni kalendar. Danas jc srijeda 13. juna; po starom 31. maja. Rimokalolici: Antun Paduanski; pravoslavni: Apostol Jerma. — Sunce se radja u 4 02, a zalazi u 7'57 (po siarom vremcnu). Gostovanje b e čk o g ,,Ra i m ti n dtlieater-a.“ ,.Veseo seljak" („Der fldcle Bauer"). Početak u 8-30 naveče. Kinematograii: Vojni kino (Koioseum): U 6 sati poslije podne predstavaza vojnike, a u 8 - 30 na veče predstava za časnike. — C. 1 kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati poslije podne pređstava za građjanstvo. Botanička bašta.Otvorenatttorkom, četvrtkom, nedeljama 1 prazniclma. Ladja izmedju Zemuna i Beograda kreće iz Bcograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 sati naveče svakoga sata oslm u 1 sat poslije podne. Polazak iz Zemuna i a Beograd od 5 - 30 ujutro do 8'30 naveče avakoga sata oslmu 12 - 30 posllje podne. Casnlčka i činovnička kasina otvorena je do 12 satl u noći. C. ik. vojnički dom: Citaonlca, ioba za pisanje 1 igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na veče. Slobodan pristup svakom vojniku. Pllvajuće kupatilo na Savl: Privremeno otvoreno samo odjclenje za časnikc. Do 11 sati prije pođne mogu se kupati samo.gospodje; poslijc toga vremena gospoda. ,,G r a n d H o t c l": Dnevno konccrat. Početak u 6 sati posiije podne. Posjeta boiesnika u bolnicama: U bolnici ,Brčko‘: od 2—4 sata poslije podne. U boinici „Briiiin“: ođ 9 - 30—12 sati prijc podne i od 2—4 sata poslije podne. .Vaznescnska crkva za beograđsku slrotinjii. Vaznescnska crkva u Bcogradu poslaia je sirotinjskom odjelenju opšitine grada Beograda 20.10 k r u n a, kao svoj priiog za sirotinju grada Beograda, koju je svo:tu skupiia u tom cilju na tas za vrijeme velikih duhovskih praznika. Parastos knezu Mihajlu u Košutnjaku. Knisz Mihajlo bio je vrlo uman čovjek, pjesnik, idealista. širo-kih grudi, plemenita srca, otvorene ruke —njega Je svaki inorao voljeti. To su zaista mo-

put puščani plotuni, a zatim pojedinačne puščane paljbe. Mi smo sve to slušali s velikim uzbudjenjem, pratili smo svaku svjetlost na nebu, koja je toi>ovskoin fresku prethodila, ali o onome šta se na Savi ili Dunavu događja nijesmo ništa znali, niti smo mogli saznati, jer oni, koji su bili pozvani, da svijet obavijeste, da ga koliko-toliko umiri i uspokoji, prvi su bili — na T o r 1 a k u. Može se rećj, da je od 1 sata 16. jula u jutru do u samo podne Beograd bio bez vlasti. Zora je već izbijala, dan se bližio, ali smo mi svi još neprestano stojali kod „Slavijc" očekujući dogadjaje, kakve, ni sami sebi nijesmo mogli reći, i posmatrali jezovite prizore bjeganja. Posliie 4 sata prestaše topovi, a i puščana paljba bivala je sve redja, samo je kad i kađ zaklaparala po koja mašinska puška, pa i ona je brzo zatim ućutala. Oko 5 sati bilo je opct sve mirno, i bjeguuaca je bilo mnogo manje. Vratio sam se u moj stan i umirio moje. koliko mi je to bilo moguće, pa se onda ponovo •pustim ,,Slaviji“. Svijet se već bio prilično razišao, od onih mojih jutrošnjih nije bilo nikoga, te se riješim da kroz i suviše živu ulicu kraija Milana i Terazije doprem, ako je mogtiće do Kalimegdana. Usput sam sretao mnoge fijakere u kojima su naše ugledne porodice, razumije se imućnije. ostavljale svoj puni doin i Beograd. Mnogih od tih porodica nema još ni danas u Beogradu. Svuda je vladala uzrujanost i uzbudjenost, ali je ipak, da nije bilo još samo bjegunaca, izgledalo 6ve obično, kao da se nije nišia noćas dogodilo. Pred kafanom kod ,,Cara“ stolovi puni svijeta; plje se kafa, — kao obično, samo što je razgovor bio mnogo živlil no obično. Svaki je na svoj način pričao

Broj 160. rale biti satanske duše, koje su se m 0 gi e odlučit), da podignu ruku na tako dobrog čovjeka- M ar i ć, R o g i ć i p dovanović. Na jedno stotinu metara od one tri lipe, pod kojima su ova tri zlikovca skovali osnov za ubijstva kneza Mihajla, nalazi se obllježeno nuesto, gdje je on i poginuo. Tu na t oni mjestu svake godine 29. maja priredjuje parastos o svom trošku g. MiloS G j u r i ć, ttgledni beogradski tTgovac Ort je to i ovc godine učinio. Velik’i broj srodnika i poštovalaca kneza Mj. hajla skupio se i odao iskrenu počasi! ovom tužnom pomenu. Pomen je izvršio topčiderski sveštenik g. Ljubiša Marković. Poslije pomena g. Gjurić je učasnike poslužio koljivom i u predvečerje učesnici su se razišli domoviraa; m - P- * Bečki Raimundtheater. 11 Sinoć su bečki gosti davali u Beogradu po prvi puta Lcharovu operetu ,,D r o t a r“ L,Der Rastlbinder“). Po„ zorište je biio dupkom puno, jer je svako bio žcljan da opet jednorrj čuje prijatnu Leharovu giazbu. Ona je i juče razdragala sve. Pjevačice i pjevači km i obično bili su na svom nijestu- ■. t Junak iz Llke u Kraijevu. F Poslije velikih uspjeha, što ili ie svojim atletskim predstavama postigao g. Marijan M a t i j e v i ć u raznim gradovima u unutrašnjosti, uputio se on juče u K r a 1 j e v o. Nadamo se da će i ondje postići jednaki uspjeh. Ponovno ga preporučujemo tim više, što on t» svoje predstave priredjuje u dobratvornc svrlie. Administratlvni rad opštjne beogradske ii prošiom mjesecu. Administrativni rad opštine gradai Beograda u mjesecu m a j u ove godine kretao se ovako: U ovome mjesecu svršen« je ukupno 1259 predmeta, od čega dolazi na:

uvierenja za putnice 463 Uvjerenja razna 340 Uvjerenja za seobu 325 Uvjerenja za radnje 13F

1259 4 Od broja izdatih uvjerenja za radnje dolazi na: piljarske 42, kafanske 14, sitničarske 13, prodaje bonbona 7, drvarske 6, kuhinje 5, krojačke 4, obućarske 4, pekarske 3, prcdaje proje d, prodajc sa namirnicama 3, pucerske 2, prodaja dopisnica 2, kolonijalne 2. čišćenje obuće 2, mehaničarske 2, prodaje voča 2, bravarska 1, kožarska 1, kačarska 1, knjigovezačka 1, komisiona 1, !imarska 1, likerdžijska 1, prodaja limunađe I, poslastičarska 1, papudžuska 1 stakfarska 1, stolarska 1, strugarska ), saračka 1 1 spekulativna 1Kroz delovodni protokol provede* no je ukupno 2600 predmeta. Napiaćeno je svega opšitinske takse krttna 2099.40, a državne takse 2657.04 kruna. Izdato je za ovaj mjesec 2465 uput-, nica za mlijeko, tako da je primalo mlijeko krajem mjeseca po prodavnicama 4832 uputnice, sa 2125 1 /« lftara mlijeka. Od toga po izvještajima prodavnica dolazi na I. grapa 320 uputnica sa 169 5 litara rnlijeka II. „ 3141 „ „ 15905 „ „ III. „ 1371 „ „ 867 „ „ Ne skači na tramvaj! 10. o. mj- htio je 21-godišnji Čedomir Pet rović skočiti na jedan tramvai, koji se nalazio u kretanju, te je toni prilikom zađobio prilično teške ozliiede. Kola za spasavanje odvezla su ga u gradjansku bolnicu.

što je znao i što je čuo. Razumije se, da to nije bilo ništa tačno, sve se to pričalo kao o nekom dogadjaju, koji je sa svim prošao i kome neće ništa više slijediti. Sjeo sain i ja za jedan sto, za kojim je sjedilo uekoliko naših uglednili trgovaca. lz njihovog razgovora 0 noćašnjem iznenadjeniu izbijala je ozbiljna zabrinuiost. Sta ćc biti i šta da se radi, bilo je njihovo opšte pitan.ie medjusobno. Njiliov je položaj u tim trenucima zbiija bio težak. Ostaviti svoju veliku i tudju tekovinu, ili ostati 1 prtdati sc sudbini, nije bilo lako z* rješavanje, a obavještenja o stanju stvari ili ma kakvog savjeta nije se moglo dobiti, jer tih mjerodavnih lica nije bilo u Beogradu. U razgovoru izmedju ostalog saznao sam, đa su noćas piaćaui fijakeri do Torlaka 100 dinara. do Resnika 200 a do Ralje 300 diiiar«. Ovo ucjenjivanje se povećalo u loku dana za one, koji su docnije napuštaii Beograd. Oko 7 sati u jutru puče ođ Zemutta jedan, a za njiin ubrzo i drugi top, granate prcletoše Beograd. Odustanem od namjere, da odem do Kaiimegdana, podjem nazad ,,SIaviji“- Meni u susret dolazila je konjička žandarmerija, vraćajući se sa Torlaka. Jednog od poziia<tih oficira upitain: „Kuda idu? Odg<>* vorio mi je: ,,Za sad u kasarnu.“ Bijo mi je malo prijatnije, jer sam vidio, d» ipak nećemo biti bez zaštite. Zastao sam kod ,,Moskve“ i u tom trenutku vidim gdje jedan fijaker u galopu juri oa Kalimegdana. U njemu je sjedio je d pfsar uprave grada. Svima, ko* je je vidio davao je znak rukama, d» se sklanjaju, da bjegaju. Kad je prol»zio pored mene doviknuo mi je: „A 'j* strijanci suugradu, bjezP t e!“ — Razumjje se, da sain ga poslu-