Beogradske novine

Straga 2. Reakelja Rradjanskih stranaka. (N'aiočili id'zojav „Beogradskili Novina“). Stockholm, 20. juna. Jcdna pouzdana ličnosf, koja je prispjela iz Moskve, javlja, da se u Rusiji Kprcmaju veliki dogadjaji. S obzirom na jlo predsjednik je Rođzian'ko pozvao 6ve poslanike dume da buđu na oknpu. Tiče so pokusa gradjauskih stranaka da obore socijalističku vlađavinu. Gradjanbtvo ima vrlo mnogo pristalica i u časjničkom zboru. Najhitnijim putem Saljn jse vojnicf u razne gradove. Vlada pe Bprcma ćla se bori protiv rcakcije. Petrogradski gradski izborl. piaročiti brzojav „BcograSskih Novina' ) Žeueva, 20. iuna. Petrogradski dopisnik ,,T e m p s“-a raspravljajući o socijalističkoj pobjedi u petrogradskom glavnom izboru, da su umjerenc stranke, koje su prouzrckoivale revoluciju, pretrpile osjetljiv poraz. Kod tih je izbora gradjanstvo potpuno iznevierib privremenu vladu. Katastrofalna eksplozija u petrograd" skom pristaništu. (Naročiti brzojav „Beogradsl i'i Novina") Haag, 20. juna. Londonski list ,,E x c h a n g e“ javIja o paljevini velikih količina engleskih cksplozivnih materija, koje su bile rmještene u petrogradskom pristaništu. Pri eksploziji je poginulo mnogo Ijudi.

Thomas o ruskoj revoluciji. Kb. Stoekbolm, 20. juna. U razgovoru sa urednkiom ,,D ag e n s N y h e t c r“-a izjavio je francufki ministar municije Thomas ovo: Za vriieme moga dvomjesečnog bavljenja u Rusiji stanje se, po inome mišljenju, znaino popravilo. Podvojcnost je u najvišoj upravi popustila. Sva. kidanji život počinje da teče starim tokom. Ugled i uticaj vlade sc pojačao, a ]t)ome je sljedovalo i razabirauje za akciOii protivu spoljnjeg neprijatelja. Istina, položaj je vladc još u mnogom pogledn težak, ali je revolucija osigurana i ( sad može jače da utiče na državne po,»love. Kao svuda ima tako isto i u Rusiji pesimis'ta, koji vele, da če poslije sa(jdanje revolucijone vlade doći čista socljalistička vlada, a s njome i anarhija sa opštom pometnjom. Ali je to samo ‘ prosta kombinacija. Položaj je istina u pekoin pogledu mučan, ali je daleko od 'ltcga da je očajan. Kronistadtski doga’djaji su u tako ogromnoj državi bezznačajni. Leninov pokret, koji je dobro organizovan i raspolaže svojom vlastitom štampom, več je prešao najvišu tačku i nalazi sc u opadaujii. Na pitanje novinaira, može li se očekivati ruska ofenziva, Thomas je otđgovorio: Na to ćn odgovoriti, da bi ona doista otpočela, da se zemlja nebi nalazila pod utiskom revolucijonarnog potresa. Pod takvim okolnostima mogu nenadno nastupiti neočekivani doga’djaji, koji mijenjaju položaj. Ograničiću se na to da kažem, da ja vjerujein u mogućnost obnavljauja ruske ofenzive. Njemačka propagauda u Rusiji zaslužuie naročitu pažnju. Kad bi se tako što u rrancuskoj dcgodilo, ja bi odmah preduzeo najodlučnije mjere. 0<siin gornje izjave, Tliomas je dao izjavu za cjelokupnu švedsku štainpu o Pinskoj, u kojoj je naveo dokaze o simjpatiji Francuske prema Finskoj, i pored njenog saveza s caricom. On je itvjerio, da Finskoj žeii ne samo autonomiju, nego i najopsežniju nezavisnosf. Ali je rfo jedno pitunje, koje nioraju riješiti sve narodnosti Rusije. Thomas se požalio na naklonost Finaca prema Njemačkoj, čime se francuske simpatije rdjavo nagradjuju- kao prirodoslovci ni kao Hrvati. Valjalo je naći uzrok neuspjehu ,,Prirode“. jcr nije moguće, da če naš čovjek radje posizati za tudjinskom knjigom, koja nam obraz blati, no za svojcm koja ga podučava, oplemcnjuje, i mi smo odlučili da iz temelja reformiramo našu „Prirodu", da joj podamo takvu sadržinu, koja će ne samo zadovoljiti našega ćovjeka, nego koja će ga takovom snagom privući, da će niu ,,Priroda“ biti prcka ijotreba. Ali našem djelovanju sapcta su krila, jer po banskoj naredbi ne možemo da u ratnom metežu posvetitno ikakvu brigu procvatu prir- društva. Sve djelovanje spalo je na ledja predsjednika, koji je niorao da preuzme u svoje ruke čitavu upravu društva. Odbor, koji se i onako nije smio sastajati na redovite mjesečne sjednice, ostao je već na početku rata bez dvaju članova. Tajnik društva, prof. Suklje ode u vojsku, a za njitn je slijcdio i prof. Drapczynski, upravitelj zvjezdamice. Istina. nl zvjezdarnica nlje mogla da po spomenutoj banskoj naredbi djeluje, ali u našoj se zvjezdarnici nalazi priličan instrumentarij, koji treba, da ie u ozbilj«im rukama, akđ ne ćenio, da se ono, što je teškom niukom stcčeno, rasteče1 prcdsjednik je povjerio upravu zvjezclarnicc prof. A. pl- Kugleru. O radu naše zvjezdarnice u ovo ratno doba, iz.vjestit će prof. Kugler, upravitelj zvjezdamice. Mi ćemo samo naglasiri, ’da je predsjeđnik odmah zatražio na nadležnim mjestima dozvolu za javan •rad tog našeg instituta, no na tu molbu.

Četvrtak Obnarodovanje ugovora o savezu • sporazumnih sila. (Naročili brzojav ^eogradshih' Novina") Stockholm, 20. juna. Sa ruske se granice javlja: „R i j e c u dopunjuje saopštenje o obnarodovanju ugovora o savezu time, da treba predati javnosti sve ngovore stare viadavine do 31. jula 1914. Ugovori koji su poBlije 81. jula 1914. zaključeni ne mogu se predati javnosti, jer bi ti ugovori znatno nanijeli štete interesima vodjenja rata. Prije svega je isključeno, da se obnaroduju povjerljivi spisi, kojima se objašnjuje londonski ugovor od septembra 1914. Japan je upozorio na teške posljedfce, koje bi mogle nastupiti, ako bi se obnarodovao ruško-japanski ugovor od 1915. ili njegove pojeđine slavke. U tom pogledu je japanski posianik u Petrogradu preduzeo zvaniene korake. Vjerovatno će se već iduće nedjelje obnarodovati' savezni ugovori koji su prije rata zaključeni izmedju Rusije i Prancuske. Jednovremeno će se obnarođovali u cjeiinj rusko-engleski ugovor od godine 1907.

Srednjeevropska vazdušna mreža. (Naroćiti brzojav „Beograđskih Novina“) Berlin, 20. juna. Savezno viječe baviće se u idučoj sjednici s novim zakonom o vazdušnoni saobračaju. Kao osnovu tom zakonu sprema rnedjunarodno vazdušno saobraćajno dionično društvo jedan memorandum, po ko.me če se kao kostur srednieevropske vazdušne mreže prcdložiti tri glavna pravca: 1. Hamburg—Berlin—Beč—Budimpešita—Carigrad. 2. Strassburg—Karlsruhe—Stuttgart—Mitnchen—Beč—Budimpešta—Ca- rigrad. 3. Be>riin—Dresden—Prag—BečBudimpešta—Carigrad. Ove glavne linije imaju u svojim najvažnijim letilačkim pristaništima poiazne tačke za nnutarnjo-njemačke i unutarnjo-austrijske sporedne linije, koje se spajaju sa glavnim linijama. Oisim toga je predvidjen čitav niz poprečnih linija- U planu se naiazi i obalska linija Bremen—Hamburg—Kiel —Stralsund—^Varnemunde—DanzigKonigsberg, kao i spoljna kružna linija Mfilhausen—Aaciien—WilhelmshafenKiel—Stral'sund — Danzig — Meittel Krakau—Rijeka—Trst—Zurich — Mtiihausen. Grčka tragedija. Kralj Konstantin. (Naročilj' bi’zojav „Beogradskih Noviaa”) Ziirich', 20. juna. „Telegraplien Iuformation" tvrdi, da će kralj Konstantin sarno privremeno ostati u Svajca skoj. On ćeotići na danski dvor. Toine suprotno tvrđi jedan brzojav iz Lugana, da će se kralj Konstantjn tamo nastaniti. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina' ) Fraukfurt, 20. juna. Francuski listovi stvaraju raspoloženje protivn kralja Konstantina i vlađe Zaimisa. Havasova agenoija rasprostire brzojave iz Soluna, u kojima se javlja, da je zajednički iad Venicelosa sa Zaimisom neniognć. Pariski ,,Radical“ zahtijeva, đa sporazumne sile nc vode više nikakav obzir prema Grčkoj, nego da proglase republiku i stave Venicelosa na čelo. U pogleđu časnosti francutjke demo* kracije važno je to, što još ni jodan list nije izašao s predlogom, da se grčkom narodu pruži mogučnost da đođje do novih izbora, da se iskažo o preuredjenju stvari a time i o svojoj neutralnosti.

nije dobio nikad odgovora. Jednako nam je ostala neuvažena molba. glede stalne proračunom osigurane dotacije za uzdnžavanje zvjezdarnice, što jn je visoka vlada redovto svake godine •davaia drnštvu u iznosu od 500 K. Na taj način ostalo je društvo bez te dotacije kroz čitavo ovo ratno vrijeme, dok ne dobismo konačno dozvolu za redovito funkclouiranje. Nedobivši te dotacije izgubilo je društvo svotu od 1000 K. Predsjedništvo je svakako nastojalo, da isbodi bar dozvolu za redovito izlaženje društvenih publikacija „Glasnika“ i ,,Prirode“ i zaista dne 16. veljače 1917. stiže od kr. redarstvenoga povjcreništva za grad Zagreb predsjedništvu hrv. prir. društva dopis kojim je ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalraacije obnašao sporazumno sa ces. i kr. vojniin zapovjedništvom Hrv. prirdruštva u Zagrebu dozvoliti daljnje izdavanje društveniii publikacija „Giasnika" i „Prirode". To }e bio za naše drušh-o važan dogadjaj, jer je predsjedništvo smjesta odluČilo, da se pristupi k reformi popularnoga časopisa „Prirode". Naše je načelo kod te reforme bilo: štivo popularnoga časopjsa valja da zbaci sa sebe svaku naučenjačku fornialnost, svaku akademsku ukočenost. S tim nismo rekli, da štivo popularnoga čaisopisa ne mora biti osnovano na znanstvenim temeljima; baš obratno: sve što se iznosi u popularnom štivu, valja da je u skladu sa strogom naukom. Razlika je u naučnom i popuiar-

BEOGRADSKE NOVINE (Naročiti brzojav; „Beogradskih Novina") Berlin, 20. juna. „Tagliche Rundschau 1 ' javlja iz Lugana: ,,S e c o 1 o“ javija iz Parisa: U savojsko j konferenciji U Sainte Jeanne riješeno je da se kra'j Konstantin svrgne s prijestola. Francuska radi na tome, da se proglasi grčka repu'blika. Italija je tome protivna, jer bi se u Rimu nepovoljno primilo da Venicelos budc predsjeđnik republike. Proglas grčke republike. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Karlsruhe. 20. iuna. Posljednji broj pariskog izdanja ,,N e w-Y o r k H e r a 1 d“-a javlja, da će se Grčka proglasiti za rep u b 1 i k u.

Dalja potapljanja. Kb. Berlin, 20. juna. \VoIffov ure'đ javlja: I. Djelatnošću naših podmomica potopljeno je u sjevemom zabranjenom području ponovUo 26.000 brutto registarskill tona. II. Jeđna je ocl hažih podmomića, koja operira u Sredozenmom moru, potopila 13. juna u noći južno od mesinskog morskog pula jedan nepozna'i nao ružani parni brod od 4000 tona zapremine. Ta je ista pođmomica u istom kraju napala dvije neprijateljske grupe brodova, koje su pratili zaštitni brodovi. U razmaku od polđrog sala potopljena su od prvc grupe, u kojoj su se nalazila tri broda, dva najveća od 6000 i 4000 tona, a iz drage grupe, u kojoj sa se na lazila dva pama broda, potopljen je onaj veći od 5000 tona. Svi su potopljeni brodovi bili jiapadno duboko nakrcani. Načelnik admiralskog stožera mornarice.

Austro-Ugarska. .Vjeridba nadvojvodo Maksirailijana. Kb. Beč, 20. juna. Dozvolom Njegovog Veličanstva vjerio se nađvojvođa Maksimilijan, brat Njegovog Veličanstva s princezoin F r a n c i s k o m, drugom ćcrkom Njegove VisosLi, prvog vrhovnog đvorskog meštera princa Komađa Hohenlohe-Schillingsfiirsta, koja po đvomc porijeklu u živa prava člana bivših’ drža\mih staleških domova.

Borbe u Maćedoniji. Prikovani Englezi. (Naročiti brzojav „Bcogradskih' Novina") Budimpešta, 20. juna. Sofijski đopisnik „A z Esta“ javlja: Povodom povlačonja Engleza sva lijeva obaia Strume je u rukama Bugara. Od Engleza napušferti predjel jo razoren. Engleske čete očito gravitira ju preina Grčkoj, gdje vojska još nije sa svirn razorožana. Izgleda kao da je isključeno, da će Englezi na Balkauu u skoro moći đa prcđuzinu veće operacije. Oni stoje tamo, gdje su i prije godinu dana stojali. Proiivena krv nije im đonijela nikakvu korist. Francuzi ne upuštaju Bitoij saino radi ugleda njihovog prestiža.

Najnovije brzojavne vijesti. Radoslavov u Beču. Kb. Beč, 20. juna. Bugarski ministar predsjednik R ad o s 1 a v o v prispio je juče u podue u Beč.

nom razlaganju tek u načinu toga razlaganja. Valjan popuiarizaitcr mora da je u isti čas i prirodoslovac, i pjesnik, i slikar, i umjetnik, on mora da dade samoga sebe, svoju dušu, njegova fantazija valja da nam dočara sve sve one čudesne i tajnovite pojave, što se kriju i u biljci, i u kamenu, i u životinji tako, da nam čitava priroda, što nas odasvud okružuie, postane bliža, da s njom živimo, s njom osjećamo. Način takvog prikazivanja, naravski, da je kud I kamo teži od suhoparne naučenjačke metode, pa to je i uzrok, da je valjanih popularizatora svagdje jako maloTo načeio nastojall smo da provedemo u novoreformiranoj „Prirodi", a koliko smo u tom uspjeli nije na nama da o tom sudimo. Ljubav, ona vruča ljubav i sprani nauke i spram hrvatskoga naroda vazda nam je bila vjerna pratilica u svem našem društvenom radu, a ponajprije u radu oko našeg miljeneeta, oko naše ,,Prirode“. Ajde, rekosmo, da podamo svome rodu i plemenu, sve, što možemo, ajde da ga privučemo natrag k prirodi, da u njoj spozna i sama sebe, da u njoj crpa snage i poleta za svoj rad, da dobije vjeru u svoju budućnost, da mu se u krilu prirode razgali ojadjena dtiša. I naše težnje naidjoše na potpuno razumijevanje. Nije uveličavanje, ako kažemo, da se naša „Priroda“ ćita danas svagdie, gdje se čuje zvuk mile naše riječi. Zašao je naš Ilst medju braću Slovence, raširio se po Isfri, ugnjijezdio u Dalmaciji, uhvatio čvrsta korijena u Herceg-Bosni, našao prijatelja u Medjumurju, omilio našoj braći u

. 21. juna 1917. TallJanjkl proglas nezavlsnostl Albarijc. (Naročiti brzojav; „Beogradskili Novma ) Frankfurt', 20. juna. „Novoje Vrem ja“ javlja, da se mmistar spoljnih poslova T e r e š č e n k o, čim je stigla neočekivana vijest o talijanskom proglasu nezavisnosti AII. anije, savjctovao s poslanicima l’Tancuske i Eugleske o koracima, koje će zastupnici En* gleske, Francuske i Rusije pređuzeti u Rimu. U diplomatskhn se Tcragovima govori, da talijanski proglas ne govori o protektoratu nad All a’iijom, nego samo o talijanskoj pomoći za uspostavljanje arhanskc države. Protest Rusa u Engleskoj protiv uvršćavanja u vojsku. (Naročili brzojav „Boogradskih Novina") Karlsruhe, 20. juna. ,,N e u e Z ti r i c h e r Z e i t u n g“ donose vijest iz Lonđona, da je tamo održana velika skupšlina Rusn, u kojoj je ulozen protest, što sc Rusi piTmoravaju da stupe u englesku vojsku. Skupština je zahtijevala, da se rosldm gradjanlma pruži prilika, da se sa svojim porođicama vrate u otadžbinu.

Grad i okolica. Dnevni katendar. D a n a s jc četvrtak 21. juna ; po starom 8. juna. Rimokatolici: Alojsije ; pravoslavni: Teodor Stratilat. — Sunce se radja u 4 02, a zalazi u 7 58 (po starom vremenu). K i n e m a t o g r a f i: Vojni kino (Koloscum): U 6 sati postije podne predstava za vojnike. — C. i kr. gradjanski kino (Parls): U 6 sati poslije podnc predstava za gradjanstvo. Botanička bašta. Otvorena utorkom četvrtkom, nedjeljama i praznicima. Ladja izmedju Zemuna i Bcograda kreće lz Beograda za Zemun od 6 sati u jutro do 9 sati naveče svakoga sata osim u 1 sat postije podne. Polazak iz Zcmuna za Beograd od 5'30 ujutro do 830 naveče svakoga sata osim u 12 - 30 poslije podne. Casnička i činovnička kasina otvorcna je do 12 sati u noći. C. I k. v o j n i č k i d o m: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 satl ujutro do 9 sati na veče. Slobodan pristup svakom vojniku, Riječno kupatilo na Savi:Privrcmeno otvoreno samo odjelenje za časnike. Do 11 sati prije podne mogu se kupati samo gospodje; poslije toga vremena gospoda. „Orand Hote 1“: Dnevno koncerat. Početak u 6 sati poslije podne. Posjeta bolesnika u bolnlcama: U bolnici „Brčko”: od 2—4 sata posllje podne. U boln/cl „Brlinn w : ođ 9*30— 12 sall prijc podne I od 2—4 sata poslijc podne. Pažnja našim čitaocima Iz Ženeve žale nam se naši pretplatnici i čitaoci, da rnnoge ličnosti iz Srbije, obračajući se ogiasinta sa raznim molbama, i aico opšimo, zaboravljaju rcdovito najpotrebnije podatke. Za'o se skreće pažnja svakome, da izostavlja sve izlišno, a ređovno da označuje, i to: 1. Oni koji raspituju o licima:, da uvijek jasno i čitljivo označuju adrese kako svoje tako i onih za koje že’le dobTti odgovora, svakađ odvojeno za svako pojedino lice. 2. Oni, koji polražuju m a š t a d r ugo, da pored tačne adrese jasno označe, šta i na kom osnovu to traže. Sta je ko po zvanju ili zanimanju. Naročito žene ili djecn, da označe pored imena još i zvanjeili zanimanje muževa ili očevai gdje su sada, ako su u Životu. 3. Oni koji su do sada ma šia priniili

Bačkoj i Banatu, pomalo ga poznavaju u Srbiji i Crnoj Gori, a u najužoj našoj domovini, u Hrvatskoj i Slavoniji, pozna ga i sfaro i miado. Od ono osam pretplatnika iz gođine 1914. eto ih danas i preko 4000, pa dok se ,,Priroda“ još godine 1915. štampala u 500 primjeraka, štampala se godine 1916- već u 2000, a ove godine u 5000. Danas su sva starija godišta raspačana, a i ovogodišnja naklada ođ 5000 prirnjeraka primiče se kraju. Kalcav je ushit zahvatio naš narod sa štiva ,,Prirode“ zapaža se odatle, što moradosmo neke brojeve štampati u drugom, pa i u trećem izdanju. Kad bismo mogli, da pročifamo ovdje onu siIesiju listova, što ih je primilo uredništvo „Prirode", istom onda biste mogli uočrti, k<ako je bila velika potreba, da se ovakav list osnuje, istom onda btste mogli sazhati, s kolikom Ijubavi posiže naš čovjek za valjanom knjigom; iz tili listova izbija toliko razumijevanja za naša kultuma nastojanja, da tvrdom vjerom možemo gledati u našu narodnu budućnost. Sve te pojave nas su samo bodrile u našem radu, onc nas bodre još i danas, jer gdje je takvog razumijevanja, tu je i uspjeha, a rad, koji je vezan uz uspjeh, diže snagu čovjekovu. Uvažimo činjenicu, da je zadaća naše „Prirode" upoznati naš narod s modernim tekovinama prirodnih nauka, da joi je svrha zadojiti našega čovjeka slobodoumnim mislima, a ujedno zagrijati inu srce i dnšu za sve što je lijepo i plemenito, onda s ovoga uspjeha s ovog velikog raširenja našega lista moramo biti zadovoljni.

Broj 168 i hia od koga, nije potrehno da ponavJjaju, osim promjene odresc. 4. U jeđnom ogiasru ne treba miješal) yiše lica ili i dragih pitanja. Bezovakog reda čitaoci'ma jc h Ženevi nemoguće preduzii mati ma šta, po nejasniim mok b a m a. Crkva na Novom Groblju za beogradsku sirotlnju. Crkva Svetog Nikolena N o v o m G r o b 1 j n posl-ala je sirotinfskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 10 kruna, ka« svoj prilog za pomaganje sirotinje opštine grada Beograda, koju je sumu skupila na tas z« vrijeme velikili Duhovskih praznika. Žetva ječma. Žetva ječma u okolini Beograda otpočela je o<l prije nckoliko dana. Ječam je vrlo dobre kakvoće, potpund zreo i vrlo jedar i dobar. Sa svih strana čuje se, kako kosačica radi, poređ pokliča zaposlenih radnika. Kroz 2(1 dana, po svoj prilici, otpočeće i žetva pŠenice. Preseljen četvrti reon, Četvrti reon (kotar) opštine grada Beograda, čiji su se uredi ualazil! do sada u Birčaninovoj ulici broj 8.1 preselio se sa svojim uredima u zgradi u MilošaVelikog ulici broj 42;, gdje je otpočeo djelovanie u djelokrugu svoga rada, gdje se i treba od sada obraćati za sve poslove njegovoga kruga. Sudar izinedju voza I tajjiga, 19- o. mj. izmedju 8 i 8 i pol sati u veče dohvatio je voz jedne taijige, koje su, na putu sa Čukarice baš prelazile preko pruge. Lokomotiva je odvukla kola j konja nekih 140 koraka, gdie sti taijige ostaie skrhane, a konj sav izmrcvaren. Taljigaš se sretnim slučajem spasao. Vodi se istraga odnosno krivice za ovaj sudar. Javna prodaja. Po odluci starateljskog suda, izložiće se javnoj prodaji, zaosiavština pok. Lenke G jo r g j e v i ć, na d a n 5. j ula ove godine, u njenom stanu u ulici! Mutapovoj broj 11. Prodaja će početi tačno u 9 satt prije podne. Pozivaju se kupci, da na ovu prodaju dođju. Nadjeno, Na beogradskoj željezničkoj stanici nadjena je 19. o. mj. jedna bilježnica (,,notes“), u kojoj se nalazi više isprava 1 Iegitimacija, koje glase na ime Mihajla Sfanojevića, sa srtanom u Baba ViSnjinoj ulici 17* Bilježnica je predata okružnom zapovjedništvu Beogradgrad, gdje je vlasnik može uzeti. Mangup krava. Na Bulbuideru hhvaćena je jednai mangup krava. Pošto se njen vlasnik do sada nije mogao pronaći, to je ona privremeno predata na čuvanje beogradskoj klanici. Izvještaj prljavnog ureda. 19. iuna; prijavljeno 106, odjavljeno 30, selidaba 52; u hofelima prijavljeno 129, odjavljeno 125, ostalo po hotelima 430 putnika.

Dnevni dogadjaji. Spomenik Jzmirenja u Sarajevn. Iz Sarajeva javljaju da su radovi za postavljanje spomeuika izmirenja na ulazu Latinske Ćuprije već dovršeni. Prije nekoliko dana prispjela je i masivna ploča, koja če biti umetnuta u asfalt te za vjcčita vremena pokazivati mjesto nesreće, na kom se odigrala velika tragedija saiajevska postavši uzrokom svjelskog rata. Ploča, izvedena u tuču, dugačka je

Dok smo ovako znatan dio svoga rada uložili oko pridignuća „Prirode", mislili smo, kako da krenenio još koji korak napred. Zatekia nas baš jubilarm godina, trideseta godišnjica opstanka našega društva. Zar da je proslavimo? Kako i na koji način? Ta društvo po banskoj naredbi ne može da djeluje, nego mu je to djelovanje stegnutio jedino na jzdavanje društvenih publikacija „Glasnika“ i ,,Prirode“, za koje je izdavauie dobilo društvo dozvolu tek 15veljače 1915. Silan uspjeh „Prirode" tako nas je osokolio, da smo se odvažili na smion pathvait, na osnutak ,,Popularne Biblioteke“. Na taj smo način eto odlučili, da prosfavimo i naš društveni jubilej. Kao prva knjiga te Biblioteke izašla je Flammarionova „Pripovijest o repatici" i to kao prilog „Prirode“. tako da su svi članovi, te pretplatnici „Prirode" dobili tu knjigu kao dar našega društva. Koje su nas misli vodile pri osnutku „Popularne Bibliateke“, spomenuii smo u uvodu prvoga sveska. „Želimo, — rekli smo tamo da njom dielujemo u hrvatskom narodu odgojno, da ga uvedemo u onu nauku, koja je danas osovina, oko koje se vrti črtav život čovjeka. Ne smijemo da u doba, kad je sav svijet posvefio najveću brigu prirodniin naukatna, ostanenio po strani; treba da i mi kročimo krokom čovjeka željna saznanja. da budemo jaka karika u lancu Ijudske zajednice. I ako smo maieni, nismo najmanji, pa nesumnjivo biti ni zadnji oko oplemenjivanja čovjekove duše“. (Svršiće se).