Beogradske novine
Izlaze:
dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.
Pojedlni brojevi:
0 I u kra|tvtma zapM]adiHi0a ad 0 . I kf. (ata pa d]**( »*.... 8 kalara U HrratakaJ-SlatoniJI, Boaal - Haceatarlnl I Dali«a«l|l pa ol|aal od'. . . . . .10 Mara Irraa oroj podro<|a p* cljsol od. . . .12 halora — OgfasJ po cijenlku.
Mjesefna pretplata:
U taofroda I * kraJtrUaa lapoajadatrtho ad o. I kr. data n koja* I *t*pn« p*M* . . 2'U Baopradti >a doatarom u kudu .... 280 U Hrratakoj-Slaroolji, Bosrri - Hnreogorlnl I DaimaolJI 2 60 U ottalira r rejorlma Avitro-u|arako nanarHI* 3U IsoatrMatr* * 80
Urednittro: BEOSRAD, Vuka KarsdZlća ul. braj 10. Talafan broj 89. Uprara I prlmanja pretplata Topllćln venic broj 21. Telefon bro] 28, Primanja oglasa Knaza MlbaJI* ul. bro] 38. Talafen br. >48.
Godina III.
Glasine o zasebnom miru Rumunjske sa Njemačkom. — Nesuglasice medju članovima ruske vlade zbog Grimmovog izgona.
Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog giavnog stožer?. Kb. Beč, 22. juna. TJ Galiciji traie daljo pojačaAft topnićka djelatnost. Inače j© polož&j posvuda neizmijemjen. Načeluik Ktaviiog stožera.
Osuiefen poKušoJ. Na kojoj strani postoji volja za mirom, a na kojoj nainjera da se produži fiar a njitne i dalje prolijevanje krvi, već je odavtia jasno. pa nije ni trebaio đa đodje do afere, koja se ovih dana odiKrala izmedjit Rusije i Žvajcarske. da se to ponovno usfanovl. Iz Svajcarske je, kao jedne od onih država, koje su od prvoga dana uistinu pošteno uščuvale svoju neu'tralnost, potekao pokušaj posredovania za mir izmedju Ruslje i Niemačke, odno'no tsredišnjih vlastl. Pobudu je za taj korak dao i započeo ga Je švajcarski oosianik G r i m m, kojl se nalazlo u Petrocradu te ondje kao partijski druj( ondašniih vlastodržaca nastojao dozn»fi. kako u Rusiji sfcoji sa voljom za mir. Odgovoreno mu je, kad se Rusija, koiol ie nužno pottreban skori mir, ne bi b r, iala njemačke ofenzive. ona ne bi pravi'a nikakvih poteškoća, pa da bi se u naikraće vrijeme rat tnogao okončati- Orimm je na to i>utem petrognadskog švaicarskog po«latistva tmioiio potizdano obavješrenje o namierama središnjib vlasti, a tioslanstvo se s tom molbom obratilo na saveznog vljećnika Hoffmanna, koji je za spoljnu politiku Švajcarske odgovorni član savezne viade u Bernu. Hoffmatni se toj molbi odazvao i željeno saopštenje na ft&meiju svojfb informacija o namjerama u Beču 1 Berlinu odaslao teiegrafskom šifriranom depešom švajcarskom poslanstvu u Petrograd. Petrogradski vlaistodršci nlsu tom depešom dobili samo izvjesnost, kako je njemačka )fenziva na lstoku prosto plašilo, kojim su htjeli da Rusiju zastraše razni ratni podbadačl sporazumuih sila, pa da Rusija dokie sama ne poruši sve mostove za put do sporazumka, ne treba da se boji nikakvog napada od strane armija središnjih vlasri, — ne>go su njome doznali i za utješnu vijest, da središnje vlastl prilivaćaju rusku formulu za niir kao osnovu za pregovore, što više da je njemačko carstvo S|)renino Rusiju poslije rata i privredno pomoći. U Petrogradu doznalo se dalje tom depešom, da niš’ta ne stoji na putu da pregovorl
za mfr smjesta započnu. Izgledalo je, da je mir u toliko bliži, što je spotnenuti saveznl švajcarski viječuik držao da smije saopš’iti, kako su sređišnje vlasti uz stanovitJe preduslove spreinnc na pregovore za tnir i sa ostalim zaraćeuim državatna. Savezni vijećnik Hoffmamt mogao se već opravdano nadatti. da je svojim brzojavom na petrogradsko švajcarsko poslaustvo izvršio odlučno djelo z>a skoro okončanje svjctskoga rata. No u tom tnu je času zadan iz zasjede smrtonosan udar, kojim je lijepi san o miru našao svoj grozan kraj. Hoffmannova je beniska dcpeša naime od ratnlli špijuna sporazuntnih sila uhvaćena, dešifrirana i gospodinu Brantingu u Sfockhohnu predana na objelodanjenje. Umjesto da se svijefu podari tako vruće željeni mir, kalco je to Hoffmann htio, postignuito je satno to. da je švajcarski socijalista Grimm, koji je u Petrogradu obazrivo priprentao put miru, osumnjičen kao „njemački agenat“ i izagnan iz Rusije- Iloffinann je pak, da svoju domovinu spasi od osvete sporazumnih sila, morao predati svoju ostavku. Ko radi za uspostavljanje časnoga mira, on je naravno „njemački agenat!“ Razumije se, ier sn svt agend sporazumtiih sila, kao Vander\velde, Henderson. Tliomas ! kako se već zovtt svi tl podbadačkl apoštoH sporazumnih vlada. fanatični zagovarafelji rata, isto tako kao i sva ona „srebrna taneta“, koja plutokracija zapada rasipije po Rusiii. Od svili socijaldemokratiskili izaslanika u Rusiju, bio je — kako se kaže u jednom izvještaju —• švajcarski socijalisfa Grimm jedini, koji u Peirogradu nije učiuio utiisak potplaćenog čovjeka. Svi su ostali razbacivali engleski novac, podbadali na rat i pravili raspoloženje za rusku ofenzivu. Sada je sporazumnoj špijunažl uspjelo, da onemogući i toga jedinoga nepotpiaćenoga socijalisfu, koji je iskreno radio za mir — on Je morao da seli iz zemlje nove slobode, u kojoj vladaju Kercnskij i Plolianov! A najljepše u toj cijeloj priči iesie to, da je i švedski socijalista Branting, sazivač stockholmske socijalisitlčke konferencije, učestvovao u toj nečasnoj igrl! Njemu je glavont povjerlla špijutlska organizacija sporazumnib sila da objelodani uhvaćenu i đešifriranu Hoffmanttovu depešu. On se time pokazao u pravom svom svjetlu, kao čovjek,
koji stnatra za svoju zadaću, da mir zapriječi. Osujećett je pokušaj I poštcita vofja jednog neuitralnog političara, da se napaćeni svijet dovede bliže miru: osuJećen je tiečasttom rabotom sporaztimnih demokrata, kojj ne će m : r ttego rat do iiništenja. Lijepe s u fraze o usrećenju svijetia, o kulturi i vječnome miru igrale 1 opot ulogu samo u bezvrijednim besjedama, koje prenta zbilji stoje u jednakoj oprjeci, kao i sporazumne nade u pobjedtt prenta stvaruom vojničkom položaju.
Nova potapljanja. Kb. Berlin, 22. juna. U Atlantskom okeanu ponovo je potopljen niz neprijateljskill brodova s vrlo đragocjenim tovarom. Medju potopljenim brođovima naJaze se: oružani engleski parnl brod „Drumllise" s 4200 tdna obskrbnog materifala za Itusrju, jedan engleski pami brod s 5tG0 tona zobi I engleski parni brod „Esney“ s 3243 tona razne ioIjc. Načelnik admiraiskog stožera 1 moruarice. Jznenadna engleska Ijubav prema Monarhiji. (Naroćiti brzojav „Beogradsklih' Novina'“j Born, 22 . jvnui. Lonclonski Uopisnik ,,iS e c o 1 a“ donosi iznenadnu vijest, da su engleske' finansiste i anglikaisko više sveštcnsho razvili veliku a.gifacijti u interesu austroUgarske monarhije. Oni isliču, da je Eugleska bila uvijek simpa'ićki raspo’ožena prema monarhiji' i i da je upravo u evropskom interesu, da> monarliija i poslije rata očuva svoj teritorijalni intogritet. Agitacija je vrlo popularna tako, da nju potpomažu i anti-confirmiste. Neočekivani prijatelji monarhije obrazlažu svoj rad time, što monarhija treha da posluži kao bedem protivu germanizma.
Ruski haos. Veliki ueiniri u Sibiru. (Naročitj brzojav „Beogradskih Novina“) St'ockholm, 22 . juna. ,,N o vo j e V rein j a“ javlja iz Trojs!kiog u Sibiru, da su izbili veliki nemiri. Masa je napala na smjestišta špirii'usa i upijačkala je 40.000 hektolitara špiri'tusa. Vojnici su potpomagali pljačkaše i napili se- Oko 200 umrlo je zbog trovanja usled pretjeranog pića. Radnički i vojničkl savjet bio je prinuoran, da niad gradoin proglasi opsadno stamje.
Burna skupštiua „Boliših“ u Moskvi. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Stockiiolm, 22 . juna. U Moskvi su ,,Bo|jši“ priredili skupštinu pred spomenikom Puškina, u kojoj su održatii oštri govori protivu vlađe. .icdan je govornik pozvao vo.inike, d a s v o j e b a j o n e t c n e okome protivu Njemačke, n e g o p r o t i v u r u s k e v 1 a d e i k a p i t alistta. Prisutni vojnici i građjaui litjeli su napasti govomika, kog je policija 'feškom mukom oslobođila iz ruku razdražene inase i odvela ga u policiju. Bez atteksija 1 odšteta. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina') Stockholm, 22. juna. (Vijest zaistupnika doi)isnog ureda). Prema zvaničnom listn radničkog i vojničkog savjeta, protesltovao je jedan lielsingforški grenadir kod pelrogradskog radničkog i vojničkog savjeta i zahkjevao, da savjet u ime Rusije i ruske vojske odgovori FrancuskoJ, da Rusija ne će pO'tpomagati ni jeduu akciju ra'di postizavanja aneksija i ođštera. Posljedice Gritnniovog izagnanja. (Naiočili brzojav „Beogradskih' Novina“) 'Rotterdam, 22. juna. ,,Daily Chronicle" javlja, da Lenin oširo napađa privremeuu vladu zbog progonstva švajcarskog socijaliste Gflmma. Povodom toga jc u privremenoj vladi izbila v e 1 i k a n e s u g 1 as i c a. Ruski zajani slobcde. (Naročiti hrzojav „Beogradskih Novina' ) Frankfurt, 22. juna„Frankfurter Z e i t u n g“ javIjaju iz Stockhohua, da je na cijelokupn! ruski zajarn slobođe, mjesito očekivane najmanje svote od 3 milijarde, cionio samo 1,202 milijarde rubalja. Kako ,,R ij e č“ jaadja, vlada ruska namjerava, povodorn podbacivanja zajma slobode. raspisati prinudni zajam od 10 milljardi rubaija.
Grčka tragedija. Kako ie otišao krajj Konstantiit iz Grčke. (Naročiti Lrzojav „Beogradskih Novbia'') Berlin, 22. juua Po jednoj vijesil „L o k a 1 a n z e Ig e r a“ iz Lugana, kralj Konstantin ne prima prestavnike štampe. Svojim izborom, da se ttastaini u Švajcarskoj, kralj Konsltanttiin je zasvjedočio svoju odluku, da živi kao privatan čovjek- Kraljevo je zdravlje relativno dobro, ali je operaciona rana ostala otvoreua. Ljeka-
ri savjetnju kralju planinsko podncblje. Polazak iz Atene je bto vrlo uzrujaai. Oko dvora je bilo na okupu nekollka liiljada Ijudi i žcna, tvrdo odlučenih, d* spriječe kralju f>dlazak. Sviiettf jc cijeie noći ostlao oko dvora. Kad je u 5 sati u jutru trebalo poći, kralju je zavaravanjem pošlo za rukom, da jednim sporednim izlazom ostavi dvor. Ali je za jedatt trenutak svijet bio i crvdje opkolio automobil, te je tu nastupio vrlo dirljiv. prizor. Kralj je morao ixi nekollko puta preklinjaiiii masu, da ga pusti. da prinese žrtvu, koju za grčld narcd čini. Na tai način, korak po korak, mogao je automobil uajzad odjuritiProtiv nove 'lade. (Naročili brzojav „Bcogiadskih Novin&' - ) Ziiricli, 22. juna. R e u t e r javlja: Iz P e 1 o p o n ez a sitigla je do sad još nepoitvrdieuta vijest, da je general Populas odbio da prizna novu vladu i da namjerava da obrazuje zasebnu vladu za Peloponez. Čeltvorni spcrazum razmišlja o °zbvijnim vojtiičkim mjerama. Obrazovanje privromene 'lade. (Naiočiti hrzojav ..Bcogradskih Novm.i") Basel. 22. juna. Prema brzDjavima, koji su ovamo stigii, sporazutnne sile pregovar-aju o obrazovanju privremene vlade u Atent pod upravom sporazttmnllt siia. Grćki izgnauici »apustiii Greku. Kb. Atena, 22. juua. Hasa« javlja: Gunaris i ‘>0 drugah izgnanika. rnodju ovima i Diagunis, ukrcali su se na palubu jednog grčkog parnog bi'oda. Francuzi zaposjeii Volo. '(Naročili hrzojav „Beogradskih Novii a“)' Rotterdam, 22. juna. Javlja: se. rla su Francuzi z.tposjeli V o 1 o u Grčkoj.
i Neograničeni podmornički rai Sjeverno more kao izumrlo. v ! (Naročiti brzojav „Beogradskih Novii a“> Zeneva, 22. juna. Kristijauski ,,M o r g e n b 1 a d e t“ ) list ,,Tidensteg“ javljaju: Norveški ribari pričaju, da je sjeverno more pred Skagerrakom kao izuntrlo. Jedait ribar za vrijeme svoga tronedjeljtiog plovljenja po Sjeveruom moru nije vidio ni jedan trgovinslđ brod, ali je vidio samo jeđnog dana 7 podinoiiiica.
Podlistak. Bogoslav K- Jošt: Pijavice Ijudskog milosrdja. Ima jedna vrsta Ijudskih tipova, ea koje čovječansfcv'o ne zna, bi li ih strpalo u ludnicu ili kaznionu. Za ludnicu sii itrepametni zločincl, a za kaznionu previše duševno bolesnl individuji. su pijavice ljudskog milosrdja. Sjećaćete se možda onog „ruskog vojnika“ za vrijeme rusko-japaniskog rata, koji se pojavlo jednoga dana na pariskim ulicama, sa mnogim odličjima, bez lijeve ruke. Ta pisale su o njemu sve novine. Pobudjivao je svojom uniformom i mnogim kolajnama pažnju prolaznika. Ljudi se zausiavljali i kupili oko njega. Pitali ga, šta je i odakle je, a on je vrlo uslužno odgovarao svakome, da je sudjelovao u obrani Port Artura 1 raujen do'spio u japansko ropstvo. Gnjusni Japanci postupali su s njime na najbezdušniji način, tukli ga, morili gladju. To ga je ponukalo da pobjegne... Ukrcao se na jednu francusku laidju 1 eto stigao u Paris. Sada čeka dok od lcuće stigne n»vac, da može svojoj kućl, pa i ako bez jedne ruke, i opet će krenuti na bojište proitiv omraženog neprijatelja... Oduševljeni Parižani prlredlll ovom invalidu čifcavu ovaciju, a jedan od prolaznika održa'o j zanosni govor, pozvavšl na kraju piernenite svoje sugradjane, da hrabrog vojnika savezničke Rusije pot-
pomognu novcem ... Prijedlog je tiaj primljen burnim oduševljenjem i za čas je „odlikovani ruski junak“ bio pun novaca... Kad se za nekih osam dana odignao u protivnotn kraju Parisa na vlas isti prizor, postade to sumnjivo jednom gradianinu, koji je slučajno prisustvovao i onoj sceni prije osam dana. Pozove s toga policiju, da tog „ruskog juna!ca“ uapsi. Došlo je gotovo do tučnjave i jadni bi ,,dienuncijanlt“ grdno nastradao, da je „ruski junak“ bio malo pametniji. On je medjutlm u času, kada se masa zauzela za njega, nastojao iskoristiti zgodnu priliku 1 pobjeći. To je sada i drugima postalo sumnjiva Uhvatiše ga dakle i odvedoše na policiju. Konstatiralo se, da je to starl poznati pariski prosjak, kojl Rusije i Japana nlkada nije ni vidio, čovjek posvema zdrav i sposoban za rad.-. Priznao je, da je — pošto tnu je ,,posao“ počeo slabije da ide, došao na ideju da se preiotbuče u ruskog vojnika i tako popravl svoj položaj. Znao je naime dobro za simpaitiije Francuza prema Rusima. Kupio razne kolajne, lijevu ruku privezao uz tijelo i onda kao „invalid ruske voiske“ pošao u najživahniji kvart Parisa. Najmio jednoga druga ,<la u zgodnom času održi oduševljen govor i pozova narod na darivanje... Posao je išao sjajno. Takve dvije scene donijele mu ravno Biiljadu franaka... 111 — možda se Još sjećate one ,,blJedne žene, majke petoro nejačadi“, što je profesijotfalno svake nedjelje bar jedanputa u Berlinu skakala u Spre-u? Spasili su je dabome uvijek, jer cma ni-
je ni skakala u vodu, ako Je vidjcla da je ne bi u pravi čas mogii da spase. Čekala je najzgođniji čas i onda se uz očajni vrisaik „S Bogom prokleitli svijete!“ strovalila sa kojeg mosla u rijeku. Zgrnuo se silan svijet. Kad je nesrećnica bila Izvučena, počela je da jeca: — Zašto sfce me spasili? Ljudi Božjl, zašto? Ta ja sam htjela da umrem, jer ne mogu da živim... Imatn petono liejačadi, muž mi je uinro, sam'a neinam rada... Ah... zašto mi dakle nijesltl<j dali da utnrem? Svima su dabome zasuzile oči, 1 uboga je žena za čas bila nadarena velikom svotom. To je ona opetovala jedno đesetak ptnta, uvijck na drugom kraju grada... Konsta'tovalo se, da je na taj načtn zaradila kojih pet hiljada maraka... Kad je na koncu dolijala, sazna'lo isie, da ona uopšte nema djece, da drži stan od pet soba i da je dvore dvljc sluškinje... No ima još oiiginalnijih tipova. Jednoga sam od ovih več opisao u „Beogradskim Novinama". Bio tio nahne jedan ,,šusiter“ u Beču, Uienčima neka, kome nije bilo opsltanka ni u jednoj radlonici. Svldilo mu se da živl na račun Ijudskog tnilosrdja i došao na-origlnalnu misao. Prosjačio je — košulje, punih osam godina. Svakl dan u drugoj ulld. Da m u posao podje bolje za rukom, navulcao oko vrata tek Jcdnu krpu 1 kucaio od vratiju do vratiju. — Siroma putmik moli jednu košulju... Ko da mu ne dade? 4 Nakupio ih teko svakoga dan« po
Stotinu komada, a onda polazio u razne lterberge i prodavao ili po 5. 10 i 15 krajcara komad. Rasprodao dabome uvijek sve i zaradjivao dnevuo po 20—30 i više krutta-.. Drugi jedan je tako isto radio ea cipelama. Iaiko je to išlo malo teže, ipak je on dnevno t'ime zaradjivao najmanje po 20 kruna. Predaleko bi nie odvelo, kad bl redom nabrajao sve poznatc mi slično slučajeve. Ima ih toiiko i fcako raznovrsnih, da bih njima mogao ispuniti deset brojeva „Beogradskih Norvtoa". Six)menut ću samo, da su u nekim velikim gradovima otvorene čitiave škole, u kojima se ti Ijudski paraziiiii vaspitavaju o najraznijim načinima, kako se na račun ljudskog milosrdja dade udobno živjetj. Tu školu pollaze djeca, dječaci i djevojke, muškarcl 1 žcne, starci i starice. Uče plakati, vrtekati, previja'fci se od bolov r a i ,,gladi“ i sve o-sltlale tome slične umjetnosti. Pariski su prosjaci u tome najveći majsitori- Oni su i najttapredniji. Imadu šta više i svtoju sopstvenu organizaciju i jao si ga onom bijedniku, kome bi se prolrtjelo da apelira na koju dobru dušu, ako nije član tte organizacije. S niime se dogadja cino isto, što se u velikim građovima dogadja sa ženama iz dna života, koje na ulici zaustave koju dobru „mušteriju“, a ncmaju za to dozvole od vlasifci. Za tili ih čas okupe prositiitutldnje od zatfata I iščupaju je kao pijefcao svoga komkurenta- — Ta pariska orgamizaclja prosjaka imade i svoga sbalno namješfcenoga tajnika s plalom boljega činovnika'. Nje-
govm je dužnost da pojedinim prosjacim a doznačuje mjcsro, na kojima če odredjenoga dana vršiti svoj „posao‘‘, razumije se, bez konkurencije. Ondje nema ili bar ne toliko kao kod nas stalnili ili ,,domaćih“ prosjaka, koji će vas rcđovno svakoga petka ili nedjelje obići, traživši svoj uobičajctni darak. Pariskl prosjak, kojl danas prosjačt pred katedraloni. s U tra će prosjačM pred burzom, prekosutra pred željezničkom stanicom, dan kasnije pred poštaaiskom zgra'dom — i tako redom dok nije obišao cijeli grad- Uvijek na drugom ntjesitu i uvijek bez komkurencije. Nijedno mjesftio nije nezaposjednuto ali na njean stoji svaki dan drugi. Pričali su mi, da je to jcdan od prvih uvjeta za dobar uspjeh. Jer ako se koii čovjek dobra srca smiluje danas jednom, on če se drugoga dana. sniilovati i drugomu i darlvMi u ve'ćoj mjeri nego kad dan zia danotn vidi jcdno te jedno lice, kojemu je već toiliko pu'ta podao milositiuju. Covječia narav najposlije I Jcste takova, da voli prontjenu. Dabonie, kao što u svakoni pravilu imade iznlmaka, tako je to slučaj 1 kođ ovoga porazmještavanja prosjaka. Imade na primjer vrlo unosnih nijosta, koja pojedini prosjaci imadu u manopolu i ne puštaju ih iz ruku lti za volju organizacije, držeći ih svojim „feudalnim“ posjedom. Takva mjesta tnijenjaju viasnika tek onda, kad dotični sopstvenlk umre- Cim se to dogodi, nasitane za njima prava jagma. I prosjacl su naime prožetl „sacro egoismoni“, pa čine sve, kako bi se domogli boljeg po-