Beogradske novine

Izlaze: dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podnt. Pojedlnl brojevl: III MJoeočna protplata: V UMra*i I ■ krajtvlmt I U tMfruto I ■ kraUrlmi Uliljitarika *U •rt I k> kala n ellaal n.... 8 kahra I I kr. M* ra bajna I «t>fnp*Ma. . ^ M •. I ». MU pa CIJMB ot. ... a nm u u „„tavon ■ ItuU . . . . MM g HrvalakiJ-Slnvonljl, 8«ul-Hw»(«W |ll U Hrvatakol-SUvanlJI, 8otrU-HarM|wM i I DalmoolJI p° oll.nl Mj. 10 Mton | U.“ ■>«*» Irvao ov.fl podruBJa p. eljanl M. . . .19 lta(ar» ||| U Inoatranstra .......•••• <W ■ — i. Ofllasl po cljenlku. :j — - ■ Urednlžtvo: BEOORAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Talafon broj 83. Uprava I prlmanja pratplata TopllCln vanae broj 21. Talafon broj 28. Prlmanja oglata Knaza Mlhajla ul. broj 38. Talafon br. 245.

Br. 171.

BEOGRAD, nedjelja 24. juna 1917.

Godina UL

Dosada upisano Talijani izgubili

oko 5 milijardi austrijskog ratnog zajma. kod Asiaga 50.000 Ijudi. — I opet potopljena 61.000 tona.

jišfu ima samo jedna nada 1 jedna sreća; pobijediti i kao pobjednik ostati u životu. U tome dakie, da jedan novi zakon pravi razliku izmedju službe i službe, da podaje najviša prava onima, kojl su sve svoje stavili na kocku, u tome ieži etika ugarske izborne reforme. Jer oni ljuđi, koji su nam na bojištima sagradili iz svojih tijela čvrst bedem protiv neprijatelja, stvorili su tek mogućnost političarima u sigurnoj otadžbinl, da raspravljaju jjitanja, u kojitna se ogleda sloboda jedne zemlje. Krv, njihova krv na bojištima, to su temelji. na kojima će moći drugl da 1 grade. '

Ruski haos. Pokret za samostainost Ukrajine. (Naročiti brzojav ,,Bcogra.dsl<i'i Nf>vina“) Berlin, 23. juna. Kako javljaju sa ruske granice, Ukrajinom sada upravlja nedavno osnovana „Centralna Ukraina rada“, koja osim vojničkih odlučuje u svim ostalim pitanjima. Ovaj centralni odbor nastoji, da oživotvori što većl suverenitet ukrajinske države. K°ngres ukrajinskih ča snika I vojnika. Kb. Petrograd, 23. juna. Kako se iz Haparanda javlja, ukrajinskl časnici i vojnici su, u prkos zabrane ministra \"ojnog, r i j e š i 1 i d a održe lcongres. Litavci za svoju saiuostalnost. Kb. Stockiiolm, 23. jima. Stockliolm.ski ,,D ag b 1 a d“ javlja, da su Litavci rijošili da progtase nezavienost. Kerenskij izbačen iz uprave socijaino revolucijonarne stranke(Naročiti iirzojav „Beogradsldh Novina"). Stockfooltn, 23. juna. Socijalni revolucijonarci su u svojoj sjednici, održanoj 15. jima u Petrogradii, izbacili ministra vojnog Kerenskog iz odbora svoje s'tranke, s čljim se programom njegovo držanje na frontu ne slažeNa opštem kongresu ukrajinskih scljaka u Kievu tako istio su žestoko napadali Kerenskog, jer je on zabranio da se održi kongnes ukrajinskih vojnika. Ministar vojni potvrdio je pravila ženskog društva za obrazovanje tako zvanog bataljuna smrti, u kome već ima

300 ženskih. Bateijun će se odmah obif« čili u rukovanju sa oružjem i poslaće s« na front. j Kako ,,R u s k o j e S1 o v o“ javlja, radnički savjeti u Revalu I RlgJ prešli su sa svim u logor Lenina, kome se pridružio i savjet letijskoj streljačkog bataljuna. Kozačkl konjzres ii PetrograduKb. Petrograd, 23. juna. Juče je bio opšti kongres kozačklS izaslanika iz cijele Rusije. Na njemu stt govorili i zastupnici Italije, Belgije, Rumunjske, Francuske i Srbije; oni su po. zvali prisutne da sve upotrebe za najsilnije produženie borbe. Razgovor s Tereščenkom. Kb. Petrograd, 23. jtina. Juče je ministar spoljnih poslov* Tereščenko u razgovoru sa zastupniclma štampe izJavio, da su saveznici Rusije zasvjedočili plemenitost svoga mišljenja time, što su pokazali, da vod« računa o teškoćama na koje mi nailazimo. On je zatim govorio o radu američkih izaslanika, pa je izjavio, da će onl prvo proputiovati cio front i unutrašnjos f Rusije, i tek će posliie svoga povratka stupltl u pregovore s ruskom vladom. Ministar je naglasio, da saveznici ne čine nikakav pritisai na rad vlade i najzad je izjavio, da vlada na će pcpunjavati poslanička mjesta u LonUojiu i Parisu, nego će je tamo, kaka joj to i priliči, zastupati otpravnici poslova, jer će budućoj vladi biti zadatak, da recrganiše dipiomateku službu Ru' sije. Privredno opadaiue Ruslje. (Naročiti brzojav „Beogračlskili Nov'iia' ) Stockiiolm, 23. juna. Ruski listovi optužuju sadanju rusku vladu zbog nerada, u kome se i nafazi uzrok neprekidnag privrednog opađanja Rusije. Kako „Novoja Vremja" javlja, u cijeloj uralskoj oblasti zavladaće glad. Žifine zalihe trajače loš samo do polovine juna (po starom). Povodom trajne suše u Sibiril zabranio je odbor za životne namirnica izvoz žita iz Sibira u evropsku Rusiju. Trajna žega izazvala je štetne požara u šurnama. Franciiska štauipa o reviziji ugovora. sa Rusijom. Kb. Bem', 23. juui. „Action Francaise“ p'še o reviziji ugovora, koja je napornesuta u engleskom odgovoru Rusiji, da se to odnosi na revižiju koncesija, koje su jaznim načinom činjene bivšoj ruskoj via'-

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 23- juna. Istočno bojište: Nabrdskom frontu I u VoI i n j u pojaoala se s a m o n a k r a tko vrijeme neprijateljska t o p n i č k a vatra. Južno od B r z ez a n y-a podržavao je neprijatelj pođulju topničku paljbu. koju su naše baterije snažno uzvraćale. Talijansko i jugoJstočno bojište: Neznatna borbena djeiatnost Načelnik glavnog stožera.

Izvještaj njemaškog voinog vodstva. Kb. Berlin, 23. juna. Zaoadno bojište: Front priiestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Na flandrllskom frontu f u A r t o i s u spriječavala je kiša sve do poslije podne topničku dielatnost. Onđa je ona ožlvila blizu obale, od B i xschote-a do Armentieresa i izmedju Loosa 1 Bullecourta. Jednako kao i prošle noći, ođbijena su i jutros pređ zoru engleska izvldjačka odjelenja. Front niemačkog prijestolonasljednika: Jučer ujutro uzela su poslije snalne topničke vatre i bacata mina odjelenja jednog donjo-rheinskog puka na furiš dijelove francusklh položaja na Chemln des Dames. Jugo-istočno odFilaina u štrlnl od jedan 1 pol ktIometara, a u dubini od 500 metara; zauzeti položaji odbranjeni su protiv trl Jaka neprijafeljska protivnapada. Neprijatelj je pretrpio teške gubltke, jer su i bježeći francuski vojnici blli zahvabeni našom pobočnom vatrom. Zarobill smo 300 neprijateljskiih vojnika. Francuzi su iijufro navalill zapadno od C o r n i 11 e t s a, u veče kod V a u x aIllona, ali nijesu mogli da posaignu nikakove uspjehe. Front vojvode Albrechta wfirtfemberškog: Na cijelom frontu obična borbena djelatnost- Odbijena su francuska izyidjačka odjelenja sjevemo od S t. M ih i e 1 a i istočno od M o s e I e. Od 15. jnna svaljene su u vazdušnoj borbi 23, a vatrom odbranbenih topova 5 neprijateljskih letilica, osim to-

Podlistak. Bora Stankovjć: Balkanski tipovi. Pokojnlk. Kao i sve njone dmgarioe, tako so Stana, volela sa svojim vršnjakom i komšijom Ristom. Ašikovala sa njime, igrala U kolu, jedno drugom cveće davali, išli po saborima, slavama i veseljima. All kada je došlo da se uda i sa njome, kao i sa ostalim đesilo se sasvim đrugo. PošLo je komšija Rista bio još mlađ, ,,zelen“, još „kapom ve'ar tera“, to su je vda'i za ozbiljna čovjeka, koji je imao u čaršiji svoju radnju, a pored svoje kuće još dva tri vinograda. I kada Stana vide, šta je i kako je sve to: muž, kuća ona se umirila [ navikla. Istina sa mukom, teško, ali se navlkla. Kada već nije bilo onako kako Je zamišliala I nadala se, onda je ona kao u naknadu za to gleđala da joj je bar lcuća, muž, sve kao što treba. A poslo naidjoše I deca i tako ono: Rista, komšiluk, igranje kola, pevanje pesama i drugo kod nje sa svim lzčeznu t nestađe. I sasvim bi bila mlroa i srećna, da joj se jednom ftiuž, sre kao što treba. A posle naprečac umre i nju ostavl sa dvoje dece samu u knći. Od straha nije znala za sebe. Ispočetka nije ga toliko, od srca, ni žallla. jAIi zato valjda što je osećala da ga lskreno fie žali, smatrajući se zato krlva, kao kažnjavajučt sebe od tada Je samo plakala. Na pogrebu, sednrodnevnlcl, četrdesetnlcl I polugodišnjici jedva bu je povraćali od Plača i zanosa u koji je padala. (L: Ono njeno „kuku, Jovo!" ko zna

ga svaljena su 4 neprijateljska osmatračka balona. Istočno bojište: Jučer je vladala pojačana borbena djefatnost fosobito izmedju željeznice Z1 o czovv—T arnopol i na D n jes t r u. Maćedonsko bojište; Položaj je nepromijenjen. Prvl zapovjednlk elavnog stana nl. Ludendorff.

Uitezoui. U unutrašnjem poliiičkom žlvotu Ugarske sav se Interes okupio oko reforme izbornoga prava. Nedavno je novi ministar predsjednik izjasnio zemIji temeljna načela budućeg sistema. Sve su to poznata tehnička sredsfva, koja će osigurati gradjanima opšfe, jednako, a po mogućnosti I tajno izborno pravo- Važan jedan i nov momenat izbija u izjavama grofa Eszterhazjf-a. Tlče se boraca na bojištu. Oni će novim izbornlm zakonom zadobiti nova I zasebna prava. Ko je posjednik vojnog krsta cara i kralia Karla, dobiće izborno pravo bez obzira na svoju dobu I starost. I ako se čini na prvi pogled, da je ova novost neznatna, tollko je ona duboka po svojim uzrocima I posljedicama. pa je dobro smišljena od odlučuiućih Ijuđi. I doista, Još nlkađa nl.le nljedna odluka u unutarniem životu IVVonarhije toliko bila na svome mjestu, koliko ova I u ovaj čas. Ne govori se ovdje 0 svakom vojniku, koJi stoji na bojištu, nego samo o onima, za koje je Njegovo Veličanstvo car i kralj odredio posebno odličje, odiičje, koje može da dobije samo onaj vojnik, kojl je potpuno i u svemu zadovoljio stanovithn i jasno odredjenim ustanovama. Vojni krst cara I kralja Karla mogu đa dobiju samo pravi 1 istinlti borcl. Jedino ona], koji je bio najmanje i to neprekidno tri mjeseca na bojištu, koji je ležao u rovu, prkosio bubnjarskoj \mtrl, sudjelovao u jurišima 1 krvavoj odbrani — jedlno njegova će prsa da resi ovo značajno odličje- I samo ovakovim izrazuje država svoje potpuno priznanje, priznanje za cio život i koje če ga uvijek sjećati blagodarnosti otadžbine. '

zašto je Lilo? Da li je taj p_Lač b’ozanjega ili za nju, samu sebe? Cele ie nedeije bila mirna. Onako sama, sa decom, celoga dana, pošto joj niko nije dolazio, kao zatvorena sedela bi, čisteći baštu i kuću. Naročito kuću, koju je sađa ioš pažljivije čistila. Ništa nije kvarila od predjaSnjega reda, bojeći se i strepeći da s« ne oseti i ne vidi, da je to zato što sada njega, muža, nema, pa ona radl što hoće. Slobodna je... I to je nadiia tako inirno, teško, čak i sa zadovoljstvom. Oele bi nedelje radila, sedela kod kuće. AH uočl subote i praznika kada rteba da mu otie na grob, ona oseti strah i nemir a i žudnju. Jedva čeka. Gotovo ne zna ni kako ■umesi i spremi za grob. Od straha ne zna nl kako predje čaršlju, ulice i udie na groblje. Samo zna, da kad udje na groblje i oseti iza sebe zid, kapiju gTobljansku, čisto joj iakše, a još više joj odlakne, kad padne na grob i zajeca: — Kuku, Jovoi... I čak je nije žalostilo što su Je gotovo svi bili ostavili — naročitto njeni, pa komšikejoj, rođbinapckojrukovn,p ijate j'. r.j> govi, što sc oni, čim je on umro, svi povukli. Nl Rista, koji je predje, dok Je bio živ pokojnlk, često đolazio, sad gotovo, nikako nije doiazlo, sem što po nekad seti se i pošlje kao milostiinjtf malo mesa đa se omrsi, jer poslc i on otvorio svoju rađnju, kasapnicuučaršiji, Paito, lx>jeći se, da ona ili koji drugi iz komšiluka ne pomisli, da on radi nje šalje, njegov momak kad donese govorio bi: kako je gazda njegov posao te ,,za decu; boji se đa ona ne vide kod druglh na ulid, pa'da ne željuju"... Nlšta nju nlje vrjjedjalo. Istina, bfio

Ali osim prava, sadržaje ugarska izborna reforma u sebi i visoku moralnu misao. U posljednje vrijeme, gdje lozinka slobode misli zaslijepljuje I uzbudjuje cijele narode, nastoje nespremne ruke ne bi li makar na kakav način privell životu zahijeve zalutalih ideallsta. Princip jednakosti, siobode i bratstva trebao bl d'a probije razborom sagradjeni bedem pređaje, samo da čim prije zarudi zora poslije krvave tri ratne gođine. Radlkalne socijalističke mašine svagdje su na djelu. Jednaka prava — to je njihova lozinka. Ali oni zaboravljaju, da Jednaka prava nastajtt jedlno iz jednakfh dužnosti. Gdje ima država, koja u svom kompliciranom mehanizmu u ratu 1 mirno doba ne potrebuje pomno diferenciranje svih svojih snaga? Gdje može da iina jednakih dužnosti? I jednako kao I prvi mora svaki da na svoj način saradjuje kod zajedničke sfvari, treba đa bude čekić Ili naktovanj, borbeno oružje prema spolja, ill pčela radilica u unutrašnjostl. I dok obziirom na zajedničke ciljeve ne smije da nastupi podcijenjivanje jednih ili drugih, stoji izvan svake sumnje. da će se sudblna i budućnost otadžbine odlučitl jedino na bojištu, pred neprijateljem- Tamo žive, bore se 1 umlru najvrijedniji vitezovl našega vremena. Jednostavni metalni krst na njthovim grudima samo je simbol onog drugog. velikog i nevidljivog krsta, kojega su primili na svioja ramena 1 ponosno ga nose protlv neprijat>elja. Jer znadu, da će samo na taj način svanuti sloboda onima daleko u otadžbini. Nema sumnje — radnlk i vojnik u pozadini doprinašaju mnogio na oKar otadžbine, ali njihov rad zaostaje .daleko iza onog na bojištima. Njlhova'pozadinska borba sastoji se u najgorjem slučaju u zmoju njihovog llca i slabijoj dnevnoj hrani, u najboljem pako u radu, koji im donosi nenadano blagostanje. U pitanje ovdje I ondje ne ulazi u račun. Zakuca 11 ipak smrt na vratima od jednog tlh ijudi, daće oni sve, što su za svoga života 1 svojim trudom skupill i zaradili, samo da ne bi trebali da sele onamo, odakle se niko još nije povratio. Zivot na bojištu nije drugo nego stalna pripravnost za taj dugi put. Na bojištu uspjevaju samo čelični liudl, tamo nema izgleda, da se steku blagostanja i bogatstva. Na bojoj je teško tako usamijenoj. Naročito noću, od straha što je sama. Ili zimi kad nestane drva, pa nema čime —« ne sebe, već decu da ugreje. I drveće što je u bašti, kakva trula grana, lozinka, ne sme ,da uzme; sve od straha da se to ne primeti, vidl, i počne da se govori kako ona upropašćuje kuću... A ona već za sebe i kojekako, većdecurnoradatopli.greje ili j jednako drži irza se... I tako: da sama cele nedelje sedi, nadgleda kuću, čistj, održava ie u onom redu u kom je pokojnik ostavio, da decu neguje, motri da su uvek Čista, obučena, da se ne bi primetilo kako su bcz oca... Da subotom izlazi na grob, plače... Na ročito taj plač dobro joj dolazio, kao davao Joj neke naslade i unosio u nju žlvota, vatre... Po njenom dosta mladom licu, očima sustalim od plača, u crnlni, zakopčana do grla, sedeći smerno, mirno, s decom u krilu, po celoj njoj isplakanoj, mirnoj, duboko mirnoj, izgledalo je da više ništa drugo ne želi. Cak toliko je bila mirna, da je izgledalo kao da je postala nesposobna i da oseća, misli. Gotovo je izgledala kao mrtva. Kao da je s njegovom, muževljevom smrću 1 ona svršila svoje. Ništa više za nju nema- A najmanje da se preudaje. Ma da joj je mati, znajući da neče moći svakad ovako krišom, krijući od snahe 1 braće joj, da je potpomaže, donosi Joj brašna i drugo — počesto o tome, preudaji, napominjal: — Miore, Stano čujem, eto Nedcljko dobro se opravio. Prolazim 1 gledam, a đnćanče mu puno. Zembili puni, raf pun espapa. Stana bi se trgla, ali odmah bl se odobrovoljlla I člsto sažaljevajući majku

što je tako naivna, pa, ne uznemiravajući se, odgovarala bi: — Neka, nane... 1, da bi mater uverila kako je to nije uznemirilo, uvredilo, raspoiožena, produžila bi da je nešto drugo pita: I majka bi je ostavljala. Posle mesecima joj ne bi više o preudaji govorila. Ne bi ona ni dala da joj se Stana, preudaje i tako učini greh', obesveti pokojnika, da se ne mora, i da se ima od čega živeti. Pa i ovo, kad bi joj o preudaji spomenula, samo je ona znala koliko se muči, bori, đok joj to kaže. Smatrala je to kao greh. I to ne prema svojoj kćeri, već prema njemu pokojnom zetu, I ne samo ona, majka joj, već sva rodbina, komšiluk, kao da su smatrali za greh, ako sa Stanom ne govoro samo o njernu, pokojniku. Nabrajahu joj pojedine zgode, reči njegove. Pamtio se do sitnica njegov život, i pred njom se samo o njemu govorllo. A ona, đeca. današnjica — sve to kao da nije postojalo, a još manje bilo vređno pažnje i govora. Glavno jc bio on, pokojnik. I Stana je sve to znala i osećala. I uvek se trudila da izbegne pomisao da on, pokojnik, nije tu, u kući, i da nije živ, već da je mrtav i daleko, daleko od nje. Greh je bio to mislitl Bilo u bašti, kućl, svuda, svuda je bio on. Uvek ga je gle>dala, bio je pred njom isto onako košćat, suv, naročito oni njegovi puni, crni brkovi, koji su mu još zia života onako odudarali od njegova bleda, suva lica. I ma da ga u stvarl nije bilo, ma da je već toliko bilo prošlo od njegove smrti, ipak on je morao za nju da bude živ. Naročlto za nju. Jer on je bio taj kojl se sagao, uzeo je 1 uveo u svoju kuću i time uveo u nekl red ...Sena, ljudi. Dao joj — n© im©, već nešto

više, jače, dao joj neku odredjenost, a ua kao pre, dok je bila deviojka, što nije smeia ni u koga da pogleda, jer ako pogleda, ko žna, šta može taj pomisliti o njoj. Sigurno rdjavo, besčasno. A kad je on nju uzeo. uveo u svoju lcuću, postala njegova, od tada je rnog’a slo'iodno da gleđa u sva' oga, mogla da živi, jer nije bila svoja. I onaj koga bi poglcdala, ako bi što rdjavo o njoj pomislio, te so nja ne bi ticaio, n© l>i se odnosilo na nju, već na nj, na muža, domaćina, kao da je njega rdjavo pogledao. On je bio tu, jer ona je bila njegova. Pa i kad je umro, opet je ona i dalje bila njegova. I zato svi, cela rodbina, a naročito žene, kao u naknadu zato, iz zahvalnosti, uplašeno, strahujući da se ne pokažu neblagodarne, s nekim strahopoštovanjem trudile su se da jednako ođrže njegovu uspomenu i ništa ne propuste, Bilo je glavno, da se njemu, pokojniku ugiodi,' da se zadovolji... A ovo drugo, svakidašnje, ono je uzimato tek onda, pošto se sve ispuni što treba njemu, pokojniku. Glavno je bilo ovo, pokojnik, ispravnost, prema njemu. A ona, deca, pa još preudaja?... Eh, Stana bi najradije voIe!a da se više ne preudaje, već da i dalje osijane ovako. Pokojnik, tfsamljena, jad, plač, — toiiko se bila navikla na to. da ioj je to već bilo kao omilelo. A znala je da će opet bili bola 1 muke, kad počne da se od tog naviklog jada i plača rastavlja, kad ulazi u novi život. I u početku nije nikako na preudaju pristajala. AU znajući da ,,njeni“ — majka, braća — neće Je tako ostaviti, već kad onl nadju, da ja došlo vreme, preudaće Je, — zato je oraa ostavlla da o tome onl misle, brinu se, a ona Je i dalje revnosno, teško, produža-