Beogradske novine

Strana 2. ' ... Pokret za mir. izaslanlci rnskog radničkog 1 vomičkog savjeta stigli u Stockholm. Kb. Stockholm, 4. jula. Dauas prije podne stigla sa ovamo tri izaslanika ruskog radničkog i vojničkog savjeta, i to Golđenberg, Rosanov i Smirnov. Dočekani su na s:anici od mnogobrojnih socijalist'i, medju njinia Ćirimm, đanski socijalista Borgbjerg te Haase, Kantzky i drugi članovi njemačke socijalističke J23njine. Sastanak je izmedju Rusa i Nijemaca bio ivrio srdačan- Oni su se medjusobno izijubili. U 2 sata poslije podne započela ■je zajednička konferencija Nijemaca i Rusa. Konferencija se obdržavala u prostcriiama ovdašnjeg vojničkog savjefa. Do vijećanja je sa odborom došlo kasnije. Francuske socijaliste i poziv radničkog savjeta. (Naiočili brzojav „Bcogradskih Nov.na") Karlsruhe, 4. jula. ,,P e t i t J o u r n a 1“ javlja: Izvršni odbor fraticuskih socijahsta je primio ruskipoziv za intemacijonalnu mirovnu konferenciju u Rusiji. Poziv je prihvaćen sa >ećinom od dvije trečine. Zimmerwatdovci u StockholmuKb. Stockhobn, 4. jula. ,,'A f t o n b 1 a d e t“ javlja, da je ovamo prispjela gospodja Balbanov kao Izaslanica zimmenvaldskog pokreta. Stockholmska konferencija[Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Budimpešta, 4. jula. Stockholmski dopisnik ,,Az Est“-a razgovarao se sa Huysnianom, koji je pobio tvrdjenje, kao da je st.ockliolmska konferencija završila svoj rad, i rekao je: Tek sad počinie naš pravi rad. Sad nam dolaze naši ruski drugo(vi. Uskoro će doći i Ukrajinci, zaiim 'Macdonald i Jovvett. Pa i socijalist/ka svjetska konferencija će se uskoro s^staii. , _

Ruski haos. Revizija ratnih ciljeva. jfNaiočiti brzojav ;) Beogradsk : .h Novina“) Frankfurt, 4. jula. ,,F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javJja iz Berna: Na pitanje poslanika Kinga u engleskom donjem domu odgo.vorio je B a 1 f o u r, da je ruska vlada saopštila ministru Thomasu, da ona smjera da sazove konferenciiu sporazumnih sila radi revizije jjgovora o rafnim ciijevima četvornog sporazuma sa isključenjem londonskog sporazuma. «Ii da engleska vlada nije do sada od muske vlade dobila nikakvu izjavu. iVlada i duma protiv radničkog kongresa. ((Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Chiasso, 4. juia. Pariski ,,T e m p s" javija iz Petro*Wda: Privremena je: vlada prihvatila odiuku dume, dasenjenoraspuštanje oe dozvoli. Uroirujući pokusi engleske štampe o poiožaju u Rusiji. JNaročiti brzojav „Bcogradskih Novfna") Haag, 4- jula. Petrogradski dopisnik ,,D a i 1 y N e w s a“ javlja svom listu: Svom vje■rovatnošću možc se sad smatrati, da je prebrodjena opasnost zasebnog mira

hose se na područje ekonomskog prenosa »ila i radikalnili popravaka sredetava i inetoda osvjetienja. Današnji po«na!i aparati na ovom su području po nazoru nmogih istraživača i izumitelja neekonomični i pgraničeaii kod uporabe. Misli se, da će poći za rukom, da s© promijeni princip radjiuija sinije, a time da će se proširiti polje dobivanja struje, a aparati za upotrebu, da će se moći pojednostavniti. Baš na ovom je polju zadnjih decenija radio neumorni Tesla, na njemu još i danas u Sezdesotoj godini radi, a čovječi*nstvo, kome su namiienjoni njegovi rezuitali, da se njima obilno koristi, priznaje ga kao jednoga od najistaknutijih mođernih električkih istraživača i izumitelja. On je označio put, kojim treba da se kreče razvitak elektricitete još dugo u budućnosli. I usud je htio, da baš ovaj veliki duh potckne iz kruga malog liaroda, na koji su ostaii kulturni narodi Evrope gleđali s nepovjerenjem. Mi preko njega položismo osnovni kamen u velebnu i monumenlalnu zgradu ove modeme discipline. koja ponire u tajnc pri*ode i augestivnom moći kao luka mira i žudno utočište privlači nemirni Ijuđ« aki duh. Elektrotehnika, a preko nje prixoda, kao i ostale prirodne znanosti bu« idi u čovjeka optimizam, izmiruje ploidove mašte i stvamtesti, dok rnašti daje smionijeg poleta, da tako čovječjji duh jofi dubljo zaroni u pune tajn© i ivelebne dvorove prirode. Teelu je ođnihala krfina i kamena Llka, te ga oče. Jičila da ustraje a naporima na putu gvojih otkrića, koji »o nižu jedna za drupim. Zadnjih decenija je po koji njegov, izum znao zaokupiti sve dijelove avijeta, ) te svaki njegov pronalaz&k nosio »e na •ebi žig ovog originalnog i produklivnog ffuluu Kada Teslu gjj parodi posnaju i

Cetvrtak . . BEOGRADSKE NOVINE 5. jula 1917.

izmedju Njemačke i Rusije. Znatno su smanjene mogućnosti o iznenadjenjima neprijatne prirode. „Manchester Guardian“ misli da se mogu gajiti slične nade, ali je primoran da doda, da mu izgieda, da su suprotnosti izmedju krajnje Ijevice radničklg i vojničk-og savjeta, koja teži zasebnom miru, i ostalih predstavnika sve veći. Položaj privremene vlade je danas čvršći no ikada. Ali je ipak joS prerano imati neko potpuno optimističko mišljenje o položaju u Rusiji. U unutrašnjosti, u Sibiru, kao i u istočnim provincijama, a naročito u Finskoj, traje još zbunjeno stanje. Sve što se odande čuje, izaziva uznemirenostVrhovno zapovjedništvo ruskog južnog fronta. Kb. Bern, 4. julaRuski saradnik ,,B u n d“-a javlja na osnovi prispjelih ruskih listova, da se vrhovno zapovjedništvo rmskog južnog fronta, koje je imao B r u s ki o v, nalazi sad u rukama generala Aleksija Gurka (?), koji jedva ako ima 40—48 godina i koji je prije zapovijedao 34. pješadijskom divizijom, te se odlikovao u borbama na Karpatima. Izborno pravo carske porodice za ustavotvornu skupštinu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novma') Stockholm, 4. jula. Prema vijesti koju donosi ,,N o v o j e Vremja“ ; pravničkakomisija radi prip:e ma za ustavotvornu skupštinu donijela je odluku, na pitanje sođjal-đemokratske stranke o pasivnom izbornom pravu članova donia Romanova, da bi izborno pravo bivšeg cara i velikih kneževa ozakonilo javnu agitaciju zaponovno uspostavljanje monarhije. Prema vijesti koju donosi ,,R j e č“, privremena je vlada riješila, da se ukinu poreske povlastice članova bivšeg carskog doma. Šta Persija traži od Rusije. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Franklurt, 4. jula. ,,Rječ“ javlja: Nova perzijska viada traži, da se odmah opozovu ruske čete, da se ukiiiu vojničke i privredne povlastice, koje je Rusija ranije iznudila, da se otklone kapHulacije sa jednovremenim reformama pravosudja.

Elsas -- Lotaringija. Francuz protiv narodnog glasanja. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novi ia' ) Haag, 4. julaKoliko su i sami Francuzi uvjereni da nemaju nikakva prava na ElsasLotaringiiu, vidi se iz članka Francusa M i 11 e t a u iondonskom „0 bservr“-u, u kome on već 6ad tvrdi, da bi ishod narodnog glasanja bio bez vrijednosti, jer bi pri glasanju odlučio broj Nijemaca, koji su se od god. 1870. uselili u EIsas-Lotaringiju. On veli, da na 1 i pol milijun stanovnika dolazi oko 300.000 njemačkih doseljenika, koji bi od učešća u narodnom glasanju morali biti isključeni, jer bi inače ishod glasanja bio netačan. Osnivanje republikanske lige u Francuskoj- gfaročiti brzojav „Beogradskih Novina") Zeneva, 4. jula. ,,G a u 1 o i s“ donosi imena 61 osnlvača nove republikanske lige. U spisku se nalaze imena nekolikih čuvenih ličnosti, medju njima C a i 11 a u x, R od i n, Anatol F r a n c e, Henri B a r -

cijene, kakvim tek treba ponosom da nas ispunja svaka njegova tekovina! Zato će nas interesirati njegova kratka biografija, koju iznosim po autoriziranom njemačkom izdanju od H. Massera ,,Nikola Tesla’s Untersuchungen iiber Meh'rphasenstrome und tiber W©chselstr6me hoher Spanmmg und Frequenz", •'» Nikoia Tesla rodiO ge godine 1857. tt Smiljaiiu i Lici. Njegov; otac bijaše sveštenik i dobar govomik, a inaler mu je resiia prirodjena oštroumnost i pronicavost duha. U svome je školovanju Nikoia najprije poiazio četiri godine osnovnu školu u Gospitćui i tri godine srednju školu. Kađa je ovo dovršio, poslali su ga roditelji u Karlovac, gdje je nastavio i đovršio gvoje trogodišnje studije. U Karlovcu je vidio prvi.put pamu loko« motivu! Poslije mature posveho se eksperimentalnim studijama poglavito na podračju elektriciteta i magnetizma i ako je njegov o'tac želio radije, da ostane vjerati obiteijskoj tradiciji, te da stupi u službu crkve. Da uzmogne* dovršiti svoje studijc u svrhu, da postan© učitelj matematike i fjzike, poslan su ga roditelji, da posjećuje politenničk’u školu u Gracu. Medju strojevima, koji su se ovdje za pokuse upotrebijavali bio j© i Granimeov dlnamo, koji je služio kao motor. Ma da inu je njegov učitelj pružio strog dokaz, da je nemoguće tjerati din&mostroj bez komulatora ili kefica, nije so dao Teela uvjeriti, da je ovq uužno. Shvatio je odmah, da ge može naći put, da se ovog oslobodi, te odl tog vremena počeo j© ozbiljno da radi da iđejama, koje urodiše konačno plodom u motoru rotirajućeg polja. Druge ^odine svojih studija napu•tio je namjeru, da postane učiteljem i od&br&o za *voj poziv inžinjersku karijeru. Kada je dorršio studije, ppšao je

b o u s s e, Victor Margeurfte, L emordaux, Sebailles iz Sorbonne I t. d. — Liga je izabrala privremeni odbor, koji će izradltt pravila stranke i manifest, koji će se uputiti francuskomTfarodu. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novl ia ‘) Kopenfiagen, 4- jula. ,,P o 1 i t i k e n“ javlja iz Parisa: O ra'nim ciljevima neina u prograniu nove radikalne stranke ništa odredjenog. U njemu se ne govori ni o Elsas-Lotaringij* ni o ratnoj odšteti, ali se naglašuje, da se velike žrtve ne mogu bez ikakve koristi zahtijevati. U programu se medjutim govori o reformama, koje imaju poteći iz rata, o pravnim odnosima izmedju naroda, o ukidanju tajne diplomacije i t, d. Elzaško'Iofarinško pitanje i Engleska. Kb- Berlin. 4. jula. ,,N o r d d e u t s c h e A11 g e m e in e Z e i t u n g“ objašnjava u podužoj raspravi uzroke i djelovanja engleskog interesa u pitanju elzaško-lotarinškom, koja su se pojavila odrnaih posliie njemačko-francuskog rata i koja od tada vrše odlučan utjecaj na englesku politiku. Engleska je neprestano težila đa Francusku i Njernačku drži odvojene i da ih uvlači u protivnosti, kako bi u Francuskoj imala bezuslovnog vazala. Kao što je Engleska prije upotrijebila eizaško-Iotarinško pitanje da Francusktt natjera u rat, tako ona sad upotrebijava to pitanic da onemogući mir.

0 njemačkom vazdušnom napadaju na London. Kb. Berlin, 4. jula, Wolffov ured javlja: O napadajtt naših letača na London 13- juna piše aeronautički saradnik stockholmskcg ,,Dagblad“-a od 18 juna ovo: Napađajem su Nijemci postigli vojnički dobitak, da su za odbranu Londona potrebne mnogo jače snage. Morače se pokušati, da se sagrade letilice, koje će biti u mogpćnosti da se mnogo više uzdignu i da se izrade novi topovi. Osim toga mora se pojačati straža na suvu i na moru. Ako se takve mjere ne prcduzmu, onda London može biti izložen daleko većem pustošenju. Treba uzeti u obzir, da je posljednji napadaj izvršen bio u sred dana. Na ovo primjećuje Wolffov ured ( : Takjo cijeni jedan neuiralni list o vojnjčkdm uspjehu našeg vazdušnog napada L tia Londcn- Napadaj na London je miao drugu svrhu, nego što je ubijanje nemoćnih ljudi, žena i djece, kako to uvijek Englezi rađo govore.

Za oslobodjenje malih naroda. Rusi protfv nezavisnostl Ftnske. Kb. Stockholm, 4. jula. Vojnički organ ,,f z v j e s t i j a“ ođlučno je protivan nezavisnosti Finske, koja bi zavezala životni živaC Rusije i bila bi staina opasnost. Ostvarenje smjerova finskih upropastilo bi Petrograđ i cijelu sjevernu Rusiju do murmanske obale. Takvu odluku, koja je upravljena protiv Rusije, vo.inici ne mogu dozvoliti.

Amerika u ratu. Američka divizija na zapadnont frontu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina ') Ztirich, 4. jula, „Neue ZurcherZeitung" javlja fz Pariza, da jačina američkih četa, koje

u Prag i Budimpeštu radi izučavanja jezika, da tako što spremniji podje u praksu. Kao asistent kr. inž. telegraf. odjela došao je «eda u doticaj s poduzetnicima telefona u Ugarskoj. Na polju telefona otkrio je neke izume, aii nije mogao da ih izrahi. Da dobije Šire polje za rad, otputovao je u Pariz, gdje je bio namješ ten kod nekog velikog električnog društ\ a za osvjetlenje kao elektrotehničar. U ovo je vrijeme, u godini 1882., nastojao da upotrebi princip rotirajućeg polja kao aparate za pogon, te je tvrdo vjerovao, da je ovaj princip izlaztta točka za razvilalc elektrotehnike. Da uzmogne svakit novu mlsao na području elektricitete od'na’i printi.eni i i u praksi, zaputi se u Ameriku, gdje se podupiia'o pronalazače. U Sjedinjenim Državama došao je u doticaj sa Edisottom, kome s© on oduvijek divio. Usavršiv sistem lučnog rasvjetlenja, koji se temeljio na njegovim izumima, prodao , ga je na iskorišćivanje jednom dmštvu. I u ovoj ee periodi zanimao najviše svojint gtarim otkrićem prinoipa rotiraiućeg , polja za izmjeničnu struju i primjouom njegovom n a motore. U Americi kao da je našao njegov nemiran duh ono, za čim je težio, jer je bez okliflevanja nastavio svoja istraživanja, a još i danas u šezdesetojjl godini bavi se mnogim zanimljivim idejaina i važnim izumima, 8 kojhna će nas upoznati budućnost. Navest ćemoi n& kraju još neke njegove važnije izunje, a odnose se na: trajisformatore, piromagnetičke generatore, termomagnetčke motore, reguliranje pomoću treće kefice, popravke na dinamoalrojevima, nove oblike žarulja, kondenzalore, unipolame strojeve, pretvaranje izmjenične struje u običnu, akumulatore s pcjelnim pločama, i t. d. ‘ - | t u Priroda‘'. •

su prispjeie ua francusko zemlj'šle, iznosi jednu diviziju. . Internirani njemački brodovl. (Naročiti brzojav „B' o^radslri Novina' ). Haag, 4. jula. Utvrdjeno je prema saopštenju predsjeđnika Barimske brodarnice Bretta, da je posada njemačkih brodova, koji su u Americi infernirani, krišom olabavila acetilinskim sijalioama čeličn.e ploče na zidovinta brodova i !a nijesta zamazala. tako da se prelomi ne vide. Prema ovome se biodovi na otvorenom moru moraju raspasti. Najviše je oštećen veliki parobrod „V a terland". Opravka brodova, prije no što bi se mogli upotrijcbiti, moraće dngo trajati. Konferencija sporazumnih sila u svrhu revizije ratnih ciljeva. Kb. London, 4. jula. Odgovarajući u donjein dotnu na pitanje o predioženoj konferenciji sporazumnih sifa radi revizije ratnih ciljeva lord Robert Cecil je rekao, da je ruska vlada predložila konferencijtt sporazumnih sila. O tom predmetu vlada vodi sada pregovore s vladama sporazumnih sila.

Neograničeni podmornički rat. Povećanje gubitaka brodova. (Naročili brzojav „Btograđskih Novlna") Haag, 4. jula. Predsjednik američkog ,,F e d e r a I Shipping Boarđs" izjavljuje, da su se gubici brodova zbog pođmorskog rata p o n o v o tako p o v e ć a I i, da će Amerika morati da gradi, ne kao što general Goethals želi, čeltčne, nego drvene brodove, jer ovi mogii biti gotovi poslije nekoliko mjeseđ, a čclični tek početkom 1918., što bi praktički bilo sa svim docne. Propast grčke torpednjače s francuskom posadom. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”) Paris, 4. julaJedan je grčki torpeđni razarač propao 28. juna u Sredozemnom m o r u poslije dvostruke eksplozije, zajedno s francuskim stožerom i francuskom posadom. Razarač se nalazio 100 metara udaljen od drugog brođa, koga je pratio. Nestalo je 29 Ijudi zajeđno sa svim časnicima. (Havas.) Nova zabranjena zona na sjeveru(Naročiti brzojav „Beogradskiit Rovina") Haag, 4. juna. Zvanična vijest, đa je Engleska odredila novu zabranjenu zontt u Sjevernom moru izazvala je veliku uzrujanost medju holandskim brodarima : ribarima, jer sad zabranjene zone jedna drugu tako dopunjuju, da za Ho’.andjane nema više nikakvog izlaza. Najveća je zabrinutost ovladala zbog ribara, koji se nalaze na otvorenoni moru i koji o novoj zabrani pojma nemaju, pa ako se slučajno prije 4. jula ne vrate, biće izloženi dvostrukoj opasnosfi potapanja. Ribarsko udruženje je hitno sazvalo skupštinu, svi su pogleđi uprti na ministarstvo spoljnih poslova, koje sad treba đa pomogne, da Engleska produži nesretni rok- — Poslije 4. jula ne će smjeti ni jedan brod isploviti iz ovdašnjih pristaništa, ako ministarstvu ne bi pošlo za rukom, da od Engleske ishode novu plovidhenu putanju. Švedski brodovi pod njemačkoni zaštitom. Kb. Kopenhagen, 4. jula. ,,N a t i o n a 11 i de n d e“ javlja, da su se nekih 30 brodova, koji do sad nc mogoše da napuste Englesltu, 1. jula u njeinačkoj pratnji uputile za Švedsku. Oni su natovareni hranom i robom, neobiiodno potrebnotn za industriju.

Najnovije brzojavne vijesti. Ostavka ministra predsjednika Ribota? Painleve njegov nasljednik. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Nov'p.a") Lugano, 4. jula. Pariski dopisnik „Corriere đella S e r a“ drži za moguće, da će povodont dogadjaja u tajnitn sjednicama komore Ribot podnijeti ostavku i da će na njeigovo mjesfo doći ministar vojiti P a i n 1 e v e. Stanje usjeva u RumunjskojKb. Bukarešt, 4. jula. Po izvještajinta posljednjih sedmica stajali su usjevi konceni juna ovako; ozimica dobro, kukuruz dobro, proljetni usjevi osrednje. šljive ispod osrednjeg stanja, vinogradi dobro. Rana žetva je većinom otpočela. Opšta žetva pšenice oipočela je ove sedmice. Izgledi na berbu kukuruza su se naročito u dunavskom kraju znatno poboljšali. Obilata kiša u svim krajevima bila je od koristi svim usjevima, naročito kpkuruzu. Vinogradi su zbog kiše 1 grada u nekoliko stradali. Zafaganje francuske marokanske carine. (NaroČiti brzojav „BeograČiskih Novina') , i Madrid, 4. jula. Iz Tangera se javlja: Francuska vlada Je usfupila Sjedinjenim Državama marokanske carinske prlhode, vierovaitno kno zalogu za zajam, koji je Francuska đobila, - v ..

, Broj 182. i — —■ mir Švedska vlada povodom BrantlngovB? ispada. Kb. Stockholm. 4- jula.v Povodom zavjere s bombama 1 1 K ristij an iji i progonstva njemačkog kurira Rauzenfelsa, Brant i rt g je prilikom jedne posiete u Kri-i stijaniji najavio u svom listu. da u ovinr ziočinačkim djelima nisu čiste ruke švedskog ministarstva spoljnjh poslovai Oshn toga je Branting u svom listu saopštio, da je finski motorni brod „L o1 a“ vtŠe puta prenosio rasprskavajuće materije iz Švedske u Finsku, a šved- 1 skc vlasti nisu ni pokušale da ga u> tome spriječe. Neki barun Rosen, bivši švedski časnik, koji je bio untiješan u drugom jednom dogadjaju s rasprskavajućim materijania, otputovao jet najzad fcez ikakve smetnje iz švedskei za Njemačku. — Protiv tih ispada je. danas švedsko mjnistarstvo spoljnih poslova objavilo vrlo opširan komunikei kojim pobija odlučno sva saopštenja Brantingova. Mora se, veli se u završctkti komunikea, jako sažaijevati, da jedan švedski čovjek, nepoznavajući pravo slanje stvari, podiže u sadanjim teškim vremenima tako teške optužbe protivu zernlje, koje su samo u stanju; da unište povjerenje u upravu spoljnih poslova, lz „demokratične" Amerike(Naročifi brzojav „B o^rađsl i't NovIna'I Rotterdain, 4. jula. i Prema Reuferovoj vijesti zapalili sd bijelci u St. Louisu domove crnaca i usmrtiii oko 15 crnaca, koji su pokušali da pobjegnu. Materijalna šteta iznosi oko 3 miiijuna dolara. Policija je posredovala i uap6ila 300 bijefaca. (St. Lottis je največi trgovački grad države M i s s o u r i.) Nenspjch đansko-engleskih privredntb pregovora. (NaroČiti brzojav „Beogradskih Nov'na"! Ztirich, 4. juia. % „Neue Ziiricher Zeitung" javlja: Privredni pregovori, koji su vodjent izmedju Danske i Engleske, nijesu imali uspjeha. Danski izaslanik Anderson se vratio iz Engleske vrlo nezadovoljan; on je izjavio, daDanskane možeobnstavitiizvoz stoke zaNjemački* kao što to sporazumnf zahtijevaju.

Neumitni sud! «— Na razmišljanje naseffl fiEtflovanom svetu, a naročito sve? štenieima, učiteljima i chilSr d i n i. *—*) L jedna Formuia. Zakon zla. Može savremeni čovek još uvek Iako* misJeno tvrditi da ne postoji ništa drugo sem materije, a za deia i postupke naše u životu da nenta nikakve odgovomostf pred „nekakvim" tajanstvcnim, duhovnim zakonima, ali je ipak za svakoga očevidna i poražavajuča nemoć svake nattke, nema te ijudske ni sile ni veštine u rečitosti, koja bi mogla iskoreniti jeduo večno duitovna verovanje kod naroda i svakoga savremenoga pojedinca sa zdravim, prirodnini rasutkom.To verovanje, koje kao granitna stena pritiskuje dušu svakoga krivoga čoveka, nalazi izražaja u poznatoj formuli, po kojoj će svako zlo, izvršeno svesno, bila ranije ili docnije, na koji bilo način, ali uvek i neizbežno navući na učinioce groznilt zločina zaslužertu i pravednu kazou. Kao dugo zadržavano disattje, takot i u liaroditim pcsmama i umetničkim proizvodima pesnika, Izbija to verovanjc iz grudi surovog tiranina i zločinca u obiiku ncsavladljivog grcan.ia i stenjanja o predosećanju zaslužene kazne a več iz religija ta žrva istina grmi strahovitom pretnjom! Pored Božanskog Pravosudja, koje rrije dovoljno prisfupačno našem razumevanju; sem ijudske pravde, koja nosi u sebi i ovc ijudske slabosti, iskustvo Ijudsko priznaio je da postoji još i močna, gvozdena logika fakata — naročiti i neurnitni Sud za ljttdska dela. U tome Sudu, koji nezna za zastareic:-;,_/.lo. koie jc čtv vek učinio, povraća se ranije ili docmje na njega samoga i kažnjava ga raznim nažinima. U tome leži grozni i ncumitm zakon zki! Taj zakon, blagotvoran po svojoj reizbežnosti, vrlo je kpo izrazio Šekspir f sledcćiin rečinta Mogbeta, kod koga se beše zarotlila opaka misao da ubije kralja: — Udarac!.., Jedan udarac!... Kad bi još cela stvar zavisiia samo od njega jednoga?! Ne bik ni oklevao. Ali... i još kad bi taj udarac poneo sobom u sve tragovc, kad bi dao zalogu uspelia, tako, da on sam bude i početak i svršetak, pa ma to bilo samo za ovde, dok sam na zemlji a tamo vcč preko Večnosti meni nije teško preleteti!... Ali — ima suda!... Irna ga! I on se vrši nad nama ovde. Tek što je krvavi zločin učinjen, odmah se oseća, kako stvamo on pada na glavu učinioca. Postoji, dakle, sud i ovde. I taj neumitnf sud podnosi nam nepristranom rukom da fepijamo čašu, koju smo mi sami napuntli svojim vlastitim otrovom. * ! 1 • ’ '“•♦r-i *) Ovaj Članak je od jedne uvažene ličnosti, koja se ne potpisuje, jer joj je stalo do toga da čitaoci vide fita piše, * ne ko piše, i koja polaže mnogo Jia mor rshie oeećaje srpskoga naroda. * r »•