Beogradske novine

Srijeđa

B£OGRADbKE NoVlNt

grabiti zemljižta, oui ipak čekaju na ođluku ustavotvorne skupštine. 1. juli je bio znanieniti dan prvog reda. Nije bio nikakav sluCaj, da je isloga dana došlo u Rusij'i do silnih demonstraci j a za mir i s 1 o b o d u, i dasubaštogadana u inostranstvo otputovali izaslanici za mir. Sadanje slranačko grupisanje u Rusiji je ovo: Kadjeti su krajnja desnica, „Menjšij" lijevi ofnntrum, a polu- i prave anarhiste krajnja ljevica. ,,Menjšij“ i „Trudovij" a to je Kerenskova stranka, imali bi, kad bi se saslala ustavotvorna skupština, ogromnu većinu. „Menjšij" izjavljuju, da je neodložni mir po sva"ku cijenu prava ulopiia. Izaslanici izjavljuju, da ne postoji više opasnost od kakve protivrevolucije. Značaj kozatkog kongresa se jako p:etjcrano prestavlja. Rusija u ratu. Nezavisnost Ukrajine. (Naročili brzojav „Bcogradskih Nov na“) Petrograd, 17. jula Ministar saobračaja N e k r a s o v, koji sc vratio iz Kijcva, izjavio je zastupnicima štampe, da ukrajinska rada (narodnj savjet) nema namjeru, da se odvoji od Rusije. Ruski ministri na frontu. (Naiočili brzojav „Bco^radsi i!i Novina') Amsterdam, 17. jula. Petrogradski izvještaji javljaju, da se nekoliko ministara naiaze na frontu, da bi pukove, koji ne će da se bore, nagovorili da učestvuju u ofenzivi- Rusi se nadaju. da će ofenzivu u Galiciii produžiti jog za nekoliko sedmica. Engieski minjstar Heuderson o Doložaiu u Rusiji. (Naročiti brzojav „BeogradsLih Novina”) Budimpešta, 17. juia. ,,A z Est” javlja iz Stockholma: Engieski minisiar Henderson izjavio je na svom povratku iz Petrograda, da poiožaj u Rusiji ne daje povoda zabrinutosti- Isto je tako sigurno, d a u R usijivlada jakavolja zamir o m. Henderson ne poride značenje stockholmske konferencije, drži je nredjutim preuranjenom. Socijaliste sporazumnih siia hoće da učestvuju na toj konferenciji no prije toga žele imati sigurnost u pogiedu izvjesnih uslova. Zaiaganje ruskih državnih želieznica. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina”). Stockholm, 16. jula. Pregovori o prodaji i zalaganjti ruskih državnih željezuica Američaninia uspjeli su već toliko, da ie u Rusijn prispjela velika američka komisija sa nckoliko željezničkih direklora na ćelu. Komisija će proputovati pojedine ruske željezničke pruge radi pregleda objekata, koii su za zalaganje i prodaju.Poslije povratka otpočeće konferencije izmedju komisija i ruske vlade, u kojima će se riješiti pitanje o zalaganju i kupovini državnih žeijeznica.

„Message ro“ veli, da je time rijcšeno, da Talijani napuste Janino. To je čisto grčka oblast, ali Venizelos mora za to priznati taJijansku prokiamaciju o nczavisnosti Arbanije. Konačne granice Arbanije utvrdiće se na mirovnoj konferenciji. Neograničeni podmornički rat. Putopljen američki brod. Kb- Washington. 17. jula. Američki parni brod „Grace” potopljen je od jedne podmornice. Od posade su 3 momka- usinrćena, a 5 njih je ranjeno. • -

Austro-Ugarska.

Oduzeta eksekvatura grčkiin konzulatima. Kb. Beč, 17- juia U opsegu austro-ugarske monarliije postojećim titularnim kraljevskim grčkim konzularnim uredima ođuzeta je eksekvatura.

Dogadjaji u Spaniji. Protiv barcelonskog kong r e s a. Kb. Bern, 16. juia. ,,P r o g r c s s d e L y o n“ javlja iz Mađrida: Kako ,,D i a r i o U n i v e rs u 1” javlja, Romanones potpuno odobrava držanje Da t o s a. Romanones je izjavio, da zahtjevi Catalonaca znače neposrednu mješavinu u vlast vlade i kralja- Ni u kom slučaju se ne može skupština u Barceloni priznati kao kongies. Pokret za demokratizaciiu Španije. (Naročiti brzojav „Beograđskih NovLna") Budimpeš a, 17. jula,,A z E s t“ donosi duiii izvještaj svoga madridskog izvjestitelja. U izvješiaju se veli: Kao tt svim evropskint državama, tako se i u Španiji sve više širi pokret za demokratizacijom. U Španiji to đolazi do jačeg izražaja zbog toga, što se ona nalazi izmedju đviju republika. Položaj je još krkičniii zbog držanja štampe, koja se neprestano zalaže za demokratizaciju zemlje.

Obnavljanje grčko-talijanskih odnosa

Amerika p ratu. Amerika 1 državć eetvornog saveza. (Naročiti brzojav /jBcbgradskih Novina' * 1 2 3 4 ) Haag, 17. jula. Na pitanje posianika K o n g a u don]em domu, da li je Engleska učinila kerake, da Siedinjene Države sklone na cbjavu rata austro-ugarskoj monarhiji, Bugarskoj i Turskoj, odgovorio je lord Rcbert Cecil ovako; Niti je Amerika obnarodovala objavu tog rata, niti su sporazumne sile p£jcjuzimale k'orake da je na to nagovore. (i>/i [ Zabraniena djelatno^t 'njemačkih morskih csiguravaiučlh društava. Kb. Washington, 17. jula. W i 1 s o n je izdao proglas, kojim se zabranjuje svaka daija dielatnosl njemačkili morskih osiguravajučih društava u Sjedinienim Državama.

Strana 2 . iVUedania »tranaka većine m državnlm kancelarom. (Naročiti brzojav„Beogradskih jNovina'') Budimpešta, 17. jula. _ ,,Az Est“ javlja iz Berlina: Kod .vijećanja predstavnika stranaka većine s novim državnim kancelarom droin. Michaelisom u prisustvu Hindenburga l Ludendorffa polučen je sporazum u tom pravcu, š t o j e d r. M 1 Chaelis prihvatio razloge, kojl su sklonlli stranke većine na postavljanje zahtjeva za reviziju ustava. 'Medjuiim su se, kako se pogovara, priiike promijeniie, pa je zbog toga i dr'žavni kancelar napustio to svoje stajalište- Hindenburg i Ludendorff sma■traju nužnim promjenu rezolucije. Ludendorff je navodno izjavio, da bi bilc potrebno više oštrinc. S druge se strane hoče državnom kancelaru privrenicno dati vremena. Ako dr. Michaelis u sjednici Reichstaga, koja će se održali u četvrtak, ne bi zadovoijio stranke .većine, onda će one zauzeti stajalište protiv njega. Kandidati za državnog tajnika spoljnih poslov«. (Naročiti brzojav „Beogrudsl.ih Noviua") Berlin, 17. jula. Kao kandidati za mjesto državnog tainika spo'ljnih poslova spominju se ove ličnosti: posianik u Giristianiji pl. H i n t z e. poslanik u Kopenhagenu grof Brockdorf f-Rantzau, bivši poslanik u Washingtonu grof Bernst o r f f, poslanik u Carigradu dr. pL K fi h 1 m a n n i konačno poslanik u Haagu dr. Rosen. Povraiak njemačkih vojskovodia u glavni stan. Kb. Berlin, 17. jula. Hindenburg i Ludendorff vratili su se sinoć u glavni stanOdiaganje njeinačkog Reichstaga do polovine septembra. Kb. Berlin, 16. jula. Starešiuski konvent se sporazumio, da se Reichstag 20. jula odloži do polovine septembra.

Nova potapljanja. Kb. Berlin, 17. jula, Wolffov ured javija: U Atlantskom okeanu su naše podmornice po opile opct poveči broj parnih brodova i jcdrenjaka, medju ovima oružani eng!eski pami brod ,,Trildy“ sa 2000 tona ru•de i parni brod „Matador" sa 3100 tona razne robe za Englesku. Ruski izastanici u Stockholmu o volji Rusije za mir. (Naročili brzojav „Bcogradskih Noviua"). Stoekholm, 17. jula. U privatnom razgovoru uvjeravaju ruski izaslanici koji su (stigli u Stockholm, da u Rusiji ipostoji jaka voJ j a za mir. Oni izjavljuju, da je ofenziva protest protiv svakog zasebuog mira i da se osniva na taktičkim obzirima unutamje i spoljne politike. Vlada će sad rnnogo iakše uticati u protivimperijalističkom pravcu na v 1 ad e sporazumnih si 1 a i moćiće zadobiti englesko i francuske drugove za mirovnu konferenciju. Vijesli evropske štampe o stanju raspadanja u Rusiji označili su izaslanici kao i suviše pretjerane. Seliaci su sad sa svim mirni. I ako bi sad mogli pri-

nju ođ godine 1847. Tako se udario tcmeij zakladi akademijc, kojoj sam Strossmaycr pokloni još daljih 20.000 farinti, a na njegovo poticanje dadoše za nju vcće svote i đrugi rodoijubi, pa se u kratko vriieme od dva tri mjeseca sakupila lijepa svota od neko 200.000 forinti- Kad se đobrovoljnim prinosima nanrakia potrebna glavnica, prizna sabor i u sjednici od 29. apriia 1861. znamenitosl akadcmije i zaključi. da se cna stavi pod zaštitu sabom, imena njezinih ntemeljitelja i darovatelja da se za vječiiti uspomentt i u znak narodne zahvalnosti zabilježe u osobitu zakonskoin člankti, pa da se izaberu dva odbora, od ikoiih će jedan izraditi osnovu praviia nove akademije, a drugi upravijati njezinim imutkom, dok ona ne stupi u život. U toj sjednici izreče Strossmayer duži govor o zadaći akademije i o odnošaju njezSnu prema sveučilištu. kojega «»tt je osnutak bio već tađa na srcu, poličući sabor, da bi se i taj naučni zavod što priie osnovao. Njegov je govor nazočne zastupnike tako zanesao, da su zaključili, neka se naposc štampa i u mnogo pgmjeraka razdijeli u narodu. Odbor, koji je iinao izraditi osnovu pravila nove akademije. doskora svrši taj posao i sabor u sjednici od 29. julija 1861. primi zakonsku osnovu (čianak 48,) s pravilima „Jugoslavenske akadeniije znanosti i umietnosti". Da bi pak ®na vršila svoj zadatak što uspješnije, *ab»r joj osim njezine zaklade namijeni *talnti godišnju potporu iz zemaljskih dohodaka i kuću „Narodni dom“. a osim loga „Narodni muzej i knjižnicu“ (u današnjoj zgradi zemaljskoga prirodo»lovnog muzeja, Demetrova ulica br. 1.). da joj sltiži u naučnim isiraživanjil»a. No samo kratak je život blQ dosu-

(Naročiti brzojav „Beogradskih Novina') Haag, 17. jula, )r M o r n i n g P o s t“ javlja u Rima: Za vrijeme svoga kratkog bavljenja n Rimu Jomiart se sastao sa Sonninom, koji mu je saopštio, da je sad pošto u Grčkoj postoji pravilna vlada, ItaSija gotova da s Grčkom obnovi svoje odnose, padatamo potpoinaže poiitiku saveznika.

djen rodoljubnomu tomu saboru, ier bje raspušten 12. novembra iste gođine, pa ne dočeka ni poivrde svojili zakonskih osnova. Praviia su akademjje bila potvrdjena istom 7. niarta 1863.. ali samo u principu, jer je u njima valjalo štošta preradiii prije nego budu definitivno potvrdiena. Naročito je svrliu njezinu trcbalo odrediti nešto drukčije- Po onoj osnovi svrha je nove akademije imala bitl „njega i potpora znanosti i umjetnosti na slovenskom jugu medju Hrvati, Srblii. Slovenci i Bugari u narodnom duhu i zajedničkoj prosvieti. Tako je svrhu njezinu bio odredio već Strossmayer u svom pismu od 10. decembra 1860. baštincči od ,.llira“ misao o jedinstvu narodnom svih južnih Slovena i želeći, da sc to jedinstvo postigne bar u književnom njihovu radu. Ali uporedno pominjanje po irnenu naroda, koji bijaliu unutar monarhije, s narodima, koji ne bijahu u njoj, državna vlast u Beču, čini se, nije mogla dopustiti, pa je zato ovlastila hrvatsku vladu, da ona sania preradi tu osnovu i preradjenu nanovo predloži saboru. Sabor prihvati preradjenu osnovu u sjednici od 21. februara 1866., a nekoliko su dana Kasnije, 4. marta 1866-, bila potvrdjena pravila nove akademiie i ona sama na taj način osnovana. 0' Prema potvrdjenim pravilima i naša akademija posta zemaljskim zavodom sa sjedištem u Zagrebu. ali popuf starijih akademija i učenih društava tijelom prema državnoj vlasti samostalnim. Njezina se svrha godine 1866. odredila tako, da će se bavitl Istraživanjima na poLju znanostl I umjetnosti, naStojećl da ib unapredjuje, a oaoblto nje-

Najnovije brzojavne vijestl. Koncentracijoni kabinet u Rumuniskoj. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina”) Zeneva, 17. julaHavas iavija iz Jaša: Poslije ostavke Take Jonesca kralj je naredio B r a t i a n u, da obrazuje koncent r a c i jo n i kabinet.

govanjem „jugoslavenskoga" jezika i književnosti. Svrlia joj se odredila tako u vremena, kad ie hrvatski narod bio iii se bar držalo da je na kulturnom polju napredniji od ostaiih južnoslavenskili naroda, a imao je medju njima i najviše priiike, da se kulturno dalie razvije. Ali odkako su se znanosti razvile i u susjednih južnoslavenskili naroda, pa iii i ondje njeguju osobita učena društva, našoj akademiji santa po sebi dcpade zadaća. da u prvom redu njeguje hrvatski jezik, kniiževnost i povijest. Da bi zadovoljiia svoju svrhu, dužnost joj je poticati i podupirati znanstvena israživanja, priopćivati poučne radnje i davati savjeie u pitanjima, koja se tiču znanosti i umjetnosT. Prema različnim područjima znanstvenog rada dijeli se ona na Četiri razreda: 1. povjesni i jezikoslovni; 2. mudrosiovni i pravcslovni; 3. matematički i prirodoslovni; 4. umjetnički. Prva su tri razreda stupila u život odmah s osnutkom akademije, a četvrtoga nema u njoj jo§ ni danas. ali se već ođredio način, kako bi se i on mogao otvoriti. Akademija jo naifne godine 1903., da proslavi devedesetu godišnjicu svoga uteinelji'elja i dosada najvećeg dobrotvora, biskupa Strcssmayera, izlučila iz svoje zaklade svotu od 10.000 kruna kao početak temeijne glavnice za taj razred. Toj se glavnici prilažu svake godine njezine kamate i svi prinosi, koji pripadnu akademiji za svrhe toga razreda. Razred će se otvoriti, kad bude pribođ te glavnice dosegao iznos od 4000 kruna. Danas temeijna glavnica za taj razred ima nešto preko 20.000 kruna, dakie otprilike jednu cstinu ootrebne svote. Osim tnva i sra-

18. jula 1917. Pifanje o PatestinL (Naročiti brzojav „Beograđskib Novina‘0 Haag, 17. jula. Radi proučavanja pitanja o Palestini W i 1 s o n je obrazovao jednu komisjjiK u kojoj su članovi bivši poslanik u Carigradu Morgenthau, profesor Erankfurter i zionista E p p stein. Ova komisija ima da prigotovi pripreme i ostvarenje nezavisne jevrejske PalestincPromjena imena engfeskog vladafačkog doma. Kb. Loitdon. J7- jula. Kralj je za sutra naredio saziv izVanredne sjednice tajnog savjeta, da izvede svoju namjeru ođnosno promjene imena kraljevskog doma. Novo imc kraljevskog doma obenaniće se docnije jednom prokiamacijom. Promiene ti belgiiskom ministarstvii. Kb. Bern, 17. jtila. „L e .1 o u r n a 1“ javlja iz L e H avre-a: Povodom odstupanja belgijskog ministra spoljnlh poslova, baruna B e y o n s a, zaključio je belgijski ministarski savjet, da povjeri portfeij rninistarstva spoljnih poslova ministru predsjedniku Chevalieru de Broq u e v i 1! e. Osim toga dobiće portfelje Hymans i Vandervelde. Zabraiijcn kongres. (Nai'očili brzojav „Beogradskih Novi >a ‘) Bern, 17- juia. Vlada je zabranila kongres ligc drnštava naroda, koji se imao održati 14. do 16. o, mi.

Dnevne političke vijesti. N<>vi vojni glavni guverner u Crnoj Gori. Novi vojni glavni guverner Crne Gore, pukovnik grof Clam-Martinic stigao je u neđjelju na Cetinje, dočekan vojnim počastima. Pozdravio ga je b'vši guverner, pođmaršal >V e be r pi. W ebenau. Grad i okolica.

Dnevni kalentfar. D a n a s je srijcda 18. jula; po starom 5. jul*. Rimokatolici: Kamilo, Friđerik; pravoslavni: Atanasije atonski 1 Ana. Kinematografi: Vojni kino (Kolcseum): U ti sati poslije podne prcdstava za vojnike. — C. i kr. gradjanski kino (Paris): U 6 sati poslije pođnc predstava za giadjanstvo. BeograđsUi o rf e u m (u baiti Hotcl Takova); Početak u 8 30 na veče. Botanička bašta. Otvorena utorkom, čctvrtkom. ncdjeijama i praznicima. Paroplovna veza. iz Beograđa za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4 , 5 , 6 , 7, 8 i 9 sati poslije podne. Iz Zcrauna za Beograd: 5'30, 6'30, 7'30, 8.30, 9'30, 10 30 i 1130 prije podue; T30, 2 30, 3'30, 4'30, 5-30, 6'30 7'30, 8 30 i 9 30 postije podne. — Iz Zemnnaza Pancsovu: u 1 sat poslije podnc i u 8 satl u veče. — Iz P a ncsove za Zemun: U 6 sati u jttiro 1 u 4 sata postije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuua i Pancsove i obratno ne pristaje u Beogradu. Casnička i činovnlčka kasina otvolena je do 12 sati u nou. C. i k. v o j n i č k i d o m : Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na veče. Siobodan pristup svakom vojniku. Riječno kupatilo na Savi, otvoreno od 6 sati izjutra do 8 sati u veče. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .Brčko': od 2—4 sata poslije podne. U botnici ,,Bruim“: ođ 9-30—12 sali prije podne i od 2—4 sata posiije podne.

lerija siika ima služ : ;i tomu razredu, kad se otvori. Akademija ima pokrovitelja, prave članove, koji biraju izmedju sebe predsjednika j dva tajnika, osim toga počasne člauove i člancve dopisnike. Počasnih članova ne može ona jmati više od 16, pravih ne više od 32, a dopisnih može biti najviše 60. Svaki pravi i dopisni član pripada po jeduomu od osnovanih razreda. Pravim članovima akademjje mogu biti santo pripadnici austrougarske monarltije, a birajn se tajnim giasovanjem u godišnjim glavnim skupštinama, u kojima samo oni imaju pravo glasa, i to apsolutnom većinom. U tiin se skupštinama biraju i pokrovitelj i počasni i dopisni čianovi- Bude li koji inozemac izabran za počasnoga ili dopisnog člana, valjanost takova izbora zavisi o potvrdi bana kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, izbor pak pokroviteija i predsjednika potvrdjuje sam kralj. Pokrovitelj i svi članovi biraju se doživotno, predsjeđnik i tajnici na tri godine, ali ih glavna skupština može i nanovo izabrati. Način dakle, kako bira svoje članove, najbolji je čuvar nezavisnosti akademije od državne vlasti i svakoga tudjeg utjecanja. Clanovi svakoga pojedinog razreda biraju izmediu sebe na godinu dana razrednog predstojnika. Razredni predstojnici, koji mogu biti i ponovno birani, s predsjednikom i tajnicima upravijaju poslovima akademije, a najstariji je od njih i zamjenik predsjednikov. ako je to potrebno. U sjednicama se pojedinih razreda rješavaju poslovi cielokupne akademije- U jednira 1 u drugim sjednicama imaju pravo glasa samo pravi članovi, a dijele se te sjednice na javni i nejavni dio. U javnom se dlieln razrednib rbdnie* ttifaiu aufltic i uc.

Broj 195 . Nočna služba u »po t ekam a : Od 15. do uključivo 21. jula vršiće noćnu »lužbu u Beogradu ove apoteke: Dr. Panlć, Saboma ul. 77 ; N. Kollć, Bitoljska ulica 2 ; ,,C r v e n i K r s t“ Beogradska uL 2 ; St oj i ć, Sarajevska ulrca 70.

Beogradski orfeum. Kao što je biio javjjeno, preksiuoe jc bila prva predstava „Bcogradskog Orfeuma" u bašti „Hotel Takova“. Ma da se znalo sa koiiko su interesovanja vdjni i gradjanski krugovi očekivaii početak ljetnje orfeumske sezone, ipak je svakoga iznenadio o v o 1 i k i u sp j c h uvodne predstave. Prostrana bašta „Hotel Takova" ne samo da je u najvjemijem smislu riječi do posljeđn j e g a m j e s t a b i 1 a zauzela, već su nmogi i mnogi više vo’ili staja'i nego đa propusle ovu predstavu. Beogradska posađa i gradjanstvo bili su zastnpljeni u podjednakoj mjeri. Ljetnu sezonu otvoriii su pretežno start zimušnji beogradski poznanici: g-djica Mici Zlatka otpjevala je po jednu pjesmicu na rfjemačkom i na srpsko-hrvat'-kr>m jczikn, čije su „pointe" uvijek izazivalo buran smijeh; beogradsku ljubimicu Elzu Sugar pozdravio je pri samom njenom pojavljivanju na pozornici tol ki p jesak, inko da je morala pričekali neko vrijeme, pa da počne svojim ooupietima. S najvećom pažnjom na protiv, tako reći uzdržanim dahom, pratili su gieđaoei izvorljenja druge „zvijezde" „Beogi'auskog Orfeunut" .— sjajne njemačke tgračice llildegarde, koja je prije rata jiožnjcla velikog nspjeha i na samoj p ariskoj operi. Ovom je prilikom odigrala jedan „nottnmd", jedan bahana! i jeđnu Lisztovu rapsodiju, svaki put na-‘ ravno u drugom kostirnu, prilagodjenom karakteru pojedinoga koruađa. Od novili snaga bio jc ,,clou“ večeri komični rnanipulator Carmellini, koji je svoje ,,čarobničke“ manipulaeije izvođio vanrednotn vještiuom i koji jć potpuno opravdao svoj pridjevak „čovjeka sa tri ruke“. Radio je uz učešee pojedinc gospode iz publike, a u tumačenju svo»jih izvodjenja — na une za sve vrijeme njibovog trajanja, nije baš ni deseti dio sekunđa ćutao pokazivao je vanrednog humora. f kod oirih gleđalaca, koji su vrlo često g!euuli vrio vješte i savršene madjioničare, morale su pojedine Camellinijeve tačke, naročito produkcije sa vezanim rukamaj izazvati divljenje. Na vel-ko je dopađauje uaišao ljupki dječiji par Moliy i Carry •— dječko i djevojčica od po najviše seđam godina, koji su prirodnom dječijom gracTjom izvođili srazmjemo vrlo teške igre. I ostali dio programa primijeu je jednodušnim ođobravanjem. Btlo bi nepravedno ne pomenuti jedinstvene ekvilibritičke produkcije paia Ri-vao i D1xas, koje su u pojeilinim mommiiuia bile toliko opasne r vratolomue, da su poneki gledaoci slabijilr živaca za vrijeme * njibovog rada u više maha nehotice rukom pokrivali očr. Prema ovoj počelnoj predslavi piože se oeekivati, da će cijela Ijetna sezona „Beogradskog Orfeuma“ postići potpuu uspjeh. Šlo se napose beogradskib gradjana tiče, oni s » Ijeti uvijek rađo posjećivali ovakve zabave, pri kojima se može komotno sje) deti za stoiom pri čaši hiaduog piva, er'poj kafi i cigareti. Jli sa svoje strane vrijednom i iskusnom direkloru g. £oi1 a k u želimo najljepši uspjeln ‘ \ Nov? predsjednik opštine era<la BeoA grada. \ Gospodiu Voj'a V e 1 j k o v i ć, đosa« danji predsjednik opštine grada Beog ada, podnio je ostavku. Ostavka je uva« žena. Za novoga predsjednika opštine

ne rasprave, a u nejavnom se dijelu raspravljaju poslovi pojedinih razreda ili akademije, o kojima imaju odlučiti samo pravi člauovi. Za neka pođručja svoje uprave ili znanstvenoga rada ima akadeniija stalne odbore, danas svega devet takovili odbora- Najstariji su od njih financijalni odbor, koji zajedno s gospodarskim tajnikotn upravlja imutak akademije. odbor za izdavanje historičkih i liistoričko- juridičkih spomenika i odbor za izdavanje starih pisaca hrvatskih. O radu tili i ostalih stalnih odbora akademije bit će govor u drugoin poglavlju ovoga prikaza. Članovirna tih odbora mogu bšti i stručnjaci, koji nijesu članovi akademije. » Prve prave članove akademije izabra 12. marta 1866. povjerenstvo mu« ževa znanosti i uinjetnosti, koje prema prelaznim ustanovama potvrdjenib pra.vila sastavi sabor, a kralj taj izbor potvrdi 9. maja 1866. i 15. junija ovlastl potvrdjene akademike. da konstituiraju akauviiijuPremda prelazne ustanove u članku 21. odredjuju, da na taj način izabranih akademika ima brti 16, povjerenstvo ih muževa znanosti i umjetnosti izabra i po tom kralj potvrdi satno 14. Prvi tako izabrani pravi članovi akademije bijahu: a) u razredu povjesnom i jezikoslovnom; 1. dr. Janez Bleiweis, p_ređfesor u zagrebaekoj gimnaziji; 2. Sime Ljubić, čuvar narodnoga muzeja u Zagrebu; 3. Antun Mažuranić, profesor ui zagrebačkoj gimnaziji; 4. Ivan pl. Kukuljević-Sakcinski, umirovljeni velikf župan, historik i vlastelin; 5- dr. Franjg Rački, historlk i kanonik u Zagrebu. h) u tfl-j ra/tii » «•*