Beogradske novine

Strana 2.

Subota

Ali se izvršenje te naredbe spriječilp, tim stvamije, što su gardijski puk potpomagale i druge čete, koje tako isto nijesu htjele da idu na front. Poslije ovoga su se dogodili pozvati sukobi, koji su se izmetli u pravu krvavu bitku. Ratni sudovi ponovno na siiazi. (Naročifi brzojav „Bco^rađslih Novaia") Ženeva, 20. jula. Prema pariškim listovima u Petrogradu su obnarodovane objave, prema kojima su ratfli sudovi stupili pojnova na snagu. Uzroci dogadjaja u Petrogradu. JfNarocili brzojav „Beogradskib Novina') Budimpešta, 20. jula. ,,A z E s t“ javlja iz Haparande: Dogadjaji u Petrogradu u mnogome su značajniji, nego li što se to iz petrogradskih vijesti vidi- Jedan je od uzroka nemirima taj, što se stranka ,,boIjšijih“ boji, da će vlada uploviti u one iste vo’de. u koje je prije nekoliko mjeseci Miljukov htio da navede državni brod. !Ali je glavni uzrok za početak demon*tracija bio, što nije uspjela KerenskoiVa ofenziva. Zabraua demonstracija. Kb. Moskva, 20- jula. Zbog dogadjaja u Petrogradu zaključio je radnički i vojnički savjet da zabranj sve demonstracije, našto su ’Marksisti napustili vijećnicu. Očekuju se o z b i 1 j n i dogadjaji. Uzrok odstupanja miuistara kadjetske stranke. Kb- Lugano, 20. jula. Talijanski listovi donose u dopunu pctrogradskih vijesti o zvaničnim pstupcima ukrajinskim autonomnim težnjama iondoske vijesti, po kojima odstupivši ministri kadjetske stranke ne nalaze da je privremena vlada vlasna da daje takve ustupke. U Rusiji o Engleskoj. jfNaioeiti brzoiav „Beograđskih Noviua' ) Bern, 20. juia. Narociti dopisnik ,,Daily Mail“-a p Petrograđu javlja svome Iistu o držapju ruskih socijalista prema Engleskoj pvo: Oni nemaju pojma o rasprostranjepoj veliko-britanskoj državi, njenoj uprayi i teškoćama njene odbrane. Oni sa ođyratnošću vide u Engelskoj proždrljivog pauka, koji u svojoj razgranatoj mreži »roždire uhvaćene nemoćne narodnosti. Dopisnik navodi ove izjave pojedinih lietova: Moikcvski ,,S o c j a 1 d e m o k r a t“ pise: Jeza prožima srca svih, koji odlaze pa front. Oni znaju, da su prodati englefikom kralju i francuskim kapitalistima. Lažni socijalistički ministii izgubili su pamet. SruŠite siiu kapitalistal Vratite radnicima konlrolu nad industrijom! Dajte geljacima zemljišta, pa ćenro ouda imati silnu vojsku. Moskovski lrst ,,K u s k a j a Z o r a“ piše: Dokle se buržoazija i ministri smiju demokratskim ratnim ciijevima, generaii se smiju narođu i izvršuju taine zapovjesti kapitalističkih vlada. Petrogradski radnicki list veh: Ako bi rat donio odlučnu pobjedu nad Njcjnačkom, mi ćemo se morati očajnički uprijeti, da spriječimo engleske kapitaliste u žudnji njihovoj da unište Njeinaćku. Iznudjeui upis na ruski ratni zajatn. '(Naroćiti brzojav „Bcogradski'a Novlna") Haag, 20. jula. ,,Timcs“ javlja iz Odese: Ovdje se obrazovalo nekoliko grupa, koje sta»ovništvo prisiljavaju da upisuje ruski ratni zajam. Jedan odbor, sastavljen iz yojnika, momara, časnika i bankarskih činovnika, prisilio je, bcz ikakvog ovlaščenja, nekoliko bogatih stanovnika da ppišn veće svote. Ljudi, koji se upisu protive, ili ne će da upišu svote koje se od njih traže, trpe najveće surovosti. Iz-

sama sobom, jer treba nemilosrdno da preseče sve osećaje. Slučaj i prilika grabe da razruše sve, šta se ukorenilo u njoj. Ona se hvata za krevet iznad glave. Njeni prsti stežu gvoždje grčcvito, kao da bi hteli pomoči. A mala ćuti .. Ona sanja, možda san. O čemu? Možda o kraljevičima i ,v:lama, o nepoznatim svetovima, koji se spliću u toj maloj duši. ...Leptir... leptir..- leptir... I ona sanja cveće, a povrh njega leptir, beo i lep kao njen detinski san, i lirli ka njemu sa o vorenom radošću. — Leptir sine. 1 nigde leptira, samo agonija- 1 ou je odleteo možđa drugome. Vetrič lagano zasiplje sobu. Zavese se lelujaju kao da pričaiu o danima shitko provedenim kraj prozora. Jedna velika lutka tuži sama već tako dugo, a njene igračkc kao da je propala sumornost i slutnja. Zar se nećemo nikad više videti? Zar njene ruke neće da nas dodirnu? A ona je imala tužan osmeh, tepauje je bilo sladje, nego epanje iz gnezda,.j mi je volemo. A mala nije čula. Ona sc spremala da ih osravi usamljene. Mati seda. Negde se čuje nečiji glas. Njoj se čini, da je to glas nepomirljivosti. Ali se radja u jednome kutu nada, i ona drži dušu. srce-.. Zatim upire oći prepune suza u zvezde. Koga wo!i? Ona se moli onom kome sn je

nudjači jzgleda imaju ođlična obavještenja, jer je za ratni zajam jedanput prikupljeno tri milijuna a u druga dva slučaja dva milijuna rubalja. Taj odbor preduzima i preti-es pojedinili đomova. Rusko nagovještavanje o proširenju ofenzive. (Naročiti brzojav „Beogradsklh Novina") Miinchen, 20. jula. ,,M u n c h e n e r Z e i t u n g“ >avlja iz Zuricha: „Zuricher Post" donosi: ,,N o vo j e Vrenija" javija, da borbe na ruskom frontu uzimaju neprekidno sve veći obim i da je ofenziva zahvatila sad cio ruski jugozapadni front. Kod Brzezanya bore se engleska mašinska odjelenja u ruskim redovima. Ruski ministri na frontu. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina') Zurich, 20- jula. ,,A g e n c e H a v a s“ javlja iz Petrograda: Na brzojavni poziv Brusilova su otputovali na front naročitim vozom ministri Kerenskij, Skobelevi L e b e d e v. Ostavka ruskog ministra pravde. (Naročili brzojav „Bcogradskih Novina”) Stockholm, 20. jula. Ruski ministar pravde P e r e v e r z e v podnio je ostaivku, jer su mu socijalistički članovi koalicijonog kabineta otkazale potporu u njegovoj borbi protiv anarhijskih elemenata. Ruska radnička štampa protiv ofenzive. (Naročifi brzojav „BcograTsldh Novina’") Frankfurt, 20. jula. ,,F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javlja iz Stockholma: Ovdašnji ruski krugovi, koji stoje bliže Leninovoj grupi, označuju položaj u Petrogradu kao vrlo uznemiren. Neprijateljsko držanje radničkih listova protiv ofenzive i njenog iskorišćavanja u reakcijonarne svrhe, a naročito ironične primjedbe lista „Novaja Ž i z n j“ na hvalu, koju su kapitalistički listovi sporazumnih sila iskazali ruskoj revoIucojonoj vojsci, dalo je poivoda ,,Riječi“ da žestoko napadne cjelokupnu maksimalističku štampu i da osumnjiči I sve ličnosti, koje su ■ pristale uz Lenina. Istrošene ruske željezničke pruge. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Amsterdam, 20. jula. Stockholmski dopisnik ,,A 1 g enieen Handelsbla d“-a saznaje s ruske strane, da su velike željezničke pruge toliko istrošene, d’a se na manjim prugama mora saobračaj obustaviti, da bi se na glavnoj prngi mogle izvršiti potrebne opravke. Ukrajinski pokret za samostalnost. Pitanie buduće ukraiinske prijestonice. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"), Bern, 20. jula. Vijest zastupaika c. i k. dopisnog ureda: Ukrajinski ured javlja: Odluka, kojom je Poltava, čisto ukrajinski grad, izabrana za buduću prijestonicu Ukrajine, izazvala je vrlo ozbiljan sukob izmedju izvršnog odbora i ukrajinsktti stranaka.

Nova potapljanja. Kb. Berliii, 20. jula. Wolffov ured javija: Djelat r nošću naših podmornica ponovo jc potopljeno u biskajskom moreuzu i u Atlantskom okeanu 21.000 brutto tona. Načelnik admiralskog stožera mornarice.

uaučili u detinjstvu moli se onom tako Udaljenom, Nedostižnom... Jedna zvezda pade preko neba. Mama ... Mama ... ja te volem •.. mama . . . I ona hrii. Reči je kidaju oseća, kako drhte i stežu se duša i srce pod neizvesnošću. Ona slu:i, i misli jure, gube se u beskraj, naglo. žurno, oseća početak teškoga bola- Njoj se čini, da neko na dnu duše čupa... kida... 1 oiia strepi, cepti pod sumnjom, pod užasom, pod slutniom, pod strahom. I pod gorčinom ona hvata malu za tople ruke. — Ja te volem . . . mama , , I ona grca... — Bože! Bože! Na polju noć svuda tilia. lagana, blaga. Svetiljke tmu u daljinu ... I mala otvori zadnji pm svoje duboke pitonic oči; žeiela je da još jednom sve vidi. Zatim zadrhta neosetno, da ostavi ovaj svet nepriinetno, kao što je došla. A nad kućom kroz prostore lebdela je neumitna, uvck ista, nemilosrdna smrt, činilo se, da toga trena vetar zaklati stare zavese pod zamahotn nienoga leta ... Kada je jutarnji prvi zrak pao, male više nije bilo. A mati je sedela, ranjena kao sirota ptica. I suze nisu tekle, jer duša je bila mrtva... Gko je bilo ukočeno, usna sledjena, jer Tuga je bila ogromna a Bol neizmemi... BEOGRADSKE NOVINE Odlaganje konferencije sporazumnih siia. (Najočiti brzojav „Bcogradskih Novina' ) Lugano, 20. jnla. Diploniaiska konferencija, koja se imala održati u Parisu, odložena je, kako talijanski listovi javljaju zbog ioga, što su engleski ministri u parlamentu zaposleni, te ne će moći oipočeti prijc 23. jula.. Itaiija i rezoiucija njemačkih stranaka o ratnim ciljevima. (Naročifi brzojav „Beogradskib Novina") Frankiurt, 20. jula. „FrankfurterZeit u n g“ javlja iz Lugana: ,,P o p o 1 o d‘ 11 a I i a“ primjećuje ovo na rezoluciju o ratnirn ciljevinra u njemačkoin Reichstagu: Može se vjerovati, da Reichstag i cijela Njemačka jako žude za svršetkom rata, jer su svi njeniačkl osvajački smjeri propali, a iznurenost prijeti. Ali sporazunine sile ne mogu primi i dvosmislenu i lukavu formulu odustanka od svih osvajanja. One se naprotiv moraju i dalje boriti, dok se Njcmačka ne riješi, da primi zahtjevane desanekcije I potpuno preuredjenje Evrope. Predstojeća pariska konferencija sporazumnih siia trebala bi od svoje strane tačno da objavi ratne ciijeve. Nedavni govor Sonninov u tajnoj sjednici sad je bar mjestimice poznat iz podataka, koja je Barzilai da u jednom razgovoru. Sonnino je rekao, da se Italija bori radi osiguranja svojili deienzivnih, a ne ofenzivnib granica na osnovi svoga jedinstva i nezavisnosti, kao i za dobitak svih svojih suvozemnih i pomorskih granica. Pored tih zahtjeva nacijonaluog porijekla izbijaju i drugi kompenzativne prirode za tekovine. koje su drugi postigli. Za to su Kaliji priznate pravedne odštete u Sredozemnom moru. Izmedju saveznika mogu za tako vehke ciljeve izbiti nesuglasice u sporednini tačkama. Ali bi se one, već i sa obzirom na neprijatelja, morale pomirijivim putem riješiti. Povrjeda holandske neutralnosti od strane Engieske. Odlučan prosvjed holandske vlade. Kb- Haag, 20. jula. Zvanično sć Ministar spoljnih poslova je putem holandskog poslanstva u Londonu uputio engleskoj vladi najozbiljniju predstavku povodom je nesumnjivo povrijerljen iioland.'ki suje nestimnjivo povredjen holandski suverenitet i neutralnost. Osim toga je poslaniku naredjeno đa izjavi nadu, da će engleska vlada, prema medjunarodnom pravu, đati potpuno zadovoljenje za sve što se dogodiio.

Borbe -na zapadu. Taina sjednlca frančuskog senata. Kb. Bem, 20. juia, Kako ,,P e t i t Pa ri sien“ javjja, sastaće se danas u tajnn sjednicu da uzme u postupak intespelacije o ofeo,zivj od 15. aprila.

Amerika u ratu. Rekrutovanje za prvu voisku. (Naročiti brzojav „Beogradskili Novina") Rotterdam, 20. jula. Reuter javlja iz Washingtona: Danas je otpočelo rekrutovanje za prvu vojsku, čija će jačina biti 680.000 Ijudl.

Grcka u ratu. Povučene ruske čete. Kb. Lugano, 20. jula. ,,Matin“ javlja iz Atene: Rusko čete, koje su biie posjele brdo Athos, povučene su po zapovjesti iz Petrograđa.

Neograničenl podmornički rat. Zatvaranie engleskih Istočnih obafa. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina !f ) Haag, 20. jula. Prema londonskim vijestima zatvorena su privremeno za saobraćaj sva pristaništa engieske istočne obaie. Vjerovatno da je ovo učinjeno zbog novih minskih polja, koja su neđavno položile njemačke podmomice. I ulazak u Temsu je zatvoren. Kako je admiralitet naredio da so zatvori i pristaniSte Liverpola, to su za saobraćaj otvorena još samo pristaniSta u kanalu i škotskoj. Pristaništa Cardiffa i Bristola su zatvorena još prije nekoiiko mjesecr. Ukimiće iedne zabrane. Kb. Uaag, 20. jula. Dopisnf ure'd saznaje, da je ukinuta zabrana o izlazu brodova, koji moraju da plove kroz tako zvanu plovidbenu putanju, za brodove, koji su odredjeni za NorveJku, Švcđsku i Dansku. Najnovije brzojavne vijesti. Iz francuske koinore. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Ženeva, 20. jula. Juče je u francuskoj komori uzeo riječ Caillaux, što je svakako veliki dogadjaj, jer od dana atentata njego.ve supruge na glavnog urednika ,,Fi-

21. jula 1917,

Broj 1»S.

gara“ nije uzimao aktivno učešće u politici. Caillaux stoji, kao što je poznato, na čelu onih, kojisuzasklapanje s k o r o g m i r a. Zanimljivo je držanje komore za vriieme njegovog govora. Oko 150 poslanika su mu odobravali tapšanjeni, poglavito radikali i socijalisti. Preko 200 drugih prisutnih poslanika ostali su u najvećem miru. EIzas-Lotaringija — ratni cilj Francuske- (Nai - očili brzojav „Bcogradskih Novina") Karlsruhe, 20. jula. ,,M a t i n“ i ,,T e m p s“ donose razgovore s Ribotom i Painleve-om, u kojima su oba ministra izjavili, da je ratni cilj Francuske povraćaj Elsas-Lotaringije. Francuska ne će uiaziti u pregovore ni u sporazume. Taj se cilj inože jedino postići produženjem rata.

Dnevni dogadjaji. O promjeni imena engleskog v|adalačkog doma. Zakon od 1701. osiguravao je pravo prijcstolonasljcdslva prkicezi Sofiji Hanoveranskoj i njezinim potomcima, od kojih je Vilitn IV. bio poslijednji muŠkarac. Ovoga je ua prijestolju nasiijedila njegova sinovica Viktorija. koja je uzela zebi za muža princa Alberla iz doma Sacbsen-Koburg-Golha, te se ota0a obično označavala engleska dinastija kao ,,đom Sachsen-Koburg-Gotha. Sadje kralj Gjorgje sazvao tajni savjet, koji je — kako smo vec javili — jeđnoglasno donio odluku, da u buđuće engleska dinastija nosi naziv ,,đom Windsor“. Poludio iuašin°vodja. ,,K i j e vl j anin.“ javija, kako je mašinovođja jednog sanitetskog voza na putu za Berdičev blizu Polonaja poludio, te svoje pomoćnike potukao i pobacao s kola, a zatim pustio mašhiu da radi najjačom parom. Voz je neobičnorn brzinom projurio kroz stainieu Polonoje i sudario se đaleko ocl ove na otvorenoj pruzi s jednim vojničkim vozom iz protivnog pravca. Sudar je bio tako žestok, da su oba voza izbačena iz kolosjeka i ispreturana a t^jihove lokomotive i prednji vagoni potpuno satrveni. Tom prilikom poginulo je oko 250 vojmika, dok broj ranjenih još nije utvrdjen.

Grad i okolica. Dnavni ksiendar. Danas je subota 21. jula; po siarom 8. jula. Riraokatolici: Prakseda dj. Daniel , pr. ; pravoslavni: Velikomučenik Prokoplje. Casnička i člnovnička kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. ik. vojnički dom: Citaouica, goba za pisanje i Igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati ujutro do 9 sati na veče. Siobodan pristup svakom vojniku. Beogradski orfeum (u bašti Hotel Takova); Početak u 8'30 na veče. Kinematografi: Vojni klno (Koloseum): U 6 sati poslije pođne predstava za vojnike, a u 8'30 na veče predstava za časnike. — C. i kr. gradjanskl kino (Paris): U 6 sati poslije podne predstava za građjanstvo. Noćna služba u apot ekama : Od 15. do ukijučivo 21. jula vršiće noćnu službu u Beogradu ove apoteke: Dr. P a n i ć, Saborna ul. 77 ; N. Ko 11 ć, Bltoljska ulica 2 ; ,,C r v e n i K r s t“ Beogradska ul. 2 ; S t o j i ć, Sarajevska ulrca 70. Paroplovna veza. Iz Beograda za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati r rsllje podne. iž Zemitna za Beograd: 30, 6-30, 7-30, 8.30, 9'30, 10'30 i II '30 prije podne; 1'30, 2'30, 3'30, 4'30, O‘S0, 6-30 7'30, 8-30 I 9'30 poslije podne. — Iz Zcmuna za Pancsovu: u 1 sat poslije podne i u 8 satl u veče. — Jz Pa ncsove za Zemun: U 6 sati u jutro i u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozt , izmedju Zemuna i Pancsove 1 obratno ne pristaje u Beogradu. Botanička bašta. Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljama 1 praznicima. Bojni cir kus ,He nr i k* (na maiom Kalemcgdanu). Početak prcdstave u 8 sati uvcče. Posjeta bolesnika u bolnicama: U bolnici .BrčkoV od2—4 sata posilje podne. U bolnld ,,Brunn“: od 9'30—12 sati prije podne i od 2—4 sata posllje podne. Riječno ku p a ti 1 o n a S a v i, otvoreno od 6 sati izjutra do 8 sati u veče. Prokoplje. Prokoplje naziva srpski narod današnji dan i vrlo nerado radi poljske radove. Crkva danas praznuje sv. P r o k o p a a ima i dosta srpskih domova. koji ga slave. Pripovijeda se u narodu, da je nekakav Turčin huiio na ovog sveca, pa mu sva djeca pomrla. On je tada kazao nekom Srbinu: „Ono vaše Prokopa sva nioja djeca pokopa'*. Za to kažu da i Turci praznuju ovaj dan. U prvom srpsko-turskom ratu 1876. bila je na današnji dan velika bitka na „Popovom polju" pred BijeljinomDruštvo Crvenoga Krsta u c. i k. V. O. G. u S. u Beogradu, Simina ulica 21, poziva da mu se jave ili pošliu tačnu adresu 1 j e k a rske udovice sirotnoga stanja i s i r o č a d. Da se jave. Da se jave Društvu Crvenoga Krsta, Beograd, Simina ul. 21, radi saopštenja i obavještenja: 1. g-dja Zivka Siljana Pejčinovića, inžinjera, br- 1362: 2. Momčilo i Milena, djeca Stevanoviča, knjigovesca, br. 6661. Parastos. Porodica pok. Maika B. Gjorgjevića, tipografa, davaće svomo diagom pokojniku danas u 10 sati prije podne

i ćelnlesetodnevni poinen u cikvf na N*vom groblju. IJmoljavaju se dmgovi I prijatelji pok. Marka da izvole učestvovatl na ovoj tužnoj svečanosti. t Petar Despotović. Iz Kruševca smo dobili vijest, da je tamo preminuo 14. o. mj. Petar Desotović, profesor Ženske Učiteljske kole u Beogradu- Pokojnik ie proveo kao prosvetni pionir skoro 50 godina, j vaspitao čitavu legiju učenjka, kojj su docnije na raznim potožajima zauzimalf najugleđnije i najviše položaje. Bio je veoma obrazovan i vrlo pristtipaćan, pa je za to uživao opšhi Ijubav. Od rane mladosti bavio se književnošću, njegovo ime susretalo se vrlo često 11 svima književnim i beletristićkim listovima. Pisao je pripovije'ke i pjesme, ove većinom didaktičke sadržine. Napisao je opširnu knjigu 0 životu i radu Dositeja Obradovića. Kao upravitelj muške učiteljske škole u Aleksincu, napisao je djelo kapitalne vrijednosti u srpskoj pedagoškoj letera'uri „Opšta Istorija Pedagogike“. U pedagoškim srpsko-hrvatskim lis;ovima ima masu razbacanih članaka vaspitne vrijednosti. Doživieo je lijepu starost — 70 godina. Od posljednje evakuacije Bcograda živio je u Kruševcu, i od prije godinu dana potpuno slijep. Bog neka ga pomiluje! M. Radi prijema novca. Poziva se Jovan Obradović, služitelj, da se javi Mijaiiu Dj. M i 1 0 v a n 0 v i ć u, Smiljanićeva br. 33. Za spomen sina — za beogradsku sirotinfu Gospođin Cvetko Savčić, trgovao iz Beograda, priložio je sirotinjskom ocljelenju opštšre grada Beograda svotu ođ 100 kmna, kao svoj prilog za pomaganje beogradske sirotinje za uspomenu na današnji dan 21. jula, kao na dan trogodišnjice smrti svoga sina Todora S a v č i* ća, realca-maturanta. Bojni clrkus ,,Henrik“. Preksinoć je u Beogradu započeo sa svojim predstavama „bojni cirkus Henrik“. Sva su mjesta bila rasprodana. a uprava cirkusa je svojim obilnim programom potpuno zadoviljila sve posjeuoce. Od 18 tačaka rasporeda moraju se naročito istaći četiri, i to: „Rositta“ sa svojim izvrsno dresiranim kučićima, gospodja Henrik sa svojim lovačkim atrakcijama, sestre Rieffenach u svojim produkcijama 11 vazduhu i saIonska akrobatska družina. Time nije 1 rečeno, da i ostale tačke nijcsu dobre. Prema prvoj predstavi može se proreći, da će ovaj cirkus u Beogradu posvema uspjeti. Traži se sopstvenik imanja u opšthii murgaškoj. Stojan Milenković, sopstvenik iinanja u opštini murgaškoj u okrugu valjevskom, potrebno je da se odmab javi tajništvu opštine grada Beograda, radi izvjesnog hitnog saopštenja, Gradjansko kupatilo na Savi. Opština grada Beograda otvorila |e juče u svojoj režiji kupatilo na Savl isključivo samo za gradjanska lica. Kupatilo se naiazi blizu ušča Topčidei’ske rijeke u Savu. Posljednja tramvajska stanica za odlazak na kupanje je „Gospodarskamehan a‘‘. Kupatilo ima 3 bazena i to: dva za, plivače i neplivače muške i jeđan za ženske osobe. Osim toga ima i zasebne kabine i izlazak za slobodnu strauu rijeke. Za teže bolesnike, kao i ranjava Iica, koja se ne mogu kupati u bazenb ma, posloje i zaselme kabine. Kupanje počfeije izjutra u 6 sati i traje do 7 sati uveče. Kupanjc sa svlačenjein i oblačenjem traje najviše jedan sat, preko toga vremena ne može se niko [ pod nikakviiri izgovorom zadržavati. Kupanje van bazena u sloboduoj Savi dozvoljeno je samo đobrim plivačima i na vlastitu ođgovornost. Kupatilo ne raspolaže robljem, te je svaki posjetilac dužan sa sobom nositi svojo rubije za kupanjo. Svaki posjetilac dužan je br'nuti se o sigumosti svoga odijela, novaca i adidjara. Kupališna uprava ne odgovara za njihov nestanak. Pri ulasku u sam bazen ili zasebnvii kabinu posjetilac mora poslugi predati kupljenu kartu radi evidencije i kontrole. Ko učini nered u kupatilu, ili najzad nanese kvar postrojeuju kupališnoui, predaće se policijskoj vlasti. Taksa za kupanje je propisana samo 20 helera od osobe bez razl kc. Nova plovidba za putnlhe f robu. Danas u subotu otpočinje „Prvo c. k. priv. dunavsko parobrodarsko društvo" sa svojim salonskim parobrodom ,,Arad“ redovnu plovidbu izmedju stanica Šabac, Umka, Obrenovac, Beograd, Orocka i Smederevo. Parni brod će saobraćati izniedju rcčenili stanica dvaput u sedmici i voziče robu i pumike gradjanskog i vojničkog ređa. Prvi pola^k iz Becgrada za Šabac je danas u subotu 21- jula u 7.30 u iutro. a doiazak u Šabac istog dana u 2.20 sati poslije podne. Parni brod stiže nedjeljom oko 1 sata poslije podne u Beograđ 1 putuje odavde u 3 sata poslije podne za Smederevo.