Beogradske novine

Izlaze: dnevno u jutro, ponedjeljkom postije podne.

- Pojedinl brojovi:

MjoooBna proiplato:

II »ninti I ■ krajntai

atf «. I kr. Atta M eljml 8 Mton II Hnrat«k.J-llnnl|l, Betnl - Haraagartol I Dalmad|< pe •l|a*l aH'. . ... .10 kalara Inaa a*»g podratja pa djonl ad. . . .12 halara

H laafian I ■ krajtvlma nanji.rlto al c. I kr. iato ra kojn I alapaa paita . . II Baagrada sa tfeitavam u kvka .... U llrvaUkoJ-IlavoalJI, Baaal - NarragavM I Oslmaclll U eitailm krajavlma iislro-agaraka mvaarMj* U laaslraaalvu

a*3*90 2*00 3 4*00 Oglasl po cljeniku.

Uradnlštvo: BEOORAO, Vuka KaradJlćs al. groj 10. Taiataa arH «J. Uprava I prlmanja pretplata Topliiin venao tooj >1. TotofM tr»| tf. Prlmanja oglasa Knazi Mlhalla ul. bro| 38. Tolofa« ar I«

Br. 200.

. Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Bcč. 22. jula. Istočno bojlšte: Borbe u istočnoj Galiciji razvijaju za jedan silo v i t udar protiv ruske vojske. Juče poslije podne prodrli su naši saveznici do seretske mosne brane T a rn o p o 1. U noći je na više mjesta zauzeta željcznička pruga, koja iz K oz o w e vodi za Tarnopol. I ruske mase jugoistočno od Bozezan y-a počinju da se raspadaju. Visoravan izmedju Zlota Lipe i S e r e t a jnžtio je upravo od spomenute željezničke pruge p r e p 1 a vI j e n a r u s k i m v o j n i m m a t i c ain a, k o j e b j ež e g 1 a v o m b e z o b z i r a. Zapoeelo je progonJcnje neprijatelja prema Kosowi. Grad Tarnopo! 5 sela istočno od S e r e t a s t o j e u p 1 a m e n u. U Jezierni jc zaplijenjen mnogi ratni materijai. Bioj zarobljenika nije još ni prema ocjeni ustanovljen. Na donjoj N a r a j o w k i razvila se Jučer topnička borba do znatne jačine. U K a r p a t i m a' je došlo mjestimice do manjih borbi. Talijansko i jugolstočno boiište: Nema ništa da se javi osobitoga. Načelnik glavnog stožera.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin. 22. jula. Zapađno bojište: Front priiestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Borbena djelatnos: u Flandriji Je Juče bila slabija r»ego li prošlih dana. Samo u pojedinlm odsjecima flandrijskog borbenog fronta je bila jaka i jutros se u opšte pojačala. U A r! o I s trajala je živahna vatra od kanala La Basse do južno od L e u s a. Front njemačkog prijestolonasljednika: Na Chcmin des Dames izvršeni su uspješni upadi u francuske položaje. Oprobane isfočno-pruske i westfalske borbenc čete zar&bile su tamo telik broj neprijateljskili vojnika prigodom svojih izvidjačkih preduzeća i ispravaka vlastitih položaja, pa su ovdje odbile i nekoliko žestokih neprijateljskih protlv uapada. Front vojvode Albreclita wfirl:emberškog: Prigodom izvidjačkih bojcva oko S u n d a priveli smo zaroblienike i plljen. Istočno bojište: Front maršala princa L e o p o 1d a b a v a r s k o g: Vojna skuplna general-pukovnika pl* B 6 h m-E r m o 11 i-a; Na 19. ov. mj. započeti protiv napad, razvio se do velikog uspjeha njemačkog j saveznlčkog oružja. Glavni dio ruske 11. vojske ie pofučen. U prkos pogoršanili puteva prodiru naše valjane čete bez odmora daije, pa su u često ogorčenim bojevima odbacile ruske čete, koje su se pokušaie da opru. Na više mjesta smo stigli do okoline Tarnopola i željezničke pruge, koja vodi od B r z e z a n y-a za Tarno. p o I. Kod B r z e z a n y-a počima o dstupati zbog p r i t i s 1c a s boka i 7. ruska vojska. U Jezierni palo je u naše šake nmogo životnih namirnlca, munlcije i drugog ratnog materijala. Kod vojne skupine general-pukovnika pl. W o y s c h a biia te vatrena borba vrlo živahna od S c z a r e do S er i vecza. U ovim borbama sudjeluje i sjevemo krilo vojske general-pukovnika pi. Eichhorna. Izmedju Krewe i Smorgona navalili su JSJusi poslije višednevne političke lopfclčke prlpreme sa jakim snagama. Nii-

BEOGRAD, ponedjeljak 23. jula 1917.

Godina IH.

Ruski uzmak izmedju Zlota Lipe i Dnjestra. — Lloyd George protiv Michaelisa. — Velika apšenja u Rusiji.

hov napad je slomljen na frontu njemačkih četa sa mnogim gnbitcima. Pokslije nemirne noči, razvili su se juttos ponovni bojevi. Sjeverno sve do N ar o c z k i h jezera, kao i izntedju Dryswjatskog jezera i D v i uska potrajala je iopnička djelatnost. Na više mjesta odbijeni stt ruski izvidjački napadaji. Front general-pttkovnika nadvojvode J o s i p a: Osint živahnc vatre u sjevernitn Karpatima i uspješnih borbi ispred položaja izmedju C a s i n u i S usi doline nema »išta osobiioga. I kod vojne skupine maršala pl. M a c k e n s e n a uema većiit borbi. Na maćedonskom bojištu le položaj nepromijenjen. Prvl zapovjednik ghvnog stana pl. Ludendorfl. Njemački večernji izvještaj. Kb- Berlin, 22. jula. U F1 a tt d r i j i vaitrena borba. Južno od S m o r g o lt a izjaiovili su se jaki ruski najpadaji. Na ograničenom prostoru, u koji su Rusi provalili, borba još traje. Primoran naš i m n a p a d a j e m n a S e r e t tt ti z m i č e c i j e 1 i r u s k i f r o n t o d Z 1 o t a L i p e s v e d o t i k D n j es t r a.

Rusija u ratu. Ustavotvorna skunšGna. (Naročiti Lrzojav „Ceogradskih No\i a'J Miinchen, 27. jula. ,,M li n c lt e n - A u g s b u r g e r A b e n d z e i t u n g“ saznaje neposredno, da je ruska privremena vlada oldučila jtod pritiskom radničkog i vojničkog savjeta, da ustavotvornu skupštinu mnogo ranije sazove, te Je dan otvaranja skupštine utvrdjen konačno za 14. oktobra po novoni kalendaru. Izborni je dan 30. septetnbar. Svima kotarskim i opštinskiin vlastima je naredjeno, da cdmalt spreme izborne liste i da za izborni dan oripreme sve što je potrebno. Nova inlrovtta rezoiucija. (Naroćiti brzojav „Boogradskih Novina") Zeneva, 22. jula. ,,M a t i n“ saznaje iz Pctrograda, da je printjena jedna nova mirovna rezolucija. Nju je radnički i vojnički savjet primio sa 410 protiv 125 glasova. Proniiene u zapovjednlštvu vojske. Kb. Petrograd, 22. jula. Vojni zapo-vjedtiik, bivši vojni guverner Petrognadiat, general K o r tn i1 o v, imenovan je na rnjesto generala G u t o r a vrhovnim zapovjednikom jugozapadnog fronta. Riješenje ministarske krize. Kb. Stockholm, 22- jula. Prema vijesfima iz Petrograda, ministarska kriza je riješena. Svi ministri ostaju. Kb. Stockhohn, 22 - jula. Dolazatk Kerenskog na čelo vlade i druge promjene u ministarstvu potvrdjuje, da je neistinita vijest sockholtnskog brzojavnog ureda, da su se vratili svi ministri koji su podnijeli ostavke, ali ona zasvjedočava želju sporazumnih sila, da u st\'oju korist iskorlste mir i red, koji je povraćen pontoću frontnih Čefa. Ministar pravde Pereversov je otsupio pod pritiskom ,,boljšijih“, kojim je on bio najogorčeniji protivnik. Dckle brzojav Reuterovog ureda naivodi, da je op:užba Pereversova prctiv Lenina i drugova nadjena kao neosnovana i da je radnički i vojnički savjct Zahtijevao njcgovc otstupanje, rasprostire korespondencija ,,Sjever-Jug“ vijest, lcoja je naduvena po načinu sporazumnih sila Borba vlade as anarhistima i „boJišlma“. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina"). Lugano, 22. jula. ,,C o r r i e r e d e 11 a S e r a“ javlja iz Petrograda od 10. o. m.:

Vlada je u sporazuinu sa izvršniin odborom radničkog savjeta odlučila, da silom oružja istrebi anarliiste i „boljšije". Prošle noći borbe su već otpočele. Obje su se strane za borbu spremile. Več je juče broj žrtava izneo 500. Topništvo je otpočelo vatru. Mostovi preko Neve su presječeni, da bi se snage ustanika podvojile. Za upravu oružanih operacija i za povračaj mira obrazovan je naročiti odbor tt kotne su tri člana vlade i tri člana radničkog odbora. U središtu Petrograda, stanovništva skoro i nema. Trgovine su zatvorene, saobraćaj je obustavljen. Prispjelo je teško topnišivo, kc.je je vladi vjerno. Ako ustanici u odredjenom roku tte polože oružje, središnje tačke njiiiovih polcžaja biće nemiiostivo vatrom uništene. Petrogradski nemiri opet ugušeni. Klevetunje njemačke vlade. — A p š e n j a i p r o g o n i. Kb. Petrograd, 22. jula. Službeno. Mioista- vcjni K e r e ns k i j poslao je u Revai, H e 1 s i n gfors i druga pristaništa ovaj brzojav bez žica: Sada se nedvojbcno utvrdiio, da je neinire tt Petrogradtt uz pomoć svojih agenata inscenirala njemačka vlada. Nsrniri su opet potpuno ugušeni. Započelo se sa apšenjima kolovndja i onih, koji su se obesčastili s krvlju svoje braće počinivši zločin protiv domovine i revolucije. Apšenja će se vršiti i međju mornarima, koji su povrijedili svoje gradjanske i vojničke dužnosti. Molim sve prave sinove demokracije, da se okupe oko privremene vlude i demokratskih organizacija cijele Rusijp. kako bi se domovina i revolucija cčuvato od spoljnog neprijatelja i njegovilt saveznika u vlastitoj zemlji. Opsadno stanje u Petrogradu, Kh.< Stoekholm, 22- jula. ,,S o z i a ] d.e tn o k r a t e n“ Siaznaje iz sigurnog vrela, da će nad Petrogradom biti proglašetto opsadno sianje. Jedna skupina demonstranata ! provalila je tt uredničke prostorije organa „boljšijilt" ,.Pravde“ i zahtijevala Leninov progon. Optužbe protiv Lenina. Kb. Stockholm, 22. julaPetrogradska korespondencija ,,Sjever-Jug“ priča pustoiovtie dogadjaje o Leninovoj vczi sa Nijemcinta, koji da su tobož i krivci zadnjilt nemira. Sudbina pobunjeitih četa. Kb. Petrograd, 22. jula. Privremena vlada zaključila Je, da sve vojničke jedinice, koje su učcstvo\Tale u oružanom tistanku 16., 17. i 18. Jula, opet pridijeli divizijama. Velika apšenja u Rusiji. Kb. Petrograd. 22. jula. (Petrogradska brzojavna agencija). Privremena vlada je zaključila, da poapsi sva liea, koja su učestvovala u naoružanotn pokretu protiv viade, koja su okrivljena zbog pobune ili potsticanja na pobunu. Sva ta lica biće optužena zbog izdaje domovine i revolucije. Kb. Petrograd, 22. jula. Vlada je čvrsto odlučila, da poapsi sva lica, koja stoje pod sumnjom, da su podržavala kažnjive odnose sa Njemačkom. Vojne vlasfi već su izvršile više takvili apšenja. Medju apšenicima nađaze se: gospodja Somen. s o n, okrivljena da stoji u vezi sa Koneckim; uvažcni maksiinalista Koblovski; Sternberg (zbcg posredovanja koresponedncije izmedju Švedske i Pctrograda); najzad maksimalisfa C i m o r e v. Prema nekim glasovima uapšen je i S t e k 1 o v- U prkos svilt potraživanja nije se dosađa moglo iznaći, gdjc se nalazi Lenin. Odesa u rukaina ustanlka. (Naročiti brzojar „Bc-ogradskih Novina'') Berlin, 22. jula. Kako ,,R u s k o j e S 1 o v o“ javIja, Odesa se nalazi potpuno u rukaina revolucijonarnih pukova, koji spriječavaju drugim četama da produže put za fronf. Oni pozivaju stanovništvo da priredi manifestacije za mir i da traži smjenjivanje privremene vlade, koja

se nalazi u engleskoj slttžbi. Na kolodvoru Odesa pobunjene čcte postavile su mašinske puške. Zaplijenjeno 150.000 patrona radnlciina. Kb. Stockliohn, 22. jula. ,.N o v o j e V r e m j a“ opet izlazi* U viborškoj gradskoj četvrti zaplijenjeno je radnicima 150.000 parrona. Držanje crnomorske flote. (Naročili brzojav „Bcogradslcih Novina”) Haag. 22 . jul.i , ,.D a i 1 y T e I e g r a p h“ javlju iz Petrograda: Crnomorska flota prikupljena je tt Odesi i Sevastopolju, tako isto i velika | odjelenja četa. Zapovjednik Odese upui tio je tamošnjem radničkom savjetu ritanje. kako će se on držati prema političkim demonstracijama. Veliki nemiri u Krimu. (Naročili brzojav .,B' 0 ~rads' ih Nov’na') Amsteradm. 22 . jttla. mD h i l y M a i 1“ javlja iz Petrograua: Od nekoliko dana je veza sa K r i in o m p r e k i n u t a. Tamo su izbili veliki vojnički nemiri, ali o pojedinostima se još ništa ne zna. Repubiika Kroustadf. (Naročifi brzojav „Beogradskih Novina“) Berlin, 27. jula. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ javlja iz Stocklioltna: Republika Kronstadt, o kojoj je iz Petrograda već nekoliko puta zvanično javljano da ne postoji, ne samo da doista postoii, nego otta i sada kao prije izdaje s v o j e zakon e, šta više i u vojničkoj oblasti. Tako je tamošnja slobodna republikanska vlada 6. jul.a izdala zapovjest. da se otpuste iz kronstadtske vojske i tnornarice svi prekoročni podčasnici.

Ofenziva protiv Rusiie. N j e nt a č k i c a r n a i s t o č n o m f ron t u. Kb. Bcrlin, 22 . jnla. Car Vilim oioutov'ao je večcras na istočni front.

Govor Lloyda George-a. Kb. London, 22 . jula. Reuter javlja: Prilikom svečanosti godišnjice proglasa belgijske nezavisnosti, koja je u Londonu održana, pružiia sc ministru predsjedniku L.olvd George-u prilika da dade Izjavu o ratnotn poiožaju, kao odgovor na prvi govor novog njemačkog državnog kancelara. On je rekao: Mi smo se danas »kupil: ''a dan godišnjice proglasa nezavisnosd Jednog naroda, koji nezivisncsti Evrope učinio t'rajne ujluge. S\* : . : ct ne če nikada zaboraviti usluge, koje ie Belgija učinila medjunaroclnom pravu. Polovina velikih borbi posljednjili stoljeća vodjene su na njenont zemljištu. Bclgija ie kapija izmedju središniih vlasti I zapadn. Jedan muderni državujk je smislio osnovu, da Belgiju — ako se smiiern tako izraziti — sfavi izvan ograda, pa da tako očuva slobode Evropi, jer bi time Fnancuskoj, raspoiožencj za napad, otnogučio da razori Njemačku, a i Njemačkoj da uništi Francnsku. Pclgijski ugovor o neutralnosii bio je ključ za evropsko pravo. Belgija je bi!a vratar evropske slobode. Najuzvišenija, najteža i najopasnija služba, koja je ikada bila povjerena iednojne narodu. Belgfja je svoju dtižnost prema Evropi izvršila lojalno j vjertto. Kakve je vrste bio njemački pređLog? ()n jc l’io predlog ubice, koji se približuje jednom čovjeku i veli mu: Otvori mi tvoja vrata. da tnogu tvoga mirnog susjcda opliačkati. Kakvu dušu moraju imati ljudi. koji nekome takvu podlost predlažu! Belgija je, kao narod dostojan svakog poš'ovanja, taj predlog odbila. Beigiia je za to propatila. s toga, što je vršila svoju dužnost. Ali će Belgija na kraju krajeva biti veća, nego što je bila. Sa svim je pouzdano da će Beigija biti spašena. i kad vrijeme totne dodje, spašenje će biti potpuno. Medjutim su junkeri svoga starog kancelara s njegovim parčetom hartije bacili u koš, u njemu oboje ieže jedan pored drugog. Ne ćemo dugo čekati. pa će za njima i junkeri otići. Kakva se nada za tnir nalazi u govoru novog kancelera, mislim za Častan mir i jeditto mogući mir. Njegov je govor vrlo vjeSt, govor, koji se obrača na sve strane. U njetnu

ima stavova za one. koji žele mir, alf u njemu ima i stavova, koje će razumjetr vojnički krugovi tt Njemačkoj, a to su stavovi o osiguranju njemačkili granica. To su s avovi. s kojima jc Elsas-Lotaringija bila anektjrana, kojl su od 1914. Evropu natopil! krvlju. koji bi Belgiju i Kurlandiji lttjcli da ancktiraju. To su stavovi, koji će Evropu ponovo baciti u potoke krvi. Kancelar iioće da iz Reiclistaga pozove Ijude, da. s vladcm zaiednički rade. Da, oni će namjcstiti Ijude iz Rcichstaga na položaje, ali to ne će biti ministri, nego pisari. To jc govor jednog čovjkca, koji pred očima ima vojničk i položaj To treba da zapamte savcznici, Rusija, Engleska. Francnska i svi dru« gi. Kakvu će vrstu \*lade Nijemci izabrati, to se jedino tiče samog njemačkog naroda. Ali je naša stvar, kojoin ćemo vladj mi moći povjerovati pa da tnir zaključimo. Fo motne tnišljenju govor njemačkog kancclara ka'zttje, da su se upravna tnjes a u Njemačkoj trcnutno odlučila za ra:. LJ oiiom govoru ncma nikakve nade za Belgiju. Ona se i ne spontiitje. Izrazi govora su puni prijetnje za Belgiju, oni osiguravaju njemačke granice. To znači, da bi, sve kad bi Nijemci ponovo i uspostavili Belgiju. to uspostavljanje bilo samo varka. Kancelar pokušava da svoj narod potstrekne, da ga oltrabri. Njemačka će tivldje i. da su njene nove nade tako isto uobraženje kao i drnge, koje su prošle. Podmcrnicc freba Englcsku da onesposobc za borbu!* Zbog pcdmorničkih naoacla ne može* mo se mi još dugo izdržati na njemačkoin bojištu! E, žao mi je što im moram prirediti jedno razočarenje, ali me istinitost primorava, da to učinim. Postepeno ali sigurno povećavamo mi našu proizvodnju i smanju.iemo noše gubitke na moru. Ali i ako su naše zebnje za ove ljetnjc mjesece bile velike, mi smo naše gubitke postcpeno smanjili. Smanjeni gubitci i iivečana pro« izvodnja popuniće prazn'tte. Naše zalitie životnih namirnica za 1917./18. vcć su osigurane, razumija se ako primjereno štedimo. Činimo pripreme za to, da nam sjetva osigura i živežna srcdstva za 1918- godinu, Pa i ako bi se naši gubitci na brodovima i dalje povećavali. mi smo naše uvoze ograničili za više milijuna tona. da štedimo sa brodovima. Naš narod dosada još nije trebao da se podvrgne onakvim odricanjima, koja bi se mogla srevniti s odricanjima, kojima se već »d dvije godine na ovamo mora da podvrgav^ njemački narod. Michapdjs je dalje rekao, da Anierika nema nikakve vojske, pa kad bi je i imala, da nema brodova, koji hi je prevezli preko Okeana. On nc poznaje Amcrike, on j)oznaje Ameriku isto tako slabo kao što Nijemci poznaju Englesku. Nijemci u jroglcdu Amerike padaju u istu pogrješku, u koju su |)ali u pogledu Velike Britanije. Ja unaprijcd kažem: Ne će dugo trajati i Michaelis ee, ako to doživi, postati drugog uvjerenja: onda će orr da drži drugi govor. Ciljevi su svakiin danom jasniji. Jedart njemački velikt list izjavio je nedaivno*, da se Nijemci borc za slobodu i nezavisnost domovine. To nije bila nikada istina- Nanta bi slobodna Njetnačka biia milija. Sa slobodnom Njemačkom mogli bi zoključiti mir. Ali sa autokratskom Njemačkotn ne možemo pod nikojim uslovima utanačiti mira.. Dok su se Nijemci borili protiv autokracije na istoku, imali su nekog cpravdanja. To sada, nakon svega što se zbilo, više itemaju. Rusija ne samo da je postala velikom demokraitičnom državom, kojja se više ne bori za proširenjem svoga vlastitoga zemljišta, ona šta više izjavljuje svoju spremnost, da jednom narodu, koji se nalazio u njenom sklopu. dade siobodti. Lloyd George prešao je zat’im na l'rcmjenu v’ade u Rusiji i rekao: U budućint velikim borbama na istoku t zapadu mora znati svaki njemački vojnik, da gine za vodničku autokraciju, kao šfo s druge strane znade svaki vojnik sporazttmnih sila, da svoj život poiaže na kocku za slobodu i nezavisnost svoje rodjene grude, za medjunarodno pravo i pravednostOvo sve veče osvjedočenje pruža nam više od svjesti o našim velikitn neiscrpivim pomoćnim sredstvima; daje nam hrabrosti, da se borimo od kraja, pošto znamo. da Je naša zadaća da se borimo za očuvanje i odbs°nu čovječanstva .