Beogradske novine

Strana 2.

Nedjelja

beooradske novine

29. jula 1917.

Broj 206.

raja Pravda", koji traži zaključeDj« mira. Izborl za ustavotvornu skupštinu. piaročiti brzojav „Bcogradskih Novina') Karlsruhe, 28. jala. ',Daily News“ javlja iz Petrograida: Zbog promijenjenog položaja zalitijeva radnički i vojnički savjet, da se odmah pristupi izboiima za ustavolvormi pkupštinu, koja će imati da doneso političke i vojničko odluke, kojo se od jrlado zalitijevaju. Ruska I sporazumna štainpa o odstupanjti ruske vojske. j[Naročiti brzojav„Beogradskih jNoviua") Berlin,28. jula. S ruske granice javljaju: Svi pcirogradski listovi izjavljuju, da je iznenadni prodor ruskog fronta doveo vojnički položaj u veliku opasnost. ,,R u s k i 1 n v a 1 i d“ favlja, da su glavni zapovjednik jugozapadne vojske general Ou'.or i zapovjednik seđme vojske general Bjelinskov svrgnuti i stavljeni pćd ratni sud. Ods’.upanje yojske je jako otežčano zbog raskaljanili putova. — Dopisnik ,.B i r ž e v ii a V j e d o m o s t i“ priznaje, da je odstupanje ruske vojske od Zborova prema Tarnopolju i Kamlonki imalo pani'čan karakter i d a s u g u b i c i v r 1 o v e 1 i k i. Svemu je uzrok oskudica u 'disciplini. Privremeua orgauizacija etapa se pokazala kao vrlo slaba, spremljeni položaji vrlo su oskuduo izgradjeni. Petrogradski dopisnici londonskih listova opisuju opširno pojedine dogadjaje na ruskonr frontu, naroiito strijeijanje jedne diviziie vlastitim topovima. ,,M o r n in g P o s veli. da su ,,ti go.vorljivi uniformisani političari“ opšta opasnost za vojnički položaj. Mnogi časnici su vršili đužnost! prostih vojnika u nadi, da če timc podiči moral četa. Londonska šlanipa slaže se u tome, 'da slom ruske ofenzive u Oaliciji znači I suviše jak udar za Rusiju, jcr se nikad do sad nije ’ako dobro opremljena 1 svim tebničkim sredstvima snabdjevena vojska nalazila nasuprot neprijatelju. Poslije dokazane nedisciplinosti i opšte pometnie nenia nade, d a ć e s e m o č i s p a s t i n i komora n i t o pu i š t v o s e d m e i o s m e v o i s k e. Borbe u Maćedoniji. Premještanie Sarrailove vojske u Siriju? (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Ženeva, 28. jula. Iz pouzdanog se izvora javlja, da se pariska konferencija bavila izmedju astalog i pitanjem o premještanju S a r r a i i o v e v o j s k e u S i r i j u. U <om slučaju bi ona bila povećana i dopunjena grčkim četama.

Austrc-Ugarska. Aiistrilski i magjarskl novinari kod grofa Czerulna. Kb. Beč, 28. jula. Dauas poslije podne prumri će ministar spoljnih poslova grof C z e r n i n zastupnike aust/rijske i magjarske štampe. Tom prilikom će on govor i t i 1 o opštem političkom položaju. Sjajan uspjeli 6. ratuog zajma. { Kb. Beč, 28. juia Prilikoin podnijetog završnog tzvještaja upravnika ministarstva financije o sjajnom uspjehu 6. ratnog zajma. naročito o uspješnom radu banaka kao

1 patriotskoj saradnji burza, Njegovo Veličanstvo je primilo izvještaj s puniiu zadovoljsfvom na znanje.

Pokret za. mir. Vijećanja ruskih izaslanika s odborom engleskc radničke stranke. [Najočili brzojav „Beograđskih Novina'd Roptcrdam, 28. jula. „Manchester Ouardia n“ javlja; Cetirl izaslanika ruskog radničkog savjeta savjetovali su se u srijedu skoro cio dau s cjelokupnim odborom engleske radničke stranke. Očevidno je da su postigli svoj cilj, jer se odbor radničke stranke odinah riješio, da sazove skupštinu stranke, kojoj će podnijeti predlog, da izašlje svoje zastupnike na socijalističku konferenciju u Stoekholm.

Zaključci sporazumne konferencije. Kb. Paris, 28. jula. Havas javlja: Konferemcija giO! aZuinnih sila riješila jc o sadanjim vojničkim posjednutim grčkim oblas ima: Francuska, Engleska i Italija će jeduovremeno u najkraćem roku napustiti svoje vojničke posade. One su po nuždi bile izvršene u oblasti staie Grčke, Tesalijo i Epira. Posada trougla, koji obrazuje drum za Santi Quara.nti i granica Epira, trajaće i dalje u interesu sigurnosti i uslovno do talijansko-grčkog sporazuma o ponovnoj uspostavi gradjanske uprave pod nađzorom jednog grčkog komesara. Francuska, Engleska i Italija zadržaće za vrijeme rata vojničku i flotnu basu na Krfu, koji ostaje pod suverenstvom Grfke. - 4

Amsrika u ratu. Pomoć Amerike. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina'O Ilaag, 28. jula. ,,Times“ javlja iz Washmgtona: Sve vijesti iz Evropo pojačavaju uvjerenje, da Amerika, ako doista misli da pomogae, mora poliitati da prinii na sebe veći dio zadatka rala. Sad tek svijet počinje da uvidja, koliki je teret primila na sebe Amerika, kad se riješila da udje u rat. Ako Amerika no primi na sebe velike dužnost ratovanja, veli ,,TTibuna“, pobjeda je Njemačke siguma i Njemačka će tada moći da điktuje svojo vlaslite uslove. Tu opasnost može Anierika otkloniti jedino time, ako odmali pristupi pripremama za ofenzivu s proljeća 1918.

Najnovije brzojavne vijesti. Baikanska konfereHcifa sporazuniiiili siia. (Naročili brzojav „Beogradskib Novina") Paris, 28. jula. Generali i drugi časnici sporazumno vojske i flote, koji su povodom balkauske konferencije došli u Paris, savjetovali su se u miuistarstvu vojnom i momarice. Proučaviina su pitanja koja se tiču opšteg vodstva operacija i podmorskog rata. Rumunjska ininistarska kriz.a. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina ') Kb. Jaš, 28. iula. Glavas). Miuistarska kriza je okončana. Produžuje se zajednički rad s konzervatjvcima.

■ Beosratljoni! I Šfedite sa ® vodoffl!

Grad i okolica.

Dnevni kalendar. D a n a s jc ncdjclja 29. Juta; po staroro 16. jula. Rlmokatollci: Marta dj.; pravoslavni: Sveštcuomučcnik Atinogcn. Casnička i činovnička kasina otvorena je do 12 satl u noći. C. ik. vojnički dom: Cltaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7satl iz jutra do 9 sati na veče. Slobodan pristupsvakom vojniku. Beogradski orfeum (u baštl Holel Takova); Početak predstave u 8 30 na veče. Kinematografi: Vojnl klno (Koloseum): U 4 i 6 sati poslije podne predstave za vojnike. — C. 1 kr. gradjanski kino (Paris): U 2'30, 4 i 6 sati posllje pođne predstave za gradjanstvo. — ,,S 1 av i j a" : 3‘30 i 6 sati posllje podnc predslavc za gradjanstvo. Noćna služba u apotekama : Od 29. juia do 4. avgusta vrliće noćnu siužbu u Beogradu ove apoteke: Kušakovič, Kncžev Spomenik br. 2; Vlktorović, Terazije br. 28; Protić, Kralja Milana br. 87 ; S t o j I ć, Sarajevska ulrca 70. Paroplovna veza. iz Beograđa za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podnc; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslije podne. Iz Zemuna za Beograd: 5- 30, 6-30, 7-30, 8.30, 9’30, 10-30 i 11 30 prije podne; 1-30, 2'30, 3 30, 4 - 30, 5 - 30, 6- 30 7 30, 8'30 i 9-30 posltje podne. — Iz Zemuna za Pancsovu: u 1 sat posllje podne i u 8 satl u veče. — Iz P a ncsove za Zemun: U 6 sati u jutro 1 u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Bcograđu. — Brodarskl saobraćaj 5 a b a c—S mederevo. Polazsk iz Sapca za Beograd ćetvrtkom i nedjeljom u 7 i po sati iz jutra. Dolazak u Beograd u 12 i po sati poslije podne. Ponedjeljkom odmor broda u Smederevu. B o t a n i č k a b a š t a. Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljama i praznicima. B o j n i c i r ku s ,He n r i k* (na matom Kalemegdanu). Dvije predstave: prva u 4 sata poslije podne, a druga kao obično u 8 sati na veče. Posjeta boleSnlka !u bolnicama: U bointcl .Brčko": od 2—4 sata poslije podne. U bclnld ,,Briinn“: od 9-30—12 saii prije podne i od 2—4 sata poslije podne. Riječno kupati 1 o na Savi, otvoreno od 6 saii izjutra do 7 satl u veče. Riutokatolička služba Božja. Danas u neJjelju (29. jula) služiče se : 1. Ukonaku: u 8 sati magjarska propovijed i sv. misa za vojništvo. Slobodan pristup ima i gradjanstvo. 2. U ž u p s k o j c i'k v i (Poslanička

god. rodio se u Tlf 1 is u znamenit ruski državnik Sergije Julijevič grof V 11 e, kodi je umro za vrijeme ovoga rata, 1915. god. — Istoga dana rodio se u Budimpešti čuveni književnik Max Nordau. — 29. jula 1856. god. rodio se u En d e ni cli u blizu Bonna u Njemačkoj slavni komponisra RobertSchumann. — Na današnli dan 1870. god. pukle su prve puške izmedju obostranih predstraža u francusko-njemačkom ratu kod S a a r b r fic k e n a. Posljednje puške u tome ratu ispaljene sti 1. februara 1871. god. poslije podne kod sela L a C1 u s e u Juri. gdje su zaštitnice XVIII. francuskog korpusa braniie odstupnicu svoioj vojsci, koja je prelazila na neutralno švajcarsko zemljište. — Dalje je danas punih 17 godina, od kako je talijanski kralj Umberto (29. VII. 1900. god.) u Monzi biizu Milana poginuo kao žrtva anarhističkog atentata. — Danas prije 5 godina (29. VII. 1912. god.) umro je japanski car Mufsuhito. Svečano zaključenje školske godine u realnoj gimnaziji. Danas u nedjelju 29. jula 1917. u 9 i po sati zaključićo se školska gođina u ovdašnjoj c. i k. realnoj gimnaziji a ovini programoni: 1. „Božićna pcsma“ od +**, pjeva djački kor. 2. ,,Cvorak“ od Zmaj-Jovaua, Jovanovića. deklamuje Dragoljub Jovanović, djak I. B. razreda. 3. „Der Weg zur Schule“ od Hoffmanera pl. Tallersleben, deklamuje Rahamin Aron, djak I. B. razreda. 4. Tknedal“ od Bellermanna, deklamuje Dragoljub Todorović, djak I. A. razreda. 5. ,,Oj Korano" od Ivana pl. Zajca, pjeva učenički zbor 6. „Tfistbe ment terd od Pet6fi Šandora, deklamuje Dan lo Dančević, djak II. razreda. 7. „Das Grab in Busento“ cd Platena, deklamuje Miodrag Marković, djak V. razreda. 8. „Devaut la mer“ od Mantice Boncbor, deklamuje Alfred Lowy, djak IV. razreda. 9. „VIII. rukovel", narodne pjesme od St. St. Mokranjca, pjeva djački zbor. 10. „Noć na Liparu“ od Gjure Jakšića, deklamuje Milan Gagić, d]ak V. razreda. 11. „Liebfranenkirch© in Veldes“ od AnasLasija Griina, deklamuje David Alšali, djak VI. razreda. 12. ,,Dien“ od Alfreda de Musseta, deklamuje Dragoljub Marković, djak V« razređa. 13. „Dergute Karaerad", njemačka narodna pjesma, pjeva djački zbor. 14. ,,Anyam tyukja“ od Petofi Sanđora, deklamuje Aleksandar Janković, djak III. razreda. 15. ,,La cbaritč“ od Viktora Hu-

,: u » sati ujutro le L»eum za toličke djake realne '^imn&zije i tiha sv. mlsa. — U 10 satt njeiftačka propovijed t pjevana sv. misa. U 4 sata poslije podne večernja. U radne dane počima prva sv. misa u pol 7, a druga u pol 8 sati ujutro. Istorijski kalendar. Na današnji dan — 29. jula — 1588. godine uništena je u sttrašnoj pomorskoj bitci u kanalu La Manche blizu C a 1 a i s a, silma španska floca. takozvana „nepobjedljiva armada 14 , koju je moćni kralj Filip II. bio poslao na Englesktt. U svoje vrijeme (11. februara o. g.) donijeli smo opširan opis toga znamenitog dogadjaja. — 29. jula 1849.

go, deklamuje Dimitrij© Savić, djak VI. razređa. 16. „Ciganin bvali svoga konja“ od Zmaj-Jovana Jovanovića, deklamuje Mihajlo Bresjanac, đjak IV. razreda. 17. ,,U noći“ od Jul. Mayera, pjeva djački zbor. 18. ,,T4nedal“ od Bellermanna, pjeva djački zbor. Trajanje programa tri četvrti sata. Poslije ovoga programa i kratkog govora školskog zapovjednika razdavaće so djacima svjedodžba. Na ovu svečanost pozivaju se svi oni, koji se interesuju za školstvo, kao i roditelji i srođnici djački.

Sprovod dra. Pazara. Juče je bio sprovod dra. Deziderija P a z a r a, vojnog auditora, koji je —< kako smo već javili — preminuo 26. o. mj. udaren kapljom. Poslije blagoslova u ratnoj prosekturi c. i k. pričuvne bolnice ,,Brčko“. krenuo je sprovod na beogradsku željezničku stanicu, otkuda će mrtvo rijelo vrlog pokojnika biti prevezeno u Baczkćve. Sprovodu je prisustvovao vrlo velik broj viših časnika i činovnika, medju njima zapovjednik mosne brane i grada Beograda FML A n d r i a n, general-major R 6 h n i pukovnik R e n d u 1 i ć. Blagoslov mrtvog tijela obavio je vojni knrat K u s z y. Na stanici je polusatnija 409. p.-u. pješ. puka pokojniku izdala zadnju vojničku počast. Nesudjene žrtve Duiiava. 28. o. mj. prije podne odigrao se na dunavskom otvorenom kupatilu jedan uzbudjavajući, tragičan prizor; u komc u malo ne platiše glavom dva mlada života! Dječak od svojih 12—14 godina, zaboravljajući kakva mu opasnost pr:jeti od njegovog uesigurnog plivanja, udaljio se prilično od same obale i pri povratku iznemogne, pa stane zapomagati bolnim glasom za pomoč. U tom mcdjuvremenu poče da (one. Sestra njegova, koja je bila nešto starija od njega i koja je bila u niegovoj neposrednoj bliziini, izazvana vapijućim poklicima za pomoć svoga brata, a u svom cčaju zaboravljajući da zna vrlo malo da pliva, uputila se svome brafu, da ga spase. Za nekoliko sekunda bila je ona kraj njega, i u tom momen u, ruke njenog brata obuhvatiše se besvjesnc oko njenih ruku, i ona zajedno sa svojim bratom potone. Bijah zaprepašćen posmatrajaći ovaj prizor, kad u tom momentu projuri pored mene kao „bijesan vihor“ jedan od plivača i rijetkom požrtvovnošču upustio se da po cijeni možda i svog života, spasi brata i sestru. U fcren oka bio je on kođ oba davljenika i kad ih je voda b:jela treći i posljednji put da prognta, njiltov ih pratilac onako zagrljene snažn'm i spretnim zamahom ruke obuhvati oko njihove sredine, izdigne ih malo u visinu, i pošto je čitav minut plivao u mjestu održavajući jednom rukom i sebg i njih, — podje mu najzad za rtikont, da iit čvršće privije uza se, i da poslije kraćeg plivanja napipa dno Dunava. Spasilac je njihov g. Mihajlo 11 i ć. svršeni mafcurant drž. trgov. akademije', kome svi prisutni izjaviše svoje divljenje na njegovom plemenitom i požrtvovanom djelu. .Tedan prisutnik. Traži iii opština. Q. g. Svetislav Matić, Milan Vlaj'kovič, Alempije Bogič i Risfa Mihajlović, koji imaju imanja u opštini B a r aj e v s k o j, potrebno je da se jave uređima tajništva opštine grada Beograda radi izvjesnog hitnog saopšteuja. Cijene životnim nainirnicaina inoraju bit] istaknute. Na osnovu člana 27. tačka 5. zakona o opštinama za Srbiju, gradjanskf povjerenik pri opštini grada Beograđa izdao je naredjenje, da svi sopstvenici piljarnica, kao i prodavci životnih’ najnirnica, kako na svima pijacama, tako i po radnjama, obiiježe b e z u s I o vn o prodajne cijene životnili namirnica, koje oni prodaju na svojim tezgama i dućanima i koje ne smiju bifi veće od cijena naznačenili u cjenovniku najviših cijena, koji izdaje sama opštiiia grada Beograda. Cflene moraju biti jasno ispisane i istaknure kod svake vrste namirnica. tako, da kupac može znati kolika je cijena i bez pitanja. Nepoštivanje ove naredbe, podleži kazni za skrjvanje i skuplju prodaju životnih na-

lovi itd. itd. Vazda ista priča, koja se ponavlja u svačijem proljeću života, a n i oju je sada rat bacio svilenu kopreiiu i bojadisao ju šarenim bojama čežnje, prekinuvši ju na najljeiršem mjestu. Stara je gospodja odahnuia, kad je pročitala posljednje pismo. Zagledala se sva sretna u sliku, priloženu tomu pismu, koja je prikazivala dječaka tamnili očiju i kovrčaste kosice. — Slatki, jedini moj mali dječarac! Opet te imam! Opet si se vratio! To su tvoje oči i tvoja mila usta i tvoje zlatne ručice. Ti nisi mrtav. Tko je izmislio tu ludu priču o tvojoj smrti? fTo je bio samo ružan san ... A ovo je evo istina. Ja te opct gledam i opct ću te moči privinuti na svoje prsi i slušati ću tvoj mili glas i tvoje sitne korakc... i gleđati ću kako rasteš i biti ćeš samo moj... samo moj... — šaptala jc obezumljeno, cjelivajuči sliku i pritiščući ju na svoje grudi. Kad se je malo umirila, sjela je i uapisala pismo svome mužu, koji je boravio u toplicama: Dragi moj! Tako sam sretna, da ne znam, kako da započnem ovo pisrno. I ako ti se u njemu pričini štogod čudnovata, odblj to na moje momcntano raspolotenje, ali dodji svakako odniah kući, ler ja ne ću ovu sreću moči saina podnljeti. Samo par riječl: Naš Ivo nlj* mrtav. Ja sam ga danas našla l to onakova. kakav nam je bio najmilijf. Požuri se! Cjeliva Te Tvoja im*. II. Pre Jednom kućom u Vrbovčevoj ptJcl s'ala je kočija. Iz nje je izašla

dama u crnini i uputila se u kuču. — Molitn stanuje li u ovoj kuči neka gospodjica imenom Maca Rožaj? — upitala je djevojčicu, koja je upravo mela dvorište. — Stanuje. Euo ona druga vrata — odgovorila je mala, malmtivši rukom. Gospodja >e pokucala i odmah unišla. — Ja sain majka poručnika Ive Stanića. Djevojka, koja je stajaia pred njom samo je pognula glavu i šutila. Gospodja se ogledala po prostoriji, kao da nešto traži. A kad je djevojka i dalje šutila, nadje sc inalo u neprilici. — Vi ste poznavali poručnika Staniča? — Miiostiva valjda zna ... Bila sam mlada, bedasta... — Ma da, da. Ali gdje je, gdje je. — Za koga pita, milostiva gospodja? — Ma dijete! Gdje je njegovo dijete? Zena podje napred u susjedmi prostoriju, pridje krevetu i otkrije mališa. koji je poluttag spavao. Gospodja je sklopila ruke i zagleda!a se u djetence, kao u kakovu svetinju. Dugo ga je gledala tako šutke, sklopljenili ruku. Djevojka je stajala časak oborene glave, a onda se stala kroz suze prekidno jadaSi; — Milostiva možda misli, da sam ja zla i pokvarena. Bog mi je svjedok, da sam ga ljubila ... Nikada nisain s tim računala, da bi me mogao oženiti. Odakle, tako fini gospodin i ja sirota... Ali što ćete. Bubav ne pita... A sada

evo, već nam se dva mjeseca ne javIja. Do tada nam je slao novaca... Bilo nam je dobro. Milostiva vidi, kako je mali dobro hranjen. A ja sam poštena djevojka. Nedavno me je snubio naš susjed, lioće da me ženi... On je majstor, opančar... I dijete ga, veli, ne smeta. Zna me, kakova sam i uzet će me za ženu ... Gospodja je još uvijek gledala samo dijete. Cula je doduše što joj je ova žena govorila, ali se to odbijalo od njenih ušiju, kao od kakova zida. Što sc nje tiče ta žetta i njezina udaja i njezine jadikovke. Tu je on, njen mali dječarac! Koliko je puta tako bdila nad njegovim snom, slušala njegovo jednomjerno disanje i gledala, kako se onaj debeli trbušić diže 1 spušta. — Ako se boćcte udati za opančara, ja ću vam spremiti mali miraz, a dijete uzet ću k sebi, — rek!a }e okrcnuvši se polako đjevojci. Ova se jc odmah spustila k njenim nogama i stata joj cjeiivati ruke. — Vi ste andjeo, milostiva gospodjo. Kako da vam zahvalim na tolikoj dobroti? Istina biti će mi teško bez maloga, a!i ako se udain, doći će opct djeca... — Da — prcsječe joj riječ gospodja Stanić — tek jedan uvjet imam: da nikada višc ne pltate za ovo dijete, da ga zaboravite. — Znam da će mu kod vas biti dobro, bolje nego kod mene. A ja ću kad se udatn opet imati djecu i bit će zakonita... Nitko mi ne će moći predbacivati. Vi ste predobri milostiva. Do groba ću vam biti zahvalna. , —Dobro, dobro. Želim vam da budete srctna. Evo> to je za vaše ku-

ćanstvo — reče pruživši joj omot sa nekoliko stotina kruna. — Donijet ću maloga popodne, dok ga lijepo uredim ... Samo mi dajte kakovu maratnu, da ga umotam. Vani me čekaju kola. — Ali, dozvolite, da mu barem opravicu — Ne, ne. Samo ga umotajte u maramu. I onda... Ako se još hoćete oprostiti s njim... ja ću ga sama iznrjeti... doda okrenuvši se na stranu, da ne gleda taj poslijednji oproštaj matere sa djetetom. ...Možda je užasno okrutno što radim sada — ponrislila je u sebi. Ali čovjek je u svojoj sreći silno sebičan. A na koncu i nije to tako strašno. Sama je relria „opet ću roditi djecu i bit će zakonita 44 . Dakle joj ne će bitl tako teško. A meni staroj biti će to 1 ijete sunčana zraka, koja ćc me za dvadeset godina pomladiti. Mališ se je malo promeškoijio, ali kad ga je ona prihvatila n naručaj, namjestio se i spavao dalje. A ona je pohrlila do kočije, sklonivši onu malu, dragu glavu na svoje prsi i nehotice se sjetila, kako je jednom kao mala djevojčica nosila tako ntlado mače, da ne vidi kuda ga nosi i ne će više znati natrag III. Kad je gospodin Stanić prinro ženino pismo, pročitao ga je jedanput i drugiput i opet ga ponovno pročitao. Ali razumio nije ni riječi. Sa strahom je pomislio, da sa njegovom ženom nije sve u redu i brzo se spremio na put. Nitko ga nije dočekao na koiodvoru. Kad je unišao u stubište svoje vile začuo Je neobuzdani dječji smiieh

i glas svoje žene, koji je danas zvučao tako nekalco Čudnovato, a ipak tako poznato. Bilo je u njemu toliko mladenačke radosti, kao nekad prije mnogo, mnogo godina, dok su oboje bi!i mladi. — Kakovo se to čudo dogodilo dok njega nije bilo ovdje?... Polako je ot’voa’io vrata i ugledao . . . Ma, što je to s njim! Zar ga varaju njegove staračke oči?! Ta ovo je evo njegova žena, a na krilu joj mali Ivica. Ona ga škaklja za vratom, a on se smije, kriči od veselja i hvata ručicama njezino lice i koprca se i klikče. Na podu su stare igračke i drveni konj bez repa i janjček bez noge ‘ bubanj... Ma zar je poluđio? ... — Mama! — kriknuo ie. Mama!... A ona se je ogledala, skočila k njemu i pružila mu dječaka. — Tata, tata! Pogledaj Ivicu! Našega Ivicu! — kliknula ie i metnula mu dijete u naručaj. Mališu se očito svidjele njcgove naočale, posegnuo je za njima i htlo mu ih skinuti, a onda ga privukia igla na kravati. Ali kad se i ona nije dala maknuti. stao je djedu čupkati za brkove. Gospodja je povela svoga muža na divan, posjeia ga i isprlčaia mti u kratko čitavu zgodu. — Koliko sreće, mama, za naše stare dane! Zar nam je išto ljepšega mogao naš sin ostaviti, nego svoju sliku i priliku! Koliko sreće za ovaj naš mirni dom! — šapnuo je i prlvinuo dječaka k sebi. _