Beogradske novine

Br. 224.

BEOGRAD, četvrtak 16. avgusta 1917.

Izlaze: dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedlni brojevi: ■ Bnintf. I « kraM">* H t. I kr. UU p. cljnl 0 «.... 8 h(l*r> B Hr»atUo)-SI»».nl|l. Bo«nl - H.rc.godnl I Oalnaeir p» djtal «C 10 ti.lera ■ma ot(§ podrutj« po cJJml ol. . .12 holera

MjeseSna pretplata: U Boopredu I ■ krajeelma repaijadn.tlm *U t. I kr. tata ra oa|na I et.pn. patlu. , 2*U Baograda «a doitarora a kut« .... 2 50 U HrvotskoJ -SliTonlJI, Boittl - Horeejovlnl I ColmaclJI . ... 280 U aatallm krajovlmo Auatro-afarako manerhlj« 3U Inostranstvu ........... * 6(1

Oglisl po cljenlktr.

Ursdnlitvo: BEOBRAD, Vuka karadžlća ul bro| 10. TBlafon broj 83. Uprava I prlmanja pretplato TopllEln vanac broj 21. Tolefon broj 23. Primanjo oglaoa knou llihajla uL broj 38. Tolofoa br. 245.

Godina III.

Ratni izvještaji.

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. 15. avgusta. Isiočno bofi$te: Sa uspjehom se nastavlja uapad Jstočuo od Fočana. Naši saveznicl z a u z e 1 i s u mosmi branu B a It a r e t u i sa velikom ogorčenošću branjeuo selo S t r a v a n kod P a nc i u-a. Prodiranje naših' vojnih snaga prisililo je rusko-runiunjske divizije, koje stoje zapadno od linije NegrlleseiSoveja, da"napuste svoje prije nekoliko sedmica sa velikim krvavim žrtvama zaposjednuite p o 1 o ž a j e. S11 j e d i m o o d s t u p a i u ć e g n ep r i j a t e 1 j a. Kod 0 c n a slomilt su se daljnji napadni valovi na otporu naših čcta. Kod F o Č a n a i kod borbi u •području Trotusa zarobill smo ponovno 3000 n e p r i J a t e 1 j s k! h v o J« i k a i z a p 1 i j e n i 1 i v i š e t o p o|v a. Jugoistočno od Tarnopola mije uspio ruskl napad. n kojein su sujrfjefovali I oklopljenl automoblli. Talljansko bojlšte: Nad S e c e m s v a 1 j c n o je jučer a vrlo brojnim vazdušnim borbanta p e t neprijateljsklh ! e t a č a. Balkansko bojlšte: Neproinijenjetio.

Načelnik glavnog stožera.

Dogadjaji na moru. Za uzvrat na posljednjc vazduŠne b*j)adaje na P u 1 j preduzelo je ujutro 14. avgusta veči broj naših pottiorskiii fetfitca u zajedntcl sa kopncnim letilicama napad na pomorski arsenal u V e n e c i j i, koji je u prkos lošem vremenu i jakoj protiv akciji neprijateljskog obratibenog topnišiva 1 rxCpriJateljskih letača vrlo dobrousp 1 o. Naše letillce mogle su sa vrlo raeznatne visine izbaciti teškili i lakili bombi u s v e tt k u p n o j t e ž iin i o d Č e t i r i t o n e, pa stt primjećetnl vrlo brojni požari. Jeđna poimorska i dvije kopnene leltiiice su se llzgublle. Neprija/ieljske torpednjače povutkle su se pred našim flotnint odjeienjem, koje je pratilo naše ietače. izibačene bombe neprijateljslcih letača tta ovo ođjelenje nijesu postigle nikakav uspjeh.

Načelnik utornaričkog stožera. Izvještaj njemackog vojnog vodstva. Kb. Beriin, 15. avgusta. Zapuduo bojište:

Front prijestolonasljednika R u pprechta bavarskogj

Pojačaata odbranbena vatra narSeg topništva u Flandriji prisilila ije englesko topništvo, da tečajem jediooga dijela Jtičerašnjega dana smanji !«voju uništavajuću vatru. Potrošena ikoličina municije pomogla je znatno uašoj pješadiji. fstom pred večer mogao je neprijatelj da opet razvije svoju vatru, koja je cijelu noć potrafala sa velikom žestlnom. Unlštill smo napadom engleska odjeJenja, koja su Južno od Langemarcka progurala naprijed preko potoka S t e ebt a. Odbijeni su jaki engleski napadajl Jjužno od ,,Rosenberga“ uz obe strane rHooge-a. Oko Artolsa pojačala i'se neprijateljska vatra Izmedjtt H u Iliucha i Lensa osobito danas ,tt)utro.

Front njeinačkog prijcstolonasljednlka: Na C li e m J n d e s D a tn e s nije nspjelo više francuskih napadaja, kojl ,su ovdje za pripremu upotrijebili vrlo ijako topništvo. i u drugim odsjecima jiovog fronta I fronta u Champagnl <došlo je do vrio živahnih topnlčklh 'borbi; na obim obalama Maase traje pojačana topnička djelatnost. I ovdje su primječenl vrlo dobrl uspjesi naših oaterlja, koje su na vrijeme tnogle da jotpuno ušutkaju neprljateljsko topBistvo. Serškog- 11 v0 ^ v0( ^ e Albrechta wfirtte: oblastl Sunda trajala J< ^reko noćl pojačana djelatnost ot

Dalje pobjedonosno prodiranje saveznika u Rumunjskoj. Papinska intervencija za mir.

stranog toj)ntštva. Sa velikim sposobnostima i voljom razvila su se borbetta odjelenja našili letača kao vrlo vrijedno napadno orudje protiv neprijatcljskih i^oložaja i baterija. U vazdušnim borbama, koje su osobito bile brojne u Flandrijl, kao I uslijed tiaše odbranbene vatre svaljeno je jučer divadeset neprijateijskih letača i četlri osmatračka balona. Istočno bojišfe: Front maršala princa Leopolda bavarskoga. Izmedju Sereta i Zbrucza pojačala se topnlčka djelautost. Jugoistočno od Tarnopola slomili su se ispred naših položaja ruskl napadaji, koji su bili potpomagani oklopljenim automobillma. Front general-pukovnika nadvojvođe .1 o s I p a: Južno od dolino T r o t u s a pokuŠao je neprijatelj da jakim napadajima olakša odstupanje imutarnjeg krila 2. rumunjske i 4. ruske vojske. Odbijenl su svi napadaji, a naše čete p~ođiru dalje preko S o v e j e. • Front maršala pl. Mackensena: Naše kolone progone neprij a t e 1 j a, koji se u brjegovitom zemljištu uz obe strane P u t n e povlači prema sjevero-istoku. Na kraju ovr>g gorja zauzeto je seio S t r a v a n, sjevero-zapadno od Panciua. Naše pobjedonosno prodirajuće čete odbile su četiri netprljateljska protlv napada. U doiini S e r e t a uzele su njemačke divizije jurišem vrlo ogorčetio branjenu lnosnu branu B a 11 e r e t u, koja ležl na zapadnoj oball rijeke. Osim vrio velikih krvavih gubitaka izgubilt su Rusi i Rumunji na Seretu 1 u gorovitim prijedjetima preko t r i h i 1 j a d e zarobljenika, vlše topova 1 m n o g o m a š i n s k I It p u š a k a. Maćedonsko bojišt®: Nema ništa osobitoga. Prvi zapovjeđnlk glavnog stana pt. Ludendorff. Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 15. avgusta. U Flandrijf 1 na artoiskom frontu, na ’Aisni i lcod Verduna traje izmje>nična jaka topnička vatra. Pješadijske borbe traju za sada samo sjeveruo od Lensa i istočno od Cernya. U Rumunjskoj su postignuti vrlo dobri uspjesi u brjegovitiin prijedjelima kao i kod napada zapadno od Sereta.

Papinska akcija za mir. (Naročifi brzojav „Beogradskili Novina'O' Lugaiio, 15. avgusta. Kako ,,Me s s a g e r o“ avjerava, uputio je p a p a svima kancelarijama t kabinotima vojujučih 1 neutralnih država Evropc dtplomatsku notu, u kojoj se nalazi nov uozitivan a p e 1 z a tn i r s f> a č n i m k o n k r e tnim uslo\ r Ima. Ovaj važan dokumenalt dostavljen je i talijanškoj viadi posiredovanjem fepanskog poslanika. Dalje se govorl, da će se taj papinski akt objaviti u srijedu na Velilctt Oospojinu. ,,S e c o 1 o“ doznaje, da su nekoliko neutralnih đržava molile papu, da se ponovo založt za brz svršetak rata. Kb. Ženeva', 15. avgusta. Po dopunjenim vatikanskim izvještajihia nije paplnska kancelarija dobila nikakve pozitivne prijedloge ni od jedne vlađe, ali se po riječima jednog kardlnala dala rukovoditi najodlučnijim dlplotnailotn, a to Je zdravim čovječijim razutnont, da nabroji glavne lačke, kojhna bl se na mirovnoj konferenciji dalo diskutovati. Sadržaj note. Kb. Lugano, 15. avgusta. Rimski doj>isnik ,,C o r r 1 e r e đ e 11 a S e r a“ Jstlčo kao značajnu stvar, da Je papinska nota predata talijanskoj vladi preko engleskog poslaniika na Ouirmalu. Kad Je F.ngleska već na to pristala, da ona tu notu dostavl, onda ona time dopušta zaklju£ak, da ona podcjenjuje sadržinu note. O samoj sadržini note doznaje taj list ovo: Poslije opšteg predgovora u korlst miru, nota tražl opšte garanclj« za pravedan I trajan mir, kojl bl se

sastojale u u k i d a n j u v o j s k e, u postav 1 anjtt medjuttarodnog suda i u slobodi mora, koje treba svima da je pristupačno. Kao pravedan preduslov za mir bio bl taj, da ni jedna ratujuća stranka ne traži ratmt odštetu u toliko prije, što će ■o*i»šte razoružanje staviti sile u položaj. da svoje domovodstvo autoinatski opet uspostave. U drugim tačkama govori se o uspostavljauju Belgije i napuštanju fiancuskog zemljišta od strane njemačkih četa, što je glavni uslov za mogućnost sklapania mira, a kao repres za Njemačku pruža nota u izgled mogućnost, da joj se vrate kolonije. Nota dodiruje i pitanja o Trientu i Trstu i daje Izraza nadi, da će zainetercsovane diržave nači riješenje, koje bi zadovoljavalo nacionalne aspiracije. To Isto važl i u pogledu Pcljske'! Jermcnske. Mišljenja o papinskom koraku. Kb. Ltigano, 15. avgusta. Papinu notu nije vladama Francuske, Italije i Sjedinjenih Država predao španski poslanik, nego e n g I e s k i poslanik u Rimu. Vatikanski dokumenat, koji je po izvještaju ,,S e c o 1 a“ lično djelo papinoi državnog tajnika 0 a s p a-r i a, objašnjava pobjedu po mišljenju posljednjeg. U Rimu se misli, da se papina mirovna poslanica ovom prilikoin ne bavv samo opStim pitanjima, «ego se ;iče konkretnih pitanja, Belgije. Eisas i Lotaringtje, Poljske i talijanskih zahtjeva. U vatikanskim krugovima vlada prilično pouzdanje o dobrom ishodu papine inicijative, u uvjerenju, da je papin autoritet u sad'anjoj zavadl naroda jedinl pogodan da kac posredtiik posluži. I „J o u r n a 1 d‘ 11 a 1 i a“ pozvrdjuje, d a s e u V & t i k a n u p o tt z d a n o v j eruje u skori svršetak rata. Prije izvjesnog vremena se znalo, da je papa posredovaoijem jednog zastupnika kod zataćenibi sila pribavio obavještenja o mišljtatju u pogledu uslova za mir. Kad se sad papa riješio da učiiii korak, onda se može predpostaviti, da sile ne će potpuno odbiti gledište, koje papa zastupa. Papin je korak učinjen u obliku dlplomatske note, koja je zaraćenim i neutralnim silama predata još prvih dana ovo^ mjeseca. Može se očekivati, da če notu damas ili sutra obnarodovati „0 s s e rvatore Romano“. Plsanje ,,LokaIanzeigera“. Kb. Berlin, 15. avgtista. 0 papinoj mirovnoj noti piše ,,Lokalanzeiger“: U koliko se već sad može diati ocjena, nota jedino u jednoj ;ački vodi računa o našim životuitn uslovima, a to je, u vraćanju njemačkih kolonija. U svakom drugom pogledu ona nije ništia drugo, ncgo opisivanje programa ratnih ciljeva, koji su postav-iie sporazumne sile za sebe i svoje štićenikc. Mi za sada ne možemo vjerovati, da se piapa može zanositi nadom, da se tlm putem može posiići željeni mir. Mi ćerno sačekati dok se nota ne obnaroduje. Engleska štampa protlv akcije. Kb. Haag, 15. avgusta. Dok većina londonskih l'stova odbija paplno mirovno posredovauje zbog njegovog otvorenog raspoložonja prema središnjim vlastima, značajno je ono, š'.o pišo engleski ratoborni list „Dailv Expres“: Ako bi papi pošlo za rnkom đa privede mir, koji odgovara žoljama sjorazumnih sila i slobodi svijeta, onda će on učiniti svijctu veliko dobro djelo, Ova ratna zamorenost provejava kroz svo engleske listove, koji su tiam stigli, i možo se iskazati ovako: mi bi htjeli, ali ne smijemol — Ovd se osjećaji najjasnije ispoljavaju u naduvanim izjavama. Osim toga je važna činjenica, što vijest nijesu đonijeli u Holandiju njemački listovi, nego je to učinio Reuter f „Associadet Press“. ,,Nieuwe Courant“ veli: Možda će baš činjenica, što prijedlog ne će zadovoljiti ni jednu stranku, datl povoda daljitn pregovorima. Drugi su listovi uvjereni, da će papin prijedlog, koji sc pojavljuje baš u trenutku kad je u svakoni poglMu lsključcna praktička mogućnost stockhohnske konferencije, Izazvatl radnike svih zemaUa, da se odupru vatlkanskom prijedlogu, jer socijaliste neće htjetl dozvolitl, da Vatlkan postigne u onomo uspjehu, kome oni ntjesu mogli.

Američka štampa protiv note. Kb. Haag, 15. avgusta. Hoiandski dopisni ured javlja iz Washirgtona, da u srljedp ujutro američka vlada još nije zvanično znala za papinsku notu. I ako još uije ipoznato stanovište američke \ r lade, jutarnje novine drže, da 6e vlada poslije pregovora sa saveznicima o db i t i p a p i n s k u n o t u.

Zatvaranje se provodi vrio strogo. (Naročiti brzojav „Beogradsldh Novina“) Kfilit, 15. avgusta. Prenia izvještaju ,,K 61 n I s c h e Z e i t u n g“-a francusko zatvaranje granice vrši se »ovom prilikom vrlo strogo. Iz Francuske se nc pušta ni jedan brzojav, pismo, novine, pa ni sitna razna roba. Drumovi. koji vode iz Francuske za Zenevtt barikadirani su I isprepletenl žicama. U ponedjeljak nijesu stigli ni izvještaji burze. Pokret za mir. Borba eugleske viade protiv radnlka. Kb. London, 15. avgusta. Lloyd 0 e o r g e će narediti odmah nove izbore, ako riadnička konfevencija 21. t. m. ostane' pri svojoj odluci, da izašalje svoje zastupnike u Stockholm. Fraitctizl lie stniju u Stockholut. Kb. Rim, 15. avgusta. Francuski socijaliste no če dobitl putne listove za put u Stockliolm.

Akcija protiv Poincare-a. D e tn o n s t r a c i j c p r o t i v p r e ds j e d n i k a. — P r e d v a ž n i m d od a d j a j I m a. (Naročill brzojav „Beogradskili Novina'*) Berlin, 15. avgusta. „V o s s is c he Z e i t u n g“ javlja iz Lugana: Na dan 14. jula, godišnjice narodnog praznika, svijet je izžviždao predsjednika Polnearea kad se vozio na Longechampe da pregleda čete; automobil njegov je bio opkBljen, zbog čega se morao vratiti. Ovih dana se očekttju virlo važnl đogadjajl. — „Petit Parisien" doznaje, da francuske socijaliste, sa maiint izuzetkom, potponiažu prijedlog Clemenceaua o sazivu zaićunfčfve sicdnice komore i senata, radi donaŠanja odluke o nadiežnosti iiiekoltko ličnilt predsjednikovih obveza, državoipravne vrste.

Grof Czernin u Berlinu i njegov povratak u Beč. Kb. B''rlin, 16. avgusfa. Urof C /. o r n i n produžio je d&nas prije podne svoja savjetovanja s drž;ivniin kjuicelaroni; i 'uzeo je doručak, koji je njeniu u čast priredio državni kancolar. V r ečeras se vratio opet grof Czerniu u Beč.

Varaždiusko kazalište u Zemunu. Većeras se u dvorani „Grand hotela“ u Zeinunu Izvodl Ogrizovićeva drama .,H a s a n a g i n i c a“ s gđjom V a v r o in i g. M a r k o v i ć e m, članovima kr. hrv. zemalj. zagrebačkog kazališta u glavnim ulogama. Prvo botnbardovanje Beograđa. Na današnji dan prije tri godLne ;e bilo prvo neposredno bombardovanja Beograda. Austro-ugarska vojska s dalekometnhn teškim topovima, sa položaja kod Batajnicc, u 2 sata poslije podne otpočela je da bombarduje Beograd. Paljba je s malim prekidima trajaia rlo 8 sati u veče; mnoge su kuće loga dana znatno oštećene. Izmedju ostalih kuća Ivana Pavićevića, biv. ministra, u ulici Milo.ša Vclikog, kuća na uglu dvorake ulice prema nov'oj skupštinskoj zgradi, malo datje o L nje kuća u kojoj je bilo uredndštvo ,,?ijemonta“ i na Terazijaraa lcuća dr. llirsclia. Jedna granata je pala u fcašlu Ristićeve kuće. Povodom ovog vr'.o jakog bombardovanja mnoge su porođice sutradan inapuštalo Beograd. Istorijskl kalendar. Na današnji dan, 16. a v g u s t a 1604. god. rodio se jedan od najsposobnijili vojskovodja t r i d e s e fo g odišnjeg rata, saveznik švedskog kralja Gustava Adolfa, vojvoda Bernard Sachsen - Weimarski. Nije dočekao kraj toga strašnog rata, (kojl je završen westphalsk.'r< miroin 1648. god.) pošto je umro 1635 god. Danas je 200-g odišnjica beogradsk« bitke, u kojoj je princ Evgenijc (16. VIII. 1717.) potpuno potukao nadmoćniju tursku vojsku i koja je intala za posljedicu predaju Beograda. O toj bitci biče opširno govora usutrašnjem broju našeg lista. — 16. avgusta 1870. god. bila se krvava bitka Izmedju Nijetnaca i Francuza pred Metzoin na littijl V i o v i 1le - M a rs-1 a-T o u r. Ova jo bltka čuvena naročito sa krvavilt konjičkih bprbl, đo kniih ie ji nienom toku dolazilo. — 16. VIII. 1899. umro je u Heldelbergu čuvenl kemičar Robert Wllh. B u n 8 e t»

Cletnenceau za nastavak rata. Kb. Ženeva, 15. avgusta. Povodom vatikanske note za mir ■preporuča Clemenceau, da se rat b e z s ln 11 o v a n j a n a s t a v i d alje. Medjutim prcdbacuje ,,Humanitć“ francuskoj i engleskoj vladi, da one zbog svoje tvirdoglavosti nijesu upoznali veliku važnost medjunarodnog izmirenja. U Stockhclmu jc počinjena neoprostiva pogrješka.

Zatvaranje francuske granice. Zbog velikili vojnih prip r e m a. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina”) Bern, 15. avgusta. ,,B u n d“ javlja: Zatvaranje francuske granice je došlo iznenadno. Ono se tiče poštanskog, putnlčkog i saobraćaja rcrbe u pravcu FrancuskaŠvajcarska, dokle saobraćaj švajcar- i sk—Francuska I dalje traje. Prcma iz- j vještaju zuriškog ,,Tagesanzelgcr‘'-a granica je zatvorena zbog v o j n i čkili dogadjaja. Govovi se, da se prevoze velike mase četa i z 11 a 1 i j e za Francusku. S Jedrie istrane će se, kako se govori, prenijeti franc u s k a solunska v o j s lc a, koja je nedavno prispjela u donju Italiju, na francuskl front, s druge strane će se talijanske čete, prema posljednjoj londonskoj odluci, prenijeti na zapadni front. Druga vijest opet dovodl zatvaranje granlce s krizom Poincarea u vezu.

Borbe na zapadu. Pred novu vellkti ofenzivji. (Naiooiti brzojav „Beogradskih Novina") Bcrlin, 15. avgusta. U vezi sa jučeranjim vojnim izvještajetn listovi saglastio nagovješćuju, da na zapadnom frontu predstoji n o v a neprijateljska vellka ofenz i v a. Listovi upozornju na znatno povećanu topničku vatru Francuza na Alsni i pred Verdunom. ! napadj izvidnica postoji sve žešći. vazdttšna bori>a je ponovo otpočela. Nove teške borbe mogu otpočctl u vrlo bllskom vrentenu. Njemačka vojna itprava je potpuno spremila i popuuila čete. Italija u ratu. Predsjednlk francuske repttbllke na talijanskoin frotitn, Kb. Riin, 15. avgusta. Predsjednik P o i n c a r ć. tt pratnji mlnistra voinog Leona Bourgcuisa t poslanika Barrera, odaztvajućt se pozivtt talljanskog kralja, prtspjeo je nia talijanski iront. Poincarć je predao kralju vojničku mcdalju i francuski ratni krst. Jednovremeno su u glavni stan prispjeli minlstar predsjednik B o s e ! 1 i, ministar spoijnilt poslova S o n n i n o i poslanik u Parisu Salvago Reggi.

Grad i okolica.