Beogradske novine

Straua i.

Ne’djelja

BEOGRADSKE NOVINE

>*JU.

Prlčuvnom poručnlku Ar■turu Csumlnu pjeSadijskojf puka br. 67. za postojanu istrajnost punih osamnajest satiu jeđnom Jnlcijativno izabranom zatvorenom položaju kod 2 a r k o w a (Istočna Oalicija) 30. septembra 1916., čime je onemogućeno razvijanje fronta, a omogućen uspješan protunapad; L i n i j s k o m m o r n a r s k o m poručniku Oottfriedu Banfieldu, zapovjednikii pomorske letačke stanice u Trstu, za uspješne letačke borbc, naročito radi odbrane Trsta i Rijeke i za presiJecanje po neprija:elja važnog vodenog puta u iagune izmedju Mljetaka i Građo od juna do decembra 1916. god.; Odlikovani, u koliko već ne pripa’daju plemstvu, imaju pravo da traže da im se isto podari bez takse nasljedno barunstvo. Ovo jo odlikovanje jedno od najponosnijili, jer se daje bez obzira na položaj samo onima, koji su ga kakvim izvanrednim djelom zasitižili.

Papinski prijedlog za mir. kjednodiišno odbijanje paplnskog prijedioga od strane sporazumnih sila. Kb. Žcneva, 18. avgiistii. Bapinski prijedlog nailazi u Parisu i ’daije na odlučno odbijanje. Gradjanska žtampa, na čelu joj lislovi ,,T e m p s“ i „Journal des Debats", izjavljuje, <3a «u papinski uslovi, koji smjeraju na po iiovno iitspostavljanje status quoa n e p r ih v a 11 j i v i i da su podncšenc u interesu nredišnjih vlasti. Naročito se oštro osu'djuje, što papiuska nota nikako ne spoinibjo Eisas i Lotaringiju. Vatikanska akcija za niir doiazi sporazumnim silatna, koje i onako imadu dosta potcškoča s pitanjeni konfcrcncije, u vrlo nczgodau čas. Ona je na imc kadra, da željtt za mirom, koja se opaža ntedju narodima sporazumnih sila, ponovo oživi, 'kao što je kadra da u crnom svjethi predstavi osvajalačke namjere vlada sporazumnih država. U prkos toua eigurno jo, da će spmazUmne vlade p a p i n s k i p r i j c d 1 o g j e d n o d u š n o o d bi t i. Njcinačka štanipa i paphisk! prljediog. (Naročili brzojav „Beogvalskih Novlna") Berlin, 18. avgusia. Vjemaeka štampa đesnice odbija pa pinske uslovc za mir. Naroeito oStro pišo „Vossische Zeituhg". Taj li>t p ed»acujo Engleskoj, da o:ia u opste nije jBklona išta žrtvovati za mir. Sve se žrtv© očekuju samo od središnj b vlasti. fpava zahtjjevažrtvc iedino od središnjih vlaSti. Od sporazumnih država no Iraži papa ni* šta, što bi trebalo ,,ponovo uspostaviti“iIi „popravitl". U prkos ovoga načina pisapja štatupo javno mnijenjo nijo opsolutno prolivno mirovnom prljeđlogu papo, pa se drži da nije npsolulno isključeno, da bi on mogao imati nspjclia. Eiigleska štanvpa i papinski prijedlog. Kb. London, 18. avgusta. ,,Daily Teiograph" p -e: P pin« skom noloin po pivi put je od prizaat© diplomatske strane učinjen pveti'og za mir u svirn svojiiu dataljima. Timo jo stvorena nova svtuaeija. NoUv zislužuje \>ažnju, ali jo apsolutna nczgo.'na osnoyica za mirovno piegovore. „Times" piše, da papa saveznicima predlaže nagodbit, koju saveznici moraju odbiti. Savezniei ne mogn dozvoliii, da so nekrivi » krivima postavljaju na isli stopen. ,,Dai 1 y Chronicle" ve'i, da p: pa no pazi na to, da odstranjenje rata no ovisi

na naht i iskesio zube. No nije mu ništa pomogio. Uhvatismo ga za šrju i spremi8mo medju ostalu braeu u džak. Odredismo 'đvojieu, da odnesu vučiče u selo, a jedau če poei s njima, kao pratnja. Bojali smo so, da ih putem ne sastan© mati ili stari kurjaJc, pa da ne osloimde zarobijenu djecu. Tiojiea ostadosmo sakriveni oko špilje, opkolivši ju 8a triju strana. Tako snvo čekali, đok se vrato svojoj knei din'dušmani 'našili stada. Nijesmo hili u zasjeđi pola sata, kad sc pojavi na okrajku šunve kurjačica. Preko sebe prebac la Jo oveu i no osvrčuči se trčala jo ravno prema špilji. Jurila je por.omo, kao pravi vladar kameuite ovo okollce. Došavši prcđ špilju opazi, da uema njozinih iu!auih u brlogu. Brzo zbaei sa ssbo ovcu i skoči u špilju, ali s© odrnah vra ! i iz uje. Nanjušila jo trag Ijudski... Svojim je naravškim nagonom pogodr.'a, đa joj je neprijatelj bio ovdje i oteo dje vi. Sva vzvan sebe stavila s© na rnb špilje i vhgnvivši njušku prema dolini stala jo Jcdvojno zavijali. Glasno je tužiia svoju materinsku Lot čitaromu svijctu... 1‘rema đogovoru iruao sam prvr pue&li. Nijesanv mogao. .Sažal.la mv ss vuČica. Duboka tuga obnzela mr srce. Na posljetku se odlučim. NanišasHinj £ cd p nem. Hitac se raziijegne znvkotn, za njinv ushjedc dva 'drnga. Zvn'jer se složi ’na aemlju. Na vrhuncu svoje boli bila jo iadna vučica uikjena. Nenađiuva biuH liiila je dahije žalosti. kloji dmgovi svcžu joj noge, p;ovulpv kroz pušku i tako j© ponesemo kući. Đoma nas doćekaš© sa pravnrv eiavljem i pozvaše nas da obdjemo sa Bbijenom ručicom; i uhvaćenim vućićima eelonv sabirati darove. Taki j© bio onda mbičaj. Uzcsmo dakie jedna ko'a, vreču ** Tučfčk I ubijenu ručicu. Pord'o'rao o 1 kvie© do kuće pjevajući: Domaćine, gazda moj, Eto Tuka pred dvor tvoj! Goni mka od kuće,

samo od vvtanačenja, nego f od o'držanja sklopljenih utanačenja. Možo li medjvitim iko vjerovati, da će se autokracija u Potadamu toga držati? Engleska štampa o papiuskom moralu. Kb. LUgano, 18. avgusta. „Temps" u čianku o papinskoj noti, koju odhija, ističe jda se Srbija i Humunj ska u toj noti u opšlo ne sponvinju, Rusija da bi prošla vrlo zlo, Njemačka na protiv iobro, dok se Elsas-Lotar nsko pitanje obradjuje u nestvamoj formuli, koja je odbijena već povođom stcckhoimskog pitanja. „Ternps" na krajiv veli, tda bi papa morao višo nvisliti na moral i politiku. Francuska šhunpa prcma papinskoj noti. Kb. Paris, 18. avgusla. (Jlavasova vijest). Većina llstova suzdržava so od konačnog prosudjivanja papinske note, dok ne bude objolođanjca njezin tačan tekst ali izjavljujo, da će jo oni s poštovanjem, koje oiva i zas’.užujc, prihvatiti i jspitati. Sporazumne sile povuklo su za svojc postupan’je jednu liniju, od koje ne mogu hez štete za sebo i za budućnost svijeta odstupiti. Talijanski socijalistc I papiuska nota. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina' f ) Lugano, 18. avgus'a. Ofieiielni orgatv socijalnih dcmokrata „Avanti" piše: dvije velike vojske, katolicizam i socijalizam, radc svaka sa svojim sredstvima, kako bi so svršio ovaj užasni rat. Mi se no podavamo n : -kakvitn taštim nadama t fiastavljam’o svoj ra o četi put.

Austro-Ugarska. Prosluva Previšnje« rodjeudana ii Bukareštu. Kb. Bukarešt, 18. avgusla. Provišnji rodjmdan Njegovcg Velicanstva. cara i kralja Kar’a pios'.avljejv jo ovdjo đostojnim načinom ođ austrougarskih vojniii i gradjanških vlasti, č'ota, kaO i ođ avistio-ugaiske kolonij >.

Iz današnje Rusije. Carska porodica upisuje zajaui. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Frankfurt, 18. avgusta. „Frankfurter Zeitung'* javlja: Pređjašnji vrhovni dvorski maršal bi\ r šeg cara, grof Benckendorff, prcdložio je privremcnoj vladl, da tipiše većc svote iz privatne svojine porodice Romanova kao zajatn za oslobođjenje zernlje. Nikoia II. rekao ie o tonve lićno jednom povjereniku ovalco: Da bi se mogla odredtli visina upisa uu zajam, proveden je ponovni prijegled postojeće gotovine i tom se prilikont ispostiavilo, da car posjeduje 90tUM)0 rttbalja, carica 1,000.000, bivši prijestolonasljednik 1,425.700, velika kneginja Olga 3,185.500, velika kneginja ’l'atjana 2,118.500, včlika kneginja Marija 1,854.000 i velika kneginja Anastasija 1,612.500 rubalja. Reoiganlzaciia rtiske vojskc. Kb. Piotterdam, 18. avgus a. Prema inforroacijama iz Petrograda saopštila je ruska vojna uprava zastupniclma štanipe, da je potrcbno najmanjc šest mjeseci da se reorganizira ruska vojska i opet spremi za borbu.

Nije dobar kod kuće. Pođaj vuku sočice, Da ne kolje ovčice, Podaj vuku varićo, Da no koljc jariće, Podaj vuku vunićc, ))a ne koljo jvuvić©, Podaj vuku slaninc, Da no slazi s plaziinc, Podaj vuku svašta dosta, Đa no kolje oko nvosta. Vučiće i vučieu pokazivasmo ljudirna, ženania, a najvile dje-,:i, koja su uvijek vese'.o pljeskala s ničicama. kada .izvadismo iz džaka ma’.og kurjačiča, i ivoložismo na zeuilju. Obićuo bi djeca dozivala raajkuf i klicala: Gledaj nano, a'a jo Ujept Jethiom je lcžala vučiea na zcuilji, kad iz\adismo inalo vučo đa ga pokažomo ukućanima. Pu!ožisiuo ga na zemlju. Mališ podižc njušku u vls. Zami risao ju u blizini majku. Kađ ju je vidio gdjo leži, odma potrča k njoj i ravno k siši. Htio je sisati... Mi sino sabrali troja kola đarova, kojo smo nešto razdijelili medjusolmo, a ucšto rasprođaii. Od ohlasti dobismo 120 forinala nagrade, Za kurjačiće 70, a za njiliovu majku 50 forinata. To jo bilo u ono vrijeme veoma ranogo. Sleva je svvšio svoju pripovijest, Namignuvši ugurzuski okora počeb je nazdravljati današnjira lovcinva, osobito junačkom čati i poslužiteiju. Starci su so već malo ponapili vina, pa gu »e ljutili: — Zar ti Stevo misliš, da smo mi kukavico? Varaš sel Evo sad bi odma *a* jašio p'.olomk na kurjaka, pačo Bada s© ne bojim ni svdje babe, brustio se po služniic. — Ja to za svoju pokofnicu ne bih mogao reči, odgovori mu ćata, bila je oštrija od britvo, kađ j© počela nikad kraja. Bože sačuvaj, da dodjem pijan kućil.. Vobo bi s© sastati sa de«e' kiiriaka. BlvŠI car izbrlsan iz redov* ruske vojske. Kb. Rotterđam, 18. avgusta. ,,Daily Chronicle“ javlja, da je bivšl ruski car službeno izbrisan lz redova rusike vojske i da mu Je ođuzeto pravo, da nosl unlformu ruske vojske. Stifrmer pušten na slobođu. Kb. Stockholm, 18. avgusta. Stiirmcr je pušten na s’obodu nakcn što Je položio kauciju od 100.000 rubalja. Odgodjen rok izbora za konstituantu. Kb. Stockholm, 18. avgusta. Vojnički savjetzaključmj’, da s© odgode izbori za konstituantu i to do sređinc januara 1918. Ovaj zaključak usijcdio je zbog prometnih teškoća i anarliističke propagande, kao i s toga, što se jeđna trećina izbornika lialazi na vojnoj dužnosti. Dignut je zatvor graniee pro<Iv Švedske. Kb. Petrograđ, 18. avgusta. Dignut je zatvor grnnice protiv Svcdske.

Stockholmska konferencija. Kerenskij o stockliolmskoi konferendji. (Naročiti brzojav „Beograđskih Novina") Rotterdani, 18. avgusta. ,,Nieuwe Rotterd. Courant" javlja iz Londona: ,,Daily News‘‘ donosi razgovor s Kerenskgem, koji je rekao: Došlo je do ozbiljnog aesporazuma. Iz haše jo nolo povučen pogrješan. zaključak. Mi smo prosto htjeli razloži i, da smo mi koalii ijona vlada, 'dok jo stockliolmska konrcrcncija st anačka stvar. Prema tome njcdii zaključ.i nama ue mogu sinetati. Naša konfercncija jo konferoncija saveznih vlada, kao što je ova sad u Lonđonu o’držata. Svedska konferencija pak jo konferenclja rada č kih stranaka. To jo svo, što smo mi litjeli reći. No znači, kao da smo mi protiv konfcrenčije, a naša 'je stvar, biti za ili protiv. Ttopisnik jo prinijctio, da je i ministar Thomas izjavio, da jo Kerenskij protiv konfcrencije. Na ovo je Kerenskij odgovorio: ,,To nije istina. Ja smatram konfcrenciju kao vrlo važnu, i ako mislim đa hi bito važnijo, da se oaa održala u vremenu, u kome bi imali uspjelia na frontu, nego li u sadanjim okolao.it;ma. Ali ja nijesam protivan. Uvijek sam izjavljivao, da će svaki otpor aaveznika protiv konferencijo itnati kao posljedicu velike teškoćo t da ćcitip’t'mc po pomcći igru Nijemaca". Dopisnik navodi, da je odluka engleske radničke stranke o učešću u konierenciji povoljno primljena u ruskoj štampi. Iz ovoga izvodi ,,Da ily N ews“ zaključak, da jc engloaka radnička stranka opravdano postupila. List sa n ida, da ćo vlađa prcduzeti nove mje e, ko.in če odobriti. izdavanje putnih llstova zn Stockholm. Engleska viada l stocklioimska koiifonjiicij-i. Kb. StockLoiuv, 18. avgusta. „Stockholms Tidn#agen“ javlja iz I.ondona: Uskrata putnica od strane v'.ađe izazvala je kod radnika još odlučoijo držanjc. Govori se o mogućnosti cd.-tupa onih radničkih ministara, koji su se ussprotivili llendersonovoj politif i. Francosko radništvo i stockhoimska koaferenciia. Kb. Stockholm, 18. avgusta. rrancnska sociiaiistička većina zadovoljiće se tek formaluimprotestompiotiv uskrate putnice za Stockholm. Englesko radnlštvo 1 sfoekltolniska konferenclla. Kh. Berlih, 18. avgus'ta. n Daily Teiegraph" saznajc, da je izvršni odbor engleske radničke stranke preina uputama konie^nđie od prošioga l>etka zaključio, đa kao svojc zastupnike ua stockho’mskU kcnferenciju odaš lje asam čianova odbora, niedju njima i Hcudcrsona. Uspostavljanjo interuacijouate. Kb. Stockholm, 18. avgusln. <)dbor konferencije izrazio jc svoje zađavoljsivo, što je uskrata putnica, socifaiistima sporazumnih država povratiia slobođu postupanja. Ovo u velike unaprcdjuje ponovno uspostavtjanje intcrnacijonale, a to je innogo važnije nego li iistanovljenj© vremcna, u kom se imadekon« ferencija ođržati. Novi uspjesi njemačkih podmornica, Kb. Bcrliii, 18. avgusta. Woiffov ured javlja: U Sjcvernom moru nanovo je djetatnošću naiih podmornica potopljeno 30.500 t o n a. U Sredozemuom mora botnbardirala je Jedna od naših podmornica lučki grad Heva u Tripolisu s dobrim uspjehom. Obalne su baterije bez uspjeba ozvraćale vatru. Načelnik admira!skogf stožera 'mrnarice. Borbe na zapadu. Careva čestltka njemaćkom nasljedniku 1 princu Rupprecbtu bavarskom. Kb. Berb’n, 18. avgusta. Njemačkl car poslao je povodom poslijednjih sjajnih uspjeha na zapadnom bojištu pozdravnr brzojav njemačkom nasljedniku prijestolja i princu Rupprechtu bavarskom.

19. avgusta 1917. Rumunjska. Bfeg rumunjske kraljevske porodice u Rusiju. (NaroČiti brzojav „Beogradskih Novma') Rotterdam, 18. avgusta. ,,Times“ javlja Iz Odese: U nedjidju uveče pošao je zascbnl voz iz Kijeva za Jaš, da preveze rumunjsku kraljevsku porodicu u Rusiju. Voz osta'je u Jašu, jer odiazak dvora nije još zaključen. Kralj i kraljica napustiće RunTunjsku samo n krajnjoj nevolji i otputovaće u Kersjn. koji grad im je odredjen za prijestonicu. Rumunjska vlada seli u Rusiju. Kb. Rottcrdam, 18. avgusU. „Corriere della Sera“ javlja iz Petrograda, da je ruska provizorna vlada zaključila primiti na svom zeniljištu rumunjsku vlađu. Sjedište rumuniskc vladc obj? viće se naknadno.

Neograničeni podmGrnički rat. Lloyd George o podmorničkom ratu. Da svijetu zamaže očl. Kb. London, 18. avgusta. U doujem domu je izjavio LIoyd George, da ne postoji opasnost, da će stanovništvo gladovati. O broctskoin pitanju je rekaou Od početka podinorskog rata Je potopljeno 250.000 tona, a ne kao što Nijeinci vefe 500.000 tona. Nova u 1916. godini sagradjena tonaža iznosi 538.000 tona, u prvoj polovini tekuće godine 480.000 tona, a u cijeloj godini će ona iznijeti 1,900.000 tona ne računajući ogromne pomorske gradnje. Lloyd George misli, da će gubici brodova biti manji, a da ćc se gradnja brodova povećati. Zloiipotrebljavanje bolničkili brodova. Kb. Lonđon, 18. avgusta. U donjcni domu saopštio je iord Robert Cecil, da je britska vlada u svrhu da se oduzme svaka izlika kao da se britski bolnički brodovi zloupotrebijavaju, dozvolila, da svaki takav brod uzme sobom i jednog od španjolske vlade naznačenog neuiraliiog opunomoćenika. Francuska je vlađa pristala na slično utanačenje. Na taj se način želi postići, da sc u buduće engleski bolnički brodovi sačuvaju od potapljanja. Konačna privola njemačke vlađe još nijc stigla.

Borbe u Maćedoniji. Balfour o baikanskoni pitanju. (Naroeiti brzojav „Beogradskih Noviaa') Rotterđam, 18. avgusta. Balfour jc izjavio u sjeđniei donjeg doma, da se balkanskom pitanju niora posvetiti veća pažnja. Njemačka ne sinije pomoč« Balkana dobiii udoban put od Hambtirga do Persijskog zaljeva. O solunskom frontu ne može đati nikakvih izjava, pošto ondašnji dogadjaji ne ovise od diplomatskih viječanja nego od radie srcće. Teškoće, koje se pokazuju na solunskoin frontu, a koje proizlaze iz onđašnjeg ;erena, ukazuju, da ovaj front nije podesan zaveći napadajs n a d o m n a o d 1 u č a n u s p j e h.

Engleska i kolonije. Novl eugleski niinisir). Kb. London, 18. avgusta. Službeni list donosi ova Imenovanja: Jolm Hođge imeuovan jc penzionini lniuistrom, Georgc Roberts radnim ministrom i A. C. Gedđes ministrom za nacijonalnu službu. George \Var!e imenovan je parlamentarnim tajnikom u trgovačkom uredu.

Francuska. Akcija protiv predsieduiki Poiiicarea. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina') Budapest, 18. avgusta. Dopisnik ,,P e s t e r L1 o y d a“ javlja iz Bascla, da pokrct protiv predsjednika Pokicarea postaje svakim danom veći. Pošto je Clemenceau prvi napao predsjednika, sada i ostalc novine pišu dosta nepovoljno o predsjedniku i mnogo raspravljaju pitanje o uzrocima rata. Teškoče ishrane n Francusko]. (Naročifi brzojav „Bcograđskih Novina') Berlin, 18. avgusta. Wo 11fov ured javlja: O teškoćama isbrane u Francuskoj, koje su postale zbog podmorskog rata, daju dovoljno objašnjcnja pisma, koja su nadjena. Tako se u jednome od 8. a đrugome od 10. jula pišc iz Calaisa: Juče i prekjuče vladala je prava uzbuna medju ovdašniim domaćicama. Zbog nestašicc brašna i nglja pekar! nijesu mogli peći liljeb. Posljednjih dana se pokušavalo, da se stanovnišivo objavama umiri, jer dva dana nije bilo nikako hljeba. U pismu od 14. jula se veli: Bio sAm bolestan. boljela me glava I stomak, svaki je inogao misliif da sam otrovan. Mnogim je ljudima kao. i mcni, a sve zbog hljeba, koji sad dobijamo. Doista mislim, hoće da nas po(nriit. Broj 227. U pismu ođ 7. jula javlja se t Sa lshranom Ide sad vrlo rdjavo. MofceŠ sebl predstaviti, da sam mnogo on)ršavio, all tl otvoreno velim, da se od gladi već skoro propada . . . Italija u ratu. Sve veći pokret za mir u Itaiijl. Kb. Ztirich, 18. avgusta. ,,N e u e Z ti >r 1 c h e r Z e i t u n g“ Javlja iz Briega, da u posljednje vrijeme stigla prsma talijanskih vojnika mnogo su oenzurirana. Putnici tvrde, da u Italiji sve višc raste ž e 1 j a z a mirom. Giolitti, koji podržaje dobre veze sa zvaničnitn socijalistima mnogo je doprinjeo ovoin pokretu svojim govorom u Cuneo. Moć zvaničnih socijalista raste svakiin danom ltaiija će na istok. Kb. Ziiricl), 18. avgusta. Prema vijestima iz poluzvauičniii talijanskih vrela, italija neće slati woje četc na zapadno bojištc, ali će zato podupirati veliku akciju sporazuma na Istoku.

Najnovije brzojavne vijesti. Put nadbiskupa Szeptickog ti Riut. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina') Bern, 18. avgusta. Švajcarska brzojavna agencija javlja, da je lavovski metropolita, nadbiskup grof Szeptickij, juče na poziv pape iz Freiburga oiputovao u Rim. Požar u jevrejskom hramu u Beču. Kb. Beč, 18. avgusta. < Skoro neposređno, poslijc svršenog današnjeg vojničkog bogosluženja u jevrejskom liramu u Leopoldstadtu (Tempeigasse) iz nepoznatih uzroka izbio požar. Unutrašnjost lirama je Izgorjela. Sporedne zgrade sa arhivom su spašene. Šteta je prilično znatna.

Grad i okolica. Dnevni kalendar. Danas Je nedjcija 19. avgnsta, po atirom 6. avgnsta. — Rimokatolicl: Ludovik b. Marijan pr.; pravoslavni: Preobraženje', Casnička i člnovnička kasina olvorena je do 12 satl u noći. C. I k. v o j n i č k i d o m: Citaonica; soba za pisanje I igranje, kantina. Otvorena od 7 sati iz jutra do 9 sati uvcčc. Slobodaa pristup svakom vojniku. Beogradski orfeum (u bašti HoteJ Takova); Dvlje predstave. prva u 5'30 poslije pođne, a druga kao obično u 8'39 uveče. Kinematografl: Vo|ni klno (Koioseum): U 4 i 6 sati poslije podne prcdstave za vojnlke. — C. I kr. gradjanski kino (Paris): U 2'30, 4 i 6 saU poslije podne predstave za gradjanstvo. ,,Siavija“: U 3'30 i 6 sati poslije podne predst^ve za gradjanstvo. Noćna služba u apotekama : Otf 19. do 25. avgusta vršiče noćnu službu u Beogradu ovc apoteke: Kušaković, Knežev Spomenik 2; Viktorović, Terazijc 28; Prendič, Kralja Aleksandra 64. Paroplovna veza. Iz Beograđa za Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 1 12 saii prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 1 9 sati posliie podne. Lz Zemuna za Beograd: 5'30, 6-30, 7-30, S'30, 9 30, 1030 i 1130 prijc pođne; 1'30, 2'30, 3 30, 4'30, 5'30, (5'30 7'30, 8'30 i 9'30 poslije podne. — Iz 'i em u n a za Pan c s ov u: u 1 sat poslije podne i u 8 sati u veče. — Iz Pa ncsove za Zcmun: U 6 sati Izjutra i u' 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozl izmedjii Zemuna t Pancsove i ofcratno ne ristije u Beogradu. — Brođarski saobraćaj a b a c—S mederevo. Pelazak iz Sapca za Beogtad ietvrtkom 1 nedjeljom u 8 I po satl izjutra. Dolazak u Beograd u 12 1 jpo satl poslije podne. Ponedjeljkom odmor broda n Smederevu. Botanička b a š t a. Otvorena utorkom, čctvrtkom, nedjetjom 1 praznidma. Posjeta bolesntka u bolnlcams: L' bolnid ,Brčko*: od2—4 sata posiijc pođnc. U botnld „Brunn*: od 9*30—12 sati prljc podne 1 od 2—4 sata posllje poduc. — U c. i k. građjanskoj botnici: u utorak. četvrtak i nedjelju ođ 1—3 poslije podnc. Riječ'no kupatiionaSavi, otvoreno od 6 satl izjutra do 7 sati uvcče. Riinokatoiička sfužba Božtja. Durtas 19. avgusta, vrSiće sc katolička služl>a Božija ovim rodoni: 1. u đroru: u 8 sati u jutro njemač ka i češlca propovijed i sveta misa za vojnike, pristup imado i gradjanstvo. 2. užupnoj crkvi:u8 sati u jn tro tiha sveta misa. — U 10 sati prije i podue hrvatsko srpska propovijed i sveJ čana služba Božija. — U 4 sata poslije | podne litaaije. U ponedjeljak 20. avgusta kao na dan Sv. Stjepana vršiće so u dvoru u 9 sati prijo podne siužba Božija za magjarske vojnike sa magjarskom propov|edi. Istorijski kaiendar. Na dana&nji dan, 19. avgust.a* 1657. god. uumo je u Auversu zna meniti liolandski slikar Frans S n y d e r s. — 19. avgusta 1662. god. umro jo poznati' francuski matemat!čar Blaise Pascai u Parisu. —■ Danas jo gođišnjica krrave bitko, toja se 19. avg. 1691. gol bHa pod uhavim sromskim nijestom Slankamcnu, a u kojoj je maržrt! Ludw>g badenski potpimo potukao nadmočn« ju tursku voj8kn pod komanđom samog' vehkog vezira Mnstaf© Cuprilića (KoprOlfi), porijekktm Herco;ovra, koji jo krajcm 1690. g<xl. bio povratio Beograd ► »d carakih tiupa i zatim prešao prcko Saire i Dunava. U toj se bitci medju ostabm odhkovao bran'den.bur-