Beogradske novine

Izlaze: dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedlni brojavl:

MJosoEia protplato:

v oo^iivi • ■ iio|iviuii npoijMnm •d «. I kr. bti •« el|n( •*.... II Hnr(tik*J-tl*vMlJI, 8o.nl-H«rct|«tl»l I DtimtclJI pt tl)Ml ■ i'. .... . (nn rr*| pcdraija n cJJ«M

• Wn

10 iMter« 12 M*r«

■ Inind« l ■ tnUrhM m«i|id«iOn «0 .. »• 1 n Mn IriiH.iilte. . U iMfiMa n Mnn • kah .... S-fl0 U HmUko | -tiamljl, M.Nw|hM 1 DkJmnlJt V\ . . a«Q U nt«Ua krajniau Aa«(r»-*ganto atMarUI« 3U iMttranstra........... 4-80

Ofllatl po cljen'ku.

Uredniltvo: 8E0GRAD, Vuko Karadžlća ul. bro] 10. Tolofon bro) 83, Upravi I prlmsnja prefplsts TopllCln venao broj 21. Telefon broj 25, Prlmanja oglasa Kneza Mlhajla uL bro] 38. Tslsfon br. 245.

Br. 229.

BEOGRAD, utorak 21. avgusta 1917.

Godina III.

Svi su talijanski napadaji naSoči krvavo suzbijeni.—Velika bitka pred Verdunom. — Sest mjeseci neograničenog podmorničkog rata: uništeno 5,495.000 tona. — Solun u plamenu.

Izvještaj n;emačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 20 avgesta. Zapadno bojište: Fronr priJestolonasljcdnika R ti nprechta bavarskog: Na f 1 a n d r i j s k o ln b o j i š t u bita je juče poslije u jutro osujećenib neprija'eljskih napadaja južno od Langetnarcka borba znatno slabija nego li prijašnjih dana. U Artoisu bila je topnička djelatnost jaka samo sjeverozapadno od Lensa. Odbijeno je više engleskih izvidtiičkih odjeienja. Front njemačkog orijestolonasljednika: Bitkakod Verduna započ e 1 a j e j u t r o s n a o b i m o b a 1 amaMaase od avencourtske do couriereske šume u širinl fronta od 23 kilometara. Topnička je borba trajala preko dana i kroz noć neprekMno naivećom žestinom. Ju:ros je prije neprijateljskih pješađijskih nanadaja bijestiila bubnjarska vatra. Francuzi su bez borbe zaposjeii dolinsko bilo istočno od M a a s e, koje je ođ marta ove godine kao odbranbena liniia biio napušteno i zaposjednuto samo stražama. Te su straže »okom jučerašniega d?na po osnovi i nesmetano povuee^e. Na svim ostalim položaiima širokog borbenog fronta borba je u punom ieku Juče je oboreno 16 neprijaLljskih le'ilica i 4 osmatračka balona. Poručnik G o n t e r in a n n oborio ie 3 osmatračka balona i 1 ietilicu te time povisio broj svojih vadzušnih pobjada lta 34. Casničkl zamienik nnredn k M fi I1 e r ostao Je po 23. f 24. puta pobjednikom u vazdušnoj borbi. Istoćno bojfšte: Front maršala princa L e o d o 1da bavarskog: Nema ničeg novog. Front general-pukovnika nad/ojvcđe J o s i p a: N J e nf a č k e i a u s t r o-u g a rske čete bacile su u snažnom napadaju s obje strane ojtoszke doline Rumunje. koii su se žilavo opirali, natrag prema frotuskoj doiini. Jedan wiirttemberški planinski batalijun naročito se istakao. Z a r o b I j e n o j e preko 1500 neprijateljskih v o j n I k a, a z a p 1 i j e n j e n o 30 ,n ašinskih pušaka. Front maršalapl. Mackens e n a: Na zapadnoj seretskoj obali razvl!e su se na stanicl M a r a s c s t i žestoke borbe, kod kojih jc os'alo u našim rukama preko 2200 zarobljenika. Južno od ušća Ri-

m i n i c a osujećetri su pred našim položajima jakl ruski napadaji. Maćedonsko ijoIlštS; PoložaJ je neizmijenjen. Prvl zapovjedntt! glavnog stana pl. Ludendorff.

Snpj T fl no rosKršću. Od nekog vremena nastoji _ živo londonskl f parlskl kabinet, da i Španiju učirti svojim vazalom pa se protiv nje služe is om taktilcom kao u svoje vrijeme pro iv Grćke. Nsrna sumnje. da Je sporazumu u posljednjim mjesecirna pošlo za rukom, da bace medju španski narođ katnen smutnje i to s jedne strane pomoću sociial-demokratskih i slobodnozidarskih elemcnata, koja su i na iberskotn poluostrvu prlstalice sporazuma, a s druge strane pontoću separatlstičkog pokreta u Kataionijl Položaj je pos‘ao n toliko ozbiliatt, što Je u Barceloni I u drugint veliklm gradovima došlo do uličnih tiemira i barlkadnih borbi. što se u Barceloni osnovao krnj-parlmnenat, i konačno što je u ciieloj Šoaniji proglašen opšti generalnf štrajk, koji je prema posIjedniim vijestima uspio samo đielimično. Podje H za rukom vlađi Lduarda Data. da svlađa pokret i da di'žavne dizgine zadrži čvrsto tt svojim rukama, ostače Španija neutralna, u protivnom slučaju staće Španija manje ili više otvoreno na straftu neprijatelja sred'šti.iih vlas'tl. Prenta tome stoji danas šnanija na tv.’skršću. Ministar preds.iedmk Dato bezuvie no je markantna llčnost, političar, 7 a koiega je niedjutim pokojtii velikl šnnnski pjesnik Fchegaray prije dvije godine izjavia* da ntu svi Špatijolci moraju da budtt. »ithvalni što mu je poš!o za rukom, đa .otadžbinu očtiva od svietskoga ratžti Mnnistarstvo Data zatnijenila je vlada Galcija P r i e t o s a, koja je đošla u sukob sa vojnitn časnicima i totn prilikom sebi skrbala vrit. U Španiii vojni časnici, sveštenstvo, sva inteligencija i plemstvo sačinjavaju onaj dio naroda, koii otvoreno simnatiše sa središnjim vlastjrna I jednako danas kao f prije stoie na ttjihovoj strani. Časnicl su već dugo vrentena nezadovoljni s jedne strane svojom !ošom platom, a s druge strane zbog svog lošeg društvenog položaja. a preko svega zbog zanemarlvanja vojske u onš'e. Kralj je saslušao zahtjeve svojih časnika, koji su bili osnovali posebna svoja društva, pa je minto svoie vlade zadovoliio svim njiiiovim zabtievima. Ovo je bio vrlo mudar korak krune. ali Prietova vlada moraia le odsfupki. Ne samo što je Pricto htio da rasnusti časnička udmženja, nego

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 20. avgusta. Istočno boilšte: Kod Marasestia privele su njemačke čete u žestukim borbama preko 2200 zarobljenika. Kod G r o s e s c i a na O j t o s z u I zapadno od Ocne ponovo su bačeni Rusi i Rumunjl od austr o-u g a rs k i h i n J e m a č k 1 h č c : a. Dalje sjevcruo nlkakvih oaročitih dogndjaja. Talilansko bojlšte: Naša hrabra sočanska vojska stajala je juče ponovo u ogorčenoj borbi sa svojim po broju daleko nadnoćnijim n e p r i j a t e I j e m. : J s p j e h j e d an a n a š. Dok se neprijatelj Izntedju To I ni i n a i Krna zadovoliavao s djelitničnim napadajima, nasrtavale su na niže od A u z z e sve do nt o rske oba’e talijanske jurlšne bujice u masama protiv naših imložaja. Podupirani od jakog topničkog djclovan.ia, doprii su Talijan! povrh Cattale do visina V r h a. O n d j e s u n a n e p r ijatelja nasrnuli egerlandskl junaci i potlsnnli ga natrag nizbrdlce. Kod DescIeiVod i c e, na Svetom B r d n i M o n : e G a b r i e I e. u brežuljkastom području istočno i južno od G o r i c e, posvuda se vodila borba s najvcćun ogorčenjem. Neprijateljti nije nigdje ti s p j e 1 o, d a z a d o b i j e m a s a m o i j e d lt u s t o p u z e m I j i š t a. Hrabri bečki pučki ustaše i 51. austrijski pučko-ustaški puk ttašli su ovdje u bogatoj mjeri prilike, da opet jednom zasvjedoče svoju dokazauu ratnu vrlinu. Izmedju Vipave I Fajti Hriba skrhale su se neprijateljske napadačke kolone na žeIjeznom otporu streljackih pukova i z a I p i n s k i li z e m a i j a. Slovenački planinski striJelci branili su ovdje svoje rodno tlo. I na visoravni Kras a bijesnila je bitka največom žestinom, a borba južno-zaoadno od K os t a n j e v i c e traje još i dalje. naglnjući u medjuprostoru prvog položaja čas na jednu čas na drugu stranu. I n ačejeneprijatelj potpuno I posvuda odbačen preko naiprednjih linija. 19. avgust donio namjepreko 3000 z a r o b1 j e n i h neprijateljskih v o i n tka. Krvavi su guhicl Talijan a v e 11 k I. Neprijatei.lsk! monitori pucali su na otvoreni grad Tr s t; više je stanovntka usmrćeno. Na visoravni Sedam Ooćina. gdje su Talijani u junu preduzimali teške a!i uzaludne napadaje, ispraznio je p r e k > u č e neprijateij sjevernood Asiaga svojc na talijanskom zemljištu se nalazeće poiožaje u širitii od 15 kllomeiara. Juče je nešto uzmaknuo I u sugans k o j d o I i n i. Balkansko hojište: Neizmijenjeno. Načelnik plavnog sfožera.

Podlistak. Abdulkadir Čehić: Ebu-Hasan i Ebu-Alija. Prlča iz starlne. Nedaleko od rijeke Tigrisa žlvljaše postar čovjek, crne brade, podebel, malenog boja, po imenu Salih u ogromnoj kući, koja je ležala iznad nekog seoca. Po selu su kuće bile raštrkane, a njegova je bila na najgornjem mjestu sela, u nekoj strani medju ogromnim drvetima I stljenama. Salih je ncprestano radio — danom, i noću — nikad skoro kod kuće, i eto deseta je godina, kako mu je žena od vellkog bola umrla I ostavila dvoje muške djece — Ebu-Hasana 1 Ebu-AIlju. DJeca su nastupila mimo 13. godina i otac ih je digao u mekteb u Bagdad, te su vrlo lijepo učila, kako može da nikoja druga. Dani Im prolazili — kao ništa đrugo — tiho i neopaženo, a sve u njihovom bezbrlžnom učenju; i najpotlje, svrše u 30. godinu svoga žlvota, sveopće nauke, ko)e su se predavale u Bagdadu. Odsele su braća počeia svud hotražiti nauke, ali im bijaše bez»ttleSan trud: ne mogoše nigdje naći

nauke, koje nijesu znali I najkašnje se vrate svom milom roditelju. • — Gluha su to doba: nigdje ništa, ni živa ni mrtva oćutiti ne tnožeš i već se priroda utišala; tek bl čuo bahat — na sahat hoda — đa ko ide. I svijet je pospao po đjelom svijetu, a nekmoli po tom malom seocu; ali ja ne znam, šta je ovo meni, da sam ovako budan! — reče Salih, koji je sjedio kraj prozora. — Otvori! — neko s vana zavika. — Bože, ko će to bitl? — odvrati Salih u sebi. — Babo! Otvori! — po drugi put. Čudio se je sam: — Bože, ko Je to u ta doba? — opet će Salih. — Babo otvori, mi smo! — Ma ko je? — dreknu Salih. — Ma tvoji sinovi! — Ha! Boga mi jesu, to jc njihov glas, — pa onako sleti kao ptica dolje u doljni boj, te im otvorl i povede ih gore. Tu su se razgovarali sve do zore. — Sinovi! ja sam čuo, da imade tamo na istoku jedna pećina, koja se u godini jedanput otvara i opet dok prodje — pola sata — zatvori se. U toj su pećini ćitabi, kojih niko do sada ne zna. Tu ako ne biste mogli naćl nauke, ja već na drugotn mjestu ne znam! reče im otac, kada ih je preslušao. A daću vam jošte novaca, pa kupite tamo cijelu godišnju potrepštimi, I onda učite.

Sinovi kada su to čuli, zahvališe milom roditelju i oko podne nastaviše sretan put!... Tamo su brača našla sve onako, kako itn je otac kazivao, i pokupovali su sve što im treba i prcd pećinu donijell. te tu čekaju, kada će se otvoriti. Treći dan njihovog boravka tude, otvori se knjiga (oećina); a oni to sve u jedan kraj skldnuše, dok se nije svliet skupio. BHo je tu svijeta kao na vašaru: razgledali ćitabe i raztnatrati knjigu (pećinu). Do malo se je vas svijet otale iseiio, a ostade Ebu-Hasan i EbuAlija. Učili su marjivo i za 11 mjeseci te ćitabe sve svrše, i to: da su sve znali potpuno na pamet. Odsele su ponavliali važne stvari i već se osandisali kao u grobu, i jedva su čekaii — kada će izaći na bijeli svijeti... Te godine otvori se knjiea (pećina) u podne, kad i one prijašnje godine — kada su ušli — u isti minut!... Svijet nagrnu kao na nekakvo čudo, a Ebu-Hasan i Ebu-A!ija mimo njiha izidjoše. — Braća su iš!a tiho 1 ncšto se razgovarala, dok ih netko ostraga vlknu; oni su išli ni obazlrail se nijesu. — Čekajte — po drugl ih put viknu. Obazri se Ebu-Hasan. kad ugleda, gdje zaptija trčl za njiina. To mu je biia najmanja briga, nije se niinalo bio prepao, a doduše nije ni znao, zašto za njim trči?

je postao i sumnjiv zbog svojili pregovora sa generalom Liauteyem, glavnim rezidentom u francuskom Maroku; bila je opravđana bojazatt. đa će Prieio svojom politikom konačiio Spaniju ipak privesti u iogor sporazuma. Medjutim jc svakako značajno, da isti onaj Dato, koji je u početku rata objavio .najstrožiju neiitralnost Spanije, na 29. jula izdao naredbu, kojom se zabranjuje bez iznimke svim podmornicama, da upiove u španske luke. Ova naredba biia je unravljena u prvom redu protiv austro-ugarskih i njemačkih podinorniea, pošto podinornice sporazuma raspolažu u Sredozemiiom moru dovoljno .iporiš ima, u koja se mogu zakloniii u slučaju nužde. Ovom naredhom povrijedio je Dato medjunarodne sporazume, po kojinta je đozvoljeno u ra u brođnvima ratujućih vlast’, da se na dvadcset i čefiri sata zakiotte u ncutralnim lukama, provedu r.ajnužnije opravke tia svojirn brodovima i za uuždu se opskrbe gorivom ! živo nim namirnicama. S ovom naredbom stao je Dato bezuslovno na stranu sporažuma, i ako oua izgleda na oko ncprisTana. Prema tome počinju slvari u Spaniji jeđnako da se razvijaju kao u Orčkoj. Medjutim đok kruna i časnici ?toje vjerno jed tn uz drugoga, a i vnjska os'ane vjerna, neče izvan svake sumnje poći za rukom spnrazumu. da Spaniju učine slugom svojih prnhtjeva. Kad bi Španija prešla na s:ranu neprljatelja središnjili vlasti počinila bi politički najveću pogriješku, jer treba samo da se sjeti, da je upravo Engleska koja je uništlla veliku ratnu mornaricu Španije, uništila svu špattsku trgovinu na ntoru, da se morala braniti protiv osv'ajalačkih težnji Napoieona Velikr.g, da je baŠ Engleska otela njoj ttajveći dio njezinih kolonija. a priie dvađeset godina glelada je smješeći se, kako su Sieverne Anteričke Države otele španiii i posijednii još preostaii dio niezinih koionija. Sve ove činienice daieko nadvisuju utvrde gibraltarske, knje je Engieska sagradila zbog osiguranja svog gospodstva tmd morima pred nosom i na ledjima Španiie. Konačno sa promjenom politike u Španiji pada i kruna, jer i ako je kao čovjek vrlo simpatični mladi kralj u svojoj državi znatno pojačao mnnarhist'čku misao. ipak su elementi Ferrerovog kova još dovoljno Jaki, da priključcnje Španije sporazumu upotrijebe protiv prijestolja. Španiji ne preostaje u vlastitom interesu ništa drugo, nego da produži dosadanju svoju politiku — neutralnosti. — Zašto ne čekate? — dreknu zaptija, kada ili je već ugrabio. Braća su šutala, ne odgovarajuć nlšta. Zaptija ih u lance svežc. pa ih potjera pred sobom. Kad su naišll kroz čaršiju, u jednu ih Je ruku bilo stid, a u drugu opet, što ne znaju, zašto idu i kud ih tjera. — Mi učismo brate, — toliko i toliko godina, — a opet idemo svezani, sad pokažimo svoje znanjei... — reče Ebu-Alija. Prouče ponešto obojica, i odmah ih nestade s toga mjesta, Izgubiše se, — odoše zrakom kao ptice na laganim krilima! Ebu-Hasan pade u grad Šant (Damask), a Ebu-Alija u Bagdad, i tamo se odmah kod nekog ekmeščije (kuliara) najmi. — Petkom bi izlazio u mahale t. j. išao bi curanta, i to samo: carevoj kćeri; i zaljubili se kao nikakova dva druga roba na zemljii... Jedno bi drugom, da mogu dušu dali. Nije prošio puno vrcmena, za to car saznade i pokupi medžlis (vijećc); te Im iskaže sve, što je na stvari. — Mi ti zato pornoći ništa ne možemo, već ako ti ne pomogne EbuHasan iz Šama; vele: da Je dobar i pametan aliin (naučenjak) — odvrati medžlis. Čim Je za to car čuo: odmah tatara pošalje po njega.

Papinski prijedlog za mir. Odgovor na papitiu notit. (Narotiii brzojav „BeogradsLili Ko\i;.a'), Buđimpcšta, 20. avgusta. ,,Az E s t“ iavlja iz Beča: U ovdaŠtijim mjerodavnirn krugovima pyvoljno je primljena papina nota. isto tako i u njemačkim. Na sastavu odgovora radi se ti sporazunvi sa saveztticima. Njentačka štampa o papiuoj mirovttol noti. Kb. Berlin, 20. avgusta. U razmatranju papinske mirovne note veli „Germania“, nadovezujući ro svoje razmatranje na pobjedonosnu obranbenu veliku bitku u Fiandriji, ovako: Neprijatelj ne će nikad postići cilj, da nas protiv naše volje istisne iz osvojenih oblasti. Ako hoće to zemijište da povrati, onđa ne će moći to da postigne prolijcvanjem krvi, već santo slupanjem na stazu mira, na koju je baš sad sveti otac uputio opet osobKim nagiaskom ratujuće stranke. Mi sino uvjereni, da naša nova sjajna pobjeda predstavlja u tom smislu najbolju potporu vatikanskog prijedloga, koju može čovjek sebi da zamisii. ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ veli • Ako prijediog papin nadje kod ostalih ratujućih sila prijein, koji bi nas pribiižio ostvarenju svjetske ravnoteže, onda će on značiti veliki poklon la čovječanstvo. — „Morgenpost 11 piše: Mi ne vidimo razlog, zbog kojega bi trebali da odbijemo posrednički nrijedlog papin, pa i za neprijateije ne vidimo pametan raziog za odbijanje. ,,B e r 1 i n e r N e u e s t e N a c h r i c hten“ ovako sude: Uzaludno i nemoguće, eto to je naš odgovor! ,,K r e u z z e i t u n g“ veli medju ostalim i ovo: Izjava „Kolnische Volkszeitung“-a. da papa ne radi kao giava katoličke crkve, već kao najneutralniji suveren, ne nalazi potporu u uvodniin rijećima papinske note. Kad se papa šta više označava kao otac sviju i kad se poziva na predato mu od Hris.a najviše duhovno dos ojanstvo, onda moraju pripadnici evangeličke crkve protiv toga da ulože protest. — „Tagliche Rundschau“ primjećuje: Svagda će nam Benedikt XV. biti iniliji posrednik, nego što nam je to ikad bio Wilson. Izvjesno su tnu i ruka i srce u njegovoj volji i želji čisti, all baš zato može po nas biti opasno, ako papa prilivati sad djelo, koje je iskiizio iz nečis ih ruku Wilsonoviit. — „V o rw ži r t s“ se nada, da če se preko Rima naći put za Stockholm. Kad se Benedikt XV. pušta na polje prijedloga, onda za nas ne može biti govora o nečistoj savjesti.

Drugog petka dodje Ebu-Alija carevoj kćeri, i zastane je na šadrvanu (česini) gdje toči vodu; a ona čim ga }e ugledala pruži ntu kitu cvijeća, koju on ijubazno printi, neznavši Jadnik, kakova ga sudbina čekai... čim cvijeće Ebu-Alija primirisao, pao je na zemlju mrtav!... Car i Ebu-Hasan dodju k mrtvacu, da vide ko je, kad — eknieščijiit momak (Ebu-Alija). Ebu-Hasan spoznao }e svog brata i jedna tnu suza s desnog oka poteče. Duga boravka tu kod cara nije činio, već prija na čas otišao u Šatit. Odmah iza tog dogadjaja dodje mu pisnto od rodjaka, da mu ie i otac preminuo sv‘jet. Dugo i dugo je živio Ebu-Hasan iza toga 1 najpotlje dobije groznicu, koja ga je u postelju bacila. — Ja ću noćas umrijeti! — reče Ebtt-Hasan svom talibu (djaku), kojeg je podučavao — pa bi li ti opet bilo drago, da ja oživint? — Bi, dragi efendija! — reče talib. — E pa dobro sinko! — nastavi Ebu-Hasan. — Kad ia umrem, iznijećeš me na avliju, pa ćeš me topuzom razgrnuti, da budneni najsitniji prah; te ćeš me onda ovom prvom vodom politi i džamom (staklonA pokriti, a drugo ćeš jutro s ovom vodom, a treće s ovom, pa ću ja oživitl!... — Na to ja sve pristajem! — reče talib. Onu je noć preminuo Ebu-Hasan, I a ovaj ga je talib iznlo na Avliju i to-