Beogradske novine

Broj m

Petak

31. avgusia 1917,

Nov cjenovnik najviših cljena n Beogradu. U svrhri snabdjevanja životnim nainirnicama gradjanskog stanovništva u Beogradu po umjerenoj cijeni, gradjanski povjcrenik pri opštiui grada Beograda, propisao je slijedeće cjenovnike kako za prodaju živomih namirnicama na svima trgovima u Beogradu, t*ako i za prodaju istih po radnjama za prodaju životnili namirnica. Tako:

Cljene za prodaju na trgovima

po radnjama

Kgr. Pasulj

4.50

5.40 K

„ Boranija

2.—

2.20 „

„ Šargarepa

(mrkva)

1.40

1.60 „

Zelen za supu,

vez 0.20—40

0.24-48

Kgr. Ren

0.80

0.96 „

„ Keleraba

1.40

1.60 „

„ Cvekla

0.60

0.70 „

„ Krompir

1.40

»»

1.60 „

„ Crni luk

1.—

s»

1.20 „

„ Bijeli luk

4.—

»»

4.80 „

„ Kelj

0.70

084 „

„ Kupus u listu

0.70

»»

0.84 „

„ Kupus u

glavicama

1.—

1.20 „

„ Loboda

0.60

0.70 „

„ Krastavci

0.30

0.36 „

„ Tikvice

0.20

0.24 „

„ Paradajs

0.44

*»

0.50 „

„ Plavi patli-

džani

0.80

•)

0.96 „

„ Paprika

obična

mesečarka

2.-

»»

2.40 „

„ Paprika tur-

šijara i ljuta

0.40

0.48 „

Paprika

babira

0.60

0.70 „

„ Dinje

0.60

»9

O.70 „

„ Lubenice

0.50

J»

0.60 „

„ Jabukc sitne

0.50

0.60 „

„ Jabttke

krupne

0.80

»9

L »

„ Kruške siine

1.—

»»

1.20 „

„ Kruške

krupne

1.20

»9

1.4-4 „

„ Šljivc

0.60

»»

0.70 .,

„ Groždje

2.—

2.40 „

„ Putcr

(maslac)

J6.—

1!»

„ Kajmak

16.—

18.— „

„ Mastan sir

9.—

»»

10.— „

„ Post'an sir

6.—

5 J

* • * »9

Jaja komad

0.25

Guska komad

18.—

Ćitrka komad

25.—

Pijetao komad

8.—

Kokoška komad

7.—

Pilići komađ

5.—

Plovke koinad

10.—

O-vaj cjenovnik važi o đ s u t r a 1. septembra do đalje naredbe. Koncerat budimpeštanskih iilharinoničara. Predprodaja karata za filharmoničui koncerat orkes'ra kralj. ugar. operc u Biidimpešti, započinje sutra 1. septembra u 9 sati prije podne u uredu ctapne mjesne menaže na Terazijania. PSovidba izmedjtt Zemtina i Ot'šave. Za putnike vojničkog i gradianskog reda, koji putuju iz Zemuna za Oršavu, važi od 1. avgusta ovaj propi-s: putničke karte moraju se uzeti u beogradskoi parobrodskoj stanici (Douja uiica). Podvozuina se mora platiti u krunskoj vrijeduosti. Vojua lica van službe, brodarski službeuici, državni činovnici četvoruog save: . i članovi njihovih porodica pla* ćaju polovinu podvoznino ako se dovoljno legitimišu, tako isto djoca ispod 10 godina. Svaki pntnik može ponijeii sobom besplatno 25 kgr. prtijaga. Podvozne karte se mogu dobiti svakog radnog dana od 1—6 sati poslije pođne, praznikom od 11—12 sati prije podne. Brodarski saobraćaj Sabac Smederevo. „Prvo c. k. dunavsko parobrodsko društvo" uredilo jo plovidbu za prenos putnika i robe izmedju Sapca—UmkeObrenovca—Beogiaia—Grockc— S . eic« reva ovako: Polazak iz Smedereva u!orkom l petkom u 8 sati iz jutra, dolazak ti Beograd u 12 sati u podne. Polazak iz Sapca za Beograd četvrtkom i ne.djeljom u 7 i po sati iz jutra. Dolazak u Beograđ u 12 i po sati poslije podue. Polazak za Smederevo u 3 sata posiije podne. Poneđjeljkom o'dmor broda u Smeđerevu.

Vijesti iz unutrašnjosti. Hramoviia slava. 19. o. mj. proslavijena je uz vcllko učestvovanje naroda hramovna slava crkvc u Zabarima. LJekovito kupatiio Mataruga. Ovo se ljekovito kupatilo svakoga dana sve to više posjećnje. Novi gosti jedva nalaze konaka, tako je sve popunjeno. U Matarugu srižii gosti iz svih krajeva Srbije, najviše iz Kralje-

va, Užica i Beograda. Tako je u Matarugi oživjela i trgovina, koja jc tako živa, da čovjek gojovo zaboravlja, da se nalazi u teškom ratnorn vrenienu. Nogonietna utakmica u Kragujevcii. 26. avgusta održala se u Kragujevcu interesantna nogometna utakmica, koja je priredjena u korist dobroivornih institucija. Posjet je bio vrlo velik kako od strane časništva i vojništva, tako i ođ strane gradjanstva. Unišlo je 786 kruna čistog prihoda. Trgovina sa srpskim banknotama. Kod oružničkog zapovjedništva u Radjevu prijavio je ondašnji stanovnik Aksentije Naumović, da je u ubskom sraztt neki jevrejin kupovao srpske banke od 10 dinara po 11 kruna komad, dia ih kod švajcarske banke izmijeni za zlato. Onda se taj jevrejin povratio opet ir Srbiju, gdje je izmijenjeni zlatni novac prodavao po 60 do 70 kruna polovicu napoieondora. Ukradjena krava — zbog kože. IzMionicc nam javijaju: Počerkom avgusta nkraii su nepoznati zločinci seljaku Miljenku Stojkoviću jeduu kravu. Nckoliko dana docnijc nai djena je ta krava oderana u obližnjoj šumi. Ziikovci su dakle tu kravu ukrali jedino zbog njene kože, zatukli je i oderali, a meso bacili. Nadjeno meso bilo je već iskvareno. Za zločincima jc povedena potraga, lcoja još za sađa nije đovela do rezultata. Krali košnice. Javljaju nam iz N o v o g P a z a ra, da su u mjestu Grobnici, opšiina Stranjani, 33-godišnji Šerii Kostrba i 40-godišnji Šarko Sparkić u noći od 8. lia 9. avgusta ukrali Milošu Lazoviću dvije košnicc. Kradljivci su prijavljeni sudu.

Kroz Albaniju do Krfa. PATNJE SRPSKIH iZBJEGLiCA ZIMI GODINE 1915. (iz kujige Ljubiše Valića „Đoživljaji naređnika Milad:na“.) (Nastavak). Iznenadi mc više niene lavež pa; sa. Okretoh se i pogleđah ua više. ; Uglcdah neku crnu masu i svetlost. i Kuća! U ovoj pustinji! Podjoh prema kući gazeći sve dublji stteg i padajući preko uekih jendeka i tupa. Kad pridjoh sasvim blizu, videh da je to kula arnautska od kamena sazidaua. Ali iz nje ru'je dolazila svetlost. Svetlost ,ie bila u zgradi, pozadi, iz koje se ćuo srpski razgovor. Udjoh kroz otvorenu kapiju i smotrih uza samu kulu žensku priliku. Nazvali joj Boga, ali ona oćuia. Prodjem pored nje i zakucam na vrata zgrađe, iz koje jo đolazila svetlost i razgovor. Vrata se lagano i pažljivo otvoriše i ja viđeli poznato Iice. Beše to M i 1 i j a posilni ,,č i k a A ć i m a“. Ou kad mc poznade otvori vrata i ja udjoh. U odžaku gori vatrn. Oko nje sakupljeni nekoliko ljudi, medju njima Aćim pukovnik. Uza zid prostrto malo slame. kao neka postelja, za noćas. Pukovnik mc pogleda, pa me upira: ,,Od kuda ti ovde, Miladine'?" Ja mu ispričah, kako se odvojili od naše komore, te podjoh da viđim gdc če mo noćiti, kako sam našao i ostavio majora Acu, kako sam smestio i ostavio naše od.elenjc dole u reci, pa poŠao da tražim granja, pa naišao ovamo. — Ostani ovde pod ltrovom, opet boljc ncgo pod vedrim nebom! reče pukovnik grejuei noge, sa kojiii behu skinute čizme. U tome oštra lupa posta još jača, a uz nju ženski glas. ,,0:vorite, tako vain Boga, d e t c ć c m i u in r e t i o d ziine!“ Potrčasmo troje eetvoro da otvorimo. Milija beše već otvorio i unutra udje ženska prilika sa dctctom na rukama. N'e govoreć ništa, ne nazvav ni Boga, ona naglo pridjc vatri i tepajući poče vazvijati dete: „Zlato maniino! Zima ti jc. Sad će tc majka zagrejati. Pogledaj me, lepo rnoje, da vidim tvoje okice!...“ Pridjoh da joj pomognem razviti detc, ali se stresoli kad je videli: To beše žena majora Ljube! Uhvatih dete za ruku. Ruka beše ladna: dete jc počclo da umire od zime. — Milija! — dreknuh — brže sncga!... — i počeh sa detcta skiđati ouelo i krpe, kojima beše uvijeno. MiJija donese suega, tc počesmo trljati i ruke i nogc i vrat i grudi. Zena kleči, pa kao luda glcda nas razrogačenim očima. Svi ćute i kao da su prestali da dišu, te čekaju šta će mo ni učiniti. Posle desetak minuta dctc poče dolaziti sebi. Milija, koji mi pomagaše, kad vidc da se dete miče, on duboko tizdanu i trljajući dalje, počeše mu suze

BEOGRADSKE NOVINE kapati po belim slabačkim rukama detinjim. Dete lagano otvorl oči, pa kao posle dugog teškog sna, poče nas redom posmatrati. Pogled mu se ustavi na majci i ono podiže jednu ruku premi njoj i tiho reče: „Mama!“ „Cedo mamino!“ vris.tn žena i poče da grca od plača. Ona je tek sad uvidela u kolikoj je opasnosti bilo dete. Utoplismo dete i dadosmo joj nialo čaja. Cika Aćim, okrenut od nas, tražio je nešto po svojoj torbi. Po đrhtanju njegovih širokih pleća, poznao sam da plače. Kada sc inalo umiri, on se okreie i pruži detetu tablicu čokolade. To mu je sinčič, koga je sa ženom os.avio u Prizrenu, dao na put. A čika Aćim, videći tugu i tcret ove majke, litedc da dete-tu učini radost i dade niu ono, što niu je u njegovoj nnovini bilo najskupocenije. Namesiismo i jnajku i dete kraj vatre da spavaju. Žena mnorna i ozebia zaspa vrlo brzo, a mi u razgovoru dokonasmo da je poveclemo u našoj koloni i da o njoj vodimo brigu, pa im u razgovoru rekoh ko jc i zamolih da joj na putu niko ne govori o smrti njenog muža. Umor nas poee savladjivati, te jedan po jedau zaspasmo teškim, dubokim snom. Već pred samu zoru krenusmo đalje. Ciča zima stegla, pa bode po licu i rukama. Mi žurimo, koliko to uzana strma staza dopušta, samo da se zagrejemo. S v a k o g a č a s a n a i I azimo n a mrtvog k o n j a ili vo1 a. Stvari bačenc -sa staze, ostaju ue dirnute, jer za nikoga neniaju vrednosti. Na savijutku, gde se staza ma!o proširila, naidjosmo na grupu zarobijenika. Četvorica njih zgrčili se da im bude toplije i da tako provedu noć. Pomislismo da spavaju, te ili zovnusmo, ali kako oni ostadoše mirni, mi ih bolje zagleđasmo. N a s 1 o n j e n i j e d a n n a d r u g o g, r u k c nvnč e n e u d ž e p o v e i n e d r a, o n i s p a v a h u v e č i t i m s n o m. Pokret kolonc nije zastao nl za časak. Mi, koji se zabavismo gledajući u mrtve zarobljenikc, požurismo da stjgnemo naša odelenja. Kada se razdanilo, ;šlo sc brže. Siaza gotovo ravna, jer ide samom kosom, pa i konji i ljudi grabc, da što više odmaknu.iiNa iedan put, čeio koIone stadc. Podjosuao nas nekolicina napred, da vidinno pa je. Popreko na stazi ležao je m r t a v v o j n i k, malo zavejan snegom i pokriven injem izgiedaše kao da je pokriven belim pokrovom. Konji nikako neće da naiđju niti da predju preko njega. Vojnici se muČe da ga uklonc sa staze, ali on kao đa je srastao sa zcmljom. Svi stoje u uedoumici šta da čiue. Neinamo alata, kojim bi mogli, kao kamen snibznuti. sneg i ii.', obkopani, pa ga dići'Šk ,((Vgu mesta i skloniti u stranu. Vide'vs) nema drttgog izlaza, rekolt: — Položite na njega. malo granja, pa zatrpajte snegom, p a p r e k' o n j cga kreći naprcd! Učiniše kao što rekoh, pa prekrstiv se, vojnici povcdoše konjc. Kolona je išla preko jedne male uzvišicc spotičući se, a neznajući da je to grob jcdnog od njihovih drugova. (Nastaviće se).

Poslijednje brzojavne vijesti.

Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 30. avgusta, Zapadno bojište: Front priiestolonasljednika R u pprechta bavarskog: Borbcna djelatnost u Flanđriji bila jc i jučer ograničena na jaku topničku vatru u nekojim odsjecima sjevero-istočtio i istočno od Y p e r n a. Rano ujutro prcduzeli su Englezi jak napad sjevero-istočno od W i e 1 1 j e, koji je siomijein sa velikirn neprijateljskim gubitcima u topničkoj vatri i borbi na nož. Front njemačkog prijcstclonasljednika: Na C li e m i n d e s D a m e s nije uspjclo višc francuskili izvidničkih prcpada jugo-istočno od černy-a. Prcd V e r d u n o m razvila se uvcče topnička vatra do veće žestine. Osim izvidničkilt čarki nijc bilo veće borbene djclatnosti. Front vojvođe Albrechva .vvurttemberškog: Francuska vatra protiv T h i a ucourta uzvraćena le ponovno bombardovanjem Noviant-au-prcs-a,

Istočno bojište; Front maršala princa teopolda bavarskog: Kod D v i n s k a I S m o r g o ti a pojačala se znatno topnička djelatnost. I jugo-zapadno od L u c k a, kod T a rnopola i na Zbruczu bilo je rusko topništvo djelatnije nego obično. Vojna fronfa maršala nadvojvodo Josipa: Južno od T i r g u 1-0 c n a odbijeni su rumunjski napadaji protiv našib položaja. Front maršala pl. Mackensena: Uspjeh od 28. avgusla u bojevima sjeverozapadno o'đ Focsana je jučcr proširen. Snažnim napadom viije'dnih borbenih čeLi izbačen je neprijatelj, koji se živo branio, iz Iresti-a i potisnut jo preko visina sjeverno od sela prema susitskoj dolini. Osobito so odlikovao puk sastavljen od Slezana i Saksonaca. Zarobljeno je oko 300 neprijateljskih vojnika, a zaplijenjene mnoge mašinske puškc i letilice. Jaki napadaji bez obzira na ijudski materijal protiv od nas osvojcnih položaja sjevcro-istočno i istočno od Muncelula ostali su bez uspjeha i bez ulicaja na nas naj alni pokret zapadno o'd Susite. Na Seretu i donjcm Dunavu pojačala se borbena djclatnost. Maćedonsko bojišBri Trajala je i đalje pojačat a topnička djelatnost, osobito jugo-istočno od Dojranskog jezcra. Kođ Huma l A1čaka preduzeli su Bugari uspješna kr« starenja, kojom prilikom je unišieno i zarobijeno više francuskih straža. Pro« tjerano je vatrom nekoiiko neprijateljslcih satnija, koje su napađale. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Pred odlučnirn danima u Finskoj, (Naročiti brzojav „Beogradskib Novii.a“). Stockliolm, 30. avgusta. ; .R u s k a j a V o I j a“ javlja, da se finski sabor i protiv zabrane mske vlade sastao. U Finsku su isposlana jaka odjelenja konjice sa oklopljenim automobilima. Japan ne će slati vojsku u Evropu. (Naročili brzojav „Beogradskih Novina") Bern, 30. avgusta. ,,N e w-Y ork Herald“ javlja iz T o k i a: Ministarski savjet objavljuje zvaničuu notu, prema kojoj j a p a n s k a v 1 a d a d e m e n t u j c v i j e s t, d a k a n i p o s 1 a t i v o j s k u u E v r o p u.

toične ofilove. OBJAVA. Dozvola poštanskog saobraćaja izmedju ratnih zarohl jenika kodvojskeupoljui stanovnika o k u p i r a n i h o bl a s t i, Za poštanski saobraćaj tamošnjeg stanovništva s rafnim zarobljenicima u monarliiji i kod vojske u polja važe u buduće ove o'đredbe: 1. Poštanski saobraćaj dozvoljen ]e izmcdju stanovnika vojne glavne gubernijo Lublina i ruskih ratnih zarobljenika, izmedju stauovnika vojne glavr.e gubernije Beograd i srpsldli ratmb zarobljenika i izmedju stanovnika vojtie glavne gubernije Cetinje i crnogorskih ratnih zarboljenika, Za šiljanje od stranc stanovništva; pripuštaju se: a) obična pisma i poštansk'e clopisne karte, i») poštanske uputnice đo najviše 500 kruna, c) paketi bez oznake vrijednosti u ukUpnoj težini do 5 kilograma. Dalje je dozvoljeno stanovnicima c. i k. okupacionog opsega Srbije predaja običnih pistuna i poštanskib paketa, kao i paketa u ukupnoj težini do 5 Idlograma za srpske ratne zarobljeniko u Njcmačkoj. Svc ie pošiljke oslobođjene su od poštarine. T. i’ošiljkc moraju liiti snabdjevene što tačnijom odresom. A'drese poši’jaka, upućenili ratnim zarobJjenicima pri vojsci u polju mora biti snabdjevena navo* dima, normiranhn s Qu. No. 85.469. Po* šiljke ratnim zarobljenicima u monarhiji ti'eba da su oznaćene mjcstom njiliovog opredjelenja sa navodom dotičnog ratuozarobljeničkog logora. Sve pošiljkc treba dalje da su dcsfio jznad ađi'ese snabđjevene primjedbom; „Kriegsgefangcncnscndung gebftiircn« frei“ (ratno-zarobljenička pošiljka bez da!žbine), Ova primjedba može biti ispisana ili ođštampana. Kod poštanskih uputnica mećc ge ta

Strana 3. primjedba na 'desni ođsjek, kod poštanskih paketa na samu pošiljku i na đesni ođsjek poštanske sprovo'dne ađrese, Osim adrese primaoca t cba pošiljač da nave'de i svoje sopstveno irae i prezimo kao i svoju bližu adresu, i to: kod pisma na pole'đjini zavoja, kod poštanskih dopisnih karata na lijevoj pve'dnjoj strani, kod pošlanskih uputnica na prednjoj strani lijevog odsječka, a kod poštanskili paketa na samoj pošiljci i na lijevom odsječku poštanskc sprovo'dnc adrcse. 3. Pisma i poštanske đopisne karle moraju biti čitko napisane. Dužina pisma ne smije obuhvatali više od čeliri oktavne strane (do 60 tedaka). Pisnu se m a ;ju otvorena predavati. 4. Na odsječcima poštanskih uputnica no smije biti nikakvili pismcniii saopštenja. 5. Poštanski paketi smiju da sa’drže samo odijelo, rublje, 'druge predmete za upotrebu i jestiva, koja ne pođlcžo lako kvaru (konzerve, kakao, marmelađe, čokoladu, 'dvopek i tome sličnoj. Ako predmeti za odašiljanje podleže zahrani izvoza, onda je potrebna naročita ’dozvola za izvoz. Nije dozvoijeno, da se pošiljct priključuju pismena saopštenja. Isto se tako no smijn pismena saopš.enja stavlja.fi na ođsječak poštanske sprovodntj adrese. Poštanski uredi za odaši janje pošiljke ovlašteni su, da po potrcbi traže otvaranje paketa radi konstato\ aija njihove sadržine. Ođnosno zavoja i zatvaranja \a:b isti propisi kao i za pakcte poljske pošte. Cjelishodno je staviti u pošiljku iznutrai odozgo jednu cedulju s tačnim p.opisont spoijne adrese paketa, da bi se pošiljka mogla predati aidresantu i u slučaju ako se spoljna adresa izgubi. Pakeii za ratne zarohijenike ne podleže carini. Otprav* ljanje paketa ide na rizik pošiljača. C. i k. vojno vrhovno zapovjcdništvo, OBJAVA. Sredinom jula t. g. otvorilo je Dunavsko parobrodsko društvo osobni i teretni promet zavojnička i gradjanska lica izmedju stanica Sabac—Zabrež—Umka —Beograd—Grocka—Smederevo. Time je udovoljeno potrebi, koja je postojala obzirom na osobni i teretni promet Promet se vrši, za sada kako slijedl: a) N i z v o d u. Iz Sapca svake nedjelje i četvrtka u 7 sati 30 minuta prije podne. U Beograd svake nedjelje i četvrtka u 12 sati 30 minuta poslije podne. Iz Beograda svake nedjelje i Četvrtka u 3 sata poslije podne. U Smederevo svake nedjeije i če* tvrtka u 6 sati poslije podne. b) U z v o d u. Iz Smedereva svakoga utorka i petka u 8 sati prije podne. U Beograd svakoga utorka i petka u 12 sati o podne. Iz Beograda svake srijede i subote u 7 sati 30 minuta prije podne. U Sabac svake srijeđe i subote u 2 sata 30 minuta poslije podne. U Beogradu, 24. avgusta 1917. C. i k. okružno zapovjedništvo Beograd-grad. OBJAVA. Svi vlasuici: govctia, konja, mula, bikova, svinja, ovaca i koza upozoravajvi so na odnoseću se objavu u „Beogradskim Novinama“ od 19. avgusta 1917« koja so tiče prebrojavauja stoke. Prebrojavanjo stoke završava ss 30. avgusta o. g. do koga roka svi vlasnici stoke ima« ju svakodnevuo od 7—11 sati pr.'je podlio svoju stoku dovesti i to oaiim redom’, koji je označen u gornjoj objavi. Izostanak od prijave kazniće se sa K 1000 iji 3 mjeseca zatvora pored oduzimanja sloke.

EKSPOZITURA PEŠTAHSHE-UGARSKE KOMERGIALNE BANKE u Beograđu — Knez Hlhojlova br. 50. apecijalno odjelenfe »a šiljanje novaca ratnim zarobljenldma I Interniranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna. e i 9