Beogradske novine

Straga 2. više zaoštreni položaj poslije pada Rige ne znači još opasnost za Petrograd, jer Nijeraci zbog rdjavog vreraena, koje će uskoro nastnpiti, i velike udaljenosti od fronta do prijestonice, ne će raoći dospjeti do Petrograda. Objava o evakuaciji, koju je po naredbi privreniene vladc objavio ministar pošta, izrično naglašuje. da se povod raspravljanja tog pitamja nalazi jedino u teškoćama sa životuira tiarairnicaina. L'blaživanje značcnia zauzeća Rige. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina ) Rotterdam, 12. septembra. U svorae članka o padu Rige dolazi ,,N e w s t a t e s m a n“ do zaključka, da je to više politički ncgo li vojnički dogadjaj, komc pripada isti značaj, kao i ratovauju n Ruraunjskoj. Upravni državnici sporazuranili sila nc treba da se strašc od ove t e š k e č i n j e n i c'e. I bez Rusije sc rat raora produžiti. Sporazuinnira silama Rusija nije donijela one koristi, koje su se očekivale. U Rusiju se slao ratni ntaterijal svilt vrsta, neprcglcdne količine životnih namirnica, brodovi, strojevi i željeznički raaterijal, a za sve to nijc sc dobiia vrijednost koja odgovara. I)a se taj za Rusiju učinjeni ogromni rad upotrijebio na drugitn frontoviraa, postigli bi se daleko veći uspjesi. Japanska pouioć. (Naroeiti brzojav „BeograUskih Novina") Bern, 12. sepleinbra. Listovi javljaju iz Riraa: „Agenc i a America n a“ saznaje iz Sautiago de Cliiie, đa sn japanske vlasti na araeričkoin kopnu dobile narcđbu, koja sc tiče prcdstojećeg poziva svih japanskili vojnib obveznilta, koji u Americi živc. Cilska štampa donosi ovu vijest ti vezi s odlukora Japana, da Rusiji pritekue u poraoć. Čilski lištovi prunjećuju, da broj Japauaca koji ti Americi žive, iznosi prcko jctlan iuilijuii.

Nova potapljanja, Kb. Berlin, 12. septembra. NVolffov urcd javlja: Na sjcveruom bojnoiu poprištu potopile su ujemačke podmornico ponovo 7 parnili brodova i 2 jedrcnjaka sa 25.000 1 brutto registrovanili tona. Medju ovi- | nia su bila 2 velika oružana i jedan j engleski trausportni pavni brod. Oba iedrenjaka bila su natovareua gradjora za rudokopc i sodom. Načeluik ađtniralskog siožora uiornaricc.

Kriza u francuskom ministarstvu. Kb. Paris, 12. scptembra. Havas javlja: Painlcve je vratio r.redsjedniltu niisiju za sastav kabineta, jer nije bio u staniu d.t sastavi lninistarstvo narodnog iedinstva.

Pokret za mir. [zgledi za konferenciju u Stockiioiiuu, Kb. Amsterdain, 12. scplerabra. i Troelstra uvjerava naročitog iz- j vjestitelja „11 a n d c 1 s h 1 a d“-n, da I sii izgledi za lnedjunarodnu socijallsiiekii niirovnu konierencijti povoljniji, nego ikada prijc. Svc veća žclja tt E n g 1 e s k o j i Francus k o j z a in i r dobar je predznak, da ec se konfcretteija sastati. Kad je Ribot otkazao izdavanjc putnih isprava za konfereneiju, došlo je do izjava u razniiu franeuskiin divizijama i čuli su se pokliči: ,,U Stoekhohn“.

Cetvrtak - — Papinski prijedlog za mir. Katolički socijalisti i papinska nota. Kb. Haag, 12. seiitenibra. Muogobrojno posjceen mirovni skup Ifatolieke socijalističke akcije donio je odluku, kojoin se papi izriče blagođarnost za inicijativu da posredujc medju zaraćenim narodiraa. U odluci se daje izraza raišljenju, da će katolici cijeiog svijeta potpomoei težnje svetoga oca.

Borbe na zapadu. Ogromni englcski gubici. (Naročiti hrzojav „Beogradskiii Novina") Berlin, 12. septcmbra, \Volflov urc'd javlja: Eng’eski i američki letački časnici, koji su 17. o. m. n vazdušnoj Jjorhi oboreni, pričaju lcao i ostali cngleski zarobljenici o ogromnim gubicima, koje su pretrpili u flandrijskoj ofenzivi. Naročito jc njemačka topnička valra, prijo jurišntih dana, uprnvo strahovito sve obarala. Eti« gleska pješadija, prilikom svoga nastupanja pretna Poelchapellu, mnogo je st atlala i od svog vlastitog topništva, jer ona uije ilovoljno vatru u daljinu liacala. Američaui su izjavili, da je opšte vodstvo, kao uvijek, već u samom počctku izuevjoravalo. jN’iko nije mogao računali s tako. brzim i sjajno izvedenim njemačkim protivnapa'dajem. Mjesto da sc s tim računalo, na eugleskoj strani se mislilo saino: kakvo će biti vrijcntc.

Njemačka. Niemaeki poslanici ita fi'ontu. Kb. Berlin, 12. septerabra. W o 1 f f o v u r e d javlj t: Na po- I ziv vriiovne vojite uprave polaze danas dvije grnpe od 28 poslanika ua istočno bojište. U četvrtak i pctak počiće drtiga grupa na zapadno bojište. Put će trajati osain daiia. U njenni učestvuje predisjedništvo Reiclistaga i poslanici svih stranaka.

Grčka. Greki kraii u jarniu Venizelosa. (Naročtti brzojav „Beogradskih Novina“) Ženeva, 12. scpterabrh. Privatna Huvasova vijcst javIja iz Atene: fzaslansivti komorc ’je kralj izjavio, d.t ee liarodno prestavnistvo naei u njeiuu uvijek vjernog čuvara ustava i narodnih predanja, a tako isto i vijernog saradnika u svima odhikama, kojitna je svrha ostvarenje narodnilt težnji. List ,,P a t r i s“ veli, da če sc riječi kraljeve prihvatiti sa uzbudjenjera u trenutku, u komc se narod sprema da stupi u veliku, odluenu borbu, od kojo zavisi njcgov opstanak i njegova buditćnost. ,,K a L r i“ uiisli, da rijeei kraljeve dajtt jarastvo za budućnost i dokazuju, da sc poukc prošlosti nisu zaboraviic,

Najnovije brzojavne vijesti. Ukrajiuski poslanici kod grofa Czernina. Kl). Beč, 12. septembia. Juče su ko'd ministra spoljnilt )jOslova grofa Czernina l>ili. poslanici Pe»rusievicz. 'dr. Trilevski i dr. Evgenijo Levilzki, 'da mu, po naredbi ukrajinskog poliličkog zastupništva, pcćlncsu svoje želje o zaposje'dnutim ukrajinskint oblastima. Poslanici su protestovali proiiv tnga, 'da se posdepčuim rijcšavan.'cm poljskog pitanja mg na koji način dirne ti ukrajinsku nacfjonalnu oblast. Minislar je primio izjavu poslauika na zua ijo.

BEOGRADSKE NOVINE Princ Leopold bavarskl za Htavske gradove, opštiue 1 crkve. Kb. Beč, 12. septembra. Kako ,,Bialystoker Korrespond e n z“ spznaje, glaVni je zapovjeđnik na istoku, prino LeopoM bavarski, na pre'dlog i posredovanjem načelnika uptavo u Litavskoj, slavio na raspoloženje knezu Isonburg-Biersteinu svotu o'd ma. raka 300.000. Ova ćo se svota preko litavskog islredišnog odbora u Vilni uputiLi potrebnim gradovima, ©pštinama i crkvama u Litavskoj. Bolest bugarske kraljice. Kb. Sofija, 12. septcmbra. Kako se javlja, od juče se siaujo zdravlja kraljice Eleonore ozbiljno pogoršalo. Uslije'd popuštanja fizičko snage srco sumnjivo malaksava, što možo 'doycsti 'do vrlo feškib •komplikacija. Eksplozija državnog arsenala u Philadelphiji. (Naročiti brzojav „Bcogradskili Novina") RoUer'dam, 12. septemhra. Iz Washingtona se javlja, 'da sn prilikorn eksplozije 'državnog arsenala u Pbila'delphiji poginula dva čovjeka, a 30 jo ranjeno. Povo'd je eksploziji vjerovatno zlonamjerna paljcvii a. Turski ratni plijen. (Naročiti brzojav „Bcogra'Jskih Noviiia") Carigra-d, 12. septembra. Jedan dio ratnog plijena, koji su turske čctc zadobile u Galiciji, većim dijeloin raašinskib pušaka i pušaka. prenijet je ovamo i smješicn u vojui nmzej. Talijansko iminicijono smestište odletilo u razduh. (Naročiti brzoiav „Bcosradskih Novina") Lugano, 12. septcmbra. „Agencija Stcfani“ javlja iiaknadno, da jc u avgiistu raunieijono smestište u Udini odletilo ti vazdtib. Poginuli su nmogi vojnici i gradjaiii. Američki scnatori u Evropi. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina") Ziiricb, 12. scplerabra. ,,D a i 1 y N e \v s“ javlja, da će oktobra rajeseca doći u Evropu jedno izaslanstvo atncriekih senatora, da sc lieno uvjeri o položaju stvari u sitorazumnim zeraljama. Američka vlada prcma njeimičkoj Kb. Phiia'delpHia, i’ž'. septembra. Amorički policijški 'agenfi ušli su u prostorije njemačkog jista ,,Tagblatt“ i kako se govori, uhapsili su šest služben'tka. Vla'da javlja, da ćo uskratiti poštanski prcuos listovima, koji izlaze na strattom jezikn.

Riga kao trgovački i industrijski Baltičkc proviuthe j adaju xt najbogatije provincije Rfj^ijij. U pogledu relativno visine poreza na obrt iglavmičnu reutu zauzimaju one prvo mjesto, na čemu itnaju 'da zalivale poglavito Jivlandskom glavnom gradu Rigi, najbogatijcm gra du liusije, čiji berzanski odbor raspolaže kapitalom, koji je ravan ukupnonl kapitalu svijti ostalih gradova Rusije. lliga ima višc zemljišta o'd Berlina, n njezin budžot za godiiut 1013. jznosio jo šest milijuna rubalja, a dttžna je u sravnjenju s Berlinom vrlo rnalo, jer ima preko pola milijuna stanovnika i samo 16 milijuna rubalja duga. S poIja itna Riga izgled modernog cvropskog gra'da s higijenskim i opštekorisnim uredjenjima. Nc samo trgovina i obrt, već i nprava grada bila j'o do prije rata u rukama Nijemaca. U Rigi se svpda osjećao njemački 'duševan život, potkrijepljen gra'dskim pozoiištem, mnogim nje-

13. sepletnbra 1917. mačkim školanta, knjižnicama, mtizejima, arhivima i t. d. U njoj jo proveo Her'der svoje najljepše godine, a Kant u Hartknochu ko'd Rige. _ J Riga je ujedno trgovački i jnđustrijski gnid. Od C68 fabrika baltičkih provincija dolaze 259 na Rigu, koje rade s vclikim kapitalima. Samo fabrika kaIjača pod. zaštitnom markom „Provodnik“ uposltijo oko 20.000 radaika. Od cjelokupnog obrta Rusije 'dolazilo jc 1906. godine 10 i po postotaka na Rigu. Samo izvoz Rige iznosio je 1911. go'dino 187 milijuna rubalja. Bilo da lliga ostarto Rusiji ili đa. so priključi Njemačkoj, ona ćc bez sumnjc poslije rala pro'dužiti da napredujo, naročito ako svoju trgovinu i induslriju upuli više na polrebe poljoprivredr.e, a manjo na jnctalnu industriju, koju je nekad g rof Wille silom naturio. Okolina Rige je u sravnjenju prema broju stanovništva u Njemačkoj slabo nascljei a, lo ćo pružati 'dovoljno prostora za nove naseobine, ako potpa'dne pod Njemačku. Rusija jo privre'dno već digla mke od baltičkih provincija, a Englezi su već otpočcli 'da se tamo privređno, politički i vojnički učvrste. Pobjedonosni će ih pohod njemačke vojske nagnati, da se okanu toga posla i da ga ustupe Nijemcima. Grad i okolica. Dnevnl kalendar. Danas je čctvrtali 13. septembra, poslarom 31. avgusta. — Rimokatollci: Amat b.; pravoslavni: Polaganjc pojasa Bogorod. Casnlčka i činovnlčka kasina otvorena Jc do 12 sati u noći. C. 1 U. vojnlČki dom: Citaonica, s.oba za pisanjc i lgranje, kantina. Otvoreno od 7 satt iz jutra do 9 sati uvcče. Slobodan pristup svakom \ojniku. Bcogradski orfcum (u bašti Hotcl T kova); Početak predstave u S satl uveče. Kinematografl: Vojni lrino uKralja Miiana uiicl br. 56 (Kolosemn): U 6 sati posl. p. pređstava za vojnikc. — C. I kr. gradjanski kino na Tcrazijama br. 27 (Paris): U C sati poslije pođne prcdstava za gradjanstvo. Noćna služba uapotekama: Od 9. do uključivo 15. septembra vršiće noćnu službu u Bcogradu ove apotekc: Kušakovlć, Knežcv Spomcnik 2; Viktorović, Terazije 28; Prcndić, Kralja Alcksandra ulica C4; Stojić, Sarajcvska ulica 70. Paroplovna veza. Iz Beograda za Zcmun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 sati poslije podne. lz Zemuna za Bcograd: 5 30, 6-30, 7-30, 8'30, 9’30, 10’30 i 1T30 prije podnc; 1’30, 2 30, 3’30, 4 - 30, 5’30, C’30 7’30, 8’30 i 9 30 poslije podnc. — Iz Zemuna za Pancsovu: u 1 sat poslljc podne 1 u 8 satl u veče. — Iz P a ncsovc žaZcmun: U 6 sati Jzjutra t u 4 sata poslije podne. — Ladja, koja vozt izmedju Zemuna i Pancsovc i obratno ne pristaje u Bcogradu. — Brodarskl saobraćaj 5 a b a c—S m e d e r e v o. Polazak iz Sapca za Beograd čctvrtkom i ncdjcljom u 8 i po sati izjutra. Dolazak u Beograd u 12 i po sati poslije podnc. Poneđjcijkom odmor broda u Smederevu. B o t a n i čk a b a š t a. Otvorena utorkom, čelvrtkom, ncdjeljom i praznicima. Posjcta bolesnika u bolnlcama: U bolnici „Brčko*: od2—4 sata posiije'podne. U bolnici ,,Briiim“: ođ 9’30—12 saii prije podne i od 2—4 sata poslije podnc. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, čctvrtak i ncdjelju od 1—3 posllje pođnc. Riječno kupatilo na Savi, otvorcno od 6 sati izjutra do 7 satt uvcče. Vojno parnottoplokupatiio u C a r Dušanovoj u 1 i c i. — 1. K upatilou kadama: a) Za vojnc osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslijc podne, a ncdjeijom i prazniclma od 7 sati prije podneđo 12‘/ 2 sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnlm danima od 9 satl prlje podrie do 5 sati poslijc podne, a ncdjeljom 1 praznlclma od 9 sati prlje podne do 12 ! / 2 sat£ u podne. — 2. Parnokupatllo za časniko i njima ravnc čtnovnlke otvoreno jc utorkom, srijcdom, petkom 1 subotom ođ 7 sati prije podne do 5 satl poslijc podne, a neđjeljom i praznicima ođ 7 sati prijc podne do 12'/ 2 sati u podne. — Z a g r adjane muškogpoia otvoreno je parno kupatito ponedjcljkom i četvrtkom (ako u te danc nc pada kakav praznlk) od 9 sati prijc podne do 5 sati poslije poduc. — Časnicirna i njlma ravnim činovnicima stojc

ostavila. Oči stale slubili. Ueslo mora 'da •ligue pogled s veziva, jor joj sc struie inagliti, titiati pre'd očinta i onda itc vitli žice. Omrznuo joj ra'd i đok sjedi na svojem starorn injcslu do prozora, tako j"j je, kao 'da nad njoin neprcshuio jebdi sjekira ili kakav teški bat i malo, po malo se spušta, 'da joj razmrsk.’i glavit. Uesto joj dodje, da razderc ono phitno, 'da potrga žicu i sve, sve sasitni u prah. 8uze joj navru na oči i pcati joj se grče, ali ona inirno veze dalje i niko nc sluti, da se n njenoj bijednoj duši sve lomi i kida. A zašto, zašto svc to? Z i ouo malo krpa, što ima na seln, au ono jnalo lir.Tne, što kroz dan pojede? Zar za to sav trud ' napor. Koja joj otšteta za svu ovu jnuku, što troši njenu ž.ivotnu snagit? Za koga, za što toliki trtfd? 1 često bi se javila tajna, (ajna čežnja, koju si "jg'da nije glasno kaziva’a — čežnja za djetetom: Onda bi barent sve to inialo neku svrhu, a ona nagra'du : a svoj trud, A ovako, sve se gubi u ništa, la čežnja za djeleloin, tako je njome cvladala, da joj jo sree s’a'o tući, kad bi ugledala rnalo dijele. Misao na ,,njega“ sasvim je ne-la'a iz njene pameti. Kad l)i so koji pnt odmarala, zatvorila oči, pa se nasloniki na oslo)i stolico, cla malo ptoiogne lcdja, vidjela bi vnzda istu sliku. ...Ona je žena •— čija, nc zjhi (oit jo včitclj, bilježnik, posjednik — svejedno) — tck kuća im jc jia selu. Pred kućoia jo vrtić puu cvijeća, sama ga je tasadiJa, sama rediliu U dvorišhr kokc*

' dačti kokoši, kroz vrata ođ stajo jirovi1 rila ,,Ruinenka“, a iz svinjca javio ::c I bravčie, a oko nje u sobi stislo se ono njenili sokolića: dvoje, troje, četvoro s\e je'dno drugom do rameua. I svinta je j ona nadjemila ime, zove ih, igra sc I Jijima... — Kako sajir juda — šajute, procljc rukom preko čefaj i oči|u i začas jie ču se ništu do zvuke igle, šlo sc provlači kroz napcto platno. Takn prolazi dan za daiom. Ljelo, jesen, zinta. Opet na'došla jedna zinia. Juatki, ' ladni dani. U nje se nagomilalo veziva i cijela jpa. Božić ide, svak lioće da svoga 'dariva. Ivka već skoro ni nc liježe, samo da svo zadovolji. Badnjak je. Vani praminja snijeg. Spušta se sunu’ak. U dvugoj sobi kiti njena majka bor. Rreko puta tipališe svijetlo. Vidi se, k’ako trčkaju iz sobo u sobu. Rede stol. Netko je unio pun koš slarae, istresao ga po'd stoloiii, a 'dva so mališa baciše na nju, Ivka jc na čas piostala raditf, ta svjšit ćo — ima još samo jc'đan cvijei, Zagle'daJa so pred sebe. Ugodno joj je, toplo. Godi joj odmor. Evo slike! Ba'dnjak je. Ona sc vrze po ku{ hinji, a za njom ntala četa. Kud ona, tud oni. Podvinula je rukave i zadjcla i buko u Ijjesto, a ktnj nje mala Ivkica j mijesi svoj božićni kolač. Za njonim se ledjima dva momčića uhvati’a u košlac. Stoji ih cika i snujoh« Ona so okrenu, đa ih ukori, okrenu se — a u nju zine mrak i gluha lišina... Sve«a j'c nestolo.

Zakašljala je sulto. Na vratima slala njcna majka sa svijećom u ruci i oprcznn, nekud bojažljivo zovnu: •— Kćerco, došla je evo — je si li gotova? Samo lo da svršiš, a onda ćcš se tri dana odmai’ati. — Da, da. Evo. Odmah ću. Kad se drugi đan digla, čisto’ joj ncobično, gdjc ne trcba sjesti uz djor'djev. Prodjo nekoliko puta po sobi, a noge, kao da joj zabomvilo Jioća'i. U glavu joj udarila vraćina, a po svitn žilama nešto sc valjati. Čitavo joj se tijelo uzlmnilo, tc se. morade prihvatiti za ormiaia i pričekati časak, dok se smiri. — To jo krv, pomisli, krv što je tauio, uz onaj prozor uim'la, sle'dila so u mojim žilartfa, a sa'd je evo opet oživjela. Čisto jc lijepo osjcĆala, kako joj krv kola žikuna, Nekoliko datia poslije iegla je u kre« yet. Kašalj ju slomio. (AHežala je nekoliko nedjelja. Dulje nijo smjela« Ona rpa vcziva, što se Ijila nakupila, poruko mttštcrija, k'oje su joj' prijetilo, 'dia će ju ostaviti, ako Oo stanovitog roka no svršj, ■jstjeraše ju iz krcvcta, Izvukla se oual a slajba i tsjcla opet na svvije s'a c mjesto kraj prozora. Ruka joj* 'drhla'a, kad se prihvatila iglc i Uugo je nijc mogla zabosli u plalno. Nekud so posve jzmijenila za ove bolesti. Jče misli više ni o čem, jtc zanaša se nikakvim slikama. Sve ju to, minulo. Nadošla samo ncka žurba i ona gotovo grozničavom brzinom p»ovlači iglu, kano 'da će nekud zakasniti. Gotovo te ne 'dospjeva ni jesti. A kađ joj se zamagli pred ofima, pa bi mo i

rala' na čas preslati, bodc onako na slijepo iglom, a tijelom joj' prolazi nnaz i mićina od muke, što je nekoliko časova uzalud prošlo, što se par ubođa jglorh jzgubilo. ' ' Samo svaki dau u' slanoviti sat, preslane na čas raditi, Kuća joj je hlizu stauice i dva put na 'dan prolaze putnici kraj njena prozora. Osjeća sasvim bcsvijesno kad će proći. Zabode iglu u platno, složi ruke u krilu, pa so zagleda 11 a uJicu. lluke su joj hladne i prozirncj po čitovom tijelu, po žilama ,tte mičo so ni kaplja krvi. ’J'ako joj je, kao da stt joj noga iz le'da, a olegnttlo se i zakoj>alc dul>oko u zemJju, kao korijcnje stoljetna hrasta. „Umrla sam“, pomjsli, „urm’a, a sad ću da glcdam, kako prolazi život. Evo ga!“ Vlalć jc dojurio, Prvi jc vlakovodj'a s kožnatom torbom, On je vaz'da prvi. Žuri kući, k ženi, djeci. A zatim eto) i drugih putnika, Muškarci, žene, iljo n, s prtljagomt i iboz njc. Svi, svi so neku'd žure. Mu, miču 'se. Prolazi život. A tona je cvo mriva i gleda, kako. prolazi kraj njc. Gleđa ga dan za danbm i dugo će ga va'jda glodati... Ka'd se voć r 'poslijednji putuik izgubi njenom oku, ttz'dalmc, pomakne so i zakašlje. Život je prošao. I opel sc no čujc ništa 'do /.vuka igle, što sc naglo provlači kroz napclo platuo.

Broj 251. na volju da se slnžc parnim kupatilom i it danc odredjene za gradjanstvo (ponedjcljkom 1 čctvrtkom). Blagajna se zatvara nidnim danlma u 12*/ a satl, a nedjcljom i praz nicima u 12 sati u podne. Lažni glasovi o Trstu. U prkos ratnim izvješlajima c. i k. glavnog stožera, koji svako'drievno izla/e i koji uvijek tačno i za javnost 'dovoljno opširno opisuju položaj, u Beogra'du se prije neki dan pronio besmisleni glas, da su Talijani zauzeli Trst. Bcz 'ohzira na to, 'da li su ovake glasove namjemo. širili neođgovorni, sumnjivi tipovi ili da li su ili s amo prcpričavala Jakovjcrna licaj b.ez 'dovoljnog vlastiiog suda, vojna glavna gubemija pored drugih prcduzetih mjera 'dala je prilike dvojici ugleđnih bcogra'dskih gradjana, da se na licu rnjesta iz vlastitih opažanja lićno uvjere 0 neosnovanosti toga glasa. Gospo'da Miliajlo Ilić, ministar u penziji (Topličin venac 14) i Miliajlo Stojiljković, trgovac, vratili su fse juče u Bcograd iz Trsta', gdje su probavili jedan dan. Oni će radb pričati istinu o položaju kako u Trstu) 1 oko Trsta, tako i u pozađini sviinai onim Beogradjanima, koji, u mjcato da' pažljivo, čilaju službeue ratne izvjcštaje, slušaju sva moguća i nemogiiea pričanja. I u buduće će vojna glavna gubernija jxued oslalih zakonom propisandt’ mjera protiv onih, koji šire lažne glasove, naći puia i načina, da uvijek ubjedljivo obavijesti gradjanstvo o pravom stanju na ratištu, ako bi se u bu< đuće pojavili slični glasovi. Istorijski kalendar. Na đanašnji dan, 13. septembia 1592. god. umro je na svome zamkuJ Montaigne-u u Pćiigordu francuskii književnik i filozof M i c h c 1 d e M o n* taigne. Montaigne je rodjen 1533. g, Njegov otac, ugledan plemić, dao ga jb temeljno školovati, tako da je Monfaigne’ još kao dijete tačno govorio latinski i! grčki. 1556. god. .Monlaigne dobi uglcdno z\ r anje u Borđeaux-u, gdje jo počeo svoj naučničko-književnički rad, poglavito na teofoškom polju. Povukavši se sa svoga položaja proputovao je Njernačku, Italiju i Švajcarsku. Svoje zanimljive bilješke sa ovoga puta Montaigne nije htio objavljivati. Oni su publikorani u Parisu skoro čitavih 200 godina docnije, 1774. god. Vrativši se 1580. god. sa rečenog pulovanja, povukao sc na svoj rodni zarnak, gdje je napisab svojo najznamenilije djelo čuvene ,,E s s a i s“, prvi predstavnik te vrste' književnosti. I^jegova su djela poglavito moralističke prigođe. Kao filozof Montaigne je bio skeptičar. Njegov je vo> deći princip glasio: „Šta znam ja?.“ (,,Que sais-je?“). U Bordeaux-u i u glavnom mjcstu njegovog rodnog kraja, Perigneux-u podignuti su spomenici Montaigne-u. — 12. septcmbra 1830. god. ro'dila se u đvorcu svoje porodice u Z'dislavicu u Moravskoj pjesnikinja Marija pl. Ebner-Eschenbacli; urnrla jc krajem prošle go'đine u Beču, Požar. Prekjuče se u 5 sati poslije po'dne zapalila livada, koja se nalazi na savskoj obali pre'd c. i k. magazinom koža. Požarnici c. i k. vojno policije stigli su brzo na nijesto požara te int je uspjelo, da vatru u najkraćem vrcmenu uguše, Vatra se bila raširila n,a prostor u 'duljini i širiui od 50 metara. Pažnja Kradjanstvu. O'braća sc pažnja gradjanstvu na današnji oglas o prodaji drva kod Careve-Ćiiprijc. ZoanlCne ommie. OBJAVA. Naredbom vojnog vrliovnog zapovjedništva vojnc upravc br. 3080S ocl 3. aprila 1917. (Zbornik narcdaba vojnc upravc u Srbiji IV. komad) za opšte uvedeno Ijetnje vrijctne godine 1917., svršava 17. septerabra 1917. » jutro u 3 salta naročito računanje vrcinena, utvrdjenog tom naredbom. Preuta torne sc imaju od 17. scptcnibra 1917 u jutro u 3 sata svi satovi udesiti za 60 minuta u n a z a đ. Da bi sc izbjegle sractnje n javnoni saobraćaju, promjcnc i itome slično, dobija 17. sepientbra 1917. u jutro prvi sat izineđjtt 2—3 sata dodak A, a drugi sat od 2—3 sata đodatak B. Udešavanje javnih satova u sratslu ove naredbe, narediče dotičn,n nadležna zapovjediništva. • Beograd, 4. sepitembra 1917. C. i k. vojna glavna gubernija u Srbiji.

EKSPOZITURl PEtTDKSKE-OGlRSKE KOMERGIALNE BANKE u Beogrudu — Knez Hihojlova br. 50. Spedjalno odjelenjc la iiljanje novaca ratnim zarobljenkima i interniranima. Osnovna glavnica i pričuve 232,000.000 kruna. 919