Beogradske novine

Srijeđa

St rana 2 §<a je «a Koledjiiioin. Kerenskij želi da se poka/e velikodu^aii prema KornHcvti. » (KaroCiti brzoiav „Bvogradskili Noviiia'V BudimpeSta, 1S. septcmbra. ,,A z E s t“ javlja \i S t o c k ii o 1in a: Vijesii o tobožnjoj pogibiji generala Alekscjcva valja primiti s najveeom rezervom, ipošto se čuje, da je stigao u glavni stan. Osiin toga se lie potvnljujc vijest, da jc gencral K a 1 cd j i n uapšcn. Donski kozaci veli se, odlučuo stoje za svojim vodjom i neee da ga izdadu. Oni su poslaii u Pctrograd jcdno izaslanstvo, kojc je nosiio prsmo Kerenskom. No ovaj nije litio primiti pismo, tvrdeći, da se u njemu postavljajil bcstidni zaiitjevi. Prema nekim vijestima, koje su prispjele ovamo, Kerenski nc liiisli, da se sveti K o r n i 1 o v u. On smatra ua jc Kornilov žrtva uticaja knjaza Lvova, za koga opct veli, da je uinno poremcćcn. Kornilov biće stavlejn prcd rcroluc i j o n i s u d i luisli se, da ćc ovaj voditi računa o ranijim zasiugatna Kornilovljevim. IJbiianje časnika u Finskoj. (NaroCiti brzoiav „Bcosrađs'cih Novina“) Stoekholin, 18. septcmbra. Dljij.an jc časnika. u 1 in.skoj ;raje i 'daije. Osim vclikih krvoprolića u Finskoj i u drugim finskim gradovima javlja sc, da su u Abo-u vojnici ubih na ulici vladiuog komHudcm j viso časnika. Zavjera za oslobodjenje bi' šeg cara. (Naročifi brzojav „Beogradskih Novina"; Stockliolni, 18. septernbi a. „13 i r ž c v i j a V j c d o m o s t i“ iavlja, da su u Tobolsku mnoga lica uapšena. Ušlo se u trag dosta razgranatoj zavjcri, kojoj pripada više ou 400 iica i koja jo stajala u tijcsuoj vezi s protivrevolucijonim pokretom. Kod jednog uapšenog vodje nadjeno jc mnogo cngleskog novca. Jedau ženski član tc zavjere jc izjavio, da jc već zadobijen eio garnizon Tobolska za svrhu, da se caru pomogno da pobjegne. Vjerovatno je, da je ova zavjera zahvatila mnogo veec krugovc. Savjnkov ra/.ri.ic-šen svoie dužnosti. M a k s i m a I i s t i č k i m r a d n i c i m a r a z d i j e 1 j e n o n c k o 1 i Ic o h i- j 1 j a d a p u š a k a. Kb. Rotterđam, 18. scptembra. | „Times“ javlja iz Pctrograda: j Savinkovu je bila povjcrena odbrana Pctrograda protiv mogućeg napada Komilova. On je učiuio tn r.eobazrivost, što je maksimalističkim radnicima razdao uekoliko Iiiljada pušaka. To je uzrok', što je Kerenski Savinkova razriješio povjerenc mu clužnosti i odrckao se njegove saradnje. Aleksejeve nanijere. Kb. Rotter'dam, 18. sepiemlna. Prema ,,Nieuwc Courant“-u javIja ,,JJai 1 y Mail", da kiajnja ljevica u raidničkom: i vojničkom savjelu nc vjeluje Aleksejevu, jev jo nedavno izjavio, da jo golov primiti položnj jiaćeluiki glavnog stožera saino pod nslovom, da .,holjšiji'‘ n'dju u vladn. Cemov radi svim sreertvima da povrati svoj raniji uticaj. Ugušen list Maksima Gorkog. , (Naročiti brzoiav „Bcogradskih Novina“) Stoekliolm, 18. septembra. Vlasti su ugušili ,,N o v u j u Z i z n j“ list M a k s i m a G o r k o g a.

Pogreb bugarske kraljlce Eleonore. Kb. Sofija, 18. scptembra. Za danas odredjeni pogrcb kraljice Eloonore odgodjcu je u posljednjein času. Cara i kralja K a r 1 a zastupaće nadvojvoda Maksimilijan, cara V i 1 i m a i rinc August Vilim, a suitana njegov glavni adjutaut Salin-paša.

Papinski prijedlog za mir. Kada ćc sporazum odgovoriti na papinu notu. Kb. Rotterdam, 18. septcinbra. Prema jednoj Reuterovoj vijesti sporazumnc dr/.avc neće . odgovoriti na papin prijedlog o mira, dokle god srcdišnje vlasti ne budu predale svoj odgovor. U ostalom, vcii se, držanje Engleske potpuno ic u skladu sa odgovorom što ga je na papinn notu dao predsjednik Wilson. Pokret za mir. Žeije za mir u Engleskoj. (Naroeiti brzo.iav „Bcogradskih Novina") Karisruhc, 18. scptcmbra. ,,Daily N e v s“ piše: Dužnost je sad vlade Lloyda Georgea, da se u sjednici, u kojoj će sc pretresati papina inirovna nota, osigura za neposredni razgovor s ncprjjateljem. Tegobe rata trebale bi sve vladc da pojačaju u njihovoj težnji, da sc dodie do saglasnosti u njihovim mirovnim ciljcvinn.

Nova potapljanja. Kb. Berliu. 18. septembra. Djelatnošću našili pođmornica je na sjcvernom bojištu ponovo potopljeno 17.000 brutto tona.

Neograničeni podmornički rat. Potomila oklopuicu. Kb. PetrograR, 18. septemhra. Petrogradska l.clegrafska agencija javlja iz Tokija, da je japanska okiopui-'a „Ostova" potonula. Smlar brodova. Kh. Ženeva, 18. sepie.ubra. „Agence Ilavas" javija: Pami l)i'od rcnoque“ sudario se s bro'dom „BouveL" 12. septembra u Sieiizemnoin moru. Na „Bonvet“-u se pojavio požar. Poslije eetvrt sata potonuo je bro'd uslijed eksplozije. Od posađe nije niko poginuo. ,,Grenoquo“ je jako loštećcu, piispjeo u Algir. Nek'Iiko uvodjeničkih radnika je nestalo. Sudar francuskili brođo v a. Kb. Rotterdam, 18. septembra. R e u t c r o v a agenciia javlja iz Parisa: Patrolni brodić „Jean I.“ sudario se noću u oči 7. septembra sa jednitn trgovačkim brodom i potonuo jc. Kapetau i devetnajcst ijudi od posade udavili su se.

Borbe na zapadu. Poginuo divizijonar. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Noviua“) Ženeva, 18. septembra. l’o „Pet it Par is i'en“-u poginuo je divizijonar general Rivertray u posljednjim borbama.

■— Svekre, šta daješ svekre za snaju? Ćulo sc karadjozov ud srca, silan, razdragan odgovor: — Sve, sve... — poče on. -- Ne svc, nego: Sta i koliko? — Ama sve! — Zar i Iianove? kao kušajući ga pitali lieki. — I hatiove, i sve! I onda se on okreuu i viknu ženi: — idi, mori! — Sta? — Idi i donesi ,,ono“. — I pokazao joj glavom na kuću, na ono malo sobče u kome su bili zaključani u kovčegu ćemeri sa novcem. Svekrva ostavila mladu i potrčala za to. Ali ispred nje istrča sluga Arsa. Znao je, da će sc ona tamo oko otvaranja sanduka zbuniti i zadocuiti, zato istrča lspred nje i uzc od njc ključić. I zais'.a' dok ona stigla do kućc, on već otuda izneo jedau ćenier. 1 onako prcsamičenog, crnog, predao joj ga. Ona ga donela Knia Jovanu. Jovali, nestrpljivo, da se Jednom već svrši, zitbima iskidao kožu i, nagnut nad koritom, sa uzdigmitim ćemerom višc glave, da svi Vide, da se svi zgranjavaju, počeo iz njega slpati novac u korito. Počelo ono tupo šuštcći i sekući vodu da se prclivaju stare zlatne medžedije, dttb’e, i nieke ćošalije, a već polti zelene. Na, iia! Sve!... sipao jc Kara Jovan i čisto breklao od sreće, zadovoijstva zbog tolikih ubezcknutih, začudjcnili uzvika na ovoliko zlato, kojc u koritit, iz vode, spram sveUosti počelo da se prellva, zascnjuje i, kao neki živ oganj, da gori i bfješti. Zatim on jednako brekćući od steće, uikako nc mogući da se nagleda »Je, mlade. a jednako je hrabrećf:

*— ,,Nc boj mi sc snalio! Ne boj rni se kćeri!“ pruživ joj ruku, da prekorači korito i udje. Mlada kročiia i vodjena njime, pošla. Isprecl njih išao je sluga Arsa sa isprcd sebc uzdignutim korjtoni. Iz korita su neprestano kao snop, žar, treptali zlatni zraci novca u vodi, po kojoj je plivao sparuškan i crn prazan ćemer. Kara Jovan iu je vodio. I sam valjda oscćajući, da će kuća, naročito ona mala, jedina okrečcna sobica, na mladu učiniti težak utisak, išao jc ispred nje kao hotećt sobom da zakloni kuću. Išao je poklecujući jedtioin nogom i naslanjajućl se sav na uju, da, ako Olga posrne, on tako poduprt inože odmah da je zadrži, digne. I što god je bližc kući dovođio, Olga jc osećala kako je sve uzbudjenijt. Cisfo ne vcruje svemu ovome, osoblto njoj. Oigi, da je zaista sada ovo ona, da zaista on nju ovamo, kod sebe, u svoju kuett uvodi. Očima je gutao, i jednako izvinjavajući joj se, hrabrio: — Ne boj mi sc, Olge, ne boj mi se, kćeri! I kuda je đovedc do same kuće. praga kujnskog, on je onda preclade ženama, da one tanio ti kujui još nekc običaje liosvršavaju, a on, odahuuvši od silnog tereta briga, poče Ua brekće, odmara se. Ali ne mogući da čeka, dok se u kujni običaj sa Olgom svrši !>a da bi i on mogao uči, poče da viče: — Ajde, žene! Dosta, ne vračajte ninogo! Jer, kose ču da vam počupam. Od radostl baci šubarti, svuče kratku čohauu koiiju i sa srećnim, obrijauim i svetlim licem sa podbratkom i ustinia, koja su mu igrala od radosti, ostft samo u svilenom miniami. Svež, iak. sa novom raskopčanom ogrlicom

BEOGRADSKE NOVlNE Nasijedanje amerlčkih ratnih podbadača. Na sreću sc narcKl središnjili država uaciko, da svaku vijesfc štampe .sporaziunnih siia cijem po nje/inoj pravoj vrijednosli, a ujedno odučio da se daje zaplašili izmišljenim kobnim glasovima« Iz tog uzroka so raspiinula u nišla i ona velika akcija, kojn je olpoeeo „Rcutcr“ povodom stupanja Anterike u ratrasprostiraiijem glasova o ogromnim pomoenim sredstvima neprijatelja sred šnjili vlasli. Sad znaju u središnjiin državania vrlo dobro, da trinmfalna vilca o Americi kao odlučujućem činioeu liija bilo nišla drugo, do takličaTT manevar, čijo sc djelovanjc rasplintiio čak i na slrani samih neprijatelja. U prkos engleskoj izvješiajnoj b’.okadi stižu, i ako redjc, s one strane okeana izvještaji, koji iiijcsu oliojadisani imjoin Reiderovom i koji ukazuju na to, Vla stvar sporazuninih sila no stoji haš tako povolino u Sjedinjcniin llržavama, kako bi to Kngleska i njezine saveznico htjele svijctu da piedoče. Iz neutralnili izvora dozuaje so, da pacifistički pokrot u Ameriei nije u opadanju, već da, što više, naglo rastc. Kaiakteristično je po pi'oinjenijivost uazoiu u američkoj javnosti opsežua no\ inarska polemika, koja se razvila u amcričkim listovinia o izvještaju vojne misije, izaslale o'd amcričkog ratnog dopartemonta ra'di proučavanja stanjft stvari na zapa'dnom ratnom poprištu. Izaslanstvo, saslavljer.o iz stmčujaka svih rodova omžja, otišlo j>‘ zajedno s gcneralom l’erchingom u Kvropu i vratilo se u Ameriku fek posiije višcmjesočnog proučavauja, to objavljuje o s\ojhn utiseiina izvještaj, koji jc javnosii postao piislupača'n i jkoji je sprcrnio ratnim podhadačiraa veliko razočarcnje, Američkt časnici priznaju u toni izvjcštaju olvoreno, da su svoje mišijenje o vojnom položaju osnovno izmijen'It i 'da su izgledi sporazumnih sila za prohijaujc njemačkog zapadnog fronta veoma neznatni. Izvještaj ukazujo na neiscrpnost. vojnih rezerva Njemačko i njezinih saveznica i f.iraatra da se svaki jako vara, ko misli, da se Njemačka može primorati na kapitulac’ju oskudico>u ratniii sre'dstava i lmmicijc. Daljc so nkazuje na to, kako sporaziunne silo vjemju u inogućnost svoje pobjedc satno lako, ako je Amcrika ti stanjn da izašlje u Francusku četiii ’buTijitha iju'di. Pa i tada im riijo mogućp d.J dadu izvjesne garancije, kaVl bi uiugaVf^da se razbije njemačld front. Američka štampa, koja na suprofc Reuterovim vijestima s velikom encrgijom osudjuje JVilsonove „cvropske pustolovinc", ukazuje .na, telmicko teškoćo za odašiljanjc tolikc nriiso čcta i poziva sc na rat pomoću podmornicn. Ta štampa napada i englesku cenzuru, što je ova svojom lnelodom držala amcrički naro'l u potpunoj neoltavjcštenosli o pravom slanju ralnog položn.jd, Za Wilsona i iljjegoje ratrie po'đliadače je oiijiivijiv’aivje toga izvješfaja pravo nnsijedanje, tc' zatb' njegova štampa prelazi preko tog izvještaja ćutke na svo mogućo načino. Wilson pokušava, kao što to svje« doči njegova posljođnja, nota, da spaso' siluaciju jakhn riječima, ali saznanje kao da je u Ameriei već na putu i sporazumnc sile će knnda u mjesto onih četin milijuna američkih vojnika morati 'da- se zadovolji diplomalskom paljboni Wilsonovom. A ova teško 'da će hiti đovoijna, da ili ma, u koliko prihliži željao iščckivauom cilju, prohijanju njemačkog fionta.

oko vrata u novim ćoliani/n čakširama. I kada Olga iz kujne izidje i udjc u ouo sopče, da se tamo kao odmori, on se brzo seti i zavrčući lukave, pojuri u kujnu kod aščike. — Daj, da okusi štogod. — Ko? — poglcda ga n čudu aščika, — Olga! Zar dcte da ne jede ništa, da nii je gladno. — Posle ćc ona! — uvrcdjena, što ioj se u njen jiosao meša, odbi ga aščika. — Znam ja, posle će ona. Sa deverom zajedno da jedc, kad gcsti budu jeli... — Kako posle? Zar de<e da je gladuo, pa da ne jede — presečc je Jovan tako, da ova umtiče. 1 sani on u tanjiru najlepše delovc od peeenja ođnese Olgi, Otuda od Oige rasfeva svc ženc, osobito one \t, Turskc, koje sigurno sada prvi i poslcdnji put dolaze u varoš, a koje se bile načetile oko nje i uvukle sa njo.m, da sc, i u onako itialom sopecfu, nije moglo ni da pomakne. A od cele svoje rodbitie, od toliklli žetia, izabrala jednu, uajtuladjii, — Ti, Milcnijo! Satno ti da si tu sa Olgom i d'a je dvoriš. A ti. Olge, St'o god zaželiš, samo njoj Icaži. A ove drugc nemoj da puštatc. Sta da vas prijaju i da se samo iu vuku. Tamo neka su. Eno im svadba, dvorište, ora... A za onu, svekrvti, za njtt, Oigc, nemoj ni da pitaš. Još nranje što od njc da očekujcš. Sađa od rtje ni sam Bog neće znati šfa da radi. Ona je 1 onako brljiva, pa još sada. Milenija, sva srećna a I uplašena da ,,snaška“ njotne neće. biti zađovoljrta. jer možđa je ona neće znati dobro uslužitf, gotovo kleče do Oiginih no««

19. septembra 1917. Najnovije brzojavne vijesti. Kralj Konstantin u Ziirichu. Kb, Bern, 18. scptcmbra. Orčki kralj Konslautin je danas poslije podtie prispjco u svojoj prabiji u Z u r i c h i odsio je u jeduoj najmljenoj vili na Zuriclibcrgu. Kraljevska porodica namjerava da zimuje u Zurichu, tako is'o i pratnja mu, koja broji 60 lica, u kojoj je i bivši lailiistar spoljnih ix>slova dr. Streit. Fraiicuskt tuinistar Thomas o mirit. KI>. Berlin, 18. septemhra. Listovi poklatijajn pažnju saojišteuju 'dosadašnjeg muuieionog tni.iislra Thomasa, koji je u ime drugova svoje slranke izjavio, ’da on očeknje mir samo od energičnog' vodjonja rata. On oštro osuHjuje dosadašnju politiku francnske vlade na skokovc. U ostalome jc ukazao 11 a predstojeći socijalistički kongres u Rordeau.v-u, čija ćo glavna zadaća hiti, da oprcdijeli pravce prave nacijonalne politike. No s tim ne stoji u protivnrjećnosti, da će Thoinas i njegovi drugovi 'polpomagali svim silama poiitiku l’ainleveif u svima jiitanjima, koja se odnose na odbranu zemlje, Teror pro<iv priiatelja utira tt Americi. (Naročiti brzojav „Bcograđskili Novina") Kopenhagen, 18. scptembra. List ,,S ocial dcm ok r a ten“ objavljuje odlomkc pisma jcdnog vidjenog atmeričkog gradianina poslovodji socijalističke stranke u Kopenhageiiu, u konte isti medju ostalini vcli i ovo: Menc su uapsiii i pnstili tiz kauciju saino zato, što sain pokušao da dokažem, du Sjcdinjene Države stupaju u rat, da bi spriječile, da sporazumne silo a naročito bankarslci svijet i Wol!stresta prilikom ultima ne posta[ nu nesposobni za plaćanje. Američko šikaniranje neutralnili država. Kb. Haag, 18. septeinbra. „Holand Nieuvvs jiurean“ javlja iz Washingtona: Izvozni savjet je objavio, da sc od 20. septembra nc će izdavati nikakva odobrenja za izvoz u Skandinaviju, Holaudskn, Španiju, Žvajcarsku i Finsku, kao i za oblasti koje su središnje viasti posjele. Zabranjeu izvoz raznih artikala iz Amerike. Kb. New-York, 18. septembra. Da bi sc osigurale tiužnc zalihe, objavio je sinoć upravui odbor ?a izvoz dugačku listu robe, čiji se izvoz pofpuno zabranjujc, u koliko nije odredjeu neposredno za ratne potrebe. U Iisti se navode: pšenica, brašno, šcćer, patnuk, gvoždje, čelik i razne kemikalije i drugi artikli. Vanrcdna sjednica švajfearskog saveznog vijeća. Kb. Bern, 18. septeiubra. Vaiirednu sjednicu saveznog vijeća je jučc poslije podue otvorio govorom predsjednik narodnog savjeta B u c Ii 1 a r. U svom govoru jc on simpatičnim riječima pomemio mirovuu notu i iskazao nadu, da će skori mir učiniti jednom kraj velikom kasapljenju naroda. Pri pretresu pitanja o interniranim ratnim zarobljenicima' savezni vijećnik Ador je izjavio, da će se uskoro doći đo sporazuma izmedju Francuske i Njemačke o razmjeni ratnili zarobljenika. U koiifercnciji zastupnika obc države, koja če se uskoro održati u Bernu, biće otklonjenc i posljednje teskoćc.

i, pošto dva i više puta i to prcđ samom Olgom opra ruke, da bi je uverila kako su joj čiste, poče je služiti i nuditi ouim pečenjem što Jovan donese. — Uzmi, suaškice, uznii, okusi... Od silne sreće, što je njoj ovo u deo palo, a ne mogući da sc nagleda Oigc, njene lepote, odela, or.olikog zlata, svile, ona je sa straliom, jedva primetno dodirivala koji kraj, vrh, od Olgiuih liaijina, i topcći se od sreće, kad vide kako .Olga. uzima i jedc, zahvaljivala joj je: — Hvala, snaškice! Okusi, uzmi još! (Svršiće se.)

Književni prijegled. „Hrvatska Njiva“. Pjimili smo 28. J>voj revijaiuoga4je'đliik'a „Hrvatska Njiva" s ovim sadržajem: Dr. Josip Beroš: Naš naeijonalnl sukob s talijanskim aspiiacijama. — Jura j D c m c t r o vić: Stockholm. — Prof. S. R a t k o v i ć: Svrha l potreba skrbi 7.a mla'dež. 1 — Prof. M. IJ r b a n i: Novi putovi kemijske indusliije. —■ U smotii pišo Ego o gospodarskom Školstvu, dr. M. Metikoš o željeznicama u BariovTr; Nikias o opskrbi posijama: Pravnik a Mjescčniku pravničkoga društvaj dr. J. Ha'dži o prirodoslovuim islraživanjima Hrvatske i Slavrijaije; dr. D. Proh a s k a o „Ženskom svijetu" it'd. — L i slak: Janko Leskovar: Bez 'doma. —« Godišnja pretplafa „Hrvatske Njive" izliosi K 30.— . Pojedini hroj 70 fil. Dobiva se u svim kiijižaram.a. Pretplate i riarudžbe prima uprava „Hrvateke Njive" U /(agrehu, NikoJićeva ui. 8

Broj 257. Traže se: (Svršctnk). R. Broj 2871 Rađenković Nikola, čilvar pruge; 2872 Rađivojević Djokc porodica, željez. magacioncra; 2873 Radivojcvić Ljubomir, čuvar prrge: 2978 Radivojević Trifun, Prizren; 2876 Radonjić Milan, kondukter; 2877 Radosavljcvić Dimitrije, kočnićar; 2878 Radosavljević Jovan, čuvar žeijez, magacina; 2971 Rados.ivljević Milcva, Bistrička 14; 2874 Radovanović Božidar, žcljcz. čin., Krivi Vir; 2875 Radovanović Radiša, željez. čin.; 2999 Radulovič Darinka, Cačak, Kovesssfr. 27; 2875 Randjelović Jovan, čuvar prtigc: 2880 Ranković Isailo, žeijcz. viši kontroior; 2881 Ranković T’oma, čuvar prugc; 2882 Rašić Vidoje, skretničar, Lazarcvac; 2883 Rebul Valentin, desetar; 2884 Ristie A. Dušan, žclj. čin., Trnska ulica 26; 2885 Ristić Jovan, posluž. min. tinutr. dela; 2886 Ristie Sreten, srcs. ein., Smederevo; 28.87/ Ristie Stcvan, skretnićar, Djurdjevo Brđo VIII—4; 2888 Rrstie Toma, koeničar. S. Broj 28<S9 Savie Dragomir, ein, tipruve; 2890 Savie Jovan, manevrista; 2891 Savie Dr. Marije porodica, Jekar: 2.S92 Sandić Blagojc, žcljez. čin.; 2893 Sandič Ivan, kočničar; 2894 Sekulic Mladcn, kočničar; 2996 Sekulie Nikola, Kapetan Mišina ui. 20; 2895 Selakovie Dr. Maksima porodica, sanit, majora; 2896 Simcunovie Milutin, žcljez. čin.; 2897 Simić Aleksanđra porodica, slagač vojnc štamparijc; 29 94 Simič Savka udova, Stiška ul. 33; 2998 Simović Danica, Stiška 1S; 2898 Siobodanović Velimir, željez. čin.; 2899 Spasić Zafir, čuvar prugc; 2900 Spasojević Dušan, manevrista; 2901 Spasojević Panta, euvar prugc; 2983 Spirić Stavre porodica, svešt., 2969 Sredojević Marica, Trkalište; 2902 Stamenković Aleksa, čuvar žeijz. tclegrafa; 2904 Stamenković Stevan, čuvar pruge; 2903 Stamenković ?ivko, čuvar pruge; 2909 Stanić Sara, učiteljica;' 2905 Stanimirovie Jelisaveta, učiteljica; 2906 Stanimirović Stevan, Iampisfi željcz.; 2907 Stanimirović Tasa, vratar žcijcz.; 2908 Stanisavljević Miiutin, žeijez. čin.; 2910 Stanković Peša, čuvar pruge; 2911 Stanković Sava, čitvar pulsometra; 2912 Stanojević Bogoljub, čuvar jiruge; 2913 Štanojevič' Dr. Nadežda, lekar; 2919 Stergari Miroslav, željez. čin.; 2914 Stevanovie Dragutin, kondukter; 2915 Stevanović Kovan, čuvar prugc; 2916 Stevanović Mirko, kondukter; 2917 Stevauović Poieksij'a, željez. ein.; 291S Stcvić Djordje, vozovodja; 2921 Stcjanović Blagoje, čuvar stanice; 2922 Stojanovie Jovan, čuvar stanice; 2923 Stojaliović Katarina, učiteljica, Nova Yaroš; 2924 Stojanovie Lazar, euvar pruge; 2925 Stojanović Milutin, čuvar pruge; 2926 Stojanović Rista. ložač; 2920 fctojadiuović Ziv., čuvar pruge; 2927 Stojilović Jovan, euvar prr^e 2928 Stojković Svetozar, čuvar pruge; 2929 Stošić Jovan, čuvar pruge; 2930” Stošić Krsta, čuvar željez. telegrafa; 2931 Stošič Milan, čuvar pruge. Š. Broj 2966 Šajinović Zorka, Aiiloš.l Velikoga 88; 2961 Šapinać Dimitrije, pomoćn. apotekar; 2962 Šiškovie Aleksandar, saobrać. čin. T. Broj 2932 Tasie Aleksandar, čuvaf pruge; 2934 Tasie Cvetan, čuvar želj. magazina; 2933 Tasič Miloje, željez. čin.; 2935 Tcšić Katarina, učileljica; 2936 Todorović Alcksandar, čtivar prugc; 2937 Todorović Atauasko, čuvar željez. telegrafa; 2997 Todorovič Marija, Hadži Mustafiua 76; 2939 Todorović Milivoja porodiea, kapct., Saborna 92; 2940 Todorovie Miodrag, kalar; 2974 Todorović Momira porodica, svešt., Oorska (Debar); 2941 Todorović Nikola, skretničar, Resuik; 2942 Todorović Raša, čin. uprave; 2943 Todorović K. Svetozara porodica, rez« kapet.; 2938 Todorovič Veseiin, euvar željez. teiegrafa; 2944 Toniić Sava, desetar; 2945 Tomić Toma, čuvar magacina, Lazarevac; 2946 Tošič A. Anđreje porodica, poručn., Donja Dobrinja; 2947 Trajilović Hristifor, čuvar pruge, Mladenovae; 2948 Trajkovič Radomir, žcljcz. ein., Kovačevac; 2949 Trifković Milica, supruga Sretena sres. sekre(ara, Kumanovo; 2053 Tucakovie Ivan, žcljcz. čin., Ripanj; 2952 Tufegdžić Zivko, kočtiičar, Kovačcvac (smed.); 2950 Tutunović Aleksa, skretnlčar, Mladenovac; 2951 Tutunović Sima, ekonom bolnice. U. Broj 2985 Ugrinović Blagoja porodica, svešh, Oostivar; 2988 Ugrinovič Mih., porodica, svešt., Oostivar. V. Broj 2684 Varagić Radojko, koeničar: 2685 Vasiljević Antonijc, posluž. min. gradjev.; 2686 Veličković Živko, čuvar prtige; 2687 Vcljković Kosta, željez. čin.: 2688 Veljkovič Milutin, željez. posluž.: 2689 Vitas Dušanka, nastavn. girnnaz.; 2690 Vlajković Svetozar, skrctničar; 2691 Vorgič Mfch, željezničar u penz.; 2692 Vrbič Dimitrijes čuvar pruge; 2696 Vučković Blagoje, desetar; 2698 Vučkovič MilosaV, čuvar prugc; 2699 .Vučković Nikola, skretpičar, Djurincl; 2697 .Vučkovfć