Beogradske novine

BEOGRADSKE NOVlNE

14. oktobra 1917.

Broj 282.

. Straga 2 . pofoženju, koje Vaše .Velieanstvo gaji prema meni i mojoj zemlji, a koje ćemo ja i djeca ove zemlje umjeti visoko cijeniti. Neizgladiva uspomena na prvu nedavnu posjetu Vašeg Veiičanstva u skoro osvojenoni bugarskom gradu nSu i radost, da Vaše Voličaustvo vidinio danas u našoj sredini, ispuujujc sva srca, naročito niojc, pravoni uuutarnjom blagodarnošću. Od tada se politićki i vojnički vrlo mnogo i^nijcnilo, ali ništa i tesnirji obostranini odnosima n>a<sifi zeinalja. Savez, kcji je na bojištinia spojon i zapečaćen skupocjenom pfolivenom krvlju, biće od traine blagodati našim narodima i u budućem vremenu mira, za koji smo riješeni da se borimo do konačne pobjede. Ja naročitu vrijednost polažem na to da uvjerim, da će posljednji bugarski vojnik i dalje vjerno istrajati na straui svojih saveznika i podnijeti sve, da se postigne konačna pobjeda, koja ’če našiin narodima osigurati slobcdni razvitak i njiliov žudni narodni cilj u ostvarenju ujedinjenja svili Bugara. U ovim strahovitim borbama je i njemački narod, pod vodstvcm Vašcg Veličaiistva, zadivio cio svijet svojom urodjenom moći, svojom državnom organizacijom i svojim vanrednim požrtvovanjem, Taj sjajni primjer biče njegovom vjernom bugarskom narodu za Sva vreinena trajni potstrjek i služićc mu za uglcd. Neka bi blagoslov Svevišnjega i daije lebdio liad našim jtmačkim borcima i podario im nagradu za njiliova ncsravnjiva požrtvovania. Od sveg srca želiin, da Vaše ■ Veličanstvo prijatno provede časovc svogo bavljenja u mojoj zemlji i da Vašc Veiičanstvo ponese sobom prijatnc uspomcne i dobra sječanja u njemačku domovinu. Dižem ovu čašn za dragocjeno zdravJjc Vašeg Veličanstva, moga moćnog saveznilca i vjcrnog prijatelja, kao i za slavu slavne njemačke vojskc i veliku buđućnost njemačkoga naroda'. Ođgovor cara VVilhelnta. (,'ar \Yilhelm jc o'dgovoiio ovim ;ijceima: Duboko l)l;tgo'darim Vašem Vcličanstvu na sr'đačnim riječima đobrodošlicc. Vašc Velioanstvo moglo jc prijc kratkog vrcmona da proslavi lijepu svotkovinii tridesetogodišnjc vladavinc. S osobitom radošću poztlravljam prilikU, da Vašcm Vcličanstvn licc \r licc ponovim moju pismenu čcstilku. 8 ponosom i srctno niožc Vaše VeiičansLvo da se obazro 11 a tc minulo godine. Djclo je kruuisano, na komo je Vaše VeliČanstvo u korist naroda neumorno. radiio od dana, kada sto u Trnovo uništi. Vcseloj svctkovini nbr/.o jo sljedovao dan žalosli. Duboko pogružen sjoćam sc pokojnc kiaJjice, koja sc pokn/ala kao prava mali ;ovo zemljo kako u danirna miva, tako v' u ratu i čiji .će spasono.sni rad pai svima poljima iz'dašnog čovjckoljub’ja za svagda ostati nezaborava'u. 81 j dujući 'dobrotnom pozivu Vašeg Veiičanstva, imao sam na putu to za'đovoljcnjc, da sam sosopstvcnim očima uvjerio, ki.liko jo procvjetala zemlja po'd mudrom vlađavinom Vašcg Veličanstva. Od ’đužeg vremena mi sc divimo kao svjcđoci ncumornc icjelisho'dne težnjc, koja, vodjena nmdrom rukom, uzdizaše od stepena na stepcn z'dravi narod bugarski. 8 puno isktcaog učešća posmatramo đuboko iz srea proističuću i cžnju i otiinanje za naro'dnosnim ujedinjenjem. Mi se u sjećanju na našu sopstvenu prošiosl osjcčasmo duboko duševno sro tni s mladim jakim narodom. Taj osjećaj unutrašnjeg srodstva dobio je uajljopšu potvrdu, kad se jc Bugarska po'd daiokovidnim rukovođjenjcm Vašcg Vc'ičanstva u ovom ratu pridružila pravednoj stvari središnjili vlasti i kad je svoju sudbinu piivezala za našu. O'd dvijo godine na ovamo sloje Vijomci i Bugari u savezu s Austrijancima, l'grima i Osmanima tame uz ramo u borbi proliv čitnvog svijcta neprijalelja. Ta je borba u pobjedonosnom pobodu donije’a Bugarskoj is.punjenjc njozine povjesničke čežnje. Ponosim se, što jc mojim č.etama l.ilo dosudjcno, da su svoje strane pii.ionc.su . izvojcvanje tih uspjeha. t lavna vnjn'čka ■ dj«'la, koja izvršišc zajcdnički Bugati i Aijemci, ostaće za uvjck zlalau list u povjesnici oba naroda. 8 jećanjc na zajcftlnički podnete opasnosli i nevolje i jia me'djusobnu pomoć u čamvima nužIde i zajednički izvojovanih pobjeda, sači.ujavaju za sve učesiukc u tim borbama, za njtbovu djecu i unučrtd nerazdvojnu vczu, vezu Lratslva oružja, kojc ne izo* slaje ni iza plemcnskog trodstva. lz tog bratstva niče neprcmjena vje-iio-t, o koju so sramno razbijaju iutiige neprijatclja i nad kojom ncćo nikad imali vlast majstori snnuijo i nepovjerenja. Tako stojimo rni s rukom po'd ruku nerazdvojno sjcdinjeni. JoŠ nije prošlo vrijcmo iskušenja. Ohoiost i griješni piohtjevi našili neprijaleija, koji zlobno lioće tla unište blulućnost Bugarske i cvjelanjo Njemačke, nisu još slomljeni. Još neće 'da se riješe, da odustauu od svojih osvajačkili pianova i 'đa učine kraj krvoproliću. Zajc'dnički s našim austrougarskim j (urskim saveznit ima, koj'nra u istoj mjcri proli zlobni r.eprijatolj, iioćemo noraz'dvojno da istrajenro, dok Božjom pomoću a posredstvom raira no budu osigurana ona velika dolira, iadi čije smo odbrane pošli u rat. Ako mi se u no više dalckom mimom viemeiu dobrotonr Vašeg Veličanstva opot ptuži prilika, tta ovu zetnlju poliodinr, onda ču, tako so naidam i vjenijem, vidjeli veliku! sretnu i osiguranu Bugaisku, koja obubvata v'jemc sinovc pott jedniin sktp-

trora U snažnu cjeiinu, koja, uvjenčana tavorikom pobjelde, uživa bogate plottovo evojili junačkijt n.a.prezanja i u vjernom su'đjelovanju s nekadašnjim borbenitn 'dutgovima svoju svježu snagu i svoje visoko 'darove posvećuje djelu mira i kulluro. Diž-em čašu u z'dravlje Vašeg Vcličanstva i Vašcg cijclog 'doma sa žeijom, da Vašc Vcličanstvo još diigo i sretno vlada, dižem čašu u čast slavno bugai'ske vojske, za cvjetanje i uapre'dak Bugaiske. Odfikovanje cara Wilhehna. Kb. Sofija, 13. oktobra Prije svečanog mčka u čast njemačkog cara pređali su ministar predsjednik Ra'doslavov i generalisim Žckov cam u ime bugarskog naro'da i vojske bugai'ski re'd za hrabrost I. razreda u brilijantima. Ovo je o'd'ikovaujo cara Wilbclma ttuboko dirnuio, pa jo na njemu zablago'dario jezgrovitim govorom. Car jo naunenovao kralja bugarskog poglavaiom 10 . pruskog iiusarskog pnka. Car Wilhelni lnedju narodom. Kb. Sofija, 13. oktobra. Današnjim tržišnim 'danom koiistili su se car Wilhelm i kralj Fer'dinan'đ da posjelc Irg. Seljaci su opkolili kola oba vladaoca i priredili su im iskrenc ovacije. Oba vla'daoca su sišla s kola, ušli su u narod i vrio ljnbazno su razgovaraii sa seljacima, pitali su ih o njihovu životu i ra'du. Neočekivana posjeta i vrlo ijubazno ponašanje visokog gosta, kojo je on ukazivao svuda za vrijeme svoga bavijenja u Sofiji, učinilo je o'dličan utisak na svakoga.

Srbija i Bugarska, 1-1 1 .) oklobra 1915. go'diuo. I O'dgovor Imaaiskog mini t a p:edsjednika poslariicima četvomog sporazuma na njiliovo pitanje o uzroku mobi izacijo bugarsko vojslce, 'da će Bugarska ostali i 'daljo neulralna, ali ,,pod omžjem“, oslao jo u si!i ott 9. septembra do 1 . oktobra, ili lačnije 'do 21 . soptembra, kog su ‘đana lmgarski aoroplani bacili 7 bombi na Niš. Srbija je kra jem scptembra 1915. bila u vanredno toškom položaju. 8 a sjevero istoka i zapakl'a prodiiala jo auslro-ugarska i njemačka voj-ka, a s jugo-istoka na nju su bili napereni lopovi (jjelokupne bugarske vojske. I suviše zapeto stanjc izme'đju Bugarsfee i Srbije, kojo jc naročito bi!o nastupilo prekidom odnosa 23. septembra, završi'o so 1. oktobra u 3 sata ujutra. Bugarska je tog 'dnna i sata objavila rat. Srbiji, o čemu je izvijestila poslanika Holan'dijo u Sofiji. Tadasu olpočeii katastrofalni dani za Srbiju. 1. oktobra 1915. u 5 sali’ ujutču bugarska vojska je na cijelom - frontu o'd Timoka do Strumice napala Srbiju. Ovoin ralnom nnpa'du pret.hoddi s-.u napadi na pojedinc tačkc prcma Zaje'arn, Knjažcvcu i Pirotu u danima 28-., 29. i 30. septembra. Ott tog dana sc srpska vojska borila na svima svojim granicama proliv sihiog prolivnika. Ogorčene borbe su se vodile 2. i 3. oklobra kod Knjaževca, na Vlasini i prcma Vranji. Napad bugarske voj.-ko je lili dana bio naročito žestok prema Pirotu i Vranji. 4. okiobra je nekoliko bugarskili konjanika upaJo u Vranje, a Log đana su bugarsko komitc pokvariie željezničku pmgu iznie'dju llistovca i Preševa. 5. oktobfa su Bugari svom siJom. u'darili na Kočane i St-ip. 6 . oklobra su Bugaii zauzeli Vranju i Veles. Stanje u Nišu bilo jc tih 'dana neopisano teško. U 9 sati prijc po'dno imala je naro'dna skupšlinn sjeduicu, a>i jo ona bi!a tajua. LJ njoj je ministar predsjednik u po'dužem govom saopštio po lanicima očajan položaj u kome se Srbija nalazila. To je bila i posljćdiija sjednica naroduo skupšline, bita j>‘ kraka, jcr više nijc liiio vivmena za 'debatovonje. Pos!ije završeno sjednire poslanici su poliitali svojim kućama, raznmije se oni, koji su još mogli 'do njih dosp,eli. U Niš su slizale svakog časa sve goro i govo vijesti, zavladala je na sve strnne opšta znbuna, a već 3. oktobra o'poč la je cvakuacija Niša, a time i mnogobrojno lijcganje na zapa'dnu stranu Srbije. — To jo bio početak užasuih 'dana, koji sc krajem oktobra završio slomom Srbije. s.— r.

Ruska štampa o govoru grofa Czernina. (Naročiti brzojav „Bcosradsldti Novina") Hamburg, 13. oktobra „IIamburgcr Fremdenb 1 alL“ javlja iz Slockhohna: Ruski listovi, koji su 'do sad.ovamo sligli, bavc šc iscrpno s buttimpcštanskim govoroin grofa Czcruina. Mišljenja su vrlo različita. Po prunjeru zapadnc izaživačko štampe označava ,,R u s k a j a V o 1 j a“ govor kao prostu klopku. Pctrogra'dsko ,,Birževija Vje'dO mosti“ ttonosi govor pod uasiovom ,,Nova rijcč“ i pišc: Izjavc grofa Czci'nina raziikuju se svojorn iskrcnošćn o'd gvih dosa'danjih izjava ministara sre'dišnjili vlasti. S'o grof Czernin naročitoin odiučnošću zastupa misao o razomžanjU, n tolitb više pa'da n oPi, šlo se u Berlinu do gad o tome goVorilo s velikom uzttržljivošću. List itte tako đalcko, da tvrdi, da u tom pogle'du mora izmedju Berlina i Beča postojati suprohiost. VLšc nego ikatta danas. s\t> zavisi od Njeinačke. Ako se ova

iskrenb prikljuČi izjavama grofa Czernina, on'da za narodo Evrope ne bi postajali uzroci za prottuženje rata.

Rusija poslije revolucije. Federativna ili ceutralistička republika. (Naročitl brzojav „Beogradsklh Novlna") Zuricli, -13. oktobra. „N eue Z iir icher Ze i t ung“ jav!ja iz Petrogra'da: Jedan punornoćnik je prettao Kerjenskom odluku svib Kazaka Rusije protiv proglašenja republike. Oni u tome vitte kmjenje prava Uslavotvomo skupštine. Kazaci tžeže sa ostalim naro'dima Ilusijo demokratskoj fe'derativjnoj republici. Kerjcnskij jo izjavio, 'da vlada iioće da suzbije atentate protiv teicovina revolucije. Naziv fetterativna ili centraiistička mora se osLaviti ustavotvomoj skupštini tta riješi. Vjerovalno će obiik vlattavine u Rusiji biti po primjeru sjevemc Amcrike. Kerjenskij je ličn'o pristalica što obilnijo fo’deracijc. Novi šet ruskog glavnog stožera. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Ziirifjh, 13. oktobra. „Neuc Ziiricber Zeituug“ javija iz Petrogrntta: (icneiai Muraševskij je itnenovan za še!a glavnog stožera. Otpuštanje vojnika godišta 1895. I 1896. (Naročiti brzojav „Beogradskiii Novina") Petrogvatt, 13. oktobra. Petrogia'dski brzojavni mvd j'avJja: Petrograttski vojni okrug je po zapovjes.i ministra vojnog olpofeo tta otpušta vojnikc go'dišta 1895. i 1896. Vojne viasti šu zatvorile skauttinavški vojnički urcd, koji postojiott 10 gođina na ovamo. Pcslije Lloyd Georgeovog i Asquithovog govora. Pisauje njemačke štatnpe. Kb. Bcrjin, 13. oktobra. Listovi, raspravliajući o odgovorima Lloytt Oeorga i A s q u i t h a na govor državnog tajnika ;tt. K u h 1 manna, naglasuju, da se iz r.iihovih riječi dovoijno razabire, kako Njemačka u svojoj ncsloniivoj voiji za ottbranom mora iijedinjcna ustrajati sve dk se ne uiiištc cngleske osvajalačke osnove. ’tta I n —I—*+-u 1 ( Srpski listovi li Italiji. Kb. Bcč, 13. oktobra. Javljaju iz glavnog stana za ratuu štainpu: Prijateljski osjcćaji izineidiju Srbije i Italije piijete svc više <ta sc ispoije u protivuo. Pašićev posjet u Rimu niie 1110200 da to sprijeei, naprotiv prilikc s>u sc još pogoršalc. Sada talijanski nađjonalistički listovi vcć posve otvoreno okrivljuju sa'pskc listove, da oni obj^lrjdaniuju eiaaike ncprijatcljske Italiji k .70 ’(izralrljuju svalcu zgodii, ua prekhra s^, ,,yijernim saveznikcm" Italijom. Ova jc'lvampanja talijanskc štampe ponukala srpsko poislanstvo u Rimu, đa objelodairi jcdmi poiniTljivu izjavu. ,-Idca Nazionalc", kako jc poznato jcdan old gla\'iiih vikaćkih liistova, mcdjutim liiic s tcin izjavom zadovoljna i prcttbacujc Srbima. da jc njihovo ,,U j e din j cn j 0 “ oštro lcritikovalo brzojavnu česti.ku koju je prilikom II. bitke 11 a Soei cmogorski kralj Nikoki .upravio talijanskoim kralju Vfktoru Emauuelu. „Idca N'azionaIe“ ijuti se još i 11 a srpskc listovc „Jadran", ,,Zastava“ i „Srpskc Novine“, koji izlaze 11 Americi a cirkuliraju po Rirnti bez ualdzora ccnzurc. Ti da su listovi svi rcttom dlc.nijcli krive vijosti o talijanskim operacij'ama i 11 a pr. 10. i 11. bitkii na Soei prikazali kao austro-ugansku pobjcda. Činjcnica jc, d.a novinski omoti, koji đoiaze u Italiju p'ott siaveznićkim barjakom, nc nose itspješnoga žiga ccnztire. List stoga pozivlje vlasli, 'da buduiin okom prijiaze na ovu .K'trovnu propagaiiidističku šl'ampu". Ova jc rijcč svakako vrlo značajna za toplomjcr talijansko-srpskog prijateljstva.

Za i protiv mira. Rezolucija francuskiii socijalista. (Naročttt brzojav „Bcograds.'iili' Novina") Bcrh, 13. oktobi n. Francuska štampa ttono. i zav.šnti rezoliuiju socijalističko Ttrauačko sknpštine n Boittoarusu, u kojoj so veli, da mir rnora liiti postavl jen 11 a tcme 1 ju su'ilova nar<5ttnog savcza s preimućstvom prava na'd sitom, a ne 11 a vo!ji onib, koji vla'đaju, nogo na p ro 1 e ta r s k o j ma s i. Taj mir mtora biti ne IB’amo pravičan i trajan, 11 cgo so mora i brzo ojs.tvariti. S ( 0 ga stranka zahtjeva onergifno latovanje, a nprava stranko ttobila naredbu, da od vlatto ponovo traži izdavanje putuih Kstova za Stockliolm. Unutamji politički program obubvata: Odlučno polpomaganjo zemaljsko ottbrane, ottobrenje ratuiii krettita, načclnu saradnjU u vladi, strogu parbunentainu kontrolu vojsko, RozoJu cija zabtijeva, 'da i ostali saveznici po primjeru Francusko i Itusijo ukinu taj ne ugovoro i 'da oduslauu od anoksijonisličnili ralnih ciljeva. Najza'd upućnje stranka njcmačkim luzarisnim socijaiistiina prijalcljski poziv, Ja sadanje vlatte obore, njibovć zločine da kazue i tta uspostave njcmačku deniokraciju; za to oboćava, 'da će Saveziiičke vlatte pvinu'diti, da poštede demokralsku Njetnačku, kao što su to već najarili Wiisojr, IJovtt fieprgos i RibotJ, , i- : l t

Odredjivanje novlh mirovnih islova sporazumnlh slla. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novtaa") Stockholm. 13. oktobra. ,,Rje 6 “ piše: Govori se, tta. se vlatte aporazumn ih sila bave sad saizradom nacrta njihovih zahtjeva. Vjcrovatuo se zabtjevi Fran:cu 8 lco nalaze u graničnom zaoki ugljivanjrt tako, 'ćLa bi joj pripao jedan dio Elzas-Lotaringije, 11 vraćanju intemiranih brottova i u protektoratu nad Dardaneiamn. Engleska traži njomačko afričke kolonije 11 zamjenu za Korigo. 0 Belgiji postoji zahtjev ponovnog uspostavljanja o trošku Njemačko. Srbija ttobija ponovo svoju nezavisriost. Pomišlja se na mogućnost, tta Ruiminjska ttobijo naknadu za 'ttio Dobmđže, koji ćo pripasli Bugarskoj. Osim toga Bugarska 'dobija sipskii Maćettouiju. 0 željama Rusije u slučaju miogućnosli mira još s© ništa ne govori. List tvrili, tta će papa u svojoj ttragoj mirovnoj noti nagovijeslit’, tta je Njemačka pod izvjesnim uttovima go'.ova, tta Engleskoj izattje u susret i tta so Italiji ottobrc kompcnzacije. Djelatnost krstaša „Seead!er“. Kb. Amsterttam, 13. oktobra. ■ Kako javlja „Niemvo Courarit“, objavijuje Lloytts agentnr imena brodovn, kojc jc potojiio njemački pomoćni krstaš „Soeattler“. Prema tome su potopijeni: engleski brottovi ,,Glady Soile“ (32.8 tona), ,,Lnn'dy Island" (3095 tona), ,,Horuegnrth“ (3609 tona), „Britisb Ycsuon* (1953 tone), „T'inorc 1 * (2131 tonn); francuski bvottovi: „cha.las Gpuaad" (2199 bona), ,,La Roche Foucaucl“ (2200 tona), „Antonin“ >3071 lo iu/, ,,DupJex“ (2206 tona); taiijanski brott „Bnenos Aires“ (1811 tonn); kanađski brott „Pieicc' (364 tonc); amcrički b:ottovi ,,B. C. S!atte“ >673 tone), „Jolinson“ (529 tonn) i „Manila'* (731 tonu). Krstarenie njemačkog broda „Seeadler*'. (Naročitl brzojav „Bcogradjkih Novlna"; Ainsteittam, 13. oktobra. „Daily Tclegraph“ jav’ja iz Melbnrna, 'da je „Seeadleri* ol početka gottine imištio 28 brottova sa 125.0C0 tona zapremino, Spanski dipiomata o engleskom slomu. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novina") Bnttimpešla, 13. oktobra. ,,Az E s L“ javlja iz Madrida bezžiriiim brzojavoni: Jcttaai ugLdui španski ttiplomata izjavio je ttopisuiku ,,A z Est“-a, tta će, ako njemačkc podmornice prottužc svoju rnzorr.čku dj: la'nosl, Engleska u martu ittućc godine s am a p 0 n u tt i t i m i r. Englezi ćo u tom slučaju ponu'diii injcvcrni dio Moznubicpia, okolinu Massanettesa u Angoli i cio francuski Kongo. F.nglcska će za sve ovo ttobiti naknaclu u francuskom kolonijalnom posjcttu.

Amerika u ratu. Američka municija ne vrijedi. (Naročiti brzoiav „Beosradskih Novina") Bern, 13. oklobia. Prema vijcsti, Icoja je ovanio stigla, potvrttilo je vojno ministarstvo u Washingtonu rasprost lu vijcst, prcm i kojoj se pribiižno trećina' municije, fcoju je Persliingova ekspedicijona vojska cobom ponijela u Francusku, pokazala kao neupotrebljiva. Uzrok je tome, što je u njoj bio vrlo mali procenat bromkalija u klorkaiiju upaljača. Šva mnnicija, k< ju je iz arsenaia Frankfoitera nabavljena imala je tu pogrjcšku. Ameiičfci listovi primjećuju, tta je amcrička vlatta do rata pottmirivala polrcbu u k'oikaliju iz 'NJemačke. O'tt tada su se upoli'ebljava'i amcrički proizvotti, u kojima je bllo do-ta bronii'da. Talijausko-američki sukob. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Rolleittam, 13. oktobra. Havas javlja iz, Wasbingtona: Dižavni tajnik mornarice Daniels jc izjavio, tta je amcrička brottska patrola slučajnom pogrješkom pucaJla na tahjansfci po'dmorski brod, kojom jc prilikom poginuo 1 časnik i 1 vojnik. Daniels jc izjavio talijanskom niiniztm momaiice duboko sažr.ljcnje i simpatijc prema žrivama ovog sažaljenja tto-tojnog alučaja.

Iz francuske komore. Protiv engleskog zabušavanja na froutu. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“) * Bern, 13. oktobra. U posljettnjoj sjettnici francuske ko. morc jc kritikovao Abci Ferry fraucusko| englesku vojnu upravu zbog trajnog op'.orećivanja fiancuskih snaga na z.ipcttuora frontu, kojc ott 18 mjcseci na cvaino drže 574 kin, ttoklo četo Haiga brano sarao 148 kni. Dvijo tročino njemačlđh ‘diviz’ja stoje prema Francuzioia. Došao jc Uenutak, u fcorae fi'ancuska vlatta moia leći svoju snažnu rijcč u korist francuskc stvarrie jačuie. Vojuički pričuvni i b!oka'dui sistem nerazdvojno su medju sobom spojeni, jcr švaki pučki ustaš, koji se otpusti ratti poljoprivrednib rattova, uštettjuje tovarni prostor, On prefclinje vla

<itf, đa riješcrije tih slrabbvitib pilaaLs ne |ostaiTljgffliera]ima. 'Bumo bdobravanjo svih socijalista i svib radikalaib socijalista). — Ministar za snabttjevanje I.ang je ottgovorio, da vlatta potpuno dijeli mišljenje Ferrvsa i 'de je rtješcna, tta ga i ostvari. U tom se pogk'ttu već votte piegovori sa snveznicima.

Borbe na zapadu. Ženskinje u engleskoj vojsci. (Naročiti brzojav „Beogradsklb Novlna") Zurich, 13. oktobr;:. ,,N e U e Z ii r i c b e r Z e i t u n g‘ j vija iz Lonttona: Ministar vojni zalitjeva tta so rekrutuje ženska vojska, i to 10.000 mjesečrio. Ta bi vojsF!? ima a ottijelo žutc boje, ttijelom M bila upotrijebIjena u zemlji, a ‘ttijelom van rije. U svima engieskiin rattničkim Jiurzama ns anovjjoni sii rekmtni trretti za žcnc.

Njemačka. Njemački državni kancclar u Kurlandiji. Kb. Bcrlin, 13. oktohr.i, ■ ,,V 0 s s i s c h e Z e i t u n z“ saznaje, da je državni kancelar jače uveče otputovao 11 Kurlandiju. Vratiće se 11 srijcdu da prisustvuje otvorcnju nruskog sabora.

Najnovije brzojavne vijesti. Demisi.ia predsjednik a argeiui'iske republike. Kb. Berlin, 13. ok'obra. Razni listovi javljaju \z Ne\vYorka, da će predsjcdnik argentinskc republike vjerovatno već naređiiih dana deniisijonirati. Ekspiozivna katastrofa 11 tvornici niunicije u Liverpoolu. (Naročiti brzojav „Bcogradskib Novina") Kailsruhe, 13. oktobra'. Švajcarski „Press T<.legraph“ jav’ja iz Haaga: U tvornici m'unicije u Liverpoolu, 11 kojoj je 6000 rattnika zaposleno, jettna jc lelilačka bomba eksp’odirnla j>rilikorn punjenja. Trećina tvornice je porušena, 700 iica jc koje poginnlo, knje l'anjeno. Tvornica je na ueo'dretijcao vrijcme zatvorena. Prekinute trgoviriske veze izinedju Engieske i Holandije. (Naročiti brzojav „Bcogndskih Novina") Ilaag, 13. oktobra’. Prema llculcvovoj vijcs.i je ho'avttski brzojavni urett, po naicdbi c’ig'cskog poslanstva, izviješt-n, 'da su lirzojavne vcze za trgovinu izme'đju I'olauttije i EngJcsfcc prckinute, i to p’o zapovijesti cnglcske vlatte, do le, dok holaridska vlada ne pristane, tta sc pijesak, šijlinak i kovine 11 c provozo više kioz Holanttiju za Njemačku.

Grad i okoiica. Rimokatolička služba božja. Datias u nedjelju 14. oktobra vršićc sc služba Božja: I. U dvoru: U S sati u jutrti ir.agjarska propovijed i sveta misa za vojnike. U 10 sati talijanska propovije.d za talijanske ratne zarobljeti'ke. II. U župnoj crkvi: U 8 sati! sveta misa za školsku djecu s glavnom sv. pričešću. U 10 sati srpsko-lirvatska propovijed s velikom lnisom. r J b sati poslljc podnc Oktobarska pobož.uosf. U radnim đanima počinjc prva svcta misa u 6 i ikj sati, a druga u 7 i po n jutru. Svako veče u 6 sati oktcbarska pobožnost. Istorijski kalendar. Na današnji đan, 14. 0 !<. t 0 b r a1066. god. pobijcdio je normanski vojvoda Viljem „Osvajač’* (William i!ic Congucror, Guillaume Ie conqučrant) na liastingskom polju angiasaksonskog (engleskog) kralja Ilaro Id a. Poslije te bitke osvojio je normartski vojvoda cijelu Englesku 1 zavladao jc njome. ()d tada su sc počeli mijcš.iti normanski zavojevači sa ranogo ranije doscijenim angio-saksoncim 1 , a isto je tako iz mješavine oba jczika pcstao damašnji englcski jezik, koji jc prc111 a tome predstavljao 11 glavuom germanski jczik sa vrlo znabiim uorman« sko-francuskim primjesama. — 14. oktobra 1758. god. nauio je u toku sedino godišnjeg rata austrijski maršal D a u ir kod scla H 0 c li k i r c h a u sjevcroistočnoj Saksonskoj krvav pora.z nruskom kralju Friedrichu k’elikom. Poslije bitkc na Z 0 r 11 d 0 r f u. 0 kojoj jc 11 a ovom mjestu u svojc vrijcme bilo govora, Friedrich Veliki sa svojom vojskom spustio u Saksonsku da pritekne u pomoč vojski, kojom jc komaudovao njegov brat princ H c i n r i c Ii, Friedrich sa svojili 30.000 Iju.’i krcnc u Lužicu (Lausitz), da namaini austrijsku vojsku pod komamdon maršalp Dauna na napušianje njcnih utvrdjenib položaja. Daun podje za Fricdricitom i posjedc prcma njemu položajc. Kralj Friedrich, koji je bio posjeo položajc čiji je centar bio selo Hocbkircli. odlučio je, da noću u oči 15. oktobra 1758. god. napadne Dauna. Ali, kao što sc to često dogadja u ratuoj istorji, Daun je preduhitrio pruskog lualja, nnr pavši ga (po savjetu gc,nerala, docnfjeg maršala L a u d 0 n a<) sasvlai izner nada u zoru 14. oktobra. Napad jc za-