Beogradske novine

Izlaze: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne. - - ■ ——

Pojedini brojevi: O Bi.iradu I u trrajirlma i»poi|»diiutli» od o, I kr. Cata po ctjanl od. . . . 8 holeri V HrvaUkeJ-tlmniJI, Boml-Hareijorlel I Dalmaelll po eljenl af 10 helera Irvaa »>ej podrueja po eljenl ad. . . .12 halera .. ■■■= Oglasl po

MjoseEna pretplata: U leofradu I ■ kralavlma rapoajodaotim tš i. I t«. lata aa Oajno I alapnu peHu . . TU RaogrnOo aa PoatHom u Irutu .... 200 U Hrrotokol-SlaronlJI, Bornl-lloreoporlnt I OolmaetH . . . * 2 60 U oitallrfl krojovima Auatra-V|arilii manarhl|o 3U fnoitranstvu *'60 cijenlku. - —i

UrodniUvo: BEOGRAO, Vuka Keradžića ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava i prlmonje pretplato TopllEln venao bro] 21. Tolefon broj 25. Primonjo oglosa Knozo Mlhajla ul. broj 3R Tolofon br 248

Br. 283.

BEOGRAD, ponedjeljak 15. oktobra 1917.

Godkia III.

Ratni izvieštaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. L5t?č, 1 t. oklobi'a. iv)f>t4 juišili fftia nemu osoliiiili tlogafljaja. NaEeluik jdavnos' stožefa.

Izvjeitaj njemačkog vojnog vodstva. Kb. BetHn, 14. oktobra. Zapadao bojlžte: Froflt priiestolonasijcdnika R o dprecbt« bavarEkoc: N a f I a n d r i j $ k o m b o j i š t u oiije Jitčer bilo pješadijskih napada posliie buhnjarske vatre izmedtu Ij'sa i 1) e ii I c. Preko dana ostala ic živahna topnička vatra tiz o b a i u ; i u Šumi Houthoulst sve dt> Ciio- ! J 0 v o11 a, pa je osobito pred večer po- j 1 ‘asta. Jflka francuska i engleska iz■vidjačka odjelenja pošla su na innogo dttjesta protiv naših položaja, a 1 i s u Jo d b i j e n a. 1j A r t o i s u i sjevemo od Si. Ouentina ožtvjjela je na vrijeme obostrana topnička vatra u zaiednici »3 lzvidjačkim bojevima. Front njemačkog prijesfolouasMednika: Na zapadnoni dijeiu Cliemin tdes Dames došio ie na vrijeme do Uake topničke vatre. Na drumu fca on.e S o iss on s i>reduzeli su B’raucuzi jučer j>et jjrotiv napada profffv- ltaših j>oiožaja, koje smo /.auzeli istevemo od inlina V a u s 1 o r e, ali su isc svi slomlli sa teškim nejtrijajtetjskim Rubitcima. Istočuo bojište: Posiije dobro proniišijene i>ripredjie /.aj>očeJo je u. izvrsnoj saradnji vojske i mornaricc jjređtrzeće jjroiiv i'u.vkoR ostrva Oesel, koje ležt pred r i š k i m zalivom, a izgfradjeno je kao jalco uporište. Pošto sti bile poiivatane mh.e u obajnim vodanta, započelo j'e ■ piiutro 12. ov. mj. bombardovanje litvrda na poiuostrvu Svvorbe kod Kielkona na zaiivu Tagga i na ooelesundu. Poslije uništenja ruskili baterija iskrcane su četo. Kod ovofca preduzeča i kod pratnje tr-ansportne jiiote kroz rnslca minska polja izvrsno tee pokazala mornarica sa svježim svotjiin duhom. Bez gubitaka u brok 1 o v i m a u s p i o j e p r v i d i o o j> ejracija. Čete, koje su iskrcane u zajlivu T a g g a na sjevero-zapadnoj pobaii sl o m i 1 e s u b r z o r u s k i o tia>or, pa sada p r odi r u prema § u go-i s t o k u. U plamenu stoji građ iZ e r e 1 na južnom dijelu 'poiuostrva, fkao i S\vorbe i Arensburg, Hrlavni grad ostrva Oesel. Izmedju I s t o č n o g a i C r n o g a 8»wa poiožaj Jc nepromijenjoti. Maćedonsko bojJštci Zbog vrlo veiike kiše traje topptiička djelatuost samo kod B11 o 1 j a u zrivijutku Crne Reke. Pr\ r i zapovjedtiik glavnog stana pl. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Beriiii, 14. oktobra. W o 1 f f o v u r c d javlja: Na zaji.idu vatrena borba promjenljive jaS'osti u F I a n d r i j i i sjevero-lstočno od So : .ssonsa. Ojteracije na ostrvu .0 e s e I teku prema osnovi. Zauzeće ostrva Oesel. Zvaničnl ruskl izvještaj. Kb. Petrograd, 14. oktobra. Petrogradski hrzojavni urcd javlia: Olavni stožer je objavio: PosHje *>rvog iskrcavaitja na ostrvo Oesel do deset sati u jutru 13. t. mj. uspjeo je iprotivnfk da suzbije otpor naših četa i da zaposjedne cio sjeverni i istočni : dio ostr\ r a, a prtbližio se Arensburgtt na 12 vrsta. U rukama naših četa još je itvijek poluostrvo S\verba. Protiv ostrva Daggo neprljatelj je preduzhnao samo pdvidne napade. ali ga nije Tatizeo. Vrio ozbiljua operacija. Kb. Petrograd, 14. oktobra. Petrogradski brzojavni ured javIja: Stanovništvo Petrograda je inirno .juimllo vljest o iskrcavanju Nijemaca M ostrvo Oesel. Večernji listovi do#ose mnogobrojne razgovore s mini•trima I druglm uglednlm vojnim lično•tlma I stručnjaciina, sv? oni utvrdjuju,

Njemački napad na rusko ostrvo Oesel. Ribot izjavljuje, da bez povratka Elzasa i Lotaringije -, Francuskoj nije moguć mir.

da iskrcavanje Nijettiaca, i ako je ono sa strategijskog gledišta vrlo ozh i I j n a o p c r a c i j a. ne znači za Petrograd nikalcvn nspašrednu ojkisilOSt. Potnorska snaga Njeinačke. Kb. Petrograd, 14. oktobra. Pctrogradski brzojavni ured javIja: Prenta izvještajima, kojo jc dobin ministar niornarice, učestvovairr je pri iskrcavanju Nijcmaca na osfrvo Oescl osam drednaugta, oko. i2 lcrstaša, 40 torpednjača, 30 istraživača mina. Kerjenskov brzojav floti. Kti. Petrograil, 14. okfobra. Pelrogradski brzojaviii ;iu , ed javlja: Kerjctnskij jc zajibvje'đnikn sjoveinog front9 uputio ovaj br/.ojav: r,eeite islCH'no tnorskoj floti, ida je naslujdo slrašni tremitaV kušanja. TTnsiia za svoj spas Očekuje hrabtii ijjclatnosl moniaiice, & ja kao giavni zapovjefclnik zabtjevain i od vojnitoi 1 ind vodja. da sc zrtvnju. Po š a'o j e č a s, u kontc isiočno morska. fol-a' niože d a brani Čast o ta d /.b'in •, veTika prc'da nja Islobode i revo Itt cije. Vrijfiiip, kla se ozbiljno ra ■/.■ m i s ! i, da 9te treba ni voljmvni nevolj.no učestvova.ti tt. stvari mprijate'Ja. Posada tvrtljavc Kronstadta jc ver sa/Jia t,. da ICi d b j'ji n benasvcf* tv a i c t v r d j a v e Ttijesu' potpn'na. Ncka bi gva'ci nomisiro, na to, da dr/.ava neće oprostitii zlofcine, obična ili zlotianijerna izaz'vanja. tladtii zločin sa oklopnicotn ,.Pe iropaviovsk" mora se pokajali. — Žciiti ja, da 4t ota jtod vodjstvom svou'ti časnika, čije je domotjubljp cije’oj Pusiji pnznalp, knabijo jicjtrijatTja.

Pitanje Elzasa i Lotaringije. IZ FRANCUSKE KOMORE. Za produženjc rata. Kb. Paris, 14. oktobra. l\ U jnčeraJtjoj' sjedtrici komorć, u kojoj su mnogi posianici poslijc Le\ guesa govorili o djelanjn diplotnacijo. priznajući rad francuske dipiomacije,. ministar spoljnih poslova Ribot je tizeo riječ i iztnedju ostaiiog izjavio, da je pitarje Elsas-Lotaringije jiostavljeno kao pravno pitahje, koje je nerazdvojno vezano s mirom, osnovanom na pravičnosti. Nebi moglo hiti nikakvog morat koji bi uašu djectt mogao osigurati protiv ponavljanja ovaikog straltovrtog rata. a-ko se nepravičnost u pogletiti Elsasa i Lo4aringije tte ,bi otklonila. (Zivo odobravanje). Naši saveznici. koji praviono itiisie, tiijestt lipali u zanrku, koju jc Njemačka v.iešta bi!a natnjeshla, Ascjuitli je već rekao, pa je juče kao i L1oyd Oeorge ponovio: Elsas-Lotaringija će se vratiii Francuskoj. Mi sino se zaklcli, da ne saslušantjo nikakav i>rijeđlog o lniru, a da ga odtnali ne saopštitno našim save/.nicima. Mi ncćemo odbiti nikakvti predusretijivost, ali mi ne žeUmo nikakvu izdajničku preidtisretljivosit, koja bi uas mogla odvojiti od naših saveznika. Odlučni. iskretii i složni, ako tako istrajemo, bićemo pobjedonosjto i>rotiv sile kao i protiv izdaje (živo odobravanje). Komora je zatim primila dnevni rcd, lcojim se odobrava izjava vlađe. Nije Istlnita njemačka ponuda. Kb. Bcrlin, 14. oktobra. \V r olfiov urcd javlja: Na naše pitanje je izjavio državni podtajnik barun Bnsclte, da je pottpuno necsno/ano tvrdjenje, Iccje je francuski ministar spoljnih j>oslova Ribot u svomc govor.t u francuslcoj koinnji od 12. t. mj. izhjeo, kao da je Njemačka šanula na uho francuskoj vladi, da lti bila voljna da se posrcdovanjem jednog itolitičara upusti u pregovcrc o povraćanju Elsas-Lotaringije. Carslca vlada, ma s koje strane da su dolazila zapKkivanja o mogućnosti mira, nije nikad i nlkog ostavila u sumnji, da njemačka zemlja ne može biti ni u lcorn slučaju predmet pregovora sa jednoui stranom silom.

Njemački car u Sofiji. Polltički značaj posjete. Kb. Berlin, 14. oktobra. Naročiti brzojav ,,B e r 1 i n e r iM i ttagszeitun g“-a iz Sofije govori o političkom značaju posjete njemačkog cara i primjećuje: Mjero-

davni opozicijcni krugovi, koji su sad pritikom svečanag ; i>rijema u dvoru ! iniali prilike da gcvhre s carem WilItclmom i da iskažu svoja politička gicdišta, pripisuju u veliku zaslugu vladi Radoslavova, što iitt na taj način pružcna mogućnost, da ispoljc pred carem jeđnodušnost bngarskilt stranalca o spolnoj politici i o savezu sa središnjitn vlastima. Može se već pouzdano tvrditi, da će careva posjcta itinogo doprinjeti jačanjil dotnačcg mira, naročito i’čvršćavauju položaja Radoslavijeva kabineta. U spoljnoj politict će itosjeta vjćrovatno zbrisati ntnoge rusofilske -ostatke,. pa će tim načinom osnovno izmjeniti gledišta mnogilt jtoiitičara, i najzad vanredno učvrstiti stnbove čefvornog saVeza.

Rusija poslije revolucije. Vijećania u ruskoin glavjioip staiiu. Ki>. Ef'Irot'J’ad, 14. nklobra. Potrogradska' brzojav’n'a a rr <'n' i’ i j ivIja: U gkmiorn stfuiu o'držalo sc pod pred sjfđoišl voni K «1 j e it s k o g a v'ijeće, kojemu sit pristislvova-i jjiinislar ,-spoljuili pos’ova, jiiinislrj vo/ni i niioi n h ice, nai'.elnik glavnog savžri.i, glavnl zai.o vjednik kao ,i uovt! ruski posLanik ji.i. Franciiskvij Ma klaicov. \ ijeće se obziroui aa konfei' i n.rrjfu sj o ainmnili ,si!a d Pari/vt bavilo pilaujetn uba'avI jan ja borbene sposolniosti r us ke vo j skv.'pa je prTitvaoen ovaj v:\ jučak: Disciplina se iinad«'- poboljšati. li o\ni svrlm iniaju se vojnici sisteniaLski podučavati, pri t-'emu jreb'a (lržafi u vidu Tslcnstva sadanjega Ta.ia kao što 'tneba fskorisfiu i sve vojiitčko Lhnii ke n ip e', ko, posligniib'. kako hta ruskom tako i na zajja'dnom 'frontu. Dalje se ima strogo UTe'diti un'uta.riija složba v'ojnika i »;iltovo uposlenje, kjcifL u«ga s r * mora posriujiali vt’o o ij f r?Tr i»«. Pobuna riikkiii tnoruara. Klt. Stockholm. 14. oktobra. Prcina vijestima ftnsklh lislova. koji sti ovamo stčgli, montari su ubili četiri časnika ubojnog broda „I 3 e t r op a v 1 o v s k“, koji se nalazi u Swerborgu, a mnoge su časnike zarobiii kao taoce, da bi se osigurali proiiv svake lcazne. Generaini štrajk u Baku-u. Kb. Petrograd. 14. okiobra. Petrogradsika brzojavna agettciia javlja: Ganerahti štraik. koji ie izbio u petroiejskom pocirttčju Bakn-a. traje dalje, Grad je mirah. Pozorišta i kavane štrajkaši su zatvordi. Zabranjeno putovanje u Moskvii. Kb. Petrograd, 14. oktobra. Petrogradska brzojavna agencija javlja: Vlađa je zahrauila putovanje u Moskvu svtni licima. koja ovdje '•iiids.it stalno utiosiena.

Ozbiljnost podmorničkog rata. Priznanje amerlčkog novkcara. Kb. Rotterdam, 14. oktobra. ,,N e \v-Y o r k T r i b u u c“ donosi posebnn vijest svoga londonskog sai'adm'ka Artura D r a p p e r a, u kojoj se veli: Položaj se podmonničkoga rata ne može ocrtati dovoljno crnom bojotti. N e m o g tt ć e j e p r e t j e r a t i o z b i 1 j n o s t t o g a r a t o v a n j a. Jedan engleski viadin činovnik rekao ini je, da će Francuska ove zime straho.vito trpjeti zbog nestašice uglja. Italija tte treba samo uglja ncgo i žiia. u čeinu takodje a>ostoji ozbiljtta nestašica. I u samoj Engtcskoj ntcraio je nekblilco preduzeča zbog pomanjkanja ru.de cbustaviti posao.. Uprkos novog optimisfRkog govora Lloyd Georgea o gubifcima tonaže, apsoiutno jc s igurno. d a je o vaj problent v it a 1 n i j i o d s v i h d r u g i lt, k o j i s u d o s a đ i z b i! i n a p o v r š i n u. Drapper iznosi dalje, da je saznao s upućene strane, kako podmornice sada ne ugrožavaju samo obične trgovačke puteve, it e g o d a i h seraože n a ć i posvuda.ua okeanu. Clanak Svršava: Kad bi bilo tnoguće, da se podmornice spriječe u izlaženju iz svojiii oslonili pristaništa, to bi se već davno bilo i učinilo. Kad bi britanskoj mornarici bilo inoguće, da podmornice uspješno suzlnja, podmomičke opasnosti ne bi više bilo. N i z a J e d n i č k i

r a d s a a m e r i č k o m in o r n a r ic o m n e ć c d o s t a j a t i, d a s e p o d iit o r n ič k a o p a s n o s t o d stiani. Jediuo riješenie nvoga prnbleina nalazi se u većoi izgradnji tmvili brodova.

Dogadjaji u Italiji. Pred proinjeiiom sistema prema ruskoni pi'iiiijciu. — Prvi znaci revolucije. Silne dezcrtaclie. Vojska bez oru/ja. (Naročlti brzojav ..PcoKradskili Kovina") Berlin, 14. : oklobra. 0 dogadjajima u llaiiji doKiiajn ,--'0 iz jedju'ig privalnog pisjna, ko> jo flalirajto sa 20. seph'mhra sligao \v. Ziiricba, ovo znitiniljivc pojoVlinosii: Ttalija se, blago rečeno, Italazi ] t red ]>ronijeiKUii sistema pronia ruskom pTimjcni. Kao nvo'fl'ii lo- ;ima se sinalrati dugadjuj na .luri.itskoj glavnoj rcljezničkoj stanTci, koja j r 'dignuta n vazdult. Da ; je su ov'djc zapaljeni svi iiobdi u bliziai sianice s izuzelkom liotela, n kojem je stanovao Gioiilli. l' prislaiiištii (»eiiu c izanaljeni Sn neki ibio'dov'i itd. Broj dczertera je toliki. 'da se više ue može ni prebiojiti. Dezerleri su idjcćiuiično ušaučoni u pluuinama, a jiaspO',ažd-i sa, inašinskini puškama. Vele, da ilt ima oko 100.000. Čele se (p'dašilju Tia frorif bez omžja j tomu siie.no. II joseii se - svršava pisiiio niože još svašla očekiva.ii, o čeinu ne mogn da pišem.

Nova potapljanja. Kb. Beriin, 14. oktobra. • \V o t f f o v 'u r ed javija: Lj.-luLnošćn na.šilt po'duioPn.ioai j iopef je iia šjevprndni' bojišlti potopljeno 10.000 brutto rcgistiovanih tonat Afe'dpi poloj.ljouinr dn'odovima nalazi *e jedan naofužani taiijanski parni brod /»’jediia vć’ika barka, na-'ovarena bod'jikavom žicotn i ttljem, na piilu za f.e flav.re. Načeinik admiralskog sfožera , mbrnailee.

Njemačka. Dr. Miehaeiis u zaposjednutoj nbiasti. Kb. Bei4in. 14. oktobra. Njemački državni kancelar dr. M i c h a c 1 i s otputovao je poslijc podue u zaposjednutu oblast na istoku.

Najnovije brzojavne vijesti. Veliki požar žita u Americi. Kh. Ne\v-York, 14, okiobra. Reuterov nrcd javlja: Požarom na jedttom stovarištu žita prouzročena je šteta, procijenjeua na preko icdan inilijiin dotara. Uništeaio je preko IfiO.f'OO „hushela” žitu. Vele, da je požar tia»tao nsli.ied eksplozijc iedue boiiibe. Novi francuski poslanik «< Sipauiji. Kb. Paris. 14. oktobra. (Službeno). Bivši ministar Tli i e r r y imenovan je franeuskini posiandiont u Spani,ii.

Grad i okolica. Istorijski kalendar. Na današnji dan. 15. oktobra i080. god. rodjen jc u L e a d it u 11 s u skotski pjesnik A 11 a n R a nt s a y. — (2.) 15. oktobra 1809. god. odrŽana je za vrijeme prvog ustanka u P a I a n c i znamenita narodna skupština. Na toj skupšiini je riješeno, da sc pošalje izasianstvo u ruski glavni stan, da prečisti neka pitanja. koja su se ltila pojavi!a izmedju Srbijc i Rusije. Za članovc i/aslanstva odredieni su arhintandrit M e I e n t i j e Stefanovi'ć : vojv odn Milan Obrcnović. Riiešeno jc. da se od Rusije traži postavljanje uovog diplomatskog agenta u miesto nepopularnog K. R o d o f I n ? i k i n a, koji je bio otišao. Islo je tako riiešeno. da se u mjesto mitropoiita Leo-ntija, koji je bio pobjegao, za mitropolUa progfasi rečeni arhiniatidrit M e 1 c ntije. — 15. oktobra 1812. god. počelo je Napoleonovo odstupanje iz Rusije. Danas je stogodišnjica smrti čttvenog poijskog jtmaka, vrhovnog koniandanLa u borbatna za odbranu ltoljske ne zavisnosti Taktije Kosciuszka. koji je umro 15. oktobra 1817» god. u 3 d» 1 o t h u r n u u Švajcarskoj. O niemu

ćcirto sutra opširnijc progovoriti. —• 15. oktobra 1912. god. završen je triDolitanski rat zaključenjem taiijansk.iturskog ntira u Otichv-it u Šva.icarskoj. Rezultat jučeranje utakmlce — 4 ; Jučc je u Košrirtnjaku . obavijcna utakmica izmedju kombinovatiog beogradskog i vojničkog tima. U sportskom i>og!edu utakmica jc pokazala znatnu visinu. U toku igrc pokazala se izvjesna nadmoćnost Beograđjana, čiji su igrači biii svc sami iniadi i liitri litidi, dok je vojnicima, i«to što je sa> svim pojmljivo, neđostajalb vrijcme za vježbu. Ali zato su se i oni odlučno držali, naročito tt odbrani. Na igralištu jc bila izašia nmogobrojna publika. koja jc pokazala vrlo živo interesovanje. Čistog prihoda, kojt je kao i ,’>ro5!i put hamijenjen beogradskoj sirotinji, paio je oko K 350. Na žalosl je utakinica završcna jcdLnim nesporazumom: Zbog toga, što je igra kasno bila otpOČeia. tnorao se posijedttji dio utalcmicc obaviti ii sumraku. Zbog rdjavog vidjela valjda je i došlo do toga, što je sudija tri ininuta pred kraj donio jcdtm ne sasvim opravdanu odluku. zbog kctje s:t Beogradjatti napitšttli igrailšte. Do prvog odmora, u toku kojega vreinena su obje. strattc biie od pi'tlike podjednako česti u napadu i odbrani, rezuUat je bio 1:1. Odmah poslijc odbrane dovel' su Beogradjaati vojnike u dpasan škripac, iz kojega su se ovi u posijednfetH častt izvukli spretnom odbranorn. * •' toku četvrtog ntinuta po svršetku odmora vojhici dađoše drugi ,.gol“. Ve< u devetom niinutu Beogradjaui opet izravnjaše rezultat jednim usp.ieštio i» vedenim najvadom sa lijevog kriia. Idttr ći gol dadoše vojnici, naprežtjći 'sve snage zbog izgubljenog ,,go!a“. Bec>gradjani krenuše svom snagotn u napad. U 35. miiiutu Be'ogradjani dadoše upravo sjajnim udarcem s krajnjcg lijevog krila jedan ,,gol“. Do kraja, koji .ie gorespomemitoga nesporazuma bio ncšto torije vremena, i jedni i drugj dadoše još po jcdatt ,.gol“, tako đa je rezultat bio 4 :4, pretna čettm je utakmi T ca ueodlučena. Odluka će pastj ■tek iduće ncdjelje, za kada je zakazatna nova utakmica, čiji će čist prihod biti ustupljen „Crvenom Krstu“. B—sch.

Vijesti iz unutrašnjosti. Untro. Dne 8. o. mj. umro je nakon kratke bolesti u Kragujcvcu u 57. godini života tamošnji trgovac M ! 1 a i: M it r o v i ć. Razbojnici na svadbi. Pišu nam iz Šapca: U seiu Goločelu 1. oktobra o. g. bijaše svadba jedrtog imućnijeg tnomka iz istog sela. Tom se priirkom u Goiočelu :z bliza i daleka satkupiio sve što je moglo da dodic. 'i'a nijo šala. lijep pristao tnoma'.c, bogat i pametan — koju djcvoika da ga još jednom ue pogleda? A izabrao vjcrenicu sebi ravnu. za koioin su u/.disa-ll toliki inomoi. Opšte je veselie l*i!o velilco. Ali, usred najveće razdragano sti začu se od jednom sa svijn strana. pst! pst! Prcstade svirka, umukmt pjesma — cjelokupni se svijct zbije u gomilu — razbojnici bijalitt svjeCUlii opkolili! Arambaša razbojnički naredi da sc odvoje niuški od žeuskinja. a zatlni dozva jnladoženju i stade ga nemitosrdtto tući jednom omašnom batinoin, govoreći: —. Zar je tebi ittpmče sada do že nidbe? Ostali pak razbpjndci u :o vrijcme da ue gtibc časa, počeše sa pljačkoiV' prisutnika. Dok su jedni skidali sa d.ievojaka nizove dukata, dotlc su drugl skidali ntomcima iermcne : koporane Kad jc i ta ,,operacija“ biia gotova dozvoli arambaša narodu, da sada svaki može da podjc svojoj kući i preporučio, da se svaki — pošteno vlada! Na to su' se hajduci izgublli u šnnti. Oružnici, dočuvši za taj dogadjaj. dali su se u iKitieru za razbojuicima i uskoro im ušli u trag. Razbojnici su se oduprli, a na <o su oružnicl upotrijebiU oružje i arambašu sa još jedniin drugom .ublii « K’dnog drugog živog uhvafttt. Ostali stt pobjegli.