Beogradske novine

lir. 301

BEOGRAD, petak 2. novembra 1917.

I zIa z e: dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedini brojevi:

Mjesefina pretplata:

0 Beogradu t u krajavima zaposjndnutlm a# t. I t*- iota za bojna I etapnu poitu • 2. —

U Beogradu sa dostavom u kutu . . 2 50 U Hrvatsko J -Slavonijt, Bosnl-Hareafovinl I Oalmasiji 200 U ostaiira krajeviraa Austro-uftralramonarblje 3U Inostranstvu . . ... 4 60

Uradništvo: BEOGRAD, Vuka Karadžića ul. broj I0 Telefon broj Uprava I prlmanje pretpiate Topličln venac bro) 2I Telefon broj Prlmanje oglesa Kneza Mlhalla ul. broj 38. Telofon br 246

Godina III.

Prodiranje u gornjoj Italiji. Novavelika pobjeda središnjlh vlasti: 60.000 Talljana položilo oružje. Ausfro-ugarske i njemačke čete na donjem i srednjem Tagliamentu.

Njemački prijepodnevni izvještaj. Kb. Berlin. 1. novembra. N'jegovo Veličanstvo je nareiiiio za I. novembar, da se izvjese zastave i ispale pobjedničke paljbe u Pruskoi i Elsas-l.otringiji. Priiikom gonjenja u friaulskoj dollni juče je istočno od aonjeg TagHamenta 60.000 Talijana s nekoliko stotina topova položiio ornžje. Time je dosadanji broj zarobljenika u 12. bitci na Soči prešao 1S0.000 i više od 1500 topova. Taliianska 2. i 3. vojska pretrpila je težak poraz. Prvi zapovjednik glavnoš stana. pl. Ludendorff.

Izvieštaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 1. novembra. Taliiapsko hojište: Napredovanie saveznika u gornjoi ltaliji iuče ie krimisano novim ogromnim uspieliom. Sabijanje odstupajućih neprijateljskih masa sieveroistočno od l.atisane pnižilo je vodstvu priliku. da jakim talijanskim snagama zaobilaženiera presjeku odstupnicu. Njemaeke i austro-ngarske diviziie, koje su se zapadno od Udina približavale rijeci Tagliamento, nastupale su sa sjevera: jednovremeno nasmule su naprijed austro-ugarske koione uzduž laguna prema Latisani. Afnogobrojne talijanske čete u ukupnoj iakosti od dva do tri vojna zbora, koie sii zapale u najveću zabunu, odsječene su. Za malo sati hilo je zarobljeno preko 60.000 ljtidi, a zapb'ienjeno više stotina topova. Austro-ugarske i niemačke čete stoje posvuda na donjein i sredniem Tagliamentu. Poiedini pokušaji neprijatelja, da na srednjem toku rijeke ođrži položaje mosnih brana, osujećeni su brzim nastupom njemačkih pukova. Aiistro-ugarske vojske. koje prodiru u područjn gornieg Tagliamenta. svladavaju, privikle planinskom ratovanju, u žilavoj volji sve terenske poteškoće. Tako je dvanaesta bitka na Soči za vrijeme trajanja od osam dana dovela do nad svaku mjeru sjajnoga uspjeha! Austrijske primorske zemlje oslobodjene su; prostrani dijeiovi venecijanskoga zemljišta nalaze se iza frontova saveznika. Neprijatelj je u jednoj nedjelii izgubio više od 180.000 zarobljenika i 1500 topova. Velika pobjeda na jugozapadnoj kapiji Monarhije nov! je neprispodobivi dokaz snage savezničkih država i naroda; dokaz, koji će zboritj jačim riiećima od svega što se u posljednjim nedjeljama kod prijatelja i neprijatelja kazalo i napisalo o sadašnjosti i budućnosti. Istočno bojište i Arbanija: Nema ništa no\ r og. Naćelnik glavuog stožcfa.

Izvještai niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin. I. novembra. Na zapadu, istoku i 'Maćedoniji nikakvili većih borbenili djelatnosti. Talliansko boiište: Našlm brzim udarcima na istoku, nesravnjivo žilavoj uzdržljivosti naših četa na svim frontovima, naroćito na zapadu, imade se zahvaliti, da su operacije protiv Italije mogle započeti j i tako uspješno se nastavlti. Juče su savezničke čete 14. vojske ovdje izvojevjjje novn veliku pobjedu. Dijelovi neprijateljske vojske postavile su se 1 za borbu. U planinama i u friaulskoj nizini do željeznice Udin#—CodroipoTreviso povukao se neprijatelj boreći se na zapadnu obalu rljeke. Položaje mosnih brana držao je neprijateli na istočnoj obali kod Pinzana, Dignana 1 Codroipa, a prema Udinama u naprijed pomaknutom zalazničkom položaju neprijatelj se žestoko opirao da pokrlje odstupanje svoje treće vojske na zapadnu obalu Tagiiamenta. Tjerane pobjedničkom voljom. a nastupajući u odlučnim smjerovima, koje je odredLlo obazrlvo vodstvo, fzvojštiH su ovdje njemački i austro- ! ugarski korovi uspjehe, kakvih rijetko miade i u sadašnjem ratu. Mosne brane Uignana I Codroipa zauzete su na iuriš od pruskih lovaca te bavarske i "urUemberške pješadije. Na svim bo-

jištima oprobaue branđetibiirške i šiesske divizi'e u nesuzđržljivom naletu probiše sa sjevera talijanski zalaznički položaj istočno od đonjeg Tagiiamenta i suzbile neprijatelja natrag, dok su oprobani austro-ugarslci korovi od Soče ovamo nadirali prema posijediijem neprijateljskom prijelazu kod Latisane. Udarcem sa sjevera odrezani, obuhvaćeni « obje slranc. Talijaui sii 60.000 i'jih položili ornžje! U ri,ke pobjeduika paio je više stotina toI pova. Broj se zaroblienika iz prve neđ.ielje tako uspješno provedene soičanske bitke jiovisio time na preko 180.000 | Ijudi, a broi zaplijenjenih topova na viI še od 1500! Ostali je plijen u srazmjeri s ovim brojevima. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff.

Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin, 1. novembra. W o I f f o v u r e d javlja; Na zapađu i istoku nikakvih značajnih dogadjaja. N e p r i j a t e ! j s k e č e t e, š t o susenalazilenaistočnojobal 1 i Tagliainenta k o d P i g n a n e iLatisane, odbačene su ili ! z a r o b 1 j e n e. Njegovo Veličanstvo u Istri. Kb. Trst, 1- novembra. Njegovo Veličanstvo je danas razI gledalo istrijansku obaisku odbranu i i ix)sjetilo je nekoliko gradova lstre.

Prodiranje u gornjoj Italiji. i Raščišćavanje istočne bbale Tagliamenta. Kb. Beč, 1. novonbra. Iz ratnog stana /a štampu javlja se: I Raščišćavanje i.stočna obaie Taglihmenta, i napreduje i dajje. Kod Latisana i Pinzana uništena su jača talijanska odjeleiija i priveden je veliki broj zarobljenjika. Opsadno stanje u cijeloj Italiji. (Narooiti brzojav ..Beogradskili Novina") Bern, 1. novembra. Francuski listovi javljaju: U nedjelju u jutru u cijeloj je Italiji proglašeno opsadno stanje. Kralj Italije prekinuo je svoj pnt za front i vratio se u Rim. Magiarska štampa o sjajnim uspjesima ii Italiji. (Naročiti brzojav „Beogradskib Novlna") Budimpešta, 1. novembra. Ratni đojrisnici i kritičari potvrdjuju sjajni uspjeh prve borbe na Tagliamentu i sravnjuju taiij.ms.ki poraz s fjorazom kod Tannen be rg a. Ratni dopisnik ,.Budaposti Hirlap“-a javlja: U kratkjom vremenu izvršiće se prelaz pr<*ko Tagliamenta, tako se s ►ravom može očekivati go njenje preko rijeke. Prodiranje Krobatina prema Tolmezzu dovešće Talijano u još lcobniji položaj. Dopisnik ,,Ujsaga“ upo zoruje na o\u značajnu okolnost: Dosada su Tab'jani većinom upotrobljavali konjiai ii svojoj zaštitnici', a sad upotrebljavaju j pješadiju u većero broju. „Pester Journ al“ ističe ogromni plijen, medju ostaiim topovima i mersere od 30,5 cm., kojii su trebali prvi put da Jhudu lupotrebljeni u idućoj taJijanskoj ofenzivi. Zaplijenjeno je m vrlo vejikoj količini životnih namirnica i stočnehrane. Švajcarske banke obustavile promet sa talijanskim valutama. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Bern, 1. novembra. Najjuglednije švajcarskc banke obustavile su promet s a t a 1 i j a n s k i m valutama. Pobjedom središnjih vlasti otklonjena opasnost za Švajcarsku. (Naroćiti brzojav ..Beogradskih Novina") Zfirich. 1. novembra. „Zfiricher N a c h r i c h t en“-u pišu: Zbog dogadjaja na Soči odahnuće sva Svajcarska. Na taj je način n estalo opasnosti jednog konibinovanog proboja saveznika kroz Švajcarsku. Sada je Švajcarskoj tmiogo laglje. Nova talijanska vlada. Kb. Lugano, 1. novembra. Kabinet Orianda razlikuje se od prethodnog, osim istupanja Bossella još bitno i time, što su ukinuti poiožaji

ministara bez portfeija. Od ministara, koji su takve položaje imali, ostao je samo Bissolati. Osim Bissolatia zastupa reformističku kotnorsku frakciju Bereneni, koji je kao niinistar prosvjete zamijenio Ruffinia; on pripada grupi Salandre i nedavno je pratio kralja na njćgovoin ptiin u Francusku i Belgiju. Nitti i novi niiiiistar OufeTli bili su članovi prve talijanske inisije u Sjedinjenim Državama. Ministar vojni (nardino. kb’ji je ncposredno poslije svog govora u komori otputovao bio j na front, odbio je poslije razgovora sa | Oriandom da i dalje ostane na svomc I mjestu, njega je zamljenio generaii lajtnant Alfieri, dosadanji giavni komei sar za ishranu. Dosadanjeg stručnog j ministra poljoprivrede Raineria zainij jenio je poslanik Miliam. o čijoj se I stručnoj sposobnosti i političkom držaI nju vrio malo zna. Dari, koji je kao mi' nistar za javne radove zamijenio reformistu Bonomia, pripada desnici i i bio je, kao i Orlando intervencionistv, aii jc u posljednje vrijcme mnogo manje istakao intervencionističke ciljeve, nego li Oriando u svonie govoru u komori. Socijaliste nisu ušle u kabinet, ali će socijalistička stranačka uprava i njena frakcija u komori s pogledom na ratni položaj odustati da vladi stvara teškoće. Saveznička pomoć Italiji. (Nnročiti brzojsv „Beogndsklli Novina") Lugano, 1- novembra. A g e n z i a S t e f a n i javlja: Na 1 talijansko bojište su sjjgle francuske i j engleske čete, kao i ratni materijal. Francuska štampa ne javlja, u čemu i u koliko se sastoji ova ratna pomoć, ali naglašuje. da se ovaj čas radi samo o mo r aI n o j pomoći, koju Frnncuska šalje svojoj braći u nevolji. (Naročiti brzojav ..Beosradskih Novina“) Bern, 1. novembra. Francusko- engleska pomoćna vojI ska stajaće pod zapovjedništvom generala Castelnauai Foch a. ,,E c h o d e P a r i s“ piše, da saveznici tek sađa uvidjaju, koliko su lakoumno zapuštali talijanski front, pa bl bilo boije, da se Sarrailova v o jska sva povukla sa Balkana i upotrijefbila za ofenzivu jrrotiv Trsta. (Naročiti brzoiav ..Beogradskih Novina") . Bern, 1. novembra. Havas javlja: Po žeiji talijanske viade iz Rima su otputovali članovi francuskog kabineta i engieski izaslanici. Kb. Bern, 1 . novembra. „Reuter" javlja iz Washi5igtona: Ministarstvo finansija ijrozajmik) je Italiji daljih 230 milijuna dolara za isplatu uglja i drugih artikala, kupljenih u Americi. Kb. Amsterdam. 1 . novembra. Reuterjavlja iz Washingtona: Državni tajnik L a n s i n g imao je konferenciju s talijanskim poslanikom o talijanskom položaju. Zabranjen socijalistički kongres ii Rimu. Kb. Ženevav 1 . novemhra. Upravmik grada Rima je zabranio da se sutra održi socijalistički kongres. Debata o pitanju mira u engleskom donjem domu. Kb. Rotterdam, 1 . novembra. Pariammtarni izvjostilac ,,Daiiy T<lographa 1 * piše, da postoji namjera, da se idnćeg ponedjoljka otsori u donjem do mu debata o pitanju mira i o Elsas-Lota ringijj. Nova španska vlada. Kb. Madrid, -1. novembra. Garcia P r i e t o nije pritmio ponudu za sastav kabineta. Kralj je M a u r i povjerio sastav kabineta. Zatvorena francusko-španska granica. Kb.A-ugano, 1. tnovembra. Francusko-španskagranicaje zatvorena.

Kancciarska kriza u Njemačkoj. Kb. Berlin, 1. novembra. Centrumaški organ ,,G e r m a n i a“. ! koji stoji blizu grofu H e r 11 i n g u, de| mantuje juče raširenu vijest, da je grof | Hertling odbio ponudjenu mu stolicu ' državnog kancelara i piše: Pregovori I se vode dalje. Pri tom je juče i danas ' došlo do novili stajališta, na čijem osnovu se možemo opravdano nadatj, da će doći do povoljnog riješenja sa grofom Hertlingom kao državnim kan, celarom. | Njemačka akcija u baltičkom moru. Kb. Petrograd, 1. novembra. Po posljednjim dogadjajima Nijemci su potp’:;:^ evakuisali poluostrvo Werder. po su opustošili cijelu napuštenu oblastr U mjerodavnim vojnim krugovima objašnjuje se nastaia tišjna na bojištu na Istočnom moru i time, što neprijatelj namjerava da na i ostrvima Oesel i Dagoe stvori sebi čvrstn bazu, sa koje bi se đočepao re, valskog zaljeva.

Nova potapljanja. Kb. Berlin, 1. novembra. Wo 1 f f o \ ured javija: U biskaj! skom zalivet i uSjevornom moru naše su podmornici* ponovo potopile 2 parna 1 broi i i d jedrenjaka. Načolnik admiralskog stožera tnomarice.

iz bugarskog sobranja. Kb. Sofija, 1. novembra. Danas jo mrnistar predsjednik Radb! s t a v o v odgovorio u sobranju na interI peladju, koju je opozicija podniela u pi; tanju o snabdijevaiiju. Radoslavov je re! kao: Uprava službe za ishranu je uvijek tome pitanju poklanjala naročilu pažnju, pa s 1/foga odbija optužbe, koje j<< govomik jstakao o izvozu, koji je uvijek vršen po upustvu pomenute uprave. Ministar pr.-d! sjednik je zatim istakao odlične odnose, ! koj i danas posto je izmedj u Bugarske i iijeiuh saveznika. Lakomnne optužbe inogle bi tim odirvosima donijeti samo štete. Radoslavov je uvjerio, i da zemlja 'ne ćc trpiti oskudiai u život| jnim namimicama, doklcgod rat bude trajao. | U toku svog govora Radoslavo.v se ovlaš dotakao i manifesta hoiandsk?>skan<iiuavskog odbora, odbijajući sa ogorčenjem nepravdu, koja je titn manifestom nanijeta bugarskom narodiu. S čvrstim pouzdanjem bugarski se narod nada u povoljan ishod /fevoje stvari.

Finski pokret za slobodu. Kb. Heisingfors, 1. novembra. Odbor za .ustavne zafcone svršio je izradu zakona za novi politički poredak, Oni izmedj u ostaJog odredjuju, da od dana Obnarodovanja tog zakona, kada ou stupa ] i na snagu, senat odmah preduzme mjere ;rađi izbora predsjednika finske rcpuhlike. 'Dužnost predsjednjka će privremeno vr šiti predsjednik senatorskog izvršnog odbora. Listovi donose, da će predsjednilk •senata S \v i l n h u \v u d ,biti izabran za predsjednika finske repubtike. Kb. Petrograd, 1. novembra. Finske vlasti se proti'vo da u poslovima za napuštanje gradova rade zajednič• ki sa vladiuim orgainima. Prema naredjenju privremene vlade Petrograd, Kronstadt i djela Fi.nska potpašće pod zapo vjest zapovjednika sjevemog fronta.

Royalistička zavjera u Francuskoj. Kb. Ženeva, 1, novembra. Iz Parisa se javlja: Interpelacija koju je najavio poslanik Constant o royalističkoj zavjeri vjerovatno će izazvati tajnu sjednicu, jer to zahtjeva i samo tugaljivo pitanje, kao što je objašnjavanje o jx)rijeklu otkrivenog oružja.

Rusija poslije revolucije. Ruski privremeni parlamenat. Kb. Petrograd, 1. novembra. Privremeni parlamenat zaključio je većinom od 102 glasa protiv 95, da odbije zakonsku osnovu komisije o savladjivanju anarhije i primio je jednoglasno predlog, kojim se od predsjeđnika ministarstva zahtjeva hitna iz-

| java. da li se vlada i republikanski savjet namjeravaju baviti zakonskom Losnovom o ckoiiomskim odboriina. Za | tim je privremeni pariamenat dovršio I rasprave o narodnoj odbrani, ne odoj bnivši ni jedan od predloženih pet dnevnih redova. Samo je jedan, umje! rena sastava primljen, sa 141 protiv : 132 glasa, ali je u jx>imeničnom glasanju, sa 139 protiv 135 glasova odbijenOnda je u privremenom parlamentu počeia debata o objašnjenjima ministra j spoljnih poslova, Tereščenka. Prvi je ' uzeo riječ Miljukov, vodja kadjeta. Kb. Stockholm, 1. novertibra. U rnskom privreanenom parlamentu držao je Tereščenko govor o spoljnoj politici. Zbog objašnjenja sadašnjega položaja on razlikuje u sadašnjem ratu tri strane: strategijske zadatke vojske, diplomatsko djelovanje i sadašnje i buduće ekonomske odnošaje izmedju država. Nijemci hoće da izolujtt Rusiju od kapada, ali nc pomoću ; aneksija, nego mirnim rastavljanjem političkih jedinica. koje bi gravitirale prema Njemačkcj. O Kuroniji kaže govornik, da se ne može odobriti, da se Rusiji otme prilaz na more, slobodno od leda. Rusija mora dati otpora. Slučajni strategijski uspjesi neprijateljevi ne mogu riješiti pitanje, da li će ova ili ona zeinlja pobjediti ili ne. Pošto je ! njemačka aneksionistička politika za j nas opasna, moramo nastaviti rat u ! uskom sporazumu sa saveznicima i zajedno s njima riješavati pitanje o ratu i miru u ovom ratu. Dalje je Tereščenko govorio o Poljskoj i najposlije rekao, da pogođbe demokrarskog mira moraju sadržavati cijeiu formulu ruske demokracije. Odgodien opšti kongres radničkih f vojnlčkih savjeta. Kb. Moskva, 1. novembra. Opšti kongres radničkih i vojničkih savjeta, koji je bio odredjen za 2. povein bar, Odgodjen je za 7. novembar. Suđbina carske porodice. (Naroćiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockholm, 1. novembra. Ruska vlada je dozvolila. da djeca ( cara Nikole mogu otputovati u Englesku. Najnovije brzojavne vijesti. Zabranjen izvoz kubanskog šećera u nentralne zemljeKb. Rotterdam, 1. novembra. ,,R e u t e r“ javlja iz Washingtona: Kubanska vlada zabranil!a je izvoz rafiniranog šećera u neutralne zemlje. Engleski list protlv imperijaUstičkih težnja sporazuma. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina“) Rotterdam, 1. novembra. ,,M a n ch e s t e r Guardian" ptše povodom Bartousovog programnog govora: Ljudi, koji zagovaraju i prejx>ručuju za Francusku izvanredne ratne ciljeve- škode samo interesima sporazuma. Engleska se ne bori, da neosporivo njemačke zemlje osvoji za Francusku, bilo to na lijevoj obali Rajnc ili u oblasti Saare. Sporazum može pobijediti samo ojačanjem vojničkoga duha u Rusiji, ali za to postoji slaba nada, dok ruske demokratske vodje mogu govoriti, da sporazum nastoji ostvariti svoje imperijalističke osnove.

Grad i okolica. IstorUski kalendar. Na današnji dan, 2. novembra 1582. godine ori’orena je u Lepoglavi prva gimnazija u Hrvatskoj. Predava nja s>i nara\'no, Jcao u ono vrijeme gotovo po cijeiom svjjetu, bila lia ! a t i n s k o nt j ei i k u, koji se u Hivatskoj kao nastavnš jezik održao do prije sedamdeset godiaia. — 2. novembra 1642. godine bila ee u toku 30,-godišnjeg rata druga bitka na Breitenfeldu blizu Leipziga, na istom mjostu, gdje je deset godina prije toga švedski kralj Gustav Adolf pobijedio ali i sant našao smrt na bojištu. U drugoj breitenfeldskoj bito, 2. novembra 1642. godine opot su pobijedžli Švedjani pod kontandoin generaLa Torstensona na carevim tmpama, kojima je kornandovao general Piccolomini. — 2. novembra 1804. godine u početku prvog ustanka na-