Beogradske novine

Br. 308.

=

BEOGRAD, petak 9. novembra 1917.

Izlazet dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podna

Pojadini brojtvl: 0 tarali I ■ knlfftaa nr*t|«Mta •4 «. I kr. Itt* H el)MH k«ta» • HnaMtl-Dnnlll, »««l-tarctf.fliil I OahMalJI p$ otjMl •<. 10 M«ra brtM lr«f »odrulj« p« djial it. . .12 M«r«

MjasoCna pretplata: 0 bnnt« I ■ fcralirlma nMldMta tš «. 1Ma u mJk« litaiittta . • #■—. U ta|tMa u talnu • kuti .... MO U HmMaJ-UnMlJI, ta«H-Ham|«*M I DtlmaclJI aeo U •■tallm kr«J««lma *uitr«-u}«rik« maurMJ« 3U lantrustca. .........

Oglasl po eljenlku.

Urednlttvo: BEOORAD, Vuka Karadflća ul. bro| 10. Talofoa broj 63. Upran I prlmonja protplata Topllćln vanac broj 21. Talefon broj 25. Prlmanja oglata Knoza Mlhajla uL bro) 38. Talefon br. 245.

Godina III.

Pobjedonosnl pohođ. Brzinom, kojoj nema prethodnog primjera u isjorijl ovoga rata. koji traje evo već tri i po godine, savezničke trupe u venecijanskoj ravnici i u Furlandlju nižu pobjedu za pobjef dom. Svakim danom središnjim vlasti'ma pada šaka nov komad talijanske zcmlje, a stvarnost sve na novo prevazilazi pretskazivanja sviju vojnih kriilčara. Poslije bitke na Soči skriiao 'se taiijaiuskl otpor pred Udinom, u najkraće’n roku im je uzdrman i probijen front na Tagliamentu, pa je zatim svijiet kod Latisane i južno od Tolmezza doživio prizor, kako vojne protivmičke jedinice u jačini od mnogo liiljada Ijudi moraju položiti oružje. Slično kao što je bilo ti rumunjskoj vojni, opcracije izmedju Krša i Alpi pružaju Sliku pravog rata u pokretu. Vidimo pinnu vojnu uprav'u, svijcsnu svoga cilja, koja ovdje vješto iskorišćava sv« koristi, što ih pruža zemljište, koja radi nenadmašnom tačnošću u sv'ome računu o vremcnu i prostoru, pa tako ■i stvara u toku borbi iznenadjcnja, koja čovjeka prosto zaprepašćuju. Tonie ,valja dodati još i rad često u borb! pkušanih trupa, naviknutih na pobjedu, t>a se ne treba čuditi, što se uspjeh nlže za uspjehoin. Kao toliko puta u ovom raiu, Austro-Ugarska i Njemačka gospodari su situacije, a sporazumu ne ostaje ništa drugo, nego da svoje prijatelje tješi problematičnim obećanjima za btidućnost. Zapadne sile nalazc se bez svake sumnje u nezgodnijoj situaciji no ikada do sad tt toku svjetskoga rata, Italiji, sa kojom su oni do sada postupali kao sa pastorčetoni, prijeti slom, ako joj on! ne pridju u pomoć. U Parisu i Londonu -već su se potpuno pomirili ša člnjenicom. da će se Cadornino povlačenje u najpovoljnijem po njega siučaju zaitstaviti na rijeci Piave, a možda pak tek na Ečavl. A mjerođavni u prijestonicama sporazumnlh slla podjednako su tta čisto s time, što bl to značilo za apeninsktt kraljevintt ttapose, a za cio savez u opšte, kakvih bi i josljedica imao gubitak Venecije i kacav bi utisak ttčinio toliki poraz na tafijanskl narod. Iz toga razloga potrebna je liitna pomoć. All baš to pitanje o pomoći tugaljiva je stvar. Do dttše sti Lloyd George, Painlevć, Robertson I generali Smuts i Focli otputovail u Rim radi hitnog savjetovanja sa talljanskitn kraljem i članovima njegove vlađe; do duše sporazumna štampa govori o nekim trima dlvizijama kolonijalnih trupa, za koje tvrdi, da su već stigle u borbenu zonu; do duše se u sporazuirmom taboru na sav glas nagovještava protivofenziva, koja će tobož započeti na rijeci Piave; do dttše se neprestano ponavlja rijcč „nova grupacija" sa svima ružičastim i primamljivim izgledima. koji se sa njome dovode u vezu — ali iz svega toga ne ukazuje se nikakva stvarna okolnost, koja bi dopuštala nadu u odsttdan preokret situacije. Jer valja znati da jcoliko posjeta savezničkih državnika, toliko izvještačcno, tobož pouzdano držanje sporazumne štampe služi jedino dizanju dulia u narodu. Jcr u času kada Havasova agencija, koja Svakalco ne naginje pesimizmu tt vlastitim ijitanjima, izražava nadu, da ća Cadorna, žrtvovavši prinudjen silom okolnosti, svoje lijevo krilo, sa glavnom silotn stići tta rijeJcu Piave, nc ntože gtvar po Italiju stojati talco povoljno. kako to tvrde sporazumni poluzvanični glasovi. Kad Havasova agencija tt opšte potninje riječ ,,nada“, a sa tim pojmom dovodi u vezu spasavanje jednog dijela potučenih vojski, onda put ka sretnom preokretu tnora da sc nalaz! joŠ u velikoj nedoglednoj daljini. Tim čudniji ntisak niora izazivati vijest o američkoj poinoći, o kojoj pričaju ncutralni listovi. Ovoga časa, a taj je čas odiučan. Italija jc ostavljena sama scbi. Francuskoj i Engleskoj i suviŠe su potrebne vlastite trupe za front na Aisnl I u Flandrijl, da bi mogli priteći u pomoć sestri Italiji. Sto se Frattcuske napose tiče, njoj se kanda toliko i ne ide u Italiju, jer je franctiskl narod i sam dospeo na ivicu svoje snage I od srca^ zell, nego da ga savcznici irotnognu i na samotn njegovorn frontu. A lijepim rlječima i ministarsklm sastancima ne tnože se pomoći lialiji. Time se nc daju odbiti udarci, koji sada pucaju po glavi grješne Itallje kao kazna za mnoge . počinjene krivice.

Ofenziva protiv italije SAVEZNIĆKE AUSTRO-UGARSKO-NJEMAČKE ČETE PREŠLE PREKO RIJEKE LIVENZE. — DO SADA ZAROBLJENO 250.00« TALIJANA. A ZAPLIJENJENO 2300 TOPOVA.

Rusija na raskršću BORBA IZMEDJU RADNIČKOG I VOJNIČKOG SAVJETA I PRIVREMENE VLADE. — KERJENSKI.I, ZBAĆEN, POBJEGAO. — POBJEDA REVOLUCIJON.4RNIH DEMOKRATA.

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Bcč, 8. novcmbra. Talijansko bojiste: Saveztiičke vojske nadvojvode Cvgenija juče su u neumornotn golijenju protivnika prodrle do rijeke Llv e n z e. NeprijateH se svuda najžešće opirao našent prijelazu preko rijekc, ali su ga na vlše nijesta austro-ugarsko i njemačke čete potukle I natjerale na odstupanje. I u plaoiiii Talijanl su na više tačaka davall žilavog otpora. Jedan iirabar talijanski odred pod koniattđoni komandaiita 36. divlzlje uspio je da se. oslanjajućl se na s a ns j in o o n s k a utvrdjcnja nekoliko đana održl južno od T o I m e z z a iza našeg fronta protiv obuhvatajnćeg napada našiii pianlnslcih odreda i njeniačkih lovačkih odjelenja. Tek prekshtoć talijansk! topovi obusiaviše paijbu, a juče je protivnik, sa sviju strana opkoljen, bacio u vazduh svoja utvidjenja. Uzalud su mu blli pokušaji, da se probije. Poslije borbe. koja inu činl čast, protivnik je u broju od nekoUko hiljada ljuđi položio oružje. Sađa se cio kraj čistl od rastureuili neprijateljskih vojnika. Isto je tako došlo do Zestokih sukoba u ivičnini planinskim predjelinta Cadora i u Prlmoeru. Naše se trupe dočepaše važnih točaka. U toku jučerašnjeg dana pala je šaka slijedeće količine zarobljenika I plijena: 1 general. jeđait divizijskl štab, dva pukovnika, 170 oficira, 17.000 vojitika. 80 topova 1 šest letilica. Ukupni broj zarobljenika pooeo se na 250.000. a broj topova na 2.300. lstočno bojište 1 Arbaulia: Položaj je nepromijenjen. Načelnik glavnog stožefa. Carica i kraljica na talijanskom bojištu. (Naročiti brzoiav „Bcograđsldh Nov!na“) Budinipcšta, 8. novembra. „Ugar. brz. dopisni ttrcd“ JavljaT Njezino Vellčanstvo carica i kraijica je prispjela s Njegovim Veličanstvom carern i kraljem na jttgozapadno bojlšte. I ako se Njezlno Veličanstvo ne bl trebalo da izlaže većlin naprezaujlma, ipak nije moglo propustiti, a da se tie pojavi kod junaka, koji su svojom krvlju platiii velike uspjehe tt Italijl. Carica i kraljica je otpočela danas da posjcćtije poljske bohtice. Franctiski listovi o noiožaju. Kb. Patis, 8. novombrn. ,,Matin“ smalra, da je položaj Itaiije ozbiljan, ali ipak poziva na hladnokrvmost. Talijanskoin se porazti moglo izbjeći, da je talijanska vlada ošlrije nad/.irala propagandn, koju su ijeraie i dosnica i ijevica. Prema sadašnjim prilikama moraćo se pov'lačenje svakojako produžiti do Piave. Jferve jiiše, da ji tu novi dokaz, kako je proboj fronta moguć, te zato (raži, da francusko vojno vodstvo spromi i prov'ede piroboj na francuskom ftontn, ("ime bi se rasjiQo/.enje opet popravilo. KriJni itobočnik kralja ItaJije uapšen. (Naročiti brzojav „Beogradskia Novina* 1 ) Zuriclt, 8. novembra. Prcma vijestima koje stt ovaino stigle iz itaiije. javlja „Popolo d‘ 11 a 1 i a“, da je dosadanji krilni pobočnik kraljev, general Bruseli, sinijenjcn sa svoga položaja i uapšen. Taj list, koji je prema Nijemcima neprija-

teljski raspoložcn, tvrdi, da je đo posljednjiit dana u neposredttoj kraljevoj okoliui radila zavjerenička grupa na uništenju Italije. Njeno pritajeno držanje nije dozvolilo, da joj ,se udje u trag, aii dogadjaji na Soči iznijeli su ttjenu izdaju na vidik. U toj stvari su vršene mnogobrojne preioetačine. Pomoć sporazumnih sila. Karlsrtthe, 8. novemhra. ,,D a i I y M a il“ javlja iz Rima, da je poslije đolaska Painlevea, Lloyda Georgca, Robcrtsona i gencrala Smutsa bilo konferisanja izmcdju njilt, Oriaitda i drugih talijanskih ministara, tako isto izmedju Cadorne, Focha i drugih francuskih generala. U daljim savjetovanjima će nčestvovati i kralj. Savjetovauja će se, kako se misll, u prvom reclu ticall* u kojoj je jačiul potrebtia vojuička pomoč Italiji I na koji se način može zadržati neprijateljevo nađiranje.

Getteral pješaa’lje Alfred K r a tt s, čije stt sttage 28. oktobra izvršile prvt prodor ti ntvrdjeni logor Gemone. Razmieštauje. falijanskih boračkili isnsnaga. i.H Haag, S. novembra. ,,H o 1 a n d's c h N e i e tt w e b ttr e a u“ javlja iz New-Yorka: „Asso- ! ciadet Press“ Javlja iz talijanskog glavnog stana, da je položaj Još uvljck ozbiljatt. Talijanska vojtta uprava poklanja svoju pažnju odbrattbenim postrojenjima zapadno Tagliamenta i rasporcdjivanjtt svih boračkih snaga, koje će tt zajednici s dobavljcnim pojačanjlma saveznika dati otpor strahovitom neprijateljevom pritisku. Pobune u talijanskoj vojsci. Ztirich, 8. novetnbra. Ako se smije povjerovati vijestftna koje se u Italijl šire. pobttue n vojsci uzimaju većeg malta. Naročito otporno držanje novo sazvane dopune zaoštrava ozbiljnost poloiaja.. Naročito se seijaci protive, da sc odazovu pozivu pod zastavu, jer su mišljenja, da su za poljoprivredtt potrebniji nego li na frontu. Kako ,.P o p o 1 o d‘I t a 1 i a“ .iavIja, vojvoda od Aosta je smijcnjcn s položaja glavnog zapovjcdnika druge vojske. U ratnoj zoiti je izvršen atentat na poznatog političara Comandinia. Francuske čete, koje se od 31. oktobra doviače, već su djellmično prisiijcle tt rainu zontt. Otte su zbog zliite u negrejanim vozovima dosta prepatile na dttgont putu. Oieni se, da njlhova jačina iznosi tri divizije. Nad Milauom se pojavila njetnačka letilica.

Poorlšte 12. bitke na Soči.

Iz Rusije stižu značajne vijestt. Borba, koja je već pred nekoliko dana započela izinodju radničkog i vojničkog savjcta i prtvrcmcne vlade iii drttgitn riječima izntedju revolucijonarnllt dcmokrata i engleskih plaćenika, člut se da je odhtčena tt korist raJuičkog i vojničkog savjeta. — Zbog teiiničkllt poteškoča nismo posljednjilt dana mogll da u punoj mjeri naše čitaoce uputinio ti tok dogadjaja tt Petrogradu, pa ćcnto zato, u svrbu boljeg razumijevanja, iznijeti kratki pregied zadnjilt ruskih dogadjaja. Ruski radnički i vojnički savjet, tt kojctn stt vcć elavno nadvladali „boljševiki“ zauzco je već dulje vremcna stajalište, da Rusiju može da spasi jedino brzi i bezttslovni tnir. TJ tu je svrltu taj ,,sovjet“ za dclegata na pariskoj konferenciji sporazumnih sila Skobeljeva, izraidio detaljiran nacrt osnove za prcgovore o tniru s uputotn, da ih ovaj imade na konferenciji energično zastupati. Kad stt zato čule sporazumne sile, nastala je tt njiliovoj štampi silna graja, i jedna je londonska vijest javila da Skobeljev na konfetcncijtt ne će biti ni pripuŠten. Rttska prlvremena vlada pod Kerjenskitn, razumijeva se, htjela je da zadovolji želju svojih saveznika- i nastojala da kao ruski delegat za parisktt konferenciju hude odaslan mitiistar spoijnih poslo■va Tereščenko. Stvar je došia pred privremeni parlamenat, gdje se održao vrlo interesantan govornički dvoboj u toj stvari iztnedjtt Skobeljeva i Tereščenka. Skobeljev je izjavio, da privremena vlada svojim savezniđma konačno mora otvoreuo saopštiti neslomivu voljn ruskog naroda za ..ttajbržim osttarenjetn tnira“, a Tereščenko. koji nije inrao smjelosti. da se tom zahtjevu z.a miroin otvoreno oduprc, naglasio je. kako vlada zbog anarbije mora da i đalje u spoljnoj politici slljedi „neprijatni kurs krivudanja“. Pitanje se. ko će da bude izaslanik Rusije 11 a pariskoj konferenciji, koja bi se, radi ove i talijanske neprilikc već jednom odgodjena, imala konačno ipak održati sređinotn ovoga mjcscca, — nije još ni riješilo, kađ stt u Petrogradu počeli da se silnom brzlnont odigravaju novi, zantašnijl dogadjaji. Ruski vojnički i radnički savjet, koji je več dttlje vremena sumnjao 11 glavni stožer vojske. došao je jedhoga dana pred vojnu upravtt i saopštio joj, da ruska vojska nije obvezatta da poslnša bilo koje naredjenje glavnoga stožera, ako ovo nije prije odobreno od radničkog i vojničkog savjeta. Generalni je stožer ovo cncrgično otklonio, a 11 a to je savjet konccntrirao sebi odane trupe, javivši im đa se glavni stožer ima smatrati demokraciji neprijateljskom organfzacijom. s kojotn jc savjet prckimto svaktt vezu. Trupe da stoga više 11 c smiju slušati naredjcttia glavnoga stožera, nego samo naredjenja radničkcg i vojničkog savjcta. — Vlada, doznavši za to, pozvala jc savjet, da svoj zaključak uništi. Savjet je to otklonio. Vlada je ispočetka nastoiala, da spor ntirnim načinom riješi. ali je komtčno 5. 0 . m. zaključila, da sc radničlU i vojnički savjet itnadc smatrati protivzakonitom organizaeijom i prctna tome proganjati. Ujedno je vlada preduzela sve potrcbne mjere, da sc cventualna revolttcija oružanom sMom uguši. I tako je borba izmcdju revolucljonarnih dcmokrata i engleskih plaćenika započela. Kerjenskij se protlv svojih protivnika služio itodlačkim sredstvom naejvajući ih „njentačkim špijunima", koji žclc Rusijii izručiti Njemačkoj, odnosno njcmačkim čcta111 a otvoriti rttski front, premda je satn cnglcski plaćenik, no ni to mu, izgleda nije moglo više da upali. PoložaJ jc bivao sve gori I gorl. 5. novembra ujutro zabranjeno je izlaženje đvaju hiaksimalističkih dnevnika, a istoga dana u vcče vlada je izdala naredjenje, da se dignu 11 vazduh svl mostovi. koji spajaju radničku četvrt sa centrumom Petrogra<la. Najnoviji brzojavi pak 0 dogadjajitna u Petrogradu, koji u prkos najstrože cenzure sporazumuih sila dopinl u iavnost. elase:

Kb. Beč, 8. novembra. Javlja se iz stana ratne štampe: Bežlčne stanlce 11 a sjevero-lstoka prirnlle sti danas ovaj osakaćenl proglas. koji je poslat Iz Petrograda svima vojskama: Proglas ratno-revohicljonarnog odbora. PoČetka dcpeše nema .., Politlčki zarobljenlcl biće bez oklijevanja oslobodieni. Nekadašnje tninistre Konovalova. Kiškina. Tcrieščenka. Malantovlća I Nlkitina bacio je u zatvor revolneijonarni odbor. K e r j e n s k i I j e p o h j e g a o. Svima armijskim organizacijama naredjuie se, da poduzmu mjere, da se Kerjensklj odmah uapsi i pošaije u Petrograd. Svakl postupak u korist Kerjenskoga kazniće se kao težak zločitt protiv država. U Petrogradu je pobjedila radničko - vojnlčka revoluc i J a. Sveruskl kongres radničkih I vojničkih deiegata izražava nadu. da ee 11 a žeije/nicama biti održan red. 1 da s.'iokračai neće ni za minut biti prekinut. Kb. Petrograd, 8. noveinbra. .iedno odjelenje mornara pod 11 arcdbont revolucijonarnog odbora maksimalista posjelo je prostorije uredništva zvaničnog petrogr 2 dskog brzojavnog dopisnog ureda, brzojavmt ccntralu. državnu banku i ministarstvo marine, gdje se drže sjednice republikar.skog savjeta, koje su prestale zbf.g položaja. Do sada nijesu javljeni nikakvi neniiri, izttzevši nekoliko sltlčaja apaških. Ruski voinici (raže primirje i zakijučcnje mlra. Karsrube, 8. novembra. ,,B a s 1 e r Anzeiger" Javlja r Na kongvesu radničkih i vojmčkih savjcla 11 Rnslji saopštio je zastupnik Rcvala, da se radništvo i garnizon siožjto ođupirtt naipuštanju Revala. Zasiupnik četa je izjavio, da pttkovi tražc primirje na svima frontovima najduže do 14. novembra. Poslije toga će, kako sc tajanstveno veli, voinici raditi 11 a svojn ruktt. Flote trpe vciiku nevoljti 11 namimicama. Prema tome je nioguće, da će matrozi. da bi spasli flotu, samovlasno zakljitčiti printirje. (NaročiU br/o]av „Beosra'Jslđh Novina") Miinchen, 8. novembra. U odborskoj sjednici petrogradskog rađničkog i vojničkog savjeta podttijelo je izaslanstvo s rumunjskog fronta izvještaj tt kome se doslovno veli: Cio je fronttti odsjek zamoren i ttije voliatt, da se dalje bori. Vojnici zahtijcvajit da se mir neodložno zakljuei. Ako to ttskoro ne bude. vojnici će napustiti rovove; oni već sad ne će da pttcaju. Poslijc nekoliko nedjelja će oni položiti oružje i objaviti tnir. (Naiiiovi.ie brzojave o dogadjajiina u Rttsiji vidi 11 a 3. stranici medjti posljednjlm vijestima.)

Nova potapljanja. Vcliki uspjeh podmorulca u Sredozeninom moru. Kb. Berliu, 8. ncivembra. VT 0 1 ffov ured jiv'ja: NaS'* p đmorni'. e su jirmovo polo]t’lo u ?r d 7,emnom morti 14 parnih brodova i 2 jedrenjakn, sa okmglo 14.000 brnto regidrovanih toua. Medju polopljenim brodon'ma liili stt naontžani i ongie.-kim ratnim maletijalom natovaroni transpo'tni p-r i lirodovi ,,l’ora“ sa 76?>o tona i ,,t'ol!egian“, sa 7287 toua, kao i uaoni/.ani parni brod ,,Valparaiso“ sa trausporLom lalijanskih eela, od 4030 to 11 a: ovaj je potopijen zajedno sa taiijanskoiu pomoćnotn krshuicom koja ga jo pratila, „Porlo Maurizio“. zapadiio od Detnc, na piistaoišlu kod Marsasuso. ()stali su bozuspješoi pokušaji neprijate’jskili brodova, da se u pomrčini izvuku iz domašaja naših podmomica. Mnogi od polopljenih brodova napadnuti su lioću, a drugi su pucnja\oin isljeiani iz noo! ično jako osigurane pralnje. Spomenuti uspjesi su većinom zasluga pnntorsl’p; nad poručnika S t e i n b a 11 e r a. Demokratizacija Njemačke. Kb. Berlin, S. novembrai. „Tagliche Rnndschau“ javija, da su se juče zastupnici centruma na* predne natodne strauke i socijal-tlcniokrata nputili kancelaru, da se 3 njiuie savjetuju o položajn.