Beogradske novine

Izlazci dnevno u Jutro, ponedjeljkom poslije podno.

MJeaeCna pretplata: 11 Bgopradu aa doBlavgm g kutg .... s o<3 U Hr»atakoJ-Sla»oni]l, Bggnl-Hgrggfortol I DalmaclJI . . 160 U oitallm krajailnu Au»trg-gp»nka igonartlji 3U lno<tr»n»tra ........... *'80

Oglasl po clJenlkH.

Urodnlitvo: BEOGRAD, Vukt Knradžlća ul. broj 10. Tetefon broj 83. Upravs I prlmanjo protplata Toplltln venao broj 21. Toloton broj 28. Prlmanje oglasa Knoza Mlhajla ul. broj 38 . Telofon br 248.

Br. 312.

BEOGRAD, utorak 13. novembra 1917.

Godlna III.

Ratni izvještaji. Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč, 12. novembra. Talljansko bojlšte: Nadonjoj Piave zauzele su njemačke čcte na istočnoj obali rljeke izgradjenu m o s n ii b r a u u VI(I o r. D i v 1 z i j e, k o i e o d B e 11 ii n a uastupaju nizrijeku nrlbliž u j ti s e F e 11 r i. Kod Logarone, sjevero-istočno od Belluna, odsječena ]e jednatalijanska borbena jedlnica u snazl divlzije i to u odlučnoj saradnji naših vodja 1 četa. Zarohljen je jedan ucneral, od jfri11 kc 10.000 vojnika, mnogo top o v a I r a t n o k m a t e r i j a I a. Osobito valja opet Istaknutl djclovanje 22. strijeljačke divizije, koja <e pojačana njemačkim četnim odjelenjima. Borbene snage maršala Conra* da potlslesu neprijateljau sugauskoj dolinipreko C as t e I T e s i n a I preko G r 1 k n a. Na cstalim frontovima položaj je neprciTiijenjen. Načelnlk giavnog stožefa.

Izvještaj niemačkog vojnog vodstva. Kb. Berlin, 12. novembra. Zapadno bojište: Kratkim vatrenim prepadom zabočeo je ranlm jutrom engleski djeilin'čni napad. Po danu sastojaia se borbena djeiatnost u F1 a n d r 1 j I samo u vairi topništva: pred veče ožlvjela je ona do jače snage samo u području iV s e r e. Na ostalim dijelovima zapadnoga fronta nlje bilo znatnlje borbene đjciatnosti. Poručnik Mfiller pobijedlo je 33. puta u vazdiilm. Istočno bojiSte: Nema ništa osobifoga. Maćedoiisko bojlšte: U zavijutku Crne Relte pojača la se znatno prcd veče vatrena djeiatncst. Talljansko bojište: Snažnom saradnjotn w ii r 1 1 e mb’ e r 5 k i !t i a u s t r o-u g a r s k i h b r d s k i h č e t a o d s j e č e n je pu* u gornjoj dolitii P i a v e odstupajučem nejtrijatelju kod Longarone. 10.000 Talijana moraio se predati, a zaplijenjeni su mnogi topovi i ratnl ntaterijai. Naše čete, koje prodiru od BclItma niz rijeku Piavu, stoje pred F e I't r o m. Na d o n j o j P i a v i neina nlŠta csobitoga. Tečajem mjcseca oktobra izgubilf su naši neprijatelji n vazdušnim borliama na njeinačkim frontovima ( > uko'ovijenili ostnatračkih baiona i 244 letilica, od kojili je 149 svaijeno iza naših položaja, dok su se ostale svalile kod neprijaleljskili položaja. Mi smo u borbl izgubili 67 letiiica i jedan osmatrački balon. Prvl zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorif. fiusijino sotouost zu mtr. Najnovije vijesti, koje stižu o državitont udaru, što ga izvršiše „boljševiki“ u Petrogradn, pokazuju, da stanje u prijestonlci i u unutrašnjosti nf uajmattjc nije tako povoljno po nov.i režim, kao što je isprva izgledalo. Posjevšl telegrafske stanice. Lenjlnove pristalice gotovo su hemietičkl odvojili bivšu impeiiju od inostranstva, tako da su preko granice ntogle dospjeti samo takve vijesti, koje su povoljne po nove viasnike. Po padu privretnene vlade poluzvanični telegrami izvještavali su do duše o tome, kako u cijeloj zemlji vlada mir i prisebnost i naglaŠena je u njima sloga vojske i seljačkog stanovništva, za koje su u tlm izvještajima tvrdili, da kao jedan čovjek stoje za prevratnicima. Ali utisak tih izvještaja več je odntah poslije nekoliko sati pomućen viješću, da je giavni protivnik revolucijonarne demokracije, neumornl i govorljivi Kerjenskij, umakao maksimalistima, koji su ga htjell uapstti. Sinatralo se, da stvar njegovih pristallca još ni najmanje nije potpuno izgubljena, dokle god se taj čovjek aalazio u slobodl f time bio u mogućnostl, da

Ofenziva protiv ItalUe Kod Logarone zarobljeno 10.000 Talijana. U suganskoj dolfnl potisnut je neprUateU preko Castel Tessina i Grlgna. Zapadno je od Belluna zarobUeno daUih 4000 TalUana.

svoje demagoške sposobnosti l dalje stavi u službu zapadnih sila. Isto taI»o sumnjiv utisak pri ocjenjivanju novostvorene situacije izazivaju protivtirječne vijesti o sudbini sporazumnih pcslanika. Dok su ,,boljŠ 2 v : ki“ j-jš prije kraikog vremena izjavljivtli, da je engleski poslanik i ratni podstrekač Bjchanan sa štabotn svojih pristalica naouslic zemlju, sada jedan ncutrriliii list o tome donosi člsto suprotno tvrdjenje. U vezi s time isto su ioliko značajnt pozivi i prokhmncijc, što ih Kerjenskii. koji je zaobilaznitn pu’.em ipak nekako dospio na iront, tipiičuje trupama odanim privremenoj vladl. iz oviii se činjenica jasno vidi, da se pristalice oboreue vlads tti najmatije Još nisu pomirile sa novim stanjein i da se po gdje-gdje sprema ozbiljan otpor. S obzirom na dvostruko zamršenl položaj u zentljf ne treba tako ciako, kao neku prostu epizodu uzitnati n! vijest, pc kojoj veiiki knez Nikolaj Nikohjcvič, potpomognut kazačkim vo djom Kaledjinom i pristaiicarnt cvcg posljednjeg sprcma nov državni udar, za čije izvTŠenje očekuje nastupaiue pogodnog časa. Iz svega toga dajc se jasno zaključiti, da je Rusija opet podijeljena na dv r a rabora, od kojilt se i jedan i drug' odlutio. da se svima sredsivima bor! za pGStizanje svoga cilja. Ako se kroz kratko vrijetne položaj znatno tte preokrene u korist jedite ili drlige strane, Rusiji predstojl g.radjanski rat u najgorcm i najogorčenijem vidu, kojl se da zamisliti. Za sada izgleda, kao da u Petrogradu i u unutrašnjosrl prcoviadjujn „maksimalistički izgredi“, Kako englcska štampa krsti prevratnički rad radničko-vojničkog savjeta. Sa novim vlasnicima pojaviie su se i nove lozinke o neodložnoni zaključavattju mira i razdjeljjvanju zemlje narodu; s obzirom it£> ova priniatnljiva obečanja svojih protivnika, saveznički plaćenicl zapašće u vrio težak položaj. To i jeste razlog, iz kojega su Lenjin i drugovl brže liolje rastrubiii na sve strane baš rečene dvije tačke svoga pro* grama, pa su na vrat na nos usrećili svijet ničim manjim ttego II potpuno razredjenim prijedlogoin za kompromisni mir. Ne upuštajuć! se bliže u pojedine tačke ovili ruskih pogleda o mirti, protiv kojih se sa gledišta središnjiii sila može mnogo što-šta rećl, niora se utvrditl činjenica, da za sada neniaju nikakvog značaja kakvi bilo prijedlozi za sporazuntijevanje, koji bi dolazili iz pociiejtane i stoga ncođgovorne Rusije. Dokie god složna Rusiia preko istinske, odgovorne vlade ne biide saopštiia odluku svoj’h naroda, težnja sadanjih vlasnika za mlronr tte ntože se ocijeniti dragojače nego ll kao želja jedue stranke, koja ne raspolaže nikakvim mogućitostima, da zajamči izvršenje ponudjenoga. Ta današnja politička Rusija i ics:e zemlja neograničenih mogućnosti pa s toga nišla se tie da lakšc zamisliti od mogućnosti, da revoiucijouarna detnokracija, koja danas likuje i zalitijeva neodložno zaključenje primirja, možda već sutra pocl uticajem častoljubljivih i iiesavjesnih vodja prodje kroz liietaiiiorfoze poput Kerjenskog i ttme vrati narod od sto milijuna duša u predjašnje ropstvo. Mir, što ga žeii Evropa, mora se roditi iz čistili pobuda neoborlvog ubedjenja, ako treba da posluži na dobro u budućnosti.

Gradjanski rat u Rusiji. Sovjet za primirje i mit". Kb. Petrograd, 12. novembra. Petrogradski brzojavni uređ javlja: Kongres sovjeta usvojio Je prijedlog za sklapattje demokratskog mi ra b'ez anekslja i ratnih odšteta i za tromjesečno- primirje radl vod j c n j a p r e g o v o r a. Ruski mirovni prijedlog. (Naročltl brzojav „Beograđskih Novina“J ,Haag, 12. novembra. : Prenta londonskoj vijesti „Central N e vv s“-a, KronstaJdt. so pridntžio pristallcama Lenjina, koji je označen za privremenog predsjednika republike. Ltonin čoka, da Njeniačka i Austro Ugarska prime prijedlog o primirju.

Giavno zapovjednFivo u rukama sovjebt. (Naročftl brzojav „BeOjjrtdskili Novlna") Miincbeo, 12. noveinbra. „Mitnchner Zeitunc“ javlja h Baseia: Potrogradski radničkt i vojnički savjej. uzco je glavno zapovjedni.š vo nail vojsktom i fltotiom u svojo ruke, ujedno jo narerlio, da sve niske fote po’ože hovu zaiđetvu. Rusko poslanstvo u Washingtonu ne priznaje viadu ,,boliševika“. Kb. .Wash!ngton, 12. novembra. Rusko poslanstvo je izjavilo, da se ojtire tome, da prizna autoritet maksimaiir.ičke vlade. MJuistarstva »e rade. Klt. London, 12. novcnibra, Reuter javlja iz Petrograda pod 9. o. mj.: Svi člnovnici miuistarstava spoljnih poslova, finansija i trgovine obtistaviii su posao. Vcliki knez Nikola smjera državni udar. (Naročtti brzojav „Bengra'dsicih Nnvina“) Kd}n, 12. inrivcmbra. „Kalnische Zeitnng" im. j i ovaj brzojav od srog dopisnikn u llaparandi: Govori se, da je voliki knez :\'i kola Nikolajević prispjeo kod kazačkog zapovjechiika Kaledjina. Obojica Cekaju zgodan ireuufak, pa da s Kc/.acima' pokušajn nov državni 'udar. Engleski admiral Philntore ubijeii? (Naročit! brzojnv „Beogradskih Novlna") fioHTn, 12. noveinbva. ,.Ach t n hr bl att“ donosi j >š nepolvrdjemi vijest, da sn pobunjen'ci u llevalu ubili engleskog glavuog zapovjednika isiočno-morske flo'e admirala Philraore. Francuska šbaiupa i Rtisua. (NaroČiM brzojav ..Bcogr.tdsldh Noviiia' 1 ) Bertt, 12. iaovembra. Dogadjaji u Busiji zaprepaslili su francusku štampu. Skoro svi listi.vi nnpadaju Kerjenslcog, čija vlada nije mogla sprijećiti državni tular, koji je poodovna prijetio. Cas je za Jlusiju vrjo ozhiljan, pa i za njeno savez.nik’e. Er.gieska šiampa o dogadjajima u Rusiji. (Naročltl brzojav ..Bzogradskib Novina' 1 ) Hnag, 12. novemhra, ; Iz Londona se javlja: Govoreći o clogadjajima u Patsiji engleska štampa se drži još dosla rezervisano, navndeći, da so jasna ocjena ne može donijt Li dok'egod ima satno jodnostranih izvj štaja Ali se ipak priznaje cla je položaj ozlttljaa. ,,Tiinos“ veli: Saveznici ne mr.git u ovom tienUlku ništa drugo činili. nogo sačokali dalji razvitak dogadjaja. iz meteža u Busiji može so za sad orpsti utjeha, što se iz posljcdnjih dogadjkija no ftujo pra\ i g!as Rusije. I „D ai 1 y Mai 1“ misli, da Pel.o.r .d nije Rusija. Dogadjaji za sad savezićke nmogo no dotiču i ne treba ib nzimati suviše Iragično. „W estm inster Gazette“ \e’I: Ako su Lenjiu i Totcki okoreie anarhisle, kako ncki misle, ili izdajuici, icao što drugi vele, onda će njihova vladavina liiti vrlo kratka, jer će ruska ftostilost i iskrenost. najzad sve savladati. Ako je pak Lonjiu bolji no što se o njemu govori, orida će on sam uviditi toškoće, pred kojima se nalazi. List ne vjeiujo, da maksinialiste žclc zaseban niir. ,,M o r n i n g P o s 1“ piše: Nema smnnje cla revolucijonari, u čijim so rukama sad vlađa nalazi, stoje na slratri Nijeiriaca i da rado' za njemački mir. Ali ruski uarod u svojoj cjelini ne osjleća tako. MS i naši saveznici ncćemo nilcad priznati jednu rusku vladu, čiji jc pm pretllog zaseban mir. „Daily Expres“ misli, da sad u Rusiji pretstoji gradjanski rat. Ne može se ni misliti, da će većina ntskog naroda ostati ravnodušna.

Spašenje Njegovog Veličanstva. Odiikovanja onih, kojl su caru 1 kralju spasili žlvot. Kb. Gorica, 12. novembra. Njegovo Veličanstvo je upatilo ovu zapovijest ministru vojnotn: U priznanju odlučnog držanja pri- I

likont ntoga spasavanja iz opasnostl davljenja podartijem Monte šuraku natjtoručniku princu Fcliksu od Rarm c ziatnu medaiju za hrabrost. a vojnički krst za zasluge 3. razreda s ratnmn đckoracijom natporučniku u pričuvi autoinobilske čete Curtu FriseB a r t ti. Istiin povodom da se objavi: Po treći put Moje ponovno pohvaino pr’znanje konjićkoin kapetanu Jovanu Gniber pi. S e 1 ig s h e i m u. dragonskog jtuka br, 7., jto drugi put Moje ponovno pohvalno priznanje kaperami Karln Werkman itu puka carskih strijciaca br. 1., Moje pohvalno prlznanje barunu Ruđoltu pL Sladitrp a š a. Dalje istirn povodom podarujcm zlatnu medalju za lirabrost Jos pu R e i s e n b i c h 1 e r u, gardijskom naredniku jedne tjelesne gardijske pj&šačke čete Fridrichu Tomeku, nareduiku Karlu Blaskoviću, Ignazu .1 i r o i. s u, vodnikii Aloisu P o k o ru y i vodniku vojno-geografskog zavoda S c li ii m e n s u, srebrnu medalju za hrabrost I. razreda kapralu Josipu K r a f t ti automobilslce čete. 11. novembra 1917. u mjestu stana. Karto, s. r. Svi povodom spasenja Njegova Veličanstva odlikovani skupili 3it se Juče u đvoru, gdje je Niegovo Veličanstvo iično izvršiio odlikovanje i svima iskr^nc zablagodarjo.

Ofenziva protiv Italije. Šest hiljada kvadratnih kiiometara taHjanskog zemljišta u našim rukama. (Naročitl brzojav .,Benc;radsldh Novlna") Berlin, 12. novembra. Sa švnjcarske granice se javlja: Mnogi vojni dopisnici tvrde, da sn č.ele središnjih vlasti za nekoliko daua po.sjele daljiir 2000 kvadratnilr kilometara, pveinatome svega okruglo GOOO kvadralnih kilometara lalijanskog zemljišta. Dvije trećine glavu.e -lalijimske provincije Frianla u rukarna su fieta aredišnjih vlasli, kojo su već polpuno os\ojile provinc.iju Udino i polovinu proviucije \'eriecije. Stegeniann o poiožaju. Kb. Bcrn, 12. noventbra. Sicgemann piše u „BundiV'. S - rategijski položaj Talijana veoma jc resigniran, Oni ne mogu ništa drugo uciuiti, nego braniti se pred navalom ncprijatelja, koji ne daie maha, nego već ii toku progona odvaja za slobodue operaciie čete. koje na skraćenom napadačkoni frontu izmeđju mora i venecijanskili Al|>a više ne treba. Taiijani bi

jcdva mogll imati strategijskih mogućuosli prije nego utvrde llnije kod Ečave. Oni se mogu samo tisuditi, da sa izgledom na neki uspjeli počuu lcakav, boj izmeđju Venecije i Verone, ako se nađaju, da će moćl prohiti neprijateljsk! front. Ali na to nije ni mlsliti. Razvoj će poslije kao i prije odredilvatl progonilac, koji je za protivnika spreittio sirategijski jarain. Da je !o s.imo kriza rata, koju je sporazunt nrckasno spazio, i ako je bila predvidjena ti raz> voju rata. to ne treba više dokazivati. Gubitak talijanske vojske u strategi;skom prostoru, živim snagama i malcrijaiu već je tako velilc, da amerik a it s k i u 1 o g I z g 1 e d a v e ć i m d i j e 1 o m d a j e i z r a v n a t. Pohvata austro-ugarsko] ratnoj moniarici. Kb. Stockholm, 12. novembra ,.N i a D a g 1 i g t A 1 1 e h a n d e“ govori o udjelu austro-ugarske mornarice u borbama protiv Italije i isiiče njczinu veliku sposobnost. Posada austro-ugarske ntornarice, veli list, oduševljena je ofenzivnim duliom, koji je glavni uslov za mornaričke uspjche. I sam talijanski vrhovni zapovjednik morao je u svome izvještaju nagiaslti, da u Adrijl ima protiv sebe morimriCB, koja je u potpunont smislu riječi isimska činjenica. Disciplitia u savezuoj vojsci. (Naročltl brzojav „Beogradskih Novina“) Ženera, 12. novembra. Dopisnici u taiijanskoin glavnom sla* riH sa svim su promijeniii dosadauji na< čin svog izvještavanja. Oni l>ez ok*oli< šenja priznaju o d 1 u č n u d i s ci p 1 i nu, k’oja vlada u austro-ugarskoj i njomačkoj vojsci. 01>a će cara ddbi'ovoljno i daije narediti, da se što jo više inoguće poštede stari spOmeniei » druge dragocjenosti. Straii od talijanskog zasebnog mira, (Naročltl brzojav „neogradskih Noviita") Haag, 12. novembra. „Holandsch Nieuvvshureau" javlja Parisa: „LeMatin“ javija, da put Paiiv Sevea i Llovda G-eogea u Ilabju stoji i/< medju oslalog tt vezi sa izvjesnim ponudama, koje se ispod rnke čine neuLralisličkim krugovima ltalije, a koje upravo smjeraju na raspad sporazuma. Nova organizacija talijanske vojske, (Naročlt! brzojav „Beognđskih Novhia“) Lugano, 12. novembra. ,,P e t i t P a ri s i en“ javija, da stf se spojiie Ireća vojska vojvode od Aoste i četvria vojska pod zapovjednišlvont llobilanta, time je popunjena pukotiaa, koja jo poslojala zbog rhuge vojske, te je ta< ko talijanska vojska dospjela u poiožaj, da se sa svint ponovo organizira i odupre neprijatelju.

Prijegted bojišta » gornjoj ItaliJL