Beogradske novine

Strana 2.

Utorak

beogradske novine

20. novembra 1917.

ttražu, svtma doblthna se osigurati za ofenzlvu, dok napor amertčfkth snaga ne mofrne stupltl u djelatnost. 4 Torneja u rtikatna boljševlka. Q<aroČ)tJ brzojav „Beoerađsklh Novlra") Haparanda, 19. novembra, U Torneji je cijela vlast u rukafna radničkog i vojničkog savjeta. Graui- | ta je tatv’orena. Pasoši, koje je izdala jpredjašnja vlada, ne važe. Očigledno je Kerjensikij sa svojun pristalicama pre'r^io! potprm poraz. Obadva vodja StockholmBkih boljSevika, Radck i Ganecki Bt'gh su fuče u Tomeju, odakle sn se uputili zaBCbnim vozom u Petrograd. Veliki knez Nikola u Kalcdjinovom ! slavitoiu stanu, (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Kopenhagen, 19. novemhi'a. i.S o 1 d a t sk aj a P r a v d a“ javlja: Bivši veliki knez Nikola jo prispjeo u IIarJcov, glavni .stau genorala Kaledjina , i poliudio mu svoje usluge. Kaledjin će, kako Be govori, povjeriti velikom knezu zspocvjeitništvo na'd kazaCk'im čc'ama Tvrdi fco, da je Kalcdjm izjavio velikom knezu (Nikoli, da će ga, ako mu podje za rukom nobjećliti holjčevikc, proglasilr za regenla i nspoataviti ponovo monarhiju.

bar nauk ođ Njemačke: Njemafka pomaže stvarno svojo saveznike u nevolji, a pomoć sporazumnih sila u istom slučaju ograničava se na lijepe riječi * sbomne želje.

Austro-Ugarska. Dr. Seidler u Budimpeštl. Kb. Budimpešla, 19. novembra. Minktar predsjednik dr. S e i df e r prispjeo je danas ovamo.

Najnovijo brzojavne vijesti. Njemački glas o Clemenceau-u. ('v’ročiti brzojav „Bcogradskih Novina ) Berlin, 19. novembra. Theodor Wolff pišo u „Berliner T a g b 1 a 11 u“: Poincare se izmirio sa Clćmenceau-om, pošto jo ovaj bio predsjednik parlamentamog odbora za spoljne poslove, i kao takav imao pravo revizije mcdjunarodnih ugovora, kojo j > Poinca.ro sklapao sa đrogirn državama. U vezi s timo nmogo se govorilo o tome, da će Potncaro biti primoran, da ođstupi. Francusko javno rnišljenje pokorava so CIćmenceau-vljevom predsjodnigtui mi istarstva sa izvjosnim fata’izmom.

zgrada na uspomenu plemenite vojvodkinje Sofije Hohenberg, koja će no'siti i njeno ime. Biće to uzgojilište za mušku mladež Bosne 1 Hercegovine, za djakc i radnike, gdje će se taj cvijet 1 ta uzdaniea ne/roda i države uzgajati za moralne i patriotske muževe od srca odane vladaru i monarkiji. Njegovo c. i k. Apoštolsko Veličanstvo I Njezino Veličanstvo carica i kraljica udostojlli su se preuzeti najvišie pokroviteljstvo nad izradom spomenrka* u kome će vječito živjeti duh i srce blagopokojiiog visokog para ostvarajući njihove rodoljubne želje. Troškovi za izradnju iznosiće prema proračunu oko tri milijuna kruna. Stvar je časti sviju slojeva stanovništva Austro-Ugarske te Bosne i Hercegovine, da se tc zgrade podignu. Odbor, kojemu je z&daća, da to djelo ubrza sabiran.jem doprinosa, pouzdano očekuje, da će se svestranim veledušnlm pnnosima čim prije ostvariti zamisao tog patriotskog i pietetnog spoinenika. Prinosi iz Austrije i L’garske te Iz inozemstva neilca se šalju na predsjedni'ka Konrada princa H o h e n I o h eSchillingsfurst, prvog glavnog dvorskog meštra Njeg. c. i k. Apošt. Veličanstva, a prinosi iz Bosne i Hercegovine na mjesni odbor u Sarajevn.

Predstojeći odiazak carske djtece u Eng!csku. (Naročiti brzoiav „Beogrnđskih Novina") Kopenliagen, 19. novembra. ,,Pravda“ javlja: Nova vlada jc Szvjestila cara u TohoklcM, da nema ništa protiv odlaska carske cljccc u Englesfcu. 8 toga će cai'ska djoea uskoro otputovati preko Avhnngelska u Engle ku.

Ofegziva pretlu Itsiiie. TalUanska štampa pripravira javnost na daijc ođstupanje taiijanske vojske. (NproČiti brzojav „Beosrntlskih Novinn") Lugnno, 19. jiovemhra. Vojnf strcičnjak „Corriere dolia Seru“ piše: Prava ofenziva proiiv Italije počinjc tok sađa, onim jakim Btrahov:tim napadjijima, koje izvi'šuj!i sjed'n.eni Bavezruci u svom naoredovauj'i kro/. razno klanco Aljja. Nepr jatcli ne štedi žrtve, pošlo se nada u velik uspjc-h. ,,Secolo“ jnisli, da je zađatnk lalijan-kih odkrnnbenih četa veoma težak, pošto «su ncprjiiteljski napadački položaji čvr li, a nopii jatslj raspolažc onjaškim sredstvima. Niko se zato ne če moći čuditi, ako^ talijanska vojska bude možda i tial je potisnuta. Medjutim ,,Tribuna‘ tukazuje na ušće Piave, kao douekle ner zauzimljivu odbranbenu liniju, gdjo su talijanski stratezi još u rnimo doba izgraidili za odbranu močvamo zernlji tc u ši jini od 12 km. Bijeg stanovuištva iz Veneciie. (Naročitl brzoiav „Beogradsklh Novina") Amsterdam, 19. novembra. ,,Daily Mail“ doznajo, da je !u Vencciji ostido saino 20.000 slauovnika, iločiin su ostali pobjegli. Svi dućmi i javru lokali zr.tvoreni su. Anierička pouioć Itaiiii nemoguća. (Naročltl brzojav „Bcogradskili Novlna") Berlm, 19. noveinbra. i ,,Vo s is ch e Z ei tung“ ja I.au iz Bermi: ,,Washington Post“ piše: 1talija jc ponovo molila američku vladtr za viorr.oć, narofilo je tražila topove, čelik i immciju. Na žalost Amerika nije n mo{Ućnosti da pomognc Itai ji. ,,N c tv-Y o r k T i ni e‘ priznrjo, da Bporiiznrnne sileimaju u jednoj tački do-

Za spomen-crkvii nadvojvode Franje | j Ferdinanđa i Sofijin dom u Sarajevu. : Sudbonosni atentat od dne 28. juna god. 1914. u Sarajevu, konie padoše žrtvom nadvojvodu Franjo Ferdinan<l i prejasna niu supruga Sofija vojvodkinia Hohenberg, ne sanio đa je u duboku tugu ziaivio stanovništvo Austro-Ugarske te Bosne i Hercegovine, već je bolno odjekmio i tzvau granica monarkije. Već prvih đana Iza ovog krvavog dogadjaja potaknuta je misao, da se mjesto užasnog tog čina obilježi za savremenike i buduća pokoljenja đostojnim spoinentkom. No ovo liistorijsko tlo ne bijatšc, što radi tjeskobc u prostoru što poradi toga, jer lc-ži taman u sređini jcdnog potpuno izradjenog građskog dijela, prikladlio za monumentahiu gradnju. Stoga se i obilježiio saano sa pločom od čelika i u asfaltu i sa stupom iz graniina mo- | nolita ukraŠenim reliefskim siikama < obiju žrtava na nedniekom mostu Miljacke. Medjutim se našio za spomenik drugo nijcsto u Sarajevu dostojno uzvišenog para i primjereno pijetetu prema visokim pokojnicima. Na tome prostoru, koji još iz daljine pada u oči, podići će sc dvostruki spomenik. Na tispoineau blagopokojnog nadvojvođe Franje Ferdinanda sagnadićc se spomen-crkva, namijenjena u prvom školama i vojništvu. Veličanstvena ta crkva na tri ladje biće sazidana u romanskom slogu, a moći će obuhvatatl do 4.000 ljudi. Cetverouglasti zvonik izdržući se iz mjesta, u kom se krštaju glavna i postrane ladje, daće joj na izvan rnomimentalni izgled, dočim će unutrašnjost djelovati veliči- | nom prostora i vrlo snažnlm utjecajem središnjeg svjetla. Arkade, što se pružaju na ulazu u crkvu u polukrugu, namijcnjene su ko slavnosni hram za giavne osobe svjetskog rata i za ncpreglednu četu nažih vojnika, koji su žrtvovali svoj život na raznim boji! štima ovog raia za vladara i domovinu. lsprcd malog žrtvenika u apsidi crkve biće nasnješteni klečeći kipovi pokojnog nadvojvode i visokc mu snprugc ovjekovječujući položaj, štono ga zauzimaše sat prije svoje tragjčnc smrti ptisustvujuči službi božjoj. U savezu sa tom spomen-crkvoin jiodiči će se druga inouumentalna

roslijo poko’ja besiioslic-a lati s > sve opei rada u naseonim i beričctium općinarna, no nenia više onotikog žara, jcr nalaze već manje nektara. Uminule su velike svetkovine, srnirilo se i velike drame. Gizdava košnica dična iz lj^pih srpanjskih dana, to čudesno tijelo, okićeno vijencima mirijada đuša, uzvfžono to Čudovište, u kom sanka nema, šlo se cv jcćem hrani, biser-rosu srčo, sad poinnlo u san tone, a topii dašak njen, iz koga strujo mirisi i vonje, svo lišo struji, svo s© višo ledi. No jesenji se mod gomila ipak u zidinm hranitoljima, da so popuno zalilro prijeko potrobne, a na posljednjoi se klijeti udaraju pečnti voska bijela, bjelcata, voska nepokvarljiva. — Gradnjo prestaju, porodi se manje, umiranja se veća, noći se đuije, a dani kraćaju. Kiša i neprijatni vjetrovi, magle, Sto ge jiitrom vuku, zasjodo mraka, što prelnzo pada, koso na stotine radilica, te se ono n© vraćaju više; a sav taj mali naiod, fetono žedja za sunašcem jarkim ko cvrčci ntički, osjeća da nad njimo lchdi prijetnja ledeno zimo. Covjek je sebi voć prije uzeo svoj <]io od medeno berbe. Svaka uiu je dobra košnica da!a osamdeset do dto fuuti me da a one najveličajnije daju mu kadšto . i dvjesta funti, koje mu predočuju goleme plohe tekuće svjctlosli, silna polja cvijeća, što ga pčele obadjoše, idući od cvijolka do cvijetka, na dan i tisuću puta. Sada baci čovjek još posljednji poglod na svojo naseobino, na koje ae spušta zimsko mrtvilo. Bogatijima uzima suvišno bl&gov & podaje ga onima, što oeiromašiše od uedaća, kojih taj radin svijet nikad nrie taslužki. Topto prekriva pre-

bivulišla njihova, prilvara vrafa, vadi nepotrcbne okvi.sj i tad pušta pčo'o, da utonu u velji zirnski drijemež. A ouo se tnd skup© košnici u središtu, sabiju sc u hrpu i vise na .saćir, lcoje kiije ume uzd.Tniee, iz kojili će za leđenih dana izvirati preobražena supstancija Ije'a. Matica je u srodini, oko nje straža i njono đvorjanstvo. Prva se vrsta radilica prikvači o zapečaćene stairice, nju pokrije dnrga vrsta, ovu treća i tako svo daljo do posljednjo, koja sve drogo obavija. Kada pčele, što su u toj vrsti, osjcto da ih zinm livata, julaze u goroilu, a druge ih jHtmijone. Tako visi o\-o klupko, visi mlačna, smedjasta kugla, razdvojena voštanima zidinama; nezamjetljivo se diže, spušta, napreduje, ustupa prema tome, kako so već prazne klijoti, na kojo je sjela. Jer protivno biva od onoga, nego što s© misli općeuo: ajmi život pčela kuca polaganije, a no stajc*). Trepereći složno krilašcima, tim malim sostrkama suntanijou plama, saxl žešće n sad mimijo, već prema kolebanju vanjvke temperature, raspiruju one u svorn klupku svedj stalr.u toplinu, toplinu dana proijetnoga. A izbija to skiovito pioljoće iz onog lijepog meda, koji nije di'ugo nego zraka topliuo nekoć preobnržena, što sad opet preiazi u prvobitni svoj oblik. On klupKom strnji kao krvca plemenita. Pćele, koje čufe na punim Uijetima, pružaju ga svojim Busjediina, a ove ga lada d.ajje

*) Jak pčelac potroši obično dvadeset do trideset funti |m«da da preziaiij zimski drijemež traje u n&šitn krajevb ma otprilike šest mjeeeci, od oktobra do početke aprila.

Grad i okoiica.

Onevru kaiendsr. D a n a s je utorak 20. uovembra, po starom 7. novembra. — Rimokatolici: Feliks Val. pr.; pravoslavni: 38 muč. u Melitinl. Cnsnička i činovnlčka kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. t k. v o j n i Č k i d o m: Citaonica, soba za pisanje i igranjc, kantina. Otvureno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristupsvakome vojaiku. Beogradski orfeum (u zimskom pozorištu, prije Boulevard): Pečetak predstave u 8-30 uveće. Kinematografi: Vojni kino u Kralja Miiana ulicl 5(5 (Koloseum): U 3,4-45 i 6‘30 sati poslije podne predstavc za gradjanstvo. — C. i kr. gradjanski kinu na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati uveče predstava za gradjaustvo. Posljednji električni voz za Topčider kreće od spomemka u 7'30 uveče, a iz Topčidera za Beograd u 8 sati uveče, a nedjeljom u 11 sati noću. Noćna sl užb a u 1 j'e kar n a m a : U sedmici od 18. do uključivo 24. novcmbra obavljaće noćnu službu u Beogradu ove )jel<arnc: Dr. Panić, Saborna ulica 77; N 1 k o 1 i ć, Bitoijska 2; ,,Cr v e n 1 K r s t*, Beogradska ulica 2. Red vožnje parobrodom iz Beograda u 2cir.ua: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prlje podne; 2, 3,4, 5, 6,,7 i 8 sati posiije podne. Iz Zemu n a za Beograd : 6'30, 7 30, 8'30, 9 30, 10-30 i 11-30 pr. podne; 1'30, 2'30, 3'30 4'30, 6'80, 6.30 i 7'30 posl. podne. — Iz Zcmuna u Pancsovu: u 6 sati ujutro iu 12 sati u podne— Iz Pancsove u Zemnn: U 8'30 sa!i prije podnc i 3 sata poslije podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj S a b a c—S mederevo. Polazak iz Beograda za Sabac: stijedom i Sabotom u 7'30 sati ii jutro; iz Snpcaza biiograd: ćetvitkom i nedjeljom u 7 s. u ju®>.;iž Keograda za Smederevo: ćeivrtkom ii uedjeijmn u 3 sata poslije poduc; iz Smedereva za Beograd: utorkom i petkom u 8 sati u jutro. — Brodarski saobraćaj izmcdju Beograda I Budimpeštes Brod iz Beograda za Budimpeštu kreće svakoga dana u 5 sati izjmra; brod stiže u budimpeštu dmgoga dana u 5'30 sata poslijc podne. — Iz Budimpeštc za Beograd kreće brod svakoga dana u 8 sati prije podne; u Beograd stlže taj brod drugoga dana u 7 20 sati poslije podne. Brodarski saobraćaj izmedju Z e m u n a i Szcgeda: Odlazak iz Zcmuna prema Titelu, Szcgcdu: U ponedjeljak 1 ćetvrtak u 12 sati u podne. Dolazak u Szeged: U utorak i petak u 1 sat po3llje podne. Odlazak iz Szegcđa prema Titelu i Zemunu: U srljedu i nedjeiju u 6 satl u jutro. Dolazak u Zemun: U srijeđu i nedjelju u 6'40 sati uveče. Kretanje parobroda za vojn i k e. Odlazak iz Zcmuna i Beograda u Oršovii svakoga poncdjdjka, srijede i subotc. Odlazak iz Beograda u 5 sati izjutra, doiazak u Oržovu u 3 sata i 10 minuta poslije podnc. Iz Oršove u Zemun i Beo

prcda ju. Tako ide od taporka do čaporka, od usti do \lsU i idoiajri do kraja te gomile, u kojoj jedna miso živi i jedna je sudba ravna, ra.suta i opet sjedinjcaa u tisnću srdaca. Med je njima mjesto sunea, mjesto cvijeća tako dugo, dok stariji njegov bratac, ono pravo Sunce velikoga, zbiljskog proljeća ne haci na piitvorena vrata prvi mlačni pogled s\x>j, od kog niču Ijubice i &umarice, i ne pro budi Jiježno radilice, pa irn tiho kaže, da s© modro nebo nad zemljom opet šm, da je ono kolo, što se kreće beskrajno, te živof, i smrt veže, izvršilo baš jedan okret i na nov se život pokrenulo. Književne vijesti.

„Hrvatska Njiva“. Friniiii snio 37. broj revijaluoga tj«lt\ika „Hrvatska Njiva“ s ovlm sadržajeni; J. Detnetrović: Epoha socijaiue revolucije. — Miian Krešić: Oosjiodarsko-političke uspomenc. — V. Boracmissa: Sudnica i javnost. — Dr. D. Prohasika: Vojnovićevi akordi. U sinotri raspravlja J. D. o izbomoj refornti u Hrvatskoj, dr. M. Metikoš o poanorstvu kod nas. Nikias o socijalnom pitanju djaka. zatim sc prikazuje osnova o medicinskom fakultetu, koncerti i t d. — Listak. Dragan Zoranić: Gliša. — Godišnja pretplaia „Hrvatske Njive" iznosi K 3a—, pojedini broj 70 helera. Narudžbe šalju se na upravu u Zagrebu, Nikolićeva ul 8.

grad svake nedjelje, utorka i četvrtka, odiazak lz Oršove u 5 sati izjutra, dolazak u Beograd u 8 30 sati u večer. Botanička bašla. Otvorenaulorkom, ćetvrtkom, nedjcljom i praznicima. Posjet bolesnika u boinicama: U bolnici .Brčko*: od 2—4 seta posiije podne. U boinici ,Briinn a : od 9 - 30—12 sail prije podne I od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvriak i nedjelju od 1—3 poslije podne. Kužna bolnica: Posjeia nije dozvoIjcna. Obavlještenja o bolesnicima dnevno od il do 12 sati prije podne naulazu u baštu bolnićke zgrade sa strane Vidlnsue ulice. Vojno parno toolo kupatilo uCarDušanovojuiici. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prijc podne do 5 sati poslije podnc, a nedjeljom I praznicima od 7 sati prije podne đo 12 1 / saii u podne. — b) Za gradjanstvo rudnim danima od 9 sati prijc podne do 5 sati oslije podne, a nedjeljom i praznicima od sati prije pođne do 12‘/ 8 sati u podne. — 2. Paruokupatllo za ćasnike 1 njima ravne člnovnlke otvoreno je utorkom, srijedom, petkom i subotom od 7 sati prije podne do 5 sati poslije pođne, a nedjeljom i' praznicima od 7 sati prije podne do 12'/ 2 sati u pođnc. — Za gradjane muškogpola otvoreno je parno kup.itilo ponedjeljkom i ćetvrtkom (ako u te dane ne pada kakav prazniki od 9 sati prije podne do 5 sati posllje podne. — Casnicima i njiraa ravnim ćinovnicima stoje na volju da sc sliižc parnim kupatiiom I u danc odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom i čelvrtkom). Blagajtia se zatvara radnlm danima u 12*/, sati, a nedieljom I praznicima u t2 sati u’podne. Svečani pomen na gođišnjicu smrti Njegovog Veličanstva pokojnog cara 1 Itralja Franje Josipa. Prilikom prve godišnjice smrti Nje<govog Veličanstva pokojnog cara I kraJja Franje Josipa odslužiče se sutra, 21. o. mj. u 9 sati prije pođne u rimo-katoličkoj crkvi u dvoru svečani pomen. Svečani pomen ti jevrejskom hramu. Prilikom prve godišnjice smrti Njegovog Veličanstva pokojnog cara i kralja Franje Josipa I., služiće so u srijedu 21. o. mj. c. i k. mojsijevsko vojno sveštenstvo u hramu jevrejske crkveno-škoiske opštine sefardskog obreda (Cara Uroša ulica 20) svečani pomen sa propovijedi. Hramovna siava. Beogradska Saborna crkva pro9laviće svoj hramovni praznik s v etog Arhistratiga Mihaila na dan 8 .121. ovog mjeseca. U oči praznika brće svečano hdenje u 4 sata posiije pođne, a na sasn praznik svečana služba Božja, koja će početi tačno u 9 sati prije podne. Na koru pjevaće članovi pjevačkog društva, koje pjeva u Sabomoj crkvi. Simfonijski konccrat. • Sinoć se uz posve rasprodano gledalište održao dnigi simfonijski koncerat. Užitak je bio vanredan. Giazba pod vrsnim ravnanjem kapelnika gosp. P i r o -a izvršila je svoju zadaću da nije mogla bolje. Iza svake tačke razlijegao se dvoranom burni pljesak. Pored glazbe istakao se juče naročito I gosp. natpornčnik V i I j k o v i ć, koji je svojim preduvačkim pjesmama sve zadivio. Gosp. natporučnik V i 1 j k ović učenik je zagrebačkog učitelja pjevanja g. R a i z n e r a, pa je već i u Zagrebu nastupao s odličnim uspjehom. O samom koncertu osvrnućemo se pobliže u sntrašnjem broju. Istorijski kaieiuiar. Na današnji dan, 20. novembra 1602. god. rodio se u Magdeburgu poznati fizičar Otto pl. Guericke, medju ostalim pronalazač vazdušne crpke („pumpe"). —• 20. novembra 1787. god. rodio se u mjeslancu Somm e r d a kod E r f u r t a tehničar Nik. pl. D r e y s e, koji je pronašao prvu vrstu pušaka ostragtiša (tzv. pniski „Zundnade]gc\vehr“, po igli, koja udara u đuo metka i iza-ziva njegovu eksploziju. Obilazeči 1806. god. poslije bitke aa J e n i bojište, cut je razgledao tadanje nezgrapne puške, koje su se s preda (kroz cijev) punile i došao je još tada na misao, da konstruiše druge, praktičnije puške. Poslije dugiit pokušaja, on je izradio 1827. god. prvd, a 1836. god. drugi model svoga „Ziindnadeigewehr“-a (ovaj posljednji tnodel važi kao prva prava puška ostragnša). 1855. godine Dreyse-ova puška bude uvedena u pruskoj vojsci, koja je sa njome vodila tri rata, 1864. go<l (protiv Danaca), 1866. god. (u ovome ratu ima prvenstveno da zahvali ovoj pttšci svoje uspjehe prema protivnikn, koji je još bio naoružan prednjačama, a uz to vodio borbu na dva odvojena bojlšta) i 1870./71, god. (protiv Francuza). Poslije rata 1871. gođ. bude „Z(lnđnađelgewehr“ zamijenjeii novom pušikom. — 20. novembra 1802. god. rodio se u Petrogradu slikar Wilh. Kflgeigen. — 20. novembra 1818. god. zaključen je poslije druge Napoleonove katastrofe takozvani drugl p a r i s k I ?n i r. Ovim mirom konačno je umjesto Napoleona postavijen na prijesto kralj Loubs XVIII, a oduzeti sn Francuskoj dijeiovi Aizasa i Sav o j a (krajevl sa ukupno 534.000 stanovnika), osudjena je da plati odštetn od 700 milijona franaka i da za vrijeme od pet godina izdržava savezničku (tj. austrijskn, rusku, englesku 1 prusku) vojsku od 150.000 ljudi pod komandom engieskog vojvode W e F lingtonskog, pobjednlka na Wat« r 1 o o-u. No Francuzi postigoše, da se ta oktrpacijona voiska ukkmj

Broi 319 već 1818. godine umjesto 1820. god. 20. novembra. 1858. god. rođj na je čtfvena švedska romansijerka SelmaLaIgerlftt — 20. novembra 1894. gođ'. umro ju u Peterhofu roski kompozitor A. Rubinš tajn. Od 1862. do 1867* f od 1887. do 1890. (g.od. bio je direktor pelrogradske konzervatorije, 1877. gođ, podario mu je ruslri inipe ator p’cms.ro, Komponovao je mnoge opere, simfonije ild. — 20. novembra. 1910. god. umro je pod poznatim diamaiičnim oko’.nostima na putu slavni pisac, j/dan od na većih romansijera sviju vremena, grof Lev Nfkolajevič Tolstoj. 1 kođ Srea i Blrva'a" gotovo nema inteligentnog e vj ka, koji nije čitao bar najčuvenija d : e'a znamenilog starca i velilrog mislioca iz Jasne Poljane. Potpunosli radi pomenu'emo ipak najvažnije, opšto poznate poda kc: grof Lev Nikolajevič ToJrtoj rodjeu je 9. septembra 1828. god. na Jasnoj Poijani, spahiluku svoje porođiee (u tuiskoj gnbemiji). U mladosti jc neko vrijeme bio oficir (učestvovao je u krimskom ratu; vidi đjelo ,,Sevaslojjolj“). Počeo jc pisali kao zreo čovjek. Njegovi čuveni romani ,,Rat i mi r*‘ (1872. god.) „A n a K a r e n i i n a “ nbrzo p ronijeSd njegom sJavu žirom cijelog ku tu.nog svl jcia. Pos’ije bezbroj romana i pripovjcdaka pojavi se 1899. god. čuveno djeto „Voskresenije“ („Vaskrsenje"). Po, sljednjili godina svoga života pisao j J prvenstveno rasprave leolokkog, socijološko^ i političkog karaktera. S roki krugovi u Rusiji i inostransivu sinšaii su posljednjih godina svaka riječ iz Tolstojevog pera tako reći kao sveto pismo, Njegovu smrt iskreno je ožalila civdi Er, ropa. Drva za sirotinju. U đopunu naredtie c. l kr. Glavne Vojne Gubernije odjeionje 9, br. 11836/1/, odobrava se siromašnorn stanovništvU varoši Beograda, da može tresplatno sjeći: topolu, vrbu i glogovinu na \>i likoj adi Ciganliji. Ovim se obavještst vaju oni, koji za isto imaju do volu di vadjenje stal>ala istih đrvetaiz zemlje nikako nije dopuštencfe Vrbovo pruće, koje je za jrfjanj<j proslorija u opšte o.l manje vrij dnosli. može se — ako bi se sjeklo — dobili u snopovima od po 100 protova kod) ovđašnje c. i kr. pJeiarn'ce. pj cijeni 20 helera od snopa. Pažnja poreskhn obveznichna. Ovim se pozivaju oni poreski obveznici, koji su promenuli stan, u kome su bili za vrijeme, kad je vršeni popis za porez, to jest, u mjesecu februaru i martu ove godine, a nisu dobili poresku knjižicu, da u roku od 8 dana prestanu poreskom odjdenju carsko i kraijevskog okružnog zapovjeduištva za grad Beograd u Kraij AJeksamđrovoj ulici broj 11, 1. sprafj soba broj 3, radi prijave novoga stana. Prva slana u Beograđu. U nedjelju nani je osvanuia prva slana u Beogradu. Poslije nekoiilo dosta zahladnjeiih dana, vidjelo se, da će mo uskoro imati još hladnije danc i siama narn je prva preteča zimi i snijegu. Novosti iz Zemuna. Revnim traganjem zmunskog pograničnog redarstva uhvaćfeno je 16? o. mj. 9 opasnih bjegunaca, koji su se već dulje vremena klatili po zemunskoj okolici. Mcdju uapšenicima nalazt se i opasni dezerter Božin Brankp. Dnevna temperatura u Beogradu. Juče 19. novembra zabilježena je u Beogradu ova temperatura: u sjenci 3.9 (prema prethodnom danu —1.7), u soincu 3.8 (—7.1) temperatura zemljine površine 3.6 (—4.1) stepeni Celzijevih. Vrijeuic na Balkanu. Prema izvještajima, koji su stiglt beograđskoj vojnoj meteorološkoj stanici do 19. novembra u 7 sati u jutru vladalo je na Balkanu i okohiitn krajevima ovakvo vrijeme: južna Ugarska i srednja Srbija bile sit polpuno ltaobiačene, u Srbiji su oblaci bili na vlsini od nekih 800, a u Moidavskoj 1500 do 2000 metara. U ostalim kraje\dina nije bilo oblaka i priličuo wdro.

Dnevne vijesti. Poiožio doktorat. Relja P o p o v i ć, sin g. Zarije P o p o v i ć a, književnBca, poiožio Je doktorat iz rimskog prava na univorzitetu u Zurichu i dobio najveću ocjenu „sununa cum laude“. Odlučeno Je. da se njegova disertacija štampa u „Zflriškim prilozinia za pravnu nauku“, Jer za posijednjih đeset godina nije bilo takve đoktorske teze na tome fakuitetu. 1 EKSPOZITUR& PESTAHSKE-UGABSKE KOMERGiALNE BANKE d BfiosrfldD — Kflfiz HibfijifivD br. 50. Spedjaino odjetenjt la šiljartje novaca ratnim zarobfjenidma I Inlerniranlme. Osnovna glavnica i pričuvc 232,000.000 kruna. m