Beogradske novine

Izlazet

dnevno u jutro, ponedjeljkom

poslifo podne.

Pojodinl brojevl: • 1 ■ Mfet|*<iiate o. 1 kr. t«t« po oljral 8 h«Kn • Hf»iUk»J-S!«*«irtll, Cs»<rt-H«rt*g«»i*l i DaloiMlJi p« ctjsflt . . . . .10 toUn b»«t «v«i p«firuSJa p« dJ«iJ U.. . . 12 ti«l«ri i

Mlesafina protplata: 0 tMftnfta 1 • knltfln* rapesjeiBote t$ t. 1 M* n kejna 1 «1.,.u paitl. . STU 8««|rM« ■• OMtfif.«. ■ kuOa .... 2-BO U Hr»»t»koI-*la»<xHH, B»sirt-K«rc»|»»I«I 1 OalmioIJI . ... 200 II oiHHm traI«»loa ftflatro-of.nk« mcnnMJ« 3 -

■ ■ ■■ Ogltsl po el|entkn. == UrodnlStvo: BE03RAD, Vuka Karadžlia ul. broj 10. Telefoa bro| 83. Uprava I prlmanja protplata Topllčln vsnio hroj 21. Telefon bro| 28. Prlmanja oglesa Knaia Mlhajla ul. bro| 38. Talafan br. 248. -rrr.,1- .. - .-ssginaOodina Rusiia nudi primirje! Kb. London, 22. novembranReufer 11 lavlia: Prema Jednom ruskom bezžičnom ieiesramu naredila Je 9 f bolisevička vlada vrhovnom komandantu, da profhmičkim vrhovnim komandantima ponudi primirje radi otvaranja pregovora o miru. < 3 radjonsHi rat u Rusijl.

Ratni izvještaji. Izvješta] austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Bcč. 22. novembra. TalOansko bojišto: Zapadno od M o n t e M e J e 11 e o d b i j e n i s u protivnapađom talijatiski napadi. Izmedju B r e n t e i P i a v e z auzeše carski strijelci od 1. puka i VVGrttenberžani na juriš visove M o nte Fontana Secca i Montc S p I n u z z i a. Na visit F o n t a n a Sccca zarobill s m o 200 t a 11j a n s k 1 h a 1 p i n a c a. Na istočnom i na arbanaškom bojišiit nije se dogodiio ništa novo. Načelnlk glavnos stožeTa.

Clmtemi sovori.. Postavljanjem Clćnienoeau-u za predsjednlka francuskog tninistarstva došao je na vladu jedan od najvećih ratnih hajkača u cijeloj Francuskoj. Krvavi članci, što ih je pisao za svoj iist ,,L * l homrne cnchaine“, uživali su u krezuboj pakosti sedamdesetšestogodišnjeg starca i nije bilo prljavštine, koju bi on propuvstio da izbacl protiv svoga starog protivnlka Poincarč-a, a sada se odvratnom požudom dočepao vlade u času, kada njegov najveći protivnik Poincare nije mogao naći više nikog za predsjeđnika ministarskog savjeta osiin njega. Juče je Clćinenccau u sjednici francuske komore iznio svoj program. Ovoliko krvoločnih riječi još nije čula ta dvorana. Ovoin starcu, kojl sa svojom doktrinarnom mudrošću još spaja srednje-vjekovni tok ideja, joŠ trije dovoljao ogroman broj mrtvaca, koje Je ovaj rat do sada stao sve zaračene stranc. Ta ou stoji u bezbijeđtioj dvorant Irancuske kotnore. gdje niko ne će ni da čnje ni da misll o borbama 1 patnjatna onih u rovu; on propovijeda rat, kao što ga je i ranije propovijedao, dok je prvi put bio predsjednik ministarstva. „Samo rat može gmrsltt konce ratu“, uzvikuje on emfatički, zaboravljajući pri tome da su davno prestale pokretne bitke i da su se borbe ttkočile u rovovima, tako da premudri sporazumnl ratni savjet odavno više ne vjeruje u vojničku odluku u ovotnc ratu, pa se stoga nada, đa pobijedi pomoću nedostojne politike ubijanja gladju. U svome zanosu ovaj starac već gleda pobjedn, do koje če po njegovom mišljenju skoro doći, a koja će donijeti čas osvete. za kojotn Francuska žudi evo več peđcset godlna, dan osvete za Elzas-Lotringiju. Da, i Clćmenceau još vjeruje u taj lažni idol, on ne vidi, da u ovome klanJu nema više časti i doblti ni za koga, pa ni za pobjedioca, bar u mjeri, koja bi opravdala ovoliko prolivanje Ijudske krvL Uprkos svoje slabosti Francuska je danas srazmjerno još vrio moćna. Rusija Je nesposobna da preduzme štogod bilo, Italija je potučcna, Rumunj-

j ska i Srbija su zauzetc, a pod Engles; kom počinje da se ijulja tlo. S obzirom ! na takav položaj otvara se pod izvjes! niin okolnostlma za kakvog vještog i častoljubljlvog ministra u Francuskoj | mogućnost, da možda još jednom po | svojoj volji upravija svijetom. Ako bl | imale Rusiju i Francusku itrotlv sebe, | Englcska 1 Amerika nc bl se stnjele usudiii, da odbiju pregovore, pa bi onda put ka iniru bio prokrčen. No Clćmejtceau više je volio da zauzme štav državnika, koji se zajogimio, đa izvojuje krajnju itobjedu, koji kličc „Rat!" 1 koji tako zbilja i mislL U stvari pak mudri i bkusni stari državnik ni u kom slučaju nc može bitl toliko ograničen, da svojim bujnim riječima u sebi zbilja pridajc onaj zna^ čaj, što im ga đaje prema svojim slušaocitna. Ta oit mora znati, da je Francuskoj, čije se stanovništvo I onako vrlo sporo množi, štono vele vcć ,,duša u nosu“, on ne može da ne opaža kako su u Parisu već željni tnira i kako se front brani samo još žilavotn energijotn očajnlka, koji nema više šta ■ da dobije, all zato sve da izgubi. Ta zar Clčtncnceau zbilja vjeruje u pobjcđu svoje otadžbinc? Zar on, koji je do sađa toliko puta iznosio nesposobnost francuskih vojskovodja i izbjegavanjc vojne službe, koje vlada u pozadini? Zar on, čija je mudra državnička glava skrojiia marokanski ugovor 1 koja je politiku uputila pravcetn energičnog pozitivizma? Do duše, Clemenceau je uvijek potpirivao rat i tražio da se on svom snagotn i dalje vodl. Ali ovo se njegovo držanje ima pripisati Isključivo duliu vatrenog opozicljonara, kojim su bili zadojeni njcgovl govori, a kojima je vodio borbu protlv Poincarea zato što je mislio, da je predsjednik repubiike prinudjen silom okolnosti bio krenup miroljublvlm pravcem. Clćittenceau svakako ne vjerujc u oito što govori. Iz njegovog govora proviruje francuska sujeta, koja užlva ti otmjenoj pozi i koja se tvrdoglavo drži onoga, što je sebi još u mirno đoba utuvila u glavu, prema tome đakle njegove su rijcči bilc zadojene veoma licemjernom vrlinom. No ovaj govo*vrio lako može biti početak kraja drugom Clćmenceau-ovom ministrovanju. Naimc socijalisti, koji su g.a i ranije oborili i koji su njcgov sadašnji ponovni dolazak na vlast očekivaii rezervtsanom skepsoiti, brže će učiniti kraj smutnjatna ovog ratnog hajkača nego li što to sebi zaanišlja predsjednik ministarst\ r a, zađojen i odveć samopouzdanim bulcvarskim duhom. Francusk! narod danas više ne će ni da čuje z* rat do istrage, što ga predlaže Clćmcnceau. Rnsija pred zvaničaiin zakliučeiijein rnlraV (Naročltl brzo]a.v „Bcogradskili Novina“) Stockholm, 22. novetnbra. ,.S t o c k h o 1 m s T i d n i tt g e n“ saztiaje, da jc ovanto diplomatskitn putem stigia vljest, da Rusija nijc v i š c d a 1 e k o o d z v a n i č u o g zaključenja m 1 r a. Boljševike svc više i više prizttaju u cijeloj Rusijl. Njihov zalitjev da se što prije zakljtič! mir, nailazl na odobravanje u svim slojevima stanovništva. Inostrana poslanstva nalaze sc pod naročitom zaštitom poljskilt vojnika. Mir nijc daleko, ma ko ii Rusiji bio na vladi. Kb. Stockliolm, 22. novembra. Jfaročiti dopisnik ,,S t o c k h o I m T i d Jiingen“-a u Ilaparandi uvjcrava, <la nnr nije đaleko, ma ko u Itusiji bio na vladi. često so čuju izjavc, da su se Rust <lost% boiili za l'Tahcusku i Englesku. l’et olanova središnjeg odl>ora stranke boljševika, od kojiit su noki bili 'i članovi mmistarstva boljševika, jstupili su iz središnjog odbora. Oni su lžjavili, da no mogu primiti na sebe odgo v'ornost za jvolitikn odltora protiv neophodnc potrebc koalicije svili soe jalističkih stranaka. Tako isto je 8 narodnih komesara boljševika dalo os’tavku na s\dj položaj sa izjavom, da je potrebno koahcijono ministarstvo svih socijalis ičkih stranak.%, i da bi se čisto malcslmaHstifika vlađa mogla saino pomoću terorizma održati. Isto glodišto zastupaju i mnogi komesari radniSko cr' cne gar’uo. PuriŠkijevTč i knez Ljusupov .sprovtšlcnf su n petro-pavlovsku tvTdjavu zbog ir.onarbi stičke zavjere. U očekivanju važnili dogadjaja u Fiitskoj. Kb. Stockhtdrir, 22. novembta. U Finskoj so i oččkuju va/.nt događjaji. Opštt štrajk ima da se obuslavn, a gra.djani t socijalisti će sklopili kompromis za zajednički l>oj protiv so’datesko. Novoizabram sabor ima da potvrdi zak’jučke sabora, koji se odnose na objavu finske nezavisnosti i osmosatni rad. Po jednoj idmgoj verziji čuje se, da su se građjam odlučiii na toj protiv socijalistitkog gospodstva. Za preko-ačivanjo gvan’co uvedeno su izvjesne olakšice. Izmcd u PeIrograda l Torneje saelvraća duevno jedan voz. (J Petro/radu opet iz’aze :r‘koliko listova. U Uieaborgu zadržam Svodjani biće jiušleari na intcrvmciju spolj'nog deparlmana. Opšti štrajk u Fiuskoj završen. Kh. Stocklioini. 22. novcnibra. Opšti štrajk u Finskoj z a v r 5 c n j e. Radnici u sjevernoj Finskoj ne čc još da se prime rada, te zahtjevaju I usincnu, a ne brzojavnu naredbu. U

Heisittgforsu je potpuna anarhija. Socijalisti imaju većiuu u novotn sabortt. pošto sti agrarci popustili. Kalcdjinova akcija. Kopcnliagen. 22. noveiubra. ,,B c r 1 i ii g s k e T i n d c n d e“ javI.ia iz Haparande: U Petrogradu izbtja opozicija protiv boljševika. Svl sti izgledi a skoro je i vatt smnnje, da sc vlast boljševika ljulja i da se sprcmaju vciike promjcnc. Sva je nada sad upravljena na Kaledjina. Umjercni clenienti tnisle, da će njemu sa svojlm kazačkim čctama poći za rukotn, da ustatiovi vojničku diktaturu. Kazački lietman raspoiaže sa 80.000 vojnika 1 vlada cijelom oblasti na Domi. Oovori se, da ,ic Kaledjin povjcrio glavno zapovjedništvo velikom knczu Nikoli Nikoiajević« i da se s njime sporazumjeo za ponovito tispostavljanjc ntonarliijc. U tom bi slučajti knez Nikoia došao na prijcsto. Kerjenskov biieg. — Dogad.ia.ii ti Finskoi. Kl). Stockliolm, 22. noveinbra. ! ..P o 111 i k c n“ donosi, da jo u Torneju stigao radio-telegram, gdje se javlja, da su Kazaci htjeii uhvatlti Kerjcnskoga, daui.ga izdali rcvolucijonarcima. Kerjcnskij da je utekao, pošto se preohukao u mornara. Zbog opšteg štrajka ne izlaze nikakve novine it Finskoj. Samo u Helsingforsu i Uleaborgu štampa se jedan opšti štrajkaški list, koji donosi zvanične boljševičkc vijesti. Izvršnl odbor finske radničke garde izdao je proglas, u kome poziva, da se zaštičuju svi stranci i konzulati, a i javlja, da će sc riješiti pltanje o životnim namirnicaina. Po tome bi se trebalo sve zalihc zaplije* niti, staviti pod kontrolu I podjednako razdijefiti. Revolucijoni odbor prizttaje samostalnost Poljskc. (Naročlti brzoiav „Beogradskih Novina") Frankftirt, 22. novembra. Kako „F r a n k f u r t e r Z e i t u tt g“ javlja iz Stockholrna, bilo je medju putnieima, koji su posljednjih datta otputovali iz Petrograda, nekoliko Poljaka. Svi su otti imali putne listove, koje iiti je izdao petrogradski poljskl odbor. Prenta tome je odbor otpočeo već da radi kao eksteritorijaln a d r ž a v n a p o IJ s k a v 1 a s t. Zatvaranje ruske granice. Beriiii, 22. novembra. Po izvještaju II a v a s a iz Pelrograda, vlada je narediia da se granica z a t v o r i. Bcz dozvole rcvolucijoiiog odbora svakome je ulaz u Rtisiju zabranjen. Po naredjcnju boijševika u Tortteju je uapšen petrogradski dopisnik pariskog ,,Matin“-a.

Pacovi ostavljaj« brod . . . (Naročitl brzojav „Boogr.idskih Novina“) Bcrlin, 22. novembra. Dopisnik ,,L o k a I a n z e i g e r a“ u Stockholnm javlja: U Petrogradu se ! govori, da će poslauici spora; urnniil sila, ako bl napustili Petrograđ, putovati murmanskom željeznlcom, jcr se oua nalazi pod euglcskoiti zaštitom. Sanitetske ambulante sporaznmnih sila već su otišlo sa svih ivontoi t. Ulične borbe u Moskvl. (Naročitl lirzojav „Beogradskih Novina“) Stockholm. 22. noveinbra uIz Haparanda se javljji: Jedait , uti nik, koji je juče doputovao iz Moskve, izvještava: U ulicama Moskve vodl se borba teškont artiljcrijom. Mnoge su zgrade topovskim metcima porušette, mcdju njima velike gostione i narođno pozorište. Hiljadama žrtava leže po ulicama i u kućama. U prcdgradjlma se vrše pogrotni. Finska zahtijeva proširenje na iaplandskoj obali. Siockholtn, 22. novembra. „Birževija Vjodomoatj" javljajn, da je finskt senat atavio pitanje 0 iz 1 azu Finske na iedono atore na daieviu rcd. Finci zahtijerajti jrd&n dio laplanđske ohale. Štrajk ruskih državnih činovnika. Kb. Petrograd, 22. novembra. činovnici većine vlad nih uidda n stl joS nikako jjočeli svoj rad. Oui neće da priznaju vlast „boljševika'L Poiitički položaj Rusije nesiguratK Rotterdam, 22. novembra. ,,Daily Telegraph" javlja iz Petrograda: Socijalisti uvidjaju, da je političkl položaj u Rusiji vrlo nesiguran. Otti se boje boljševika a boje se i dlktature. Višc naginju, da sa boljševikima zajednički rade protiv diktattire. Fr.'siicuska štaiupa o dogadjajiuta u Rusiji. Kb. Bern, 22. uovembra. „.lournai des Debats“ upravija ponovo vtIo oštre članke protiv llusijo 1 velt da Kerjenskij kapitulira pred I.cutnistima. Usvojeni us'ovi dokazaju po punu odsutnost i>o!itičkog stnisla i takvn* neč'vrslinu za akciju, d:t se mora postaviti pitanje, da li Kerjenskij vrij"di viša od Lenjina. Kod Lenjina l>ar znamo na čcmu snio. Svi pravi patrioti morajn s3 sad opet obrafiti Kornjilovu. Rusiji ja }K>trebna vlada, koja ćo obje'-'tne izdajnike učiniti neškoilljivim. Dok se to potrvbno djelo no izvrši, no smiju zaveznici slatf u Rusiji ni rabii materijal ni uovac. ,Af atin“ nalazi, da jo sporazum izmedjt* Kerjonskog T maksiinalista gori, nego gra* djauski rat sa svojim straltotarna i pos’jo* dicama.

Podljstak. Hristina Petković: I s p o v e s t, Zatekla sam je da plačo. Telo Joj so trza kao u grčevima, a iz grla joj izlaze neki čudni glasovi slični ropcu. Slalila sam šta bi moglo biti, jer sam u po* slednje vreme primećavala kod njo nclai dnševnu borbu, neki veliki bol, koji je ona nevešto skrivala od mene. Ali je Jiisarn btela pitati o tome, đa ne l>ih možda neholice, dimula u koje bolno mesto duš© i izazv'ala da laj bol po. tano jači x intenzivniji. Da, ne treba dirati u tudje rano, kad smo sigarni da ib ne možemo izlečili ili bar bol ublažiti. Pridjoh joj i polnko je imgladih po kosi; ona još jače zajeca. I gušećt so evojim glasoin, kao u nekom ztmosu, popavljala' je neprestano: „No, ne, ja to /to mogu izdržati, ne mogu, ne mogu...“ Pustila sarn je da plače, jer suze ipak olakšavaju bol. Suze, suzel Danas ih jo tako mnogo kao i krvi. Tako ib se mnogo danas proliva da ono već n'koga no potrosaju i m u koga ne mogu da izazovu s&učešćo. Na protiv, d;uia3 je svak toliko z&uzet svojim bo'ont i svoj'm nevoljama, da mu tudje suze mogu da izaaovn samo gorak ili prezriv osmeh... Sela sam uz nju l čekala <ba ta }>ujica suza i l>ola prodje. Kad je se malo pribrala i ustala, (Lzgledala je zbilja strašno. Kosa rasčupana 1 ukvašooa suzama. oči crvono i

naduveno od plača a celo lico nekako ■deformisano, iskrivljeno, davalo j: sl ku jednog preživljenog duševnov br d lon a. I dok sam je sa saučešćom posmaFrala i 'mislila o tom kako duševno borbe odnoso |godine l'kako ona snđ izMeda mnogo sLarija nogo što je, ona mi 'je poČela pričati, prekidaiući svojc pričanje još fto nekim jecanjem. „Moram da ti ispričam, jer mi je tobko tcško, da osećam da sama, ovakva kakva sam, neću moći jx>dneti svu težinu jovoga što mo priliska. Cini m* se da će mi ipak biti lakšo kad ti svo kažmn. Jer ma koliko so čovck osećao jak i jsposoban, da svo i zlo i dobro u životu sam podnese i savladn, 'pak ima momenata, kad čovek voć prekajieu borbomi i ncsrcćama, osoća po!rei)ti da pred rtekim otkrijo najskrivenije kutovo svojo duše. Ti znaš kađ je on došao u moju Saiću, možda i slutiš što-šta, ali da bi bolje razumela svo, ja ću ti ispričati i svoj raniji život. Još u najranijem detinjstvu izgubila sam majku. Tako ni.-ium saznala za prvro i 'najveće đobro u'životu — ljtibav materinu. Otac mi je bio dobar, ali suviše strog i o^biljan, tako da x>no malo vremena što mu je preostaj:do od njegovili poslova, i ako je posvetio meni, to je bilo za to da me ukon za moje nevine nostašluke i r>C[)OsIušnost.. I ja sam tako rasla bez nežnosli i Jjubavi ičije, ma da saut još onda osećala, gledajući svoje srećnijo vršnjakinje kako se mazo pko svojih majlri — silnu polrebu za Jjubarlju.

Docnije kad sarn odrasla, udalu sam se. Upravo, udao me je otac. Sa mužem sam lcpo živola i alco tc> riije bio bralc ,,iz ljubavi“ kako se to obično kažo. I ja sam biia prilično zadovol'na, ma da sam psećala da to nijo ono za čim sam ja žudela. Nijo to bila Jjubav ona lepa l uježna o kojoj bam ja stnovala. Ljubav u kojoj bi ja osctila đa samj i deto l žona u isto vTemri; l u kojoj so iz momenata detinjarija i maženja, prolazi u uionunte strasU i eauosa. Ne, to.je bila običua nilaka Ijubav, konveucionalna Ijubav b:aka u koine je kao za svo ostaLo poslove, I)i!o ođrodjeno vreme i za Jjubav. Ah j'a sarn ipak bila zadovoijna. Život ma jo još iz malona naučio, da budem zado8(oljna sa onim što mi so pruži. Ali’mi jo uskoro život prnžio nošfo sa čim nikako liisam mogla b'ti zadovoijna. iMoj se inuž razbole od jodne teške i meizločivo pervme bolesti, da me posle tn godine muka, neprospavaniii noći i suza ostavi kao udovicu od dvadesot i tn godino. Sta sam ja za to tri godino jioreri njcga l>o!esuog prepatiia, šta sain i/.držaJa, to bi bifo tcško opisati. Poslo mužovljevo smrli osbala sam potpuno sama. Deco nlsam imala, ma da sam siino žcleia docu. I ma d.i mi je biio samoj vrlo tošklo i dosadno, ipak fnisam gotovo nikuda izlazila iz knće. Osećala sam. neki strah ođ života, od sveta, od svega. I t^ko sam ja živeia nsamljena sa sććanjem na sfrahotu prošlosti, }>ored l>o!osnog nmža, i sa nadom na budućnost. Jor i ako nu'. je rlnša bila lunionia od svega što sam prcpaiila, ipak

jo u njoj tinjala nada, da će nekad ]>iti lx>lje i đa ću ja primiti nagradu za krst koji sam vukla tri godine. Nad ala sanr se da će se ipak naći jedau čovek, koji ćo me voleti onako ka.ko sam ja to u svojim snovima zamišljala, i koji ćo mo razmneti. Ali su godi'no proln d!e, a moj vitoz i so nije pojavljivao. liilo jo isl'mi ljtuli, kojr su iui nudili svoju ljubav ili svoju lOiIni, alv sro to nije bilo ono šlo sam jo žolela izačim saim čezuula. Ja sam želcla da imam čov'eka, koji ’bi tni u isto vrcmo bio i prijatelj i Jjubav'nSk i majka i deto. Kod koga bi se ja mogla maziii kan deto i ljubiti ga kao žeua; 'kome Iu ja dala svoju idušu, i 'koji bi Hazumeo avaki pokret u njoj. .N'o on nijo dolazio... Ali 'je zato đošao rat. ,Rat, koji tatoo strašno pokazuje čoveku ništavi o ž'voia i bezvrednost svoga što smo mi zamišljah lepim' i plemenitim. Kao neka kolosalna ruka, koja sa sviju stvan dero kopromi (iluzija i pokazuje svu golotinjfu grube stvarnosli, tako je i rat pokazao koliko je besmisleno sanjati i zavaravati sell Pa šta je Život danas, kad za jeft'on dau uestaje hiljado i hiljade života. J.juliav! Šta vredi danas Ijubav kađ ’milijuni Ijucli prinose svoje src© l svroj život na Žrtvu jodinoj svemoćaioj carici — Mržnji. I kao ceo svet, tako jo i mene zahvatila neka grozničava želja, da od toga žtvota, kojt je danas tako ne3iguran, otmem još neko zadovoljstvo, još tnekoliko momcivata srećo koje sam ja tako raalo iimala. U to vreme je bas on došao u mo-

ju kuću. Da ii je to slučaj, providjenjc, ili šta? Ja ne znain! 1 kako je došlo do zbliženja mcdju nama 1 toga nisam svesna. Znam samo, da je to bilo nešto jače od mene, da ja nisam mogla tome da se oduprcin. Da li je to blla žedj za životom koju sam ja tako đugo uspela da ugušujein u sebi, jačinom svoje volje i verom u svoje snove, pa se sad, sa bankrotstvom svega Iepoga i pleinenitoga u čoveku, oslobodila, i zapalivši sva moja čula? Ili je lo bio strah prcd godiuama, koje prolazo tako prazno bcz radosti i bez života? Ncznam! Ziiam samo to, da drukčija nije moglo da budc — da je tako tno« ralo biti! Ali je moja ucsreća bila, što sam ga ja i zavolela. Zavolela, ne onako kako se danas voli, na dohvat I površno, nego svom dubhtont svoje duše. i svoin ljubavlju svoga srca, koje već tako dugo čeyne. Deset godina! Zamisii koliko mora voleti sunce I život onaj, koji Je deset godiiia bio u tamnici. Ja tad nisam inogia đa razumem lcako sam mogla đeset godlna živeti bez ljubavl. Da, moj život za prošlih deset godina bio je strašna, crnai, vlaina tainnica, Ali on tu moju ljubav tie razumc. Ne razume, jer on nije bio u tamnici, njemu je uvek sijalo sunce, njemu se uvek smejao život! U početku ga je to zanimalo, ali mu je u poslednje vrcme to postalo dosadno. I Što je najstrašnije za mene, on pokazuje da mu Je dosadno. On ne može da razume.