Beogradske novine

Strana 2.

Srijeđa

BEOORADSKE novine

28. novembra 1917.

Broj 327.

Lenkey, glavni urednik „Pesti H i r 1 a p“-a iz BudimpcSte. Obadva gospodina zamolila su baruna Langekena, da njihovu zahvalnost za gostojm'mstvo isporuči glavnom guverneru. Oni su izjavili, da su u Brusselu, kao i na putu kroz Belgiju, zadobili uvjerenje, da belgijski narod nema povoda, da se bogzna koliko žali na sudbinu, ako se ne tizmti u obzir ograničenia, koja su prirodne posljedice rata. Najbolji dokaz je nedjeljni saobraćaj u javnitn lokalima i pozorištima, koji su posmatrali. Novinari su u gntpama dalje otputovali na zapadni front. Pooštreni podmornički rat. NOVA POTAPLJANJA. Ićb. Berlin, 27, novembra. NVolffov ured javfja: Na sjever|kxu moru je potopljeno 20.000 tona Ibrođskog prostora. Međju potopljouim 8>rodovima bila su i dva jako natovarena parobroda, jedau je nosio mnniciju. Načclnik admiraiskog stožera •nornarice. Vijesti iz unutrašnjosti. Spri.iečeno krljiiiučareitje žita i voća. Javljajit natn iz Ralje: Redarstvena straža ulivatila je na djclu bcogradske stanovnike Kuzmana Mlađenoiv i ć a i Živojima N a tt m o v I ć a. kako su u jeduim kolitna, natovarenim sijcnoin, htjeli da prokrijumčare za Beograd 4 džaka brašna, 4 džaka kukuruza, 1 džak jabuka i 1 džak oraha, da to ovdje prodadu skuplje ođ propisanc cijene. Dotični su prijavljeni raljskom kotarskom zapovjeđništvu. Zahraujeno pecivo rakije. Iz Banje jasoničke javijaju narn: Kurički stanovnici Sreten Marjanović, Savatije Magjarević i Stojko Magjafević prijavljeni su vlasli, da su od šljiva, odredjenih za pekmez, pckli rakiju.

Grad i okoiica. Dnevrti kafenciar. D a n a s je srijeda 28. novembra, po slarom 15. novembra. — Rimokatolici: Sostea; pravoslavni: ap. Gnrije i dr. (božić. post). Casnička i činovnička kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. i k. vojnlčki dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Siobodan pristupsvakome vojniku. Bcogradski orfeum (u zlmskom poaorištu. prije Boulcvard): Početak predsfavc u 8'30 uveče. Kinematograii: Vojrt! lrino u Kralja Miiana uiicl 56 (Koloseum): U 6 sati uveče predstava za vojništvo, a u 8'30 uveče predstava za časnike. — C. i kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Paris): U 6 sati uveče predsiava za gradjanstvo, Posijednji električni voz za Topčider kreće od spomemka u 3'30 sati poslije podne, a Iz Topčidcra za Beograd u 4'03 sata posbje podne. To važi i za ned j el j u. Nočna služb a u 1 j e kar n a m a : U siumici od 25. novcmbra do ukijrtčivo t. decembra obavljaće noćnu službu u Beogradu ove Ijekarne: D c I i n 1, Knez Mihajla ullca br. 1; S c k u 1 i ć, Takovska ulica br. 37; P r o t i ć, Kralja Milana ulica br. 87; S t oj i ć, Sarajevska ulica br. 70, Ked vožnje parobrodom iz Beograda u Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 1 12 sati prijc podnc; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 satl poslije podnc. lz Zemu n a za Beograd : fi'30, 7'30, 8'30, 9'30, 10-30 i 11'30 pr. podne; 1'30, 2'30, 3'30 4-30, 6'30, 6.30 i 7'30 posl. podne. — )z Zemuna u Pancsovu: u 6 satl ujutro 1 u 12 sati u pcdne — lz Pancsove u Zemun: U 8'30 sali prije podne i 3 sata poslijc podne. — Ladja, koja vozi izmedju Zemuna i Pancsove i obraino ne pristajc u Beogradu. — Brcdarski saobraćaj S a b a c—S mederevo. Polazak iz Beograda za Sabac: sri,edora i s.sbotom u 7'30sat! u jutro; iz Sapca za Beograd: ćetvitkom i ncdjeljom u 7 s. u jutro; iz Bcograda za Smede

revo: četvrtkom i nedjeljom u 3 sata poslije podne; iz Smedereva za Beograd: utorkom i petkom u 8 sati u jutro. Kretanje parobroda za vojn i k e. Odlazak iz Zemmia l Beograda u Oržovu svakoga poned.eljke, srtjcde 1 subote. Odlazak iz Beograda u 5 sati izjutra, dolazak u Oriovu u 3 sata i 10 mlnuta poslije podne. lz Oršove u Zemun i Beo grad svake nedjelje, utorka i četvrtka, odlazak iz Oršove u 5 sati izjutra, dolazak u Bcograd u 8'30 sati u večcr. Botanićka bašta. Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjeljom 1 praznicima. Posjet bolesnika u bolnicama: U bolnici ,Brčko‘: od 2—4 sata poslije podne. U bolnlci „Briiiin“: od 9'30—12 sati prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i neđjelju od 1—3 posllje podne. Kužna bolnica: l’osjeta nije dozvoIjena. Obaviještenja o bolesniclma dnevno od 11 do 12 sati prije podnc naulazu u baštu bolničke zgrade sa strane Vidlnske ullcc. Vojno parno toplo knpaiilo uCarDušanovojulici. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati poslije podnc, a ncdjeljom i praznicima od 7 sati prije podnc do 12>/ sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podne do 5 sati posllje podnc, a nedjeljom i prazniciraa od 9 sati prije podne do 12 1 ) a sati u podne. — 2. Parnokupatilo za časnlko i njima ravne činovnlkc otvoreno je utorkom, srljeđom, petkom i subotom od 7 sati prijc podne do 5 sati poslije podne, a nedjcljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12>/ 2 satl u podne. — Z a g r adjane muškogpola otvoreno je parno kupatilo ponedjeljkom i četvrtkom (ako u te dane ne pada kakav praznik) od 9 sati prijc pođtie do 5 sati poslije podne. — Časnicima i njima ravnirn činovnicima stoje na volju da se služe parnim kupatilom i u dane odredjene za gradjanstvo (ponedjeljkom I čctvrtkom). Blagajna se zatvara rad-n nim danima u 12>/ 2 sati, a nedjcljom i nraznicima u 12 sati u podne. Odlikovanje. Vojni glavni guverner za Srbiju ođiikovao je u priznanju odiičnog službovanja tt ratu gospodju Frideriktt U I r e i c h, ratnu slikarku, gvozđenim krstom za zasluge sa krttnotn na vrpci medalje za hrabrost, Za siroinu djecu. CTOspodja HrisUaa i gosjiodin Stevaa M i 1 e t i ć, z,a pokoj ,<luše svorne rano preminuloru sinćiću Milutinu podijelili su djeci u dornu sirotne djeco u Beogradu tzvjesnu količinu jagnjećeg pećenja, kolača, voća i kuvanog žita.

1830. god. rodio se čuveni ruski kontpozitor R u b i n s t a j n. o kome smo progovorili nekoliko riječi prilikoin goflišnjice njegove smrti. — 28. novembra 1848. god. rodio se u V r a tn o m hrvatski kompozitor N i k o 1 a t Stoos, župnik rakovački. • — 28. novetnbra 1851. god. umro Je u Gratenbergu u Š 1 e s k o j poznati Ijekar VinzenzPriessnitz, osnivač sav r e m e n e hidroterapije. — 28. novembra 1859. godine umro je na svome imanju S u n n y s i d e-u blizu New-Yorka, Washington I r v ing. jedan od najboljih američkih književnika. AVasliington Irving ro djen je u New-Yorku 3- aprila 1783. godine đakle iste godine kada je rodjena njegova domovina (poslijo dugotrajnog rata sa svojim dotadanjim sjevero arneričkim kolonijama i sa Franctiskom; Tngleska je 3. septembra 1783. godine tt v e r« sailleskom miru niorala priznali nezavisnest Sjedinjenih Država). Otac mu je bio trgovac, đaljim porijeklom iz Škottske. Irving je 1800. godine stupio na pravnički fakultet „Columbia university“-a, alt je uskoro zl>og slabog zdravlja morao napustili studije. Proputovavši zapadnu Evropu, vt'ati se n Ameriku pa prvo opet otpoče studirali, da bi se poslsje zajedno sa braćom odao trgovini. Kada je 1812. godmo ponovo izbio rat sa Englesicom, Irving stupi u vojsku, gdje ubrzo poslrule oficir ’ i adjutant ge'nerala Topkinsa. Poslije rala propade mu trgovma. Sada se potpuno odao trgovini. Pošto je prethodno izdavao u "New-Yorku nekt šaljivi iist, koji je imao dobrog uspjeha, izdade oko 1815. godine svoj čuveni ,,SketchbookofGeorgeGrayon“, a zatim isto tako poznato humoristično djelo „Humorous historyof New-York by Diet.rich Knickerbocker“ („Saljiva istorija New-Yorka Dietricha Knickerbockera“). Kao p o l ponovnog dugog putovanja po Evropi izrlao je pored ostalog svoje čuvene „Tale s of a traveller“ („Putničke pjesme“), 1825. godine ode u Španiju, gdje se odade marljivom ispiUvaiiju istor.jskib dokuinenata po starim bibliotekarna, i gdje se za vrijeme svoga četrdesetogodišnjeg bavljenja dobro upozriao sa životom i običajima u Šnanskoj. Naročito je skup-

Časnička predsiava u c. i k. vojnout kiuematografi!. Večeras u 8.30 sati daje se u c. i k. vojnom kinematografu (Koloseum) časnička iiredstava s odabranim programom, čije su glavne tačke velika društvena drama u četiri čina ,,U 1 a v i r i n t u ž i v o t a“ i šaljiva igra u četiri čina ,,T ajanst vena i g r a I j ub a v i“. Za vrijeme predstave sviraće beograđslca c. i k. garnizotiska glazba. Istoiijski kalendar. Na današnji dan, 28. novembra 1793. godiue bila se kod K a i s c r s1 a u t e r n a u zapadnoj Njemačkoj krvava bitka izmedju udruženih Prusa i Saksonaca pod komandom vojvode Braunschweiskog s jedne i Francuza pod komandom generala H o c h e-a, koji je 1796. godine konačno ugtišio rojalistički ustanak u Vendće-i, — s druge strane. Pobjcdilac ostao je vojvoda Braunschweiski. — Istoga je dana rodjen u Stockholmu znameniti Šv'edski pjesnik Karlo Jonas Ludwig Almq u i s t, poznat i pod svojim književničkim imenom C. Westermann. Umro je u Njeniačkoj, u 13 r e m e n u, 26. oktobra 1866. god. Cjelokupno Izdanje njegovib djela izašlo je poslije njegove smrti, 1874. do 1878. god. (pet knjiga). — 28. novembra 1809. god. zauzeli su u toku rata sa Austrijom Francuzi (general Nelsons) grad K arlovac n Hrvatskoj. — 28. novcmbra

Ijao gradju za isloriju pronalaska njegove postojbine Amerike. Kao plod toga rada tzdao je 1828.—1830. godine djeio: „History of the lif.-e of'Ghristopher C o 1 u m b u s“ („Žhrbt Kristofa Kolumba“) i „Vovages of tbe companions of Coiuinbus“ (1831. god., „Putovanja Kolmnbovih dragova“). U toku toga svoga istoričarskog rada Irving se nuiogo zainteresovao i za najzanim.j.vijt period španske istorij«^ doba mavarskog (arapskog) gospodstva i njihovog protjeirivanja. To je doba Irving obrađio iu idjelima „Chronicle of the conquest of Granada“ („Hronika zauzeća Granade“) i „Albambra" (ime čuvenog mavarskog đvorea u Granadi). Izučavanje perioda visokorkulturnog mavarskog gospodstva u išp;nrJji pobudilo je u Irvinga veliko interesovanije za jslam, kojemu jo on dao izraza u djelu „Mahoinet“, u kojemu je prikazao prorokm Osim toga je pisao životopis oslobodioca i prv'og predsjeđnika Sjedinjenih DržaVii Georgca Washingtona. Poslije bavljenja u Španiji bio j ; Irving sekretar američkog poelanstva u Loadonu, 1832. gotl. vratio so u Ameriku, a 1841. god. postavljen je kao dobar poznavaJac Spanije za ambasadora u Madridu. Od njegovih docnijih djeia iz ovog doba pominjemo samo još ,,MiscelIanies“, ,,A tour of prairies“ („Putovanje po preriji“), „Legends o£ the conquest of Spain“ („Legende o osvajanju Španije“) „Auventures of caprain Bcnnieville“ („Puslolo-

c/j

bom. Zato da bi ugušio smcli on joj rukom odobrio i otpustio je. Ali vremc dugo prolazjlo od vladike nikako ne doiazilo odobrenje i blagoslov. Dok biio leto Naza i ne dosadjivala toliko popti. Stid je bilo. Jedino, kad bi pop došao na groblje ona bi se nvek nalazila o'ko njega, uslužiivala ga sanio da bi mu time pala u oči te da se on seti njo i kaže jnj ako jc šio od vladike došlo. Ali od vladike nc dolazilo. A medju tim, dolaziia zima. Za sebe Naza se nije bojaJa, već za njega, Ljubu. Jer na groblju i u varoši nije imao gde da sf.ava. I kao svake zime tako i sad hteo đa ide u kakvo selo i da tamo u slami po štalama leži, prcziml, ali ga ;ona nije puštala. Znala jc: da aKo u selu naidje na kakvu dobrtt kuću, gdc 'će mu davati samo po komad hleba, da, kakav je lcnj, viŠe otuda neče sc ni vtatiti ovanto, kod nje u varoš, u grad. A da ga ope* kod sebo, u kolibn pusti, nije mogla. Stid je bilo đa ga lako ,,nevenčanog“, kod sebe primt 5er: ,,šta bi posle za nju kazao svet?“ A ovamo, zima sve jača. Ljuba, istlna, nije se tužio, ali sav, onatko go, u koSulji, naježcn od zimc i, kao u inat njoj tivek se raspilivao za kakvo selo. Za!to Naza zaboravila i na stid i na svc 1 počela svako jutro da odlazi u varoši popu kući i da ga čeka na kapiji. — Nema Nazo, — odbijao je pop osećajući st neugodno kad bi je video kako onn ispred kapije čeka I. bosa Itapka po snegu. Čeka, tad će da joj kaže da je od vladtke doilo da se venčaju. — Kad dodje od vladike. ja ću da te zovem. Odlijao je jednako popa. Alt Naza nije mogla da čeka Zjma »tetfa | puca. Uuba da se ukoči. Zato

zabonTvi sve i nevenčanog pritni Ljubu kod sebe, u kolebu. I, od tada, čisto se prontenila. Došla lepša, čistija i vrednija. Od jutra do mraka trčala je, prosila, i donosila saino u svojoj kolebi. No samo više nijc izlazila u varoš ni na groblje, tnedju prosjake. Nijc više tamo prosila i pokazivala se gdc su znali za nju i Ljubu, već počck da ide po selima i da tamo prosi. Ali opet, koja vajda kad Ljuba isti onakav. Od tada još lenji. Satno Ieži i spava. Više mrtav nego živ. Naza luta, prosi, donese da jede, a on ni da se okrcnc na nju, a kamo li osmehne. Saino pošto se najede on se još više raskreči posred kolebe da onako go, slobodan. lcži i spava. Koliko puta donosila mu Naza i odelo. Čak I celo, gotovo novo, nigdc nezakrpIjeuo.Donese, ttudi ga I razastire preda nj hvalcći se: — Fve, bre, eve. Nove čakšire. Još nc zakrpljeue. Odntah nii dadošc, čim zatražih. — I, satno da bi ga kao zalnteresovala za sobe, kao pred njime se uzdigla. počela bi da inu priča kako su joj, čim je zatražila, odntalt dali te gotovo nove haljine. Ali na svc to Ljuha, i nc glcdajući u lialjine, jedva ako bi oclgovorio: — Tesne su mi! I onda bi sc opet okrenuo od Naze i od haljina što'mu iit nudi i kao strepcći da nui ne navuku te haljinc, čakšire, još slobodnlje bi se raskrećivao i rasprostirao da leži, spava, l da ne gleda u Nazti. Naza od muke, posle počela i da pije. Prosi, prosi, pa se napije i dodjc onda u kolebu. Staoe LJubu da drma, budi, a on utnorno, mrtvo prevrće se na drugu stranu da zaspi odišttći I braneći se od nje. i

— Ne diraj me, jnori! Pusti me! Oh!... * Jedne jeseni sretoh Ljubu. Biia kiša. Blato na sve strane. A naročito iz njiva i bašta odakle jc on đolazio. On je dolazio iz Donjo-Vranje gde je bio sabor. Bio jc već ostareo, sav crn, krupan, i mastan. Kao uvek, bio je samo ti košuiji a bgniut nekotn debclom, utepljenom ponjavom. Prigrćućl tu ponjavu, košulju i torbu oko sebc išao je kao uvek nemarno, tipadajuć! po sred blata svojint dugačkim, bosim nogama i gledajući u stranu, uponto, natmureno. — Šta bi, sa tvojom Nazom? Upitah ga. — Koja Naza? Okrcćući od ntenc glavu poče on natrnureno da mutnla i da se grči i skuplja onako go pod onont svojom ponjavom i košuliom. * — Pa tvoja žena. — A! — počc on kao dosečajuči sc — umre ona. JoŠ otkada Je umrla! — Kako? gde je umla? On Jedva okrcnu glavu da me poglcda. I, isto onako napučeno, prkosno, gledaše nte kao da nio tepitlvašc. I posle dugog glcdanja kao da sc reši da mi odgovori. — Umre. Zimus, u sedo gde je prosila... I tamo da li vnci da li psi rastrgii je. Ko zna? i gegajući, blatnjav produži put jednako skupljajuči se ispod one svoje ponjave I masnc košulje.

vine kapetana Bonnevillea“). 1843. goh ,' k desilo“ se Irvingu nešto, ali ne baž peprijatna stvar: Neki njemu potpuno tudj čovjek, kojt je bio oduševljan Irvingovim jduelirna, ostavio mu je testamentom Bvoje veliko imanjc. 1816. god. Irving dade ostavku na državnu glužbu l kupi pomenuto imaaje Sunnyside v gdje je na današnji dan 1859. god. umro. Irving se odlikovao jedinstvenim humoroin, lijepim prikazom i živtm stilom. — 28. novembra 1870. god. bila se u njemačkofrancuskom ratu bitka kod Beaume./a Rolande. Leš srpskog pukovnika u tiioru. Dalmatin&ke novinc javljaju sa ostrva Hvara, da je more na južnoj obali ostrva kod Zorače izbacilo leš s:'p=kog pukovnika Svetislava Milojkovića. Kod njega su nadjeni dokumenii sa jmejnoml i naslovom: „Commandant en chef de la divizion territoriale đe Ibar“. (Komanđant ibarske divizijske oblasfi.) Izdavanje potrošačklh listova za brašno. Kotarevi opštine grada Beograda otpočeli su od 26. ovog mjeseca Izdavati gradjanstvu potrošačkc listove za brašno za mjesec decembar. Izdavanje se vrši po ulicania, to jest svakoga dana samo izvjesne ulice moćiće dobiti istoga dana potrošačke listove, drtigoga dana druge ulice i tako dalje. Tako danais 28. ovog mjeseca moćiće dobiti hljebne karte gradjanstvo iz ovih ulica: I. kotar: Iz ulica: Mačvanske, Prištinske, Orlovske, Zlatiborske, .Vodovođne i Čubirrske. II. kotar: Iz ulica: Kočine, Mileševske i Tmske. III. kotar: Iz ulica: Braće Nedića, Gimnazijske, Makenzijeve i Dvorske. IV. kotar: Iz ulica: Birčaninove I Nemanjine. V. kotar: Iz ulica: Staro-Crkvene I Nemanjine. VI. kotar: Iz ulica: Kneginje Ljubice, Kapetan Mišine, Višnjića i Kneza Mihajla. VII. kotar: Iz ulica: Cara Dušana, Dračke, Saboroe i Sibinjanin Janka. VIII. kotar: Iz ulica: Mletačke, Pozorišne i Radeničke. IX. kotar: Iz ulica: Vidine, Močvarne i Bistrieke. X. kotar: Iz ulica: Kolarčeve, Kopitareve, Oradine, Ko i sovske i Kralja Aleksandra. XI. kotar: Iz ulica: Ratarske i Jaseničke, . ■* XII. kotar: Iz ulica: Čelopečke, Hadži Mustafe i Budiniske. XIII. kotar: Iz ulica: Sindjeličeve, Pocerske, Hadži Ruvimove i Gružanske. XIV. kotar: Iz ulica: Šumatovačke, Čuburske i Braničevske. XV. kotar: Iz ulica: Baštenske, Senjačke 1 Velikog Miloša. Na Č u k a r i c i: Iz ulica: Knez Mihajlov .Venac I Careve. Izdavanje inlijeka. Zbog oskudice u mlijeku određjcno je od strane uprave beogradske op« štine, da od 1. decembra dobijaju mli-

Mirogoj ili Mirogaj. Poznato jo i ovdje u .Beogradu, da se skupno groblje u Zagrobu zove Mirogoj. Medjutim vlada ovdjo mišljenje, da je Mirogoj nospretni prijevod njemačke riječi „Friedhof" — što ne stoji. U (posljeclnje vrijcnto razvila se u hrvatBkun zagrebačkitn novinama polemika, 0alf jo ispravno imeMirogoj ili Mirogaj, a neki su mislili, da lu tacbaio da se zove i G a j i m i r, jer jo na mjestu gdje danas le/.i groblje nekada bilo imaujo poznatog ilirskog praaka i preporodioca hrvatskog naroda dra Ljudevita tiaja. , Protiv toga ustao je sada dr Velimir Deželić olac u „Narođnint 'Nofv;inama“ i piše: Svi ovi nazori o Mirogoju *xo odgovarnju istoriji. Davno prije, nego šla je osnovano groblje na Mirogoju, (1877. gođ.) već jo Mirogoj imao svojo ime, pa „Mirogoj" nije prijevod riječi njemačkoga ,,Fri«>dhof“. Moj pokojni otae Gjuro Deželić, [vijećnik grada Zagreba, n svotn „Dtagoljubu“ od god. 1832. piše u Članku: „Zagrebačka gora“ na str. 123. ovo: „U svr>j povorkt brijegova te gore, najbolje mi ipak osta n srcu i pameti povisoki Mirogoj, taj dindđ Helikon. Sant Mirogoj poveće je brdo, odijeijeno pd gore i vidi se kao kakvo ostrvo bcz šama t živih potoka, pa je n pravom smislu hum, okružen živint brijegovima l omeđjašen potocima: Gračaticom sa zapada Meavješćakont, pa Blizaecom. od retoka. Resina, Vinek, Bijentk, pa Herešinco eve to 8a samo česti od Mirogoja, koji je, nn koliko Bam mogao saznati, bh> svojina Miroslava Herkula, kne/.a, gospodnra

jeko: u 1. grupi samo matere, koje doje đjecu do godine dana po pola litra; u II. grupi samo teški bolesnici, za koje se smatraju oni, koji ležc u postelji kod kuće, za vrijeme dok se liječe, i djeca do 3 godine, po četvrt lltra. Izuzetn r. dobijaju pola litra oni, kojima je mlijcko po ljekarskom uvjerenju jedina hrana. Uputnice se izdaju kao i do sađa santo na osnovu Ijekarskog uvjerenja. Javna prodaja. U predmetu Vase Popovića, protivu Milice Simić, radi 270 dinara odredjuje na temelju osude gradj. br. 1996/3 17. sud carsko i kra'jevske mosne brane BeograH javnu prodaju pokreinosti, koje su pod brojem er. broj 4823 od 25. juna 1917 zaplijenjene za 1. decembar 1917. godine u 9 sati prije podne. Na prodaju dola/.i kućni namjcšl •“ te će se isti najboljem pouudjaču uz g > tov novac odmah i prcdali. Prcdaja ć. se održati u Mačvanskoj ulici 31 lduća premijera u beogradskom orfeumu. Za prvi prikaz decembarskog progratna u subotu I. decembra beogradskog orfeunta, čije smo osobito zanimljive pijesc još juče naveli, pokazuje sc neobično mteresovanje. Zato je direkcija zaključila, cla već sad otpočne s predprođajom ulaznica na blagajni, U se tako mogu iste još od danas kupovati. S obzirom na ograničen broj tnjesta, 380 sjedišta zimskog etablisementa, savjetno je, još sad snabdjeti sc ulaznicama. Dnevna teniperatura u Beogradu. 27. novembra: maksimum u Bijenci 4.4 (prema jučerašnjem —1.9), na sun. cu 7.—(—1.0). Temperatura zemljtne po vršine 5.6( ) stepena Celsijevih. Vrijente na Balkanu. 27. novembra izjutra: Na zapadu > u Dobrudži niski rašireni otraci, u Ma ćedoniji u visini od nekih 20C0 m. Oslab dio istoka djeliraice ved ir, djslimice obla čan. U Maćeđoniji i Srbiji od vremena n;i (vrijeme kiše. BHM! HB ■ BggBBHB S lunnitne o&Jtive. OBJAVA. Ces. i kr. vojita gubernija je sa naredbom svojom broj odj. 16. 8593/0. A od 30. X. 1917. naredila, da se imadt' ispeći komina od groždja, bresaka venja. Svaki, ko takve komine ima, du žan je cijelu količinu ces. i kr. fiuansijalnoj straži L u Beogradu u roku od 8 dana pismeno prijaviti i tamo navesti, da li ju želi sam ispeči. PoStije toga će ova komanda izdati dozvolu za pečenje, koje će pod stalnom finansiiskom kontrolom stajati. Svaki sopstvenik ima pravo na li litara besplatno i osim toga 40 litaru pn piaćenoj trošaritii, koja iznaša 65 helera od litre 25 gradi (srpski 10) jakosti, a od ljuće 1 K 30 h. Gostioničari dobiju četvrti dio od svoje ispečene rakije, računavši čist alkohol, po plaćeuoj trošarini od 2 K 60 h. Ostala količina rakije će se morati predati ,,Ernteverwertungszeutrali“ po cijeni od 6 kruna po litru apsolutnog alkohola, to znači 1 litra rakije od 100 (srpski 40) gradi. Za rakiju od breskve i venja platit će sc po kvalitetu, koja cijena će se po predatoj ,,mustri“ naknadno ustanoviti. Sa ostatkom komine se mogu svinje raniti, a za oljušteno suvo sjeme groždja plaćat će se 30 kruna za 100 klla.

grada Mirogojskoga. Stari građ je bio pieiua sv. Simttnu na starom Gradišćtt, „stara ves“ zvanom. Ljudevit Oaj jc kupio god. 1S5/. vinograd Herešinec, a poslije novovešku šttmu i drttge manje posjede. Kako je bio Oaj plemenita duševna uzleta u radu za prcporod naroda, takav je bio i glcđc ukrašivanja toga mjesta, o kojem je govorio, da ljcpšega na daleko nerna u hrvatskoj domovini. Dontislio se Herkula Mirogojskoga, i nazvao svoj posjed po ovomu Mirogoj. Po smrti Oajeivoj kupila je građska opština taj pcvsjed na javnoj dražbi, i uredila tu god. 1877. centralno groblje za sve vjeroispovijestL Odje je bila šunta, tu ]e sada groblje, a Oajev, park ostao je uzdržan I danas pred ulazom u samo groblje. Upravo je čudno, kako novlja gcneracija slabo pozna svoj glavni graa Zagreb. Ta i prije, nego što je Mirogojsko groblje bilo otvoreno, pisalo se mnogo o Mirogoju, pa se toga sigurno sjećaju stariji Ijudi. Itne Mirogoj n i j e kovanicanovije dobe. već je staro Ime, koje potječe iz d a v n e da vnine. U faiventaru prebende Rodes gođ. 1513. spotninje se tako: „Tercia silva verstts claustrum fratrum Heremitarum prope M y r o g o y penes domum Bwesych (V. Tkalčić Ivan: „Monumenta historica liberac regiae civitatis Zagrabiae. Svezak XI. knjige o posjedima g. 1471.—1526. Popisi fmovine i račimi god. 1368.—1521. str. 199.) Toliko Istini za volju. da se krivi nazori o krasnom Mirogojn ne uvtfku u knjigu. Mirogoj je- hrstorično hne, p» hna tako i ostati