Beogradske novine

Broj 337.

_ Subota

BEOGRADSKE NOVINB

8. decembra 1917.

Strana 51.

Naslon može biti u T’đu boleCke, gtopala ili točka^ i služi kao oslona: greIdeJju i'plužnom tijelu. Po gradivu i u potrebi fma p’ugova različnog sastava. Ima ih Celičnm, gvoadenih i polugvozden h. Polugvozdeni su levtiniji i lakše se opravljaju, ali su slabiji i nepotpunije vrše svoj zad ;t.ik. Naj. fco!je /’najpravilnije su'ndešeni pl govi Dd k o v a n o g č e 1 i k a, jer kađ su poJedini đijelovi pluga dobro i tačno p iIjubljeni jedan drugom, biće potrebna t fcnanja snaga za tegljenje, preipostavlja, |*ući istu dubinu brazde. U Plugovi za više brazda od’Oraju svima potrebama pravilrog ora, Dja kao i prosti plugovi, samo što imaju jH'ni, tri ili četiii raonika, od ko ib svaki fciječe, prevrćo i drobi svoju brazdu. Vrlo fcu podesni za zaoravanje strnj ko, za joranje za sjeme i sijanje pod brazdu, Jkao i za sva ostala plitka oranja oi 115 do 18 cra. Njim se mnogo uštedi W teglećoj i radnoj gnazi, pa i u vrefcnenu. Plugovi obrtači korisno i li ejpo mogu po3lužiti u brdskim p ijed.elima, za oranje po strmenima- imaju pokretan plužni panj s đaščicom za defcno i lijcvo oranje. Njima se potpuno fcamjenjuje nepodesna ralica u planinfckim prijedjelima. Iniaju naslon s jed; i;n ili kolečke s dva točka. Rade lako, potJmno i do potrebne dubine. Plugovi podrivači služe za produbljivanje zdravice, ali tako, da se tsa oranicom ne miješa i ne prevrće. Njifcna se ore u brazdu sa običnim plugom. jmaju cilj ,da se mekša zdravica, uniRtava korov i popravljaju fizičke odlike fcemlje, potpomažući rastvaranje b Ijne »rane. Plugovi ekstirpatori pmšo t jprevrću zemlju đo izvjesne dubiue pofcnoću 5—11 malih raonika, nasaJjenib pa djške u širokom okvira. Upotrebljatvajb se za pok.ivanje sjemena, kai se pe može da stigue s drugim or.injiem, jfla se zemJja očisti od* poniklog korova i da se spremi za sijanje.

Plugovi gkarifikator/upotrebIJavaju ge pri razoravanju livaJa i popreko kajiša, kako bi plug mogr.o lakše Dusen preorati i zatrpati. Sastavljem su iz većeg broja noževa, koji su utvrdjeni na drvenom ili gv'ozđencm okvuro. Plugovi prašači služe za oko pavanje usjeva, koji se siju u ređove di na kućice. S jednom gpregom i poglugom niože se dnevno okopati do 3 hektara, što bi jedan kopač gvršio za 18 do 25 dana. Da bi se njima mog.o raditi, potrebno je b.ljke sijati u pravilne redove. Raonici treba da su uvijek oštri, stoga su tako udešeni, da se sa ekvira lako skidaju. Dubina kopnje udešava se pomoću naslona s tačkom, koji je na prednjoj strani gređelja. Plugovi ogrtači služe za sitnjenie i ogrtanje usjeva, koji se siju u redove ili na kućice. Imaju dvokrilno pomične daske, kako bi se lako udesili prema širini redova. . 2. Drljanje. Za površno sitnjenje zeinije, poravnjivanje brazda i zatrpavanje $jemena eluže: drljače. Drljati tieba u zgodno vrijeme i drljačom, koja oJgovaia evoj8tvu zemlje, da bi zupci i-itnili zemIju, a ne đa je samo sijeku. Radnju pluga dopunjuje diljača; ko ore piugom, ne smije biti ni bez drljače. Prema vrsd zomlje i načinu upotrebe, drljače se izradjuju drvene, drvene s gvozdenim zupcima i sasvim od gvoždja. Rad drijačom samo je onda savršen, kad se izabere vrijeipe, da zemlja nije suviše viažna ni mnogo suva. Kad je zemlja ol>a za drljanje neravnih zemljišta potreb rasla korovom i teška, mora se češće nih njiva dobre su jednostavne d .j če; i težim drljačama drljati. Za d ljanje ravno je da su sastavijene iz vise članaKa, gtoga se i graide s dva, tri i četiri krila. Drljača treba da se u rađu što jače kreće, ti-ese i drma, kako bi svoj posro bolje vršila, stoga su za drljanje bolji konji od volova, jer je s\ e botje što se brže radu

Ako je potrebno da se poslije oranja 3va puta drlja, onđa ge pm put drlja u pravcu brazda, a drngi put popijeko. Prema svojoj zemlji treba j drljaču nabavitj, ali ni jedan zemljoradnik ne gmije biti bez nje, &ko ieii da gvoju zouiiju obradjuje onako, kako treba. 3.Valjaaje. Valjanje zemlje i us'eva zaslužuje veču pažnju u zemljoradu, no što su mu naši zemljoradnicl do gada poklanjali. Valjanjem ee zemlja ravni, grudve se razbijaju, rlaga iz donjib g’oje a zemlje iznosi se na povrršinu i gitno se sjeme zatrpava u zemJju. Valjca su Jednostavni i gložeiii. Jednostavni su valjd pri okretanju vrlo nepodesni i zahtijevaju veću sprežnu snagu. Sioženi valjca sastavljeni »u iz tri d jela: J:d n valjak iđe napred, po sredini, a dva su za njim s krajeva. Na teškim zemljama, na kojima ee grudve brzo stvrdnu, sa uspekoin se upotrebljavaju prstenasti valjci koji I zemlju sitno istroše Ui isjeku, ne gnje| čed je. Za razbijanjs grudava u gušnim j godinama korisno eluže zupčasti v a 1 j c L Kad je zemlja mnogo vTažna, ne gmt Je se valjati, jer bi ee na njeuoj površini uhvalila kora, te sjeme ne bi bilo u gtanju da nikne, * spriječio bi ge li pristup vazdulia, koji je za kbjanje sjemena od velikog značaja. (Nastaviće se)

imnltne ouiave. OBJAVA. Uprkos višekratnim objavaiua još Uvijek se kod stat.ovnišlva nalazi ra'.nog oružja u upotrebljivom kao i neupotrebljivom Btanju, premda su posjođnici o;užja gtrogo, dapačo i smiću kažnjavani. Posjed oiužja je kažnjlvo djelo uporeno prcti sigurnosti vojne uprave te

prema naređbi Trhomog vojnog za vjedništva M. V. br. 91)847/15 zluč n, koji se u cijelom području vojne gene.aln« guberaije u Srbiji po prijekom gudu kažnjnva smrću. Pod pojmom ,.posj 'd oru'ja" razutaijeva se posjed upotrebijivib pušaka il takvih, koje brzom opravkom upotreb'jive postati mogu, kao - i posjed vojničkcg oružja, dakle bajonete (li gablje, dal.e posjed to[>ovske i puščane pruiiic.'je, p fvgkavib tvari, bombi itd. A. , " Onaj ko takve p redme'o Čuva ili Ih nosi bez dozvolo od nadležne oblasti, lli ko nije po glužbenoj dužnosti u gmislu postojećib propi8a na to ovlašten, biće bezobzimo po prijefcom eulu kažnjen | gmrću. Oružnici imadu prema tome sva* kog posjednika oružja odmab ga n "djenim oružjem sudu predati. Da očuvam gtanovništvo od tjb teškib kazna naredjujem: Ko još ima oružja, mora isto, bilo ono upotrebljivo iii ne isto tako dijelove oružja, municiju itd. najdalje do 15. decembra 1917. predati. Za o'akšenje predaje oražja naredjuje se p edsjednicima opštinskim, đa Izaboru jedno eigurno, gkriveno mjesto i da sve Btanovnike svoje opštine opomenu, da gve oružje itd. na tom mjestu bez straha i neprimetno donesu. Proti posjednicima oraž.ja, koji isto do 15. decembra 1917. predadu, ne treba podnositi prijave, te im ge nekažnjivost besuslovno osigura va, Pređsjednici opština imaju fo oružje itd- skupiti i n&d!ežnom greskom oružništvu ili oružničkoj postaji predati Da ne ba nevine ljuđi radi mogućeg podmetnulog oružja ova teška kazaa sttgla, preporučuje ee evakome u vla-stitom interesu, da svoj stan, gtaje itd. odrnah i poslije češće za orožjem pretraže. Proti gvim’ oaobama, kod. koj'b ge nprkos ove naredbe poslije 15. de.embra

1917. oružja bude našlo, gostupiće fctt bezobzirnom strogošću. ! B* . _ X Posjednici neupotreb’f vog orn y fa’ Đ* (Gjelova istog biće po upravnim obla tima (policajno) strogo kažnjeni i internirani- c * D svrhu veće sigurnosti vojne uprti* ve pred posjeđaicima o.užja b ća u evaii kom mjestu odcovarajući brnj a C-i odre4 djen, koji će taoci u slučaju da po3jednici oružja giguraost u dotčnom u opasnost duvcdu bez sudsko; p stup ka biti odmah smrću kažnjcni, k.o štu će i posjednici oružja biti kažnj ni prijekom sudu. 0 kažnjavanju taoca oTučnjo je<J'no ( samo okružni zapovjcdaik. D. U slučaju da posjpdnfci onižja radi poir.anjkanja dokaza po gudu budu rij? šeni od optužI>e, biće oni l nj hava rcđ* buia, ako bi biii ipak polilički sumnjiv* i nepouzdani, intemirani u monarbiju Nadje li se u opštini d'o 10 komada oružja biće osim gmrtne kazna taoca i sudjenje posjednicima o u'ja pO prijekom sudu još cijeloj opštim ili gelU nametnuta kontribucija do 10.000 kruna. Svako se zato upozoi ava, da se čul ra počiniti ovaj zločin. Ova ge objava ima na gvim javninf fcnjestima pribiti i imadu j : pre'’sjednifi opština nedjeljom i na dan p j co sta.: novništvu opetovano objav.tt, Ova objava stnpa danora oBnatodb* ranja odnosno danom kad je javno Lstak* nuta na snagu. Predsjednici opština imaju putent greskih zapovjedništva obnarodovanje | ove objave pismeno ovamo javiti I Btograd, 1. decembra 1917. C. i k. okružno za.povjedništvo Dep* grad-grad.

HOTEL CARIGRAD DONJA ULICA 93, PREKO PUTA ZELJEZNIĆKE STANICE Oivoren do 1 sata noća. Prvoklasna kuhlnja, odllćr.o plće. Hrana u Hotelu, a daje se I van uz umjereau cijenu. 969

w^aryfyjfe KALENDARE za 1918. god. U našoj nakladi Izašli su slijedećl KALENDARI: BOSANSKI PRIJATELJ, narod kal. ZEMAN, muslimanski kal. VAKAT BOSAN, VOJNIČKl KALENDAR

Cijena 80 hel.

Cljena SOhal.

Oslm toga člrltlcom: SIMO MILUTINOVIĆ _ j KRAJlSNIK težak «11 NJIVA | ^ e ORANIČAR VUK KARADZIC, Vel. narod. kal. K 1.40 Dooivaju se u svim knjižarama 1 trafikama ili u na* kladnoj knjižari D. & A. KAJON, SARAJEVO Preprodavclma velikl rabat 987

!0000Q000000000Q000 ZA BOŽIGNJE PRAZNIKE jjj

OBUCI HuiHe, ienshe I Deiije

B B B B & 0 □ B □ B 0 0 B m B IE1Q0Q0000000EI000000

sa umjerenim cijenama preporučuje STOVARIŠTE OBUĆA RADIVOJ SAVIN i DRUG Knez Mihajfava ul. br. 7. pored kafane „Cara. 34179

STAKLA Zfl PROZSBE I NAJBOUEG KITA. SITA I RESETA na komad i na tuce. PRODAJEM SVE PO VRLO UMJERENOJ CUENL KIT JE OD FIRNAJZAI Jamčim zafto. SITA SU IZVRSNA ZA PASIRANJE I za brašno. PRIHAM I SVE STAKLOREZACKE RADOVE. MATA A. ISAiLOtfiC

33585

staklorezsc I sltar VATROGASNA ULICA II.

besgradianirsiia I (rgoveltsta iz uni!> u (rainjosli i: Svoju bogaio snabdevenu radniu „dfvenih pa. puca, tandala, nenula, plitkih cipela i natl> ka€a“. Prlmam na opravku svlju vrsta drvenih obuća. Sopstvena izrađa sa vrlo dobrim materijalom, cijena solldna. Trgovcima znatno jeftlnije. Beograd, Vellki trg, br. 10. ispod Hotel Makedonlje. Spoštovanjcm 34201 ADObF ANAU.

M

OĐOBREN OD C. I K. GUBERNIJS SRPSKI ĐZEPNI KALENDAR

tei

IZDANjC STAMPARIJE I EtA9i6N3€E KMŠEA VlLJiMA SCUHA Beograd, Obitićev-Vijenac 33. štanipan ćiriticom 1 laUnicom u dve boje sa Inttrcsantnim tekstom, rsznim tablicama I t d. OLAVME PRODAJE: MariČić i Janković, — Đcogr.-tL K.ncz MlbAjfova Antonijević I Čukovlć „ „ „ 21* Kosia V. lllć ^ KralJ MiUn* 7. Solomona J. Koena * Kr.cz ft'.lhailova 24. f oioir.ona MeSulama „ Tcrazlje fc. tamparlja VILJEMA KUHA Oblllćev vjenac Trgovcima u unutrašnjostl skrećem pažnju da ođmah učlne porudžbiue, pošto se kaieudar brzo rasprodajc. 991

m Beograd, Knez Mihajlova 50.

1.1.1.

Q P y o m

Umoljava ulagače po uložnim ;j| knjižicama i tekućim računima, da se što skorije jave.

mmn mredee o msvjeii možete se držati, a da ne umanjite učinak osvjetljenja, ako upotrebite 992

sa 25, 40, 60 watta potroška struje.

Firaioplsac

Nelbrže izvrienle plsmenih porućblna

Sklce po teljl na uvid

ftSlk Brod "k

BEOGRAOSKI OREFUM (PRiflE BOULEV&ea). Ulaz sa strane Zmajeve uiice. DANAS, U 8 I pol SATI U VECE VELBKA PiliDSTAVA

BEĆ, Vll f Neubauglirtel 34-36. HOTEL OHHBEROER b neposrednoj olizinl Westbahniiofa, rgodna ve« 8. »vlma željeznićklm slanlcama u Beću. Odlitna restauracia, umjerene cijene, lijepa bašta. <1 Kupatilo u kući. Eleklrično osvijetljenje. [> TeSefon Ko. 37447. Llft. »

Oglas.

1000

Shodno §. 11. srpskog zakona o akcionarm'm udruženjima, pozivaju se akdonari „Kruševačkog Kreditnog Akcionarskog Zavoda, osnovanog po odobrenju Gl. Vojne Gubernije, odeljak 8|a Broj odluke 18010|1917., na dan 20. dekembra 1917. u 10 č. pre podne u Kruševcu na utvrdjenl prethodni akđonarski (konstitucioni) Zbor. Shodno §. 12. pom. zakona ovaj zbor može biti održan i njegove odluke mogu biti samo onda punovažne, ako na njemu učastvuje najmanje 10 akcionara ili opunoinoćnika, kojih akcije iznose najmanje polovinu osnovnog kapitala. Na ovom Zboru svaka akcija daje pravo na jedan glas, ali nijedan akđonar nema pravo na više glasova od 10. Dnevni je red ovog Zbora: 1. Izveštaj o upisu i potpunoj uplati celog akcionog kapitala. 2. Izjava Zbora o usvajanju odnosno neusvajanju lzradjenih i usvojeniii statuta, odnosno predlozi o izmeni statuta. 3. Izbor članova Ubravnog i Nadzornog Odbora. OsnivaČi.

Oglašujte u Becgrad. Novinama

Akclenarshl kapltah K. 130,000.000.—

Bmrvai K. 63,000.000.-

ENGLESKO-AUSTRUSKEBANKEUBEOGRADU posredujepriodašiljanju novčanih pošiljaka — i telegrafskim putem —zarobljenicima i interniranima preko zasebnog odjeljenja brzo, pažljivo 1 uz umjerenu nagradu. 939

AGENTURSKA i KOMISIONARSRA RADNJA IV JULIUSA MORENAl WiEN II WOLMUTSTRASSE 3312. Bivsi dugogodišnjl putnik BRUDERA SELINKA. ,Nudi svoju uslugu pri nabavku, Galanteriske, Nirenberške, ; f Bižoteriske, Gablonske i drugih roba kojima je izvoz slobodan, zastupam prve Bečke Kuće u svima artiklama.' V i / Sve naručbine izvršuju se tačno i brzo uz Povuku „Nachnahme“ za Zemun ili Beograd. Za poklon povjerenja moli

S POSTOVANJEM

JULIUS MORENO Wlen II Wolmutstrasse 3312.