Beogradske novine

Broj 339.

litorak

BEOGRADSKE NOVINE

11. decembr^-1917.

Strana 8.

itacle dans un Fauteuil“ (Doživljaji u loteUi), Spjev JLa coupe of les lćvres” ,(Usne 1 ivica čaše) 1 humoristični Junački ep „Namouna**. Još tada se prvi put okušao na polju drame, ali nije imao uspjeha. 1833. god. pojavi se njegova čuvena pjesma „Roile". Docnije se sprijateljio sa čuvenom pjesnikinjom Oeorgom Sand, sa kojom je putoivao neko vrijeme po sređozemnim krajevima. No zbog suprotnosti u karakteru njih se dvoje uskoro posvadiše i u Veneciji se konačno rastadoše. Očajan i utučen vratl se Musset u Paris, gdje jc napisao djelo „Confession d‘un enfant du sičcle" („Ispovjest jednoga čeda našega vijeka"). Ovo je djelo ispunjetio Čuinošću, nevjerovanjem i mržnjom prema svijetu. U tont su pogledu nešto umjerenije pjcsmc, koje su se pojaviie u vremenu od 1835.—40. god., a od kojih su najčuvenije ,,Unc bonne fortune" (Dobra srcća), ,,Nuiis“ („Noći") „Lettre ti Laniartine" („Pisnto Lamartinu") i „L'espcir cn Dicu“ („Nada u Boga“) Cjclokupne njegove pjesine izašic su u dvije knjigc, i to prva pod naslovom „Premieres Poćsies“ („Pn c pjestne"), kojc obuhvataju pjesme <>d 1829.1835. gođ., a druga pod naslo<vom „Poesics NouveMes** (,,Nove piesme“), koja obuiivata njegove pjesme od 1836. —1852. god. Od njegovih drainekih djela fini salonski koniaiii kao što su ,,On ne badine pas avec l‘aniour“ (Slobodno prevedeno: „Ljubav nije šala“) ,,Un caprice' 1 (,,Kapris“) ,,I1 faut qu‘ une porte soit ouverte ou fermće“ („Vrata treba da su zatvorena ili otvorcna h ) f drugi, većina su se i dan danji cdržali na pozornici. Alfred dc Musset valjda je najveći francuski liričar svoga đoba. On se u svojim pjesmama odlikuje istinskim osjećajima, manje obiluje u frazama od Victora Hugo-a a nije toiiko sentimentalan kao Lamartine. Revolucijom od 1848. god. Musset izgubi državnu siužbu kao bibliotekar ministarstava unatnašnjfh djela, a 1852. god. Napoleon 111. ga je opet vratio u državnu stužbu. Poslije njegove smrti poddgnuti su mu spoinenici u Parisu i Neufliy-u. — 11. decembra 1843. god. rcdio se slavni Robert Koch. Koch se proslavio kao pronalazač bakcila mnogih opasnih zaraznili bolesii (kolere, tuberkutoze, nekih stočnili bolesti itd.). U opšte, on se smatra osnivačem nauke o bakcflima. U toku svojiii ispitivanja proputovao je mnogo svijeta. Od 1885. god. živio je u Berlinu kao profesor i direktor higijenskog zavoda. Uinro jc 1910. godine. Za spomen na svoga sina za beogradsku sirotiiijii. Oospođja Emilija Stanisavljev i ć, poslala je sirotinjskom odjelcnjti opštine grada Beograda svotu od 19 kruna za spomen svoga umriog sina Miladfna Stanisavljevića, a za pomaganie sirotinje građa Beograda. l)a se jave opštini. Radi izvesnog hitnog sacvpštenja potrebno je, da se odniah jave tajniStvu opštine grada Beograda ova lica: 1. Angeiina Bošnjaković, kći Krste i Mileve Bošnjaković. U siučaju, da se oua ne nakizi ovdjc, potrebno je ; da se javi ma koji od njene rodbine. 2 . Aleksandra A1 e k s i j e v i ć ili njeiii roditelji Borivoje i Milica Aieksijević, sa stanom u Jedrenskoj ulici broj 4. Prilikom prijave u opštini, potrebno jc, da se pozovit na br. 21.242.

Prlznanlce za pomoć. Priznanice za pomoć za mjesec decembar Izradjene su do broja 3300 1 mogu seoddanas odmahf dobiti u uredima okružnog zapovjedništva Beograd-grad u ulici Kralja Aleksandra broj 5. u sobi broj 57. od 8 do 10 sati prije podne. Istoga dana, odmah po prijemu priznanice prije podne, blagajna c. i k. okružnog zapovjedništva Beogradgrad isplaćuje i pomoć. Kako prilikom. prijema priznanice, tako i sanie pomoći, potrebno. je hnati uza se redarstvenu legitiinaciju, radj iDStauovljenija indentičnosti. Gostovanje članova bečke pučke opere. 13., 15. i 16. decembra u 8.30 sati uveče gostovaće u pozorišnoj dvorani mficsne etapne rnenaže (Terazije 25) članovi bečke pučke opere: Franz M a i n a u, Hcinrich P a c h ć r, Adeie B a u m, Liesi K u r t i drugi u svojim najboljim repertoarima. — Ulaznice po 5.20, 4.20, 3.50, 3.— i 2.— K niogu se dobiti svakoga dana na dnevnoj blagajni mjesnc ctapne menaže. Poziv posjednika imanja u Beogradu. Okiužno zapovjedn'žlvo Beograd. grad saopštuje ovu naredbu: Pozivaju se posjednid onog zemljišta, lcoje se nalaz-t u domaku gtad i Beograda, a koja mjesu upotrebljcna cd straue vojnih odjelenja, da ova najdaje do .15. decembra piijave okružnom zapovjednigtvu Beograd-grad (Po'jcprivreino ođjelenje) radi obradjivanja od strane vojnih ođjelenja, a piema odgovaraiućoj zakupnoj cijoni. Dotična zemljišla treba da su podesna za bagtenske usjevc, a prijavc da sadrže položaj i veličinu istog zemljišta. Povišenje takse za eleknićno osvjetIjenje. Od 1. jauura stupa na snagu povišeuje takse za eUktričnu struju. Taksa će se povisiti ovako: za stanove 1 kancelarije za sijalice od 16 normaihtili svijeća po sijaiici na mjesec sa K 2.50, kod 25 normalnih svijeća sa K 3.—, kođ 32 normalne svijeće sa K 4.—, kođ 50 normalnih svijeća ea K 6.—, a kod 100 normaluih svijeća sa K 10.—, fsto tako će se povisiti taksa za struju u dućanima i radionicama do 10 sati u veče, u javnim lokalima i radionicama preko 10 sati u veče, sijalica za cijelu noć < tarifa za brojače. Opširni izvještaj o taksi javiče se ovih dana. Pouiažite beogradsku sirothiju starim odiielom i obitčoni. Sirotinjsko odjefenje opštiue grada Beograda ovim putem obraća se ntolbom imućuijcm stauovništvu grada Beograda da ga pomogne starini o d i j e 1 o nt i o b u č o m, koje bi se razdalo sirotnašnim gradjanima u Beogradu. Priposlaste:

Danas dne 11. o. mj. gostovanje glumca Ervvina Barona u „Palikući“, sa cijelora decembarskoni ensembieom beogradskog orfeuma, u pozorišnoj dvorani menaže vojne stanice. Početak u 8 i poi sati u veče. Ulaznice: u knjižari ,,Jugo-lstok“ (Sfld-Ost).

Pozorišna dvorana mjesne etapne menaže TERAZIJE 25. 13., 15. i 16. decembra, u 8*30 sati uveče gostovanje čtanova BEČKE PUČKE OPERE Gospodja Maliiau, Helnrich Pocher, Adele Baum, Liesl Kurt I t. d. Ulaznlce po K 520, 4-20, 350, 3 — I 2 mogu le dobltl u dnevnoj blagajnl mjesne etapne menaže.

A. Grin: TAJANSTVENA OTMICA. (Nastavak). \Vilsen se pixMlomisli nekoiiko minuti, ali zatim reče gotovo prijateljskim tonom: ,,E, pa dobro, ma da to inače kođ nas nije običaj, hoću da vam 'kaže’m, zašto sam se usudio, da vam dolazim u kuću i đa vas kao čovjeka od tolikog društvenog položaja i ugleda isp tujern o vašim ličniro Btvarima. Da bi ste mc rvizumjeli, ja bih vas molio, da zamislile scbe u mome po'.oža’ju: Dakle, domačica jednog vrlo ugloduog graTljaniiui ja\lja nii, da je neka švalja, koja je bila u Blužbi kod njeaog gospodara jznenada na činlnovnt. način nestala, to jeste, da je po svoj pralici silom odvedona. 7Wa da joj ta djevojka tiije ,,ni nbd, ni pomožr Bog“ ona je ipak grdno zab-rinuta i midi sav svoj uštcđjem uovac, samo da se pronadje djevojka. Povedeni izvidja.j na licu mjeata pokazuje, da je tobožnja , ; Švalja“ sasvitn drugog 'dmštvenog položaja nego li što su obično te djevojke, jer ona stanujo u jednoj od naj jspšilt soba u cljcloj kućk a u gobr se nalazi sve, 6to tieba otmjenoj gospo'djt. Takve olcotnosti moraju, kao što ćete priznati, izazivaii sumnju, i to u toliko više, kada dornaćin, koji inače sigumo nije čovjc-k bez osjećanja, ne pokazuje ni najmanjeg intereso\anja, za cijeiu slvar, domaćica opet čini sve žto rnože, da bi sprijcćila njegovo miješanje". \Vilsen maio zastade, kao da je htio posmatrati, kakav su utisak načiiule njegove riječi na g. BSacka, pa zatim nastavi: „Možete zarnisliti, da takvo stanje 3tvaii' po svaku cijenu mora. povlačiti za sobom traganje, a ovo je, traganje opet pokazalo čućinovata činjenicu, da je gospodar kuće vidjen gđje stoji na božtenskoj kapiji m vrijeme djevoj .inog olvodjonja. Dalje je opaženo, fla je djsvojka J>ila umakla Ijudirna, koji su je pratili i da je htjela da se vrati u kuću, ala da se odmah opet sva užasuuta trgla T bez riječi vratila onoj dvolci, Čim je opazila gospo’dara kuće, koji je gledao preda se u mrak. ,,E, onda izvolite govoriti 'i uzviknu Black, ,,U ostalom, ja. već znam šta mislite — mislite na moje putovanje do J Smithovih“. ' ,,Ni najmaijje“t „Kako to? Zar ; ne obračate n:kak\u : (paž nju na tako- kanimljivu tajnu“? ,,Ne ohraćamj, i to zato, što to vaše i putovanje ne stoji ni u kakvoi vezl sa I ajščezlom djevojkom". „Ako je tako, onda vaše nemamo J»trebc da gubimo ma i jedne r.ječi o toj stvari. Naime, — dopustite, da vam to još jednom napomenem — što god sam učinio u posljednje vrijeme, nema baš nikakve veze sa tom djevojkom, koja je živila u rnojoj kući, a da je ja nisant m' poznavao ni viđio“. ,,Tako“ t zamišijeno će \Vilsou, ,,Vi dakle tvrdite, da izmedju vas i djevojke, koja je sdanovala pod vašim krovom, nije postojala ni najmanja veza“?

„Gospodine, ja mislim, da je pot jmno dovoljna moja maločašnja izjava o tomte i da nenuun potrebe, da je ponavljam“, gordo i skoro prezrivo odgovori g. Black. Detektiv je bjo ustao i bio je dohvatio feešir, ali se ipak nijc spiemao da podje. ,,Ne mogu još da idem“, reče on poslije izvjesnog oklijevauja, „Prethodno se još moram iskreno objasniti s vami, g. Black. Oprostite mi, ako se ja usudjujem, Qa sumnjam u vašu izjavu, kako je varni bila polpuno nepoznata djevojka, koja je ovđje žrvila“. „Bar ste iskreni“, pedrugljivo đobaci g. Black, ,,pa s toga žalim, Sto bar niste isto toliko oštroumni koliko ste iskreni“. „Sto se ovog posljednjeg tiče, čini tni se, da nemato pravo“, ozbiljno odgovon Wilson. Hoćeto li mi dopu t ti, da vam ne riječima, već na đjeta dokažem tačnost svoga tvrdjenja, Ako hoćete, budite tako Ijubazni i odvedite me časiom u svoju sobu za rad! Tamo ima nešto, što ćo vam pokazati u koiiko ja ijmsun pravo“. Cuvši te rijteći, Biack stuknu, all su se ipak dietektivi ijuto varali, ako su mislili, da će iin Black odibiti izjavUeim želju. On se učtivo pokloui 1 pozva ih da podju zu njime. Kada su uiazili u njegovu sobu, domaćin reče nekako radoznaio: „Evo nas 11 a Hcu rrijesta! Moliin vas, da sc sada izjasnite“. Wjlsen, ne izgovorivši ni jcdite riječi, pridje velikoj slici, koja je visila o zidu. ,,To je slika moje sestre od strica, grofice de Mirac“, reče ravnodušno. Policajac se isprva nekoliko nvinuta pretvarao, kao da pažljivo posmatra lijepu sliku, dok je na jedared ne doh^’ati i okrene. Hill je stajao kao okamenjen: I na drugoj strani portreta naiazila se jedna slika, 1 to tako lijepa slika, da se mladi policajac nije mogao uzdržati; da glasno ne izrazi svoje čudjenje. I ova je sdika predstavljala jednu ženu, ali ne cmomanjastu i gordih crta kao što je bila grofica de Mirac, već ijupku djevojačku glavu nevjerovatne draži, čije su cme oči bile u đivncin kontrastu sa plavom, kao ziato sjajnom kosom. „Kako ste smjeli da se usudite!" uzbudjeno viknu Black. ,,Ja sam to morao učitiiti radi svoga cpravdanja", odgovori policajac. „Evo vidite sami! Zar kosa ove djevojke, predistavljene na slici, nije baš ista onakva kao kosa, koju sam vam malo čas pokazao, a mogao bih se zak!eti đa je to kosa one jedinice, što je sitanovala u vašoj kući. No 1 to nije sve. Moiim vas. pogledajto haljinu, koju nosi datna predstavljena na slici — kao što vidite toaleta od pHiave svile, dragocjen okovratnik od bijelih čipaka, divan ,,broš“ i kita crvenih ruža. A sada, molim vas, izvolite samnom u sobn, u kojoj }e 6tanovala djevojka!“ Ne izgovorivši ni jedne riječf, a očevrdno vrlo uzbudjen, Black ga posluša. Kada su bi!i stigli u onu sobn na gornjem spratu, Wilsen će reći g. Blacku: ,,Vi ste se inalo čais Igutili na mene, što sam bio tako slobodan, da posumnjam u tačnost vašega tvrdjenja, kako vi nemate nikakve veze sa tont dijev'ojkom. Da Ii 1 sada još ostajete pri tome tvrdjenju?" Rekavši to, Wilsen otvori fijoku jednoga onnana, u kojoj su se svi do jedtnoga nalaziii predmeti, koje je poli'cajac bio opazio na slici u g. Blackovoj sobi za rad.

„Odja. Daniels mi je rekla, da sto te stvari pripadale švalji, koja ih Je bBIa donijela sa sobom“, ozbiljno Cf Wilsen“, jel'te, da su to iste stvarL' koje nosi na sebi dama, naslikana n« ono»n potretu?" Black satno uzviknu 1 sruši se pored ormana. „0, Bože, Bože!“ jecao je on. „Pa, šta je to?‘‘ Wilsen je začudjeno posmatrao Cudiiovato ponašanje g. Blackovo, alF se je još većma stao čuditi, kada do-‘ maćiit odjcdnom skočl i poče nestrpijivo dozivEti gdju Danids. Pošto sdj nilco ne odazva, on nervozno prttište 1 , dugme električnoga zvona, na što so pojavi jedna služavka, koja na njego-*' vo pitanje o gdji Damiels reče, da i<i dotnačica otišla nekuda u posjetu. „Čitn se bude vralila, hoću đa goA vorim sa njome/*, naredi Black. Posiijtf male ptenize on nekako snuždeno rečet dvojici policajaca: „Nrkako nc mogii sebi objasniti, kako su ove stvari <k>s*; pjde ovamo. Nego izvolite vi samnomt u moju sobu, pa ću ja pokuš/Erti da vam. razjasnhn ovo ili ono. Ma kofiko m* bllo neprijatno, što moram ove stva-. ri povjeriti stranim ljudima, ja ipak uvidjam da mi više nije moguće, da Š dalje krijem svoje privatne stvani“. . (Nastaviće se.)

Razne vijesti. Statistika ćumura. Upravo je ovih dana izašla nakladom dvorske knjižare Julija Benkoa u Budimpešti jedna brošira Huga Ger-:' gelyja, u kojoj pisac pregledno i tabe-‘ larno iznosi rnteresatnih podataka ai proizvodnji ćumura, o izvozu, uvozu t u potrošnji ćuntura u Ugarskoj, Au-j striji i Njemačkoj. No osim toga bro^ šira živo pređočuje produkciju i potrošnju ćumura u svijem evropskim zemljama ovih posljednjih dvadese€ godina. Kad čovjek pomljivo pročita te podatke, može da ođatle izvodi silesij* interesantnih zaključaka. Kao što j’ef poznato, najsigumija je osnova pr? prosudjivanju privrednog razvoja koje dTŽave potrošnja ćumura. Da navede-i mo samo jedan primjer: malena i<S Beigija, prije rata, trošila na godim* dvostruko više ćumura no čitavaUgarska. Kako se brzo u posljednjc doba industrijalizirala Ugarska, doka-( zuje nam fakat, da je ta država ovihj posljednjih petnaest godina potrošila dvostruko više ćumura no od gođing 1887. do 1902. Na koncu iznosi brošira raznih tablica, u kojima pisac predo* čuje, koliko čitav s>vijet proizvodi ćurnura, pak koiiko ćumura troše naj-j važnije. mdustrijske države, koliko ćumura prosječno troši svaki državlja^ nin u pojedinačnim državama i najza-J> kolike su svjetske zalibe ćumura.

EKSP9IITUPJI PESTAHSKE-U6ARSKE ; KOMERCIALNE BANKE o Beogrsdn — Knez Hidojiova isr. 53i Ipefijažfio odieleHje > za i8ijab|e novaca raisilm larobljenid« ma i interreiranima. Osnovna giavnica i pričuve 232,000.000 kruna. 9(9

kotb . mm UONJA ULICA 93, PRLKO PUTA ZELJEZNIČKE STANICE Otvorcn đo 1 sata noću. Prvoldasna kuhinja, ođiićno piće. Hrana u Hotelu, a tJa;e se I van ttz umjerenu cijcnu. 969

OgSašujts u Besgrad. Novinama

G. IDELSON Ot>TJtfcaSKA gAOMJA Beo 9 r»o', Knei Mihajloue 31. Voliki izbor cvikeri, caoćara, lornjona I t d., u đublc zloiu, nlklu i komjačl. Sevjesna irrađa naočajl po ljckarskom uputstvu. StovariKtc fotogralskih aparata i materiiala za fotografije. Sopstvcua rađionica sa električnoni anaj?om. StovarU'te htrorgljskih instruracnata i bandafca. Izradt ortopedskih aparala i steznika. 823S7

BEOGRADSKI OREFUM (PKUB BOULEVARD). Ulaz sa strane Zma)eve ulice. ĐANAS, U 8 i pol SATI U VECE VELIKA PREDSTAVA

NaSettt prciuikim

Mome dobrom i piemenitom suprngu

f Mladenu Mladenoviću I i 1 ’ Svelozaru V. Marcikiću

tamburmadžoru vojne muzike (tavtćemo parastot, u ćetvrtak 13. ov. mjesect, u 10 1 !, *ati prije podne, u crkvl sv. Marka. Molimo rodjake, prijatelje I poznantke. d« prististvuju ovom tužnom pomenu. Beograd, 9. decembra 1917. god. OžaloSćeul: sestra Kalarlna; brat Dimltrije; supruga Mlieva; inaha Kalarina; slnovct: Oiordje i Brana; tafta Koatadinka; zet Alelda Mihallovlć. kafedžija god ,dva Jelena.* 84227

Spediter.i, davacu u srijedu 12. deccmbra Irogogodišni parastos, u 11 sati prije podne, u Voznesenskoj Crkvi. Molim srodnike i prijatelje da prisustvuju ovom tužnom pomenu. Beograd, decembra 1917. god. Studcnlčk

dcnlčka ttllca br. 79.

34302

Ožatolćeua supruga Ljublca Svetozara Marclkida

Sa boiom u duS! javljamo, svojim prljateilma ’ poznanlcima. da ćetno u subotu 8. decembra ove godine, u 10 sati prijc pođne, u staroj crkvi na grobIju, davati godišnji pomen ttašcm mliom; nezaboravIjenom i nikad neprežaljenom drugu, ocu, djeđi, tastu i tcči t Gjoki Hsndadžiču ekonomu smedcrcvskom. Smedcrevo 2. decembra 1917. Ožaloščeni i tužni; supruga Perslda, kčerka Desanka; zei Svetolik Ojuklč I unuk Slobodan 1 ostala rodblua. 84207

Ikspozi tura ■i Mffll

U BEOSRADU, KNEZ MIHAJLOVA ULICA BR. 32. izvrluja Isplate plsmenlm I telegraf. sklm putem ratnlm zarobljenlclma I ^ioa Internlranlmllclmapod najpovoljnljlm uslovlma. Savl«tnlk Ekspoziture Kosta J. Popovič Direktor Narodne Banke.

Javljam srodnicima, prijateljima rpoznanicima, da ću davati godišnji parastos, u 10 sati prije podne, mojoj pok. ženi Paraskevi K. Vasikić u četvrtak 13. decembra o. g. kod svoje kuće u Starom Senjaku — Majdanske ul. 7. pošto je sahranjena u selu Knaževcu. Beograd, decembra 1917. 84187 Knsta Vasiklć učitell

Zorka i Milan Mil. Matejić trg. izvještavaju Milana Pećanca, referenta ministarstva prosvjete iz Beograda. srodnike, prijatelje i poznanike, da je plemenita t DANICA naprasno preininula 4. decembra u našoj kući i 6. deceinbra 1917. godine sahranjena n porti jagodinske stare crkve. Jagodina, decembra 1917. Untere Hauptstrase 116. 342*9

t MIUVODE 1 POPOVIĆ Načelnik Ministarstva Prosvjete i Crkvenlh Poslova. preminuo je 9. ovog mjeseca, poslije kratkog bolovauja. Pogreb če biti danas 11. ov. mj. u 2 sata po podnc. Stan Svetosavska ulica br. 33. Beograd, decembra 1917. god.

34241

Brat Borlvoje J. Popović, proiesor, sestrc: Mlleva, Zorka, Draga sa ostalom rodbinom,