Beogradske novine

Broj 347.

Srijeda

beooradske novine

19. decembra 1917.

Strana 3.

ka. Dok je ou još u veliko bio zauzet iratovanjem iu drugoj strani, izbio je u njemačkom carstvu W>T8. sodinc strašni tridesetogodišnji rat. Ometan ratovanjemi u Poljskoj, on se naravno u prvi mah nije mogao odazvati pozivu u pomoe, koji su kao najtnoćnijein jcdnovjerniltu bill uputili protestantskl vladari u Njemačkoj, ali je ipak pažljivo posmatrao razvoj ratnih i poiitičkih diogadjaja u Njetnačkoj, očckujućl čas, da sc i sam mniješa, na sta su ga u ostalom stalno hrabrile i Holandija i katolička Francuska, ova •posljednja naravno iz ix>litičkHi razloga. Francuskti, kojoj jc mnogo bilo staio, da oslabi moć njemačkoga carskog doma, živo se zauzimala za to, da Gustavu Adolfu odriješi ruke za stupanje u akciju. Tako jc francuskim posredovanjem 1629. godisie došio do iiriniirja Izmedju Poljske i Švedskc, te sc Oustav Adolf poče otvoreno sprcmati na poliod u Njemačku. U to dobr. tridcsetogodlšnjeg rata protestanti su već bili gotovo potpuno podlcgli. Voj,voda ualdstcinski Gvallensteinski) bio jc potukao sve protestantskc vladare i danskog kralja Kristijana, kojl irn jc bio pošao u pomoć i bio je osvojio svp sjevenm Njejnačku do baltičkih obala. Koliko je god tačno, da Oustav Adolf nLje pošao u rat iskijučivo iz vjerskog oduševljcnja, da pomognc svojim jednovjcrnicima, toliko opet grLieše oni, koji mu odriču svaki ideaiizam i pripisuju iskijučivo imperijaUstičke prohtjevc. 5. jula 1630. godiue on sc iskrca sa 13.000 ijudi. — koju jc vojsku ubrzo povećao pojačaujlma iz baHiČkih pokraiiun. — na njcniačkom zemljištu. Najmoćniji carev vojskovodj:i, pobjedonosni vojvoda valdsteinski bio je kao nezadovoljnik dao ostavku na lcomandu i povukao sc na svoja imanja. Gustav Adolf lako jc zauzeo Mddenburšku i Pomorje i iitio je poć: ii pomoć jakom i bogatom proiestantskom gradu M a g d e 1) u r g u, šio ga jo opsidjivao carski vojskovodja T i 11 y. No protestaniski . kneževi lirandeubujški i saksonski, koji su zazirali od miješanja ovog nenjemaćkog viadara i njegovih ciljeva, nisu se nikako usudjivali, da dopuste vojsci Uustava Adolfa prolaženje krcz svojc države. Tako je Tiilv stigao da zauzme Magdeburg. Sada, vidjcvši sc na ivici 'propasti, svi protestantski vladari listom pristupiše uz Gustava Adolfa, u kojemu su gleclali posljednjeg svog zaštitnika. Najzad i kneževi brandenbiu* ški i saksonski zaključiše savez sa njimc. 23. jamiara 1631. godinc Fraucuska se zasebuim ugovoroui obveza, da novčano potpomaže švedskog kralja. Sad Gnstav Adolf energično stupi u borbu. 17. novembra 1631. gođine potučc Tilly-a u velikoj i krvavoj biici na Breitenfeldu biLzu Leipziga, o k-ojoj smo govorili povodom njciie godišnjicc. Ovom bitkom poipala je cijela sjeverna Njemačka pod protestamc, a Gustav Adolf krete dalje na jtig. U Mainzu sazrijela jc kod njega misao. đa od sjevernc Njemačke stvori protestantsku saveznu državu. kojoj bi on bio vrhovni protektor, na koji bi načiai Švedska postala jedna od prvih velikih siia tt Evropi. Marta 1632. godine Gustav Adoif ponovo otpoče vojnc operacije i krenu na Bavarsku. Tilly se povlačio pred njime i dao jc otpora tek u bitci tta rijeci L e c h n, da bi odbrauio bavarsku prijcstouicu Mfinchen. Gusrav Adolf i tu potuče THly-a (koji je sam poginuo u borbi), forsira prolaz preko rijekc i udje sredinom maja u Milnchen. Kada jo Gttstav Adolf već jtoćco prijetiti i Ćcskoj, vojvoda \valdsteinski dade se na jedvite jade skloni-

ti, da opet priml vrhovnu kontandu. Pcdje u susret Šveđskom kralju, koji je izbjegavao birku s njiine-. Obje su sc vxjjskc pred Nfirnbeirgom ušrutčiic jedna prema drugoj i ostale su dva ntjcseca u svojim položajima. U jedan nirili Gustav Adolf jc pokušavao, da zauztne Waldstcinov utvrdjcni logor ali bude odbijen. Zatini Gastav Adolf krciut u švapsku, vjerovatno, da namami carsku vpjsktt za sobont i da je ti zgodtti čas napadne. A!i kađa je čtto. da je vojvoda waldsteinski upao u šaksonsku, on u Brfurtu priknpi svc svoje trupe i forslranim maršem podje u pcntoć svome savezniku, saksonskom kticzti. 16. novembra 1632. god. dakle skoro tačno tta godišnjicu breitenfeldskc bitke, a kod L fi t z e n a biizit Leipziga, dakle nedaleko od poprišta one prve bitke, dodjc do krvavog sukoba izmedju obijtt znamenitiii vojskovodja. Vojvoda waldstcinski buđe pobijedjcti, aii Gustav Adolf sam pogine u bitci. Ovim su protcstami izgiZiili svqg najeinergičnijeg i najsposobnijeg vodju, aii sc tridesctogcdišnii rat ipak još otegao svc do 1648. god. Gustav Adoli bio je jedinstven karakter: Skroniatt, blag i iskiren, a rijedak junak u borbi. Bio je oduševljen proteslant, ali zato ipak širokih poglcda i vjcrski tolerantan. Kako u njegovoj domovini, tako i u Njeinačkoj p- dignuti su litu tnnogi sponieuici. Traži se corodiea ratnog zarobljenika. Lotodii a umrlog ratr.og zar bljcn ka i.azara T o nt i e n, poziva sc da đodjo u sudsko odjol-njo opfttino građa Bargrada, radd izvjesnog liitnog obavješti’nja. Vc-liki prilog za beogradsku sirotuijti(Jospodin P.adovanović trgovac, ' tdan voiiko trgovačko firme u Recgradu lladovanović i Miliajlovi-ć poslco jo siro'injskoin odjoiottju opšlkte grad.i Bcograda svotu od 1.000.— kruua, tla sc kao njihov prilog polij li bcograd^koj sirotinji. t Mara-Lala M. /.. Popović. I’rcksjn.oć j'- prcmimtia uva/.oua i plcmiM.uta 'ospodja Mara Lain N. Z. Pcpov ić. n 08. godini slarosti. Pokojnira je m-'ij.-k bila u -.or, u c jsloj velikoj poro lici ktićo Braćc N. Z. Popovića, a uz lo Lila jo il-obra stva i rnnogog sirornaha pomogla po onoj narodnoj poslavici: „Što daje desnica, da no zna ljevica". Pogreb pokojnice i'ićo danas u 2 sata poslije podne, a opijeio n Sabornoj Crkvi. Bog da prosti diobru dušu! Časiiičko veče ti vojnom kiuematografn. Danns .ie u c. i k. vojnom kineniatografu ii Kral.ia Miiana ulici br. 56 (Koloseum) Č a s u i č k o v e č e. Rasporcd jo vanredno biran. Medjtt ostaiim prikazivaće se i uspjeia drama ,,A p h r od i t a” u 4 čitta. Dar sirotiioj beogradskoj djeci. Domu siroine djcce u Beogradu pokionio je gospodin Rajko S t o j a n ov i ć, bonbondžija ti Beogradu, Starocrkvena ulica 59 i to prigodom davanja dvogodišujeg ponietta svome bratu M i1 o š u dar ođ stotinu kruna. Piemenitom darovaocu srdačna hvala Naiviša cl.iena kuptisu. Kao što smo javili, po naredbi glavne vojnc gubemij© u Srbiji, ođob.eno jo, da so gradjansko stanovništvo u Bcogradu možc snabdjevati s kupttsom za svoju liCnu tipotrobn iz okruga Ijeogradskog, poftto je kupus od strano vojnih viasti pušten u slolrodnu prodajtt. Ovim se obavjeg.ava gradjanslvo: da je najviša proJajna cijeua kupusu odrodjena po 1 kruuu od kilograma, i svako piekoračeuje ove cijene biće naj| strožije kažnjeno.

Izgubljeno. Izgubljen je žoljczni prsteai sa ziat nint umetkom i urczanim slovima ,,Kmdo I. R. 73“. Poftteni se na'azač uinoijava, da ovaj prsten uz nagrađu prcda ođjelenju za primanie oglasa „Beogradskih Novina“, Knez Mihajlova til'ca 8. Pobjeglo kuče. Pobjeglo jo jcdno malo crno kuče, koje Cuje.na into ,,Csibesz“. Možo se uz dobru nagrađU predati u Prv te Matejc ulica 60 . Vrijeme tia Baikauu. Albanska obala. i zapadna Maćedon.ija pokriveno. Ostalo pođnićje oblačno do vedro. Mjcstimice magla Duevna tcinperaturn. 18. deccmbra: Maksimum u sjenci II, 2 (prema predjasnjem dantt topl'je za 6.4) , ua simcu 1.9,0 (toplije za lly~). Temperalura zemljiuo površinc 6.9 (toplije za 3,8). Minimum 3,2 (toplijo za 3.4) po Cclziju.

Razne vijesti. Piriuač iz osvoienih krajeva Itslije ua Rijeci. Na Rijcku jc stiglo prviit 40 vagona pirinča iz Udine (Videtn) iz Italije. Pirinač je dopretnljen u rijcčktt tvornicu za pirinač na Ijuštenje. Navodno da će stići još većc količine, tako da bi početkom narednog mjes&ca bile opskrbljcite pirinčom barem sve boinice.

A. Grin: TAJANSTVENA OTMIGA,

„Uivim se hladnokrvnosti i umjesnosti, kojn sie pokazali, rekoh joj usrdnim tonom, „ntorant v.am reći, da ste jiajplcmcnitija i uajhrabrija djevojka, na kojtt sam ikada do sad naiSa'O’*. Ona pocrveni i odbi mojti pohvahi. „Dauas stt oni prvi put pokušali takvo cljelo“, odgovori ona, obarajući oči. „Ono, tudjih su novaca već više puta uzimaii, ali još nikada nistt konte bilo radili o glavi. No noćas su se bili odlučiii baš i na nbijstvo, pošto su vas kroz neku ritpieu u zidu bili posmatirali, kako vadite novac iz džepa. Onaj silni novac, što su ga vidjeli kod vas, zavrtio iin je moj-a'k'; oni su se ozbiljno bili riješili, đa v'ase tijelo ubijtt i da vas i vašeg kottja baee u provaliju, da b; svijet tnislio, da ste se nesretnim slučajem strmoglavOi tt ponor, ako bi vas našao. Srećom sam ja bila čula njihcv razgovor, pa dok su njih dvojica oiišli u štalu, da osedlaju vašeg konja, ja sam dotrčala kod vas, d<i vas probuclim. Bilo je iieophodno potrebnc. da ja uztnem novac kod sebe, inače bi vam život bio n opasnosti. Eto, sad znaie sve“, završi ona ustručavajući se, ,,ali, moiitn vas... . . nemojte za’ooravljati, da su *ni ona dvojica . . . otac i brat“. „Budite bez brige“, rekoh ja. ,.neću nikom ništa govoriti". Ona se titžno nastniješi i zahvali Etti. Poslije tiekog vremena ja eu joj reći: „Bože, ali ste zle sudbine . . . što mora da vam je težak i gorak živo(!“ Ona tne svojim tamnim očinta nekako čudno imgleda i tiho ođgovor!: „Rodila sattt se, da se mučitn i patim, ali ne da budent saučesnik u zločinu“. Kad je izgovorila riječ ,,zločin“ bilo joj je kao da je neko noženi ubo; toga časa niogao sant na njenom licu opaziti izraz toliko teškog bola, da tnc

ti“ i: Ivkovoj Slavi je bivši gluiliac Rajčcvić. Sremac jc radio kao Moliere, koji je (po Taillemantu) naslikao Mizantropa po živom vojvodi Montauiscuru, a Tartuffca (kako tvrdi SaintSirvan) po opatu Roquettcu. Modei Kalče je daitas popularan u Srblii kno don Kifcnf i Tartarin.

..Neko je kontićan samo u služstju da to ne zna.“ (Baudelaire). Sremac toliko izlazi iz svoje pripovjedačke rczerve, ćaskajući s čitatcljcm, da tiuie dobivaju njcgove šale kao nješto proračunano tta cfekat, afektirano, svijesno i liamješteno, gubcći snagti nenadanosti i naivnosti. Tko se divi i stiiijc svojitn dosjctkaina, oslabljujo im suagu. Sremac ima nekoliko đosjetaka i šaljivih situacija, koje forsira, opetuje, uzirnajući im tako svježlnu, jer koniičnost ne i>ocinosi epskih repeticija. Dosjetka -živi kao čovjek: sajno jedanput. Opetovana dosjclka nije više đosjetka. Takvo se usporedjivanje s pustolovrdm čcljadetom i zlo adreisovanim plsmont tialazi n Limuiiaciji i Zoni iZamfirovoj. Biolozi i abiolozi se ironijski spoinhtju na više nijesta. Pop Ciriu smiješni i razbojnički mačak uskr.sava u Božićnoj Pečenici. Slika zaeit'djenosti opetujc se u istoj priči: „Grestije, koji je vanredito pevao i kitio i ’dizao obrve pri pojattju čak i na tcine“. - £)ho! — rečc pop Čira i diže jpbrve Čak pod ćek>puš“. Onaj donluanski kokot u Ivkovoj Slavi kukurlječe još u. Limunaciji i u Pop Ćiri I Sp’ri. Majtntm iz Vtilcadina je glavni Junak u Gjokici. Već vječna „somotska Jaka" Je vječan prlbor modemog srphttmora. T vttlgama šaln ćnfkanja

igra kod Srenica odviše važtiu tilogti. Santo u Vukadinu opisuju se vrdi šamari ,ri puta na široko. a ćuŠIca je vrhunac zaplela u Pop-Čiri i Spiri, kao batinc što sti glavna tema I finaic u Mici i Miciki. U Limunaciji Ima dijcte isti glas kac žabac u Pop-Ćiri i Spiri: ,.ima giasinu ko bik“. Vrlnmac komedije jc i u Limtmaciji i tt Ivkovoj slavi recitovanje otužnog ,,Lude“. Dositljeva ,,kr.d sc jcdo, treba ćutati“ citirana je ti dvjcma pričama. Ali ne samo dosjetke i dogadjaji, već i tteki tij>ovi sc opctuju. Svaka priča ima svoga clo\vm, harlekina, Pierotta, Graziosa. Takav je bouffott putujuči gluntac u Llmunactji i Ivkovoj Siavi, učitelj tt Dim u Dim — i lt Liimtnaciji i t. d. Pijanka, gozba, ,veseljc je glavni siže Ivkove Siave, Liimmacije, Pop-Čire i PopSpite t kac kafanskj dim u odijehi proviači se kroz većinu priča. - (Nastaviće se.)

Književni prijegled ,,fzložba“ književuo-uuietuički iiustrovani časopis tiskan čirllicont, poičeće dzlaziti od novo godino u Vršcu (TJgarska) dvaput u mesccu. ,,Izložba.“ je sakupila oko sehe sve holjo književnike i umetnike, tako da će u svakont pogledu moći odgovoriti dmtašnjem visokom nlvou književrtili časopisa. — Pošto ćo bo „Izložba'* taskati saino u 1000 primeraka, stim dockan stignutc prolplafco vratiće so natrag. Preiplaia na ćetvrt godino 4 krano. (Adminiatracija Tado stupa u pregovoro sa fatjižarama i preprodavciina. — Rukopdsi kao 1 pretplata valja se slati na: Boiialav Petrović, poračnMc, Veraocz (U. gftraVa) Panesovai ut. 27.

,,Jedro“ list za pomorstvo- Od ove uglcduo revije, kao organa poniorskog društva u Sarajevu, izašao je pod uredništvom hrvatskog književnika Ive pl. Dobržanskog 10. broj sa slijedećim sadiržajcm: Priprema brodarstva za rad poslije rata. — Ugarskohrvatsko parobrodarsko društvo na Rijeci. — U Dražici, pripovijest iz ribarskog života, piše Don Marko V tž i č. Jadrtovac—Šibenik (Svršetak). — Engleska priznanja o uspjelut ronilica. — Svjetska trgovačka mornarica. — Amcrička flotila razarača za Evropu, napisao hnijski porttčnik Emo Descovich. — Primanjc u c. i k. ratnu moniaricu. — Iz pomorskog narodnog vjerovanja flrvata: Majka i kćei' poslaJe morskc vještice, narodna iz Konavlja, zabilježila Josipa Bajo. Sinjc more, uarodaa iz Spljeta, zabiIježila losipa Bajo. — Listak. HAL! PODLISTAK. Tutkaio zanijcua za kaućuk. Njenučkont profesoru J. Traubcu je uspjclo, da iz otvrdnutog tutkala (kelja) načini cijevi, koje so tt mnoghn slučajevima mogu npotrebiti umjesto eijcvi od kaučuka. Za nekc su svrite ovakve cijevi (poznate su pod Imenom „sonjatin-cijcvi") boljc od kaučukastih osobito radl stalnosti u višim tempcraturama; druge su int prednosti, što se brzo ue lome, što mogu podnijeti visoke tlakove l što stt jeftine. Sonjatin-cijevi mogu se dobro upotrebiti za plinove, petrolej i benzin dok ih nasuprot voda pomafp izjeda.

je bilo iskreno žao. Koliko li je ova jađna djevojka do sada već morala da propati u društvu takvoga oca i brata. ,,Ta zar sle prLnudjeni —“ zap tali je ja pnn saučešća, ali ona me prekide: „Nisam, nisam ni najmanje. Ima sLvari, koje prekidaju i najtešnje prirodne veze. Ja nikako ne megu biti vezana za nešto, što će mi obraz okaljali“, reće ona tako mimo, kao da je to najobičnija stvar na svijetu, ,,pa sfcoga se nikađ neću ni vratiti tt onu kuću“. „Ali kuda ćete“? zapitali je ja, bacajući pogled pa njeno bijedno odjelo. „Sta m.islile da radite? Vi ste još tako mladi“. ( ,,Da, mlada sarn, ala sam vrio jaka“, odgovori ona osmjehom, koji je kao sunčani zrak obasjavao cijelo njeno Kcc. „Što se mene tiče, možete biti boz b igo“. Time je bio završen naš razgovor. Ali kada je po svanuću nađjoh u kujni, gdje čita neku knjigu, koja je po s\x>me predmctu daleko prelazdla granico znamja, koje odgovara njenim godinama i fobrazovanju, što ga je mogla steći u roditeijskom domu, ja je zapitah, povodeći se za jednorn trenutnom rnisli, koja mi je toga ča,sa bila sinula kroz glavu, ne osjeća li ona želju za školoranjem i obrazovanjem. „0, gospodine, ne znam šta bih dala za to, kad fcHi mogla naučiti ono, što znaju druge đjevojke“. Ja se zamislih. Zbilja, ovdje rni se ne samo ukazivala prilika da so pokažem blagodavan djevojci, koja rni je bila spasla živ'ot, već jednovnenaeifto i da učiintm dobro dtjelo jadnom i napuštc-nom istTOrenju, kojo se radi mene bilo odaelđo svoga doma i kojo jo sada biio {napušteno i bez ikakvo zaštite. Da li sam srnio ostaviti tu djevojku svojoj sudbini? Ne, voć je bila moja dužnost da vođim raćirna o njenoj budućnosti, da se postaram, đa ona no postane žrtva fcvojc valikodušnosti i svoga poštenja. -Poslije podužeg savjetovanja sa njome, n čijem toku sam imao mnf|o da se borim sa njenim ponosom, koji joj nijo Idopuštao da ma šta primi od meno, mi se najzad sporazumjesmo, da ona stupi što je mogućc prdje u neki zavod za vaspitanjc u lonđonskoj okolini, čiju sam lupravnicu slučajno pozitavao. U medju\Temonu btjela je ona pošto poto prvo potražiti kakvu službu, da bt mrgla sarna zaraditi novaca radi nabavljanja onajpotrebnijih stvaiti. (Nastaviće se.)

Narodna privreda. Prva hrvatska Štedionica. U sjednici ravnateljstva toga zavoda obdržanoj 11. ovog mj. u Zagrebu slvoren je zakljućak, da se obzirom na ncprestani porast poslovanja, koli u središnjici toli u podružnicama, povisi dionička glavnicn zavoda z a daljnjih K 5,000.000 t. j. na K 15,000.000 i z d a n j e m o d 2500 k o m a d a n o v i h d io n i c a po nom. K 2000. — Glavna skupština, koja bi imaia to povišenje dioničke glavnice odobriti, biće sazvana za 3. siječanj (januar) 1918., dok če ravnateljstvo nakon toga ustanoviti rok, u kojem će se nova emisija dionica provesti. Stari dioničari imaće pravo na dvije stare đ onice optirati jednu novtt uz cijenu od K 6000. Nakon toga povišenja imati će Prva hrvatska šiedionica dioničku glavnicu od K 15,000.000 i prieuvne zaklade od K 27,000.000.

Poslijednje brzojavne vijesti. Njemački večernji izvještaj. Kb. Berlin. 18. đecetnbra. W o 1 f f o v u r ed javlja: U uspješnim borbaina u području istočno od B r e lt t e zarobile su a tt s t r ougarske čete više od 1000 Talijana. Osuječejni stt talijanski napadi na Monte Splavolo. S ostalih bojišta nenta da se iavi ničeg novog. ZASTUPNICl AUSTRO-UGARSKOG VRHOVNOG ZAPOVJEDNIŠTVA KOD PREGOVORA O MIRU. Kb. Beč, 18. deceitibra. iz glavnog stana za ratnu štanipu javijaju: Kod pregovora za inir u Brcst-Litowsku, koji će započeti skorilt datta, zastupaće c. i k. vrhovno vojno zapovjedništm zapovjedniik i zapovijedajući general 23. vojnog zbora, maršal pl. C i č e r i č. Njetnu su pridijeljcnl: potpukovnrk u giavnoni stožeru Pokorny, ntajor u glavnom stožeru G1 a i s e, ntajor u glavnom stožcru pl. Horstenau i korvetni kapeta« W u 1 f f, dalje lični odjutant natporučnik U h nt a n n. Maršal pl. ČIč e r i ć otputovaće sutra poslije podne u Brest-Lltowsk. NJEMACKI DR2AVNI KANCELAR U GLAVNOM STANU. Kb. Berlin, 18. decembra. Državni kancelar grof H e r t 11 n g 1 državni tajnlk dr. pl. K fl h 1 * matin otnntovali stt tt glavni stan.

ODLUĆNO DRŽANJE RUSIJE PREMA SPORAZUMNIM SILAMAIfi će sporazumne silc pregovaratj o miru, ili £e se antiltratl svi spoljni zajmovf. Kb. Amsterdam, 18. decembra. Prema ,,T e 1 e r r a a I u“ lavljaiu ,,'F i iu e s“ Iz Petrograda, da će narodni povjerenici anulirati sve spoljne zajmove, čhn se ustanovl, da saveznici Ruslje ne će sudjclovati hod pregovora za mir. IZMJENA GRADJANSKHl ZAROBLJENIKA I INVALIDA 1ZMEDJU RUSljE I SREDIŠNJIH VLASTL TE POBOLJŠANJE STANJA OBOSTRANIH RATNIH ZAROBLJENIKA. . , Kb. Beč, 18- decetnb'ru. Povodetn zaključenja priniirja it Brest-Litowsku ugovoreno je izmedju Njemaćke, Austro-Ugarske, Bug a r s k e i T u r s k e s jerlne strane, a Itusije s diuge straue, da ae povedu što brži pregovori u svrhu neposredne izmjene gradjanskih zarobljenika i inra lida, te da se svom )>rzinom sve ufcini k.iko bi se poboljšalo gtanje obostrrniii rat nih zarobljenika. Dalje, da se u svrhn ponovnog usposfavljanja poštanskog i trgovaćkog prometa u okvira priinirjem uta’ načenilt giajtica imadu što jc bržc* mo guće ugovorili privrernena utanačenja. Da se sve fo uredi, ima se u Petrogradu pastali mješovita komisija obih strana. 1) tu su svrhu za fo iz raznih kompekm tnih nadieštva odredjeni delegati AustroUgarske i 19. ov. mj. otputovali u P« tiograd. KACLEROVIĆ ZAHTIJEVA OD SRPSKE VLADE ZAKLJUĆENJE MIRA. (N’aročtti brzojav „Beotradsklli Novina“) Berlin, 18. decetnbra. Prcnta brzojavnoj vijesti „Deutsch’e Tageszeitunga" iz Zeneve, sastavio je srpski poslanik Kacierović progias srpske socijal-dejnokratske stranI ke, kojim se od srpske vlade zahtijeva. da odmah udje u pregovore ti svrhu zaključenja neodložnog inira na teipeljii lozinke. koju ie izdaia ruska viada. I UKRAJINA ZA NEODLOŽNI MIR. (Naročiri brzojav „Beogr.rdskUi Novlna".) ! > Rotterdam', 18 . đecembra’. (Reuterova vijest.) Iz Petrograda jav! Ijaju: Ukrajinski list „Djclo" saopštava, | da se ukrajinski središnji savjst zalaže izaneodložni mir. Onje zaključio, ' da se na ramunjski jugozapadni front ođašlju zastupniri ukrajinskog giavnog seki'etarijata u svrhu učesfvovanja kod j pregovora o miru sa strane ukrajinske i republike. i PRED REVIZIJOM RATNIH CILJEVA SPORAZUMA? Kb. Amsterdam, 18. drcembia. „Algemeen Handelsbladel*' jav{ Ijarz Londona: U srijeđu će se u donjem ! domu održati rasprava o ratnim ciljeviI ma. Na vladu će biti izvršeu od'učan | pritisak, da obznani engleske ratne cij ljeve. Javno je mnijenje Amer ke, kak'o : se javlja, za jasno ustanovljeoje ra'tniir i ciljeva sporazuma. Nadaju so, da će iiit; nistar predsjednik Llovd George ilr ! ministar spoljnih poslova Balfour dali izjavu o tome. RadniČka stranka zahtijeva j e d n o g 1 a s n o r e v i z i j u r a t n i h ofiljeva, AFERA CAILLAUX. (Naročiii brzojav „iSeonrariskih Novina 1 '! Ženeva, 18. decembra. iz Parisa javljaju: Ođbor je frani cuske konrore zaiključk) sa 9 giasov. : (2 su sc člana ustegla od glasanja), d. , se parlainentarni imunitet Cail1 a tt \ a i L o s t a 1 o t a u k i n e. FINSKA — NEUTRALNA. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novata'*.) Ženeva, 18. deecntbra. Havas javlja iz Stockholma: Finska ■namjerava, da obiavi svoju nentralnost. ,.ZEIT“ — PRODANA. Kb. Beć. 18. dcccitibra. javlja, đa j<s prešla u ru’nc ti o v o g u d r u ž e n j a.

Zoonitne objave. Br. 27222. OBJAVA. U vczi naredbe vojne giuvue gnberuj. jo odjeljak 5, broj 28965 "od 6. oktobra 1917., po konie jo na cijeloj okupiranoi tcritoriji zabranjeno klanje svinja, imaju svi 8opstvenici svinja grada lleograda sa podnošajent popisno liste o brojooi" »tanju stoke isto prijaviti u Središnici za iBkorišćenj© žetvo — E. Y. Z. Knoz Mi liailov'a ulica broj 19. Ova p—„ vrši se iz važ'oga, po što postoji namjera, da so u Beograd' klanjc svinja ukino radi tuiapredjenja opskrlte — snabdjevanja namintica po jedinih kuća. Sve dotle, dok pojedttii sopstvenici sa dozvolom ne buau snaltdjeveni, ima zabrana za klanje svinja fakoilje za grad Beog:.vl svoju važnost. Bcograd, 13. decembra 1917. , “ ilolisch, ra. pt, "fi - okružni Kapovjednik,