Beogradske novine

Iztazei

dnevno u Jutro, ponedjeljkom posllje podne.

Pojedinl brojavl:

M|i

tplatat

0 HH»4a I ■ knfntiM OHiNnll* M •. I to. Itti m o<>«b) k*tert 0 Hn«>(*|-SterMl|i, Botnl - Harc<g*rtgJ I Otliudll pfl eltenl flC, . . • > . 10 tntero bvte nt| p*4ru(|t H cJ}Ml »4.. . .12 ttetete

1 0 (M|ra** i • tratevtau npollMMtln tt t~ I te teta u bfljnfl I fttftftnn ftMta. . U SflOffftflc ta ftflitatfln a kuta . . U HrrattfcoJ •Stevonljl, Botal->teft*«fl«tel I Otlmtcljl | UotttilmtralevlmaAujtift-BjftrakftOteBftrtifft j U locttraaitvo...........

f5* MO a«-so Oglasl po d|enlku.

Urednlltvo: BEOGRAD, Vuka Karadžlća ul. bro| 10. Telofoa bro| 83. Uprava I prlmanjo pretplata TopllSln vonac bro| 21 Toiefon bra] 21 Primanla oglaaa Kneza Mlhajla ul. brol 33 Tdofon br 248.

Godina III.

ZBOG BOŽIĆNIH PRAZMKA IZAĆI ĆE NAREDNI BROJ ,,BEOGRADSKIH NOVINA“ U ČETVRTAK. 27. DECEMBRA, U 2 SATA POSLIJE PODNE.

Ratni izvještaji. M« IzvjeStaj austro-ugarskog glavnog stožera. Bcč, 24. đeceinbra. Isločtio bojlšte: Prtmirje. Taliiansko bojišto: Zapadno od Brcnte /auzele su čeie vojne skupinc tnaršala haruna Coiirada u prkos najžilavije neprijateljske odbrane Coi del Rosso I M o u t e d i v a 1 B e 11 a. Dosada je nrivedeno nreko 6000 z a r o b 1 j e ii i k a, medju njima jedan pukovnlk i više siožernih ča s n i ka. Načelnik elavno« štožefa.

A iiitr liodiiflo... Ratn! Bcžlć! Opreka, što sc nalazi ti ovoj riječi, skoro da je postala oravilan poiam, koji se opet vraća. Svečana noć, koja opominje za mir, a sjeća na osjećanje čovječnosti, odjeknula je grmljavinom topova. I sada. poslijc tri godine, na zapadu i iia Jugu, biju se neprijateljl, a brze pođmornice krstare morem, da bi smetale uepriiateljski trgovački saobraćaj. Na istoku je svauuo uovi dan, koji nam bar sa .iedme strane obećava mlr. U BrestLftovvsku su se sastali delegati Ruslje i sred'šnjili vlasti, da bi prije neki dan zaključeno primirje obrmili u trajan mir. Usred uajveće ratne huke proua- ' đjeni su proroci, koji su daleko unaprijed prcdvidjeli svjetski rat. Citinan : je natpis neke kronike jednog kalu- j d.iera, što je živio negdje prije stotinu ! godina. Usamijeni monah prorekao je rat za vrijeme žetve 1916., udarce, !koJe će zadati Njemačka, kao i to, da 'će tr! godine poslije početka, za vrijeme berbe početi sprema za mir, a oko Božića te godine, da će se pjevaH o mlru. Proročanstva toga kaludjera biia su naravno samo individualne slutnje, te ncmaju stvarnog značaja, aii su se Ipak zato do sađa tačno ispunlla. U oktobru ove godine počeo je u Rusiji mirovni pokret, koji su prvo stvorili vojnici, uoveinbristi i decembristi. Pregovo-ri o primirju iinali su uspjeha i juče je počeo mirovni kongres. Ova činjenica objavijuje kraj ovog strahovitog rata. koji je npropastio mil'june ljudi, fizičkl i moralno, kao i nebrojene miiijarde svjetskog imaiija. Brojno najjači protivtiik središnjih viasti polaže oružje i zaboravija svoje neprijatelistvo, koje su Englezi izazvall, a Francuzi platili. Političkl domašaj oviii pregovora za niir ne može se ni slutitl, ali vojnički je za središnje viasti samo povoljan. Mir sa Rusijom oslobadja sredlšnje vlasti opasnosti s iedja, ako se na drugoj strani sprema za veliki udarac. Pa ako ie četvorni savez do sada, pobjedjivao, od sada će to ići još lakše, pošto će iinati siobodne ruke. Poćetak mirovnih prcgovora ima poiitički i tu đragocjeuu činjenicu, da Je Rusija voijna lzmaći sporazumu, da bi sebi politički poiožaj udešavala po svoloj dragoj volji. Ovaj početak obliježio je pi. Kuhlmann jasnini riječiraa. Covjekoljubivost i medjusobno poštovanje treba da budu pokretne sile z\ pripreme, a onda nijesu daleko ni mir ni prijatelistvo izmedju Rusije i četiri savezne države. A mir na zcmlji Uudima. koji su dobre volje ... Ćovječanstvo sc sjetilo na svoje dužnosti. Ono je opet priznaio zapovijed o llubavi prema bližnjem, kao i pravo knlture za njenu njegu i poštovanje, Strahote, koje je rat sobom donjeo, poiagano padaju u srednjevjekovnu prošlost, odakle su prije više od tri godine izvučene. Čovjek postaje opet čovjekom, nosiiac kuiture, razvitka, napretka. Oružje će bitl samo ostatak na ona vremena, kad je govor đipiomata morao ustupiti pred mačem. Na ruševinatna čovječanstva počeće nov život, bližnji će nas nazvati prijateljem i bratom, a nevolje i odiicanja, koja je skoro svaki pojedinac imao da podnese, pašće lagano u zaborav. Kad stojimo na pragu mira, otvara nam se dalek vidlk. -

Cete vojne grupe maršala baruna Conrada zauzele na juriš Col del Rosso i Monte di vai Bella. — Dosada zarobljeno 6000 Talijana. — Amerika potpomaže tajno pokret protiv boljševičke vlade.

U ovaj niir, što je počeo na istovezaće sve uza se, što je danas, i prlvezaće sve uz-a se, što jc danas još ncprijatcljskl neraspoloženo. Neka LIoyd George i dalje duva u svoje ratne fcmfare, a stari, bezubl Clemćnceau i daljc govori o ratu, — ipak će se nasfavitl vraćauje ljudi k razumu i prouiišljenosti. Pa ako politički uzroci ne primoraiu zapadne sile na mir, onda ćc to izvršiti naš mač. Za pritvorne fariseje, grabljive gratnzljivce i sulude ,,rcvanš“-političare skoro če kucnuti posijednji čas. Svijet treba ljude, ljude u pravoin i najboijem znaČenju. ljude, a ne šeprtlje. Božlćnica ove godine donosl uzvišenu vi’est o ponovnotn rodjenju zaboravijenili čovječanskih osjećanja. Mi je đanas slavimo. Jedared sc već desiio, da su naštt spreinnost za mir smatrali siabošću, a sad su se usljeđ pobieda prošle godine nioraii uvjeriti o obratnom. Neka se čuvaju sada, da zapadnu u istu pogrješktt, kad je pitanie o miru postaio opet akutno. Jer i ako mi hoćemo mir, i čeznemo za njegovim blagoslovom, ipak ova iskretta volja tiije zhog nekog straha pred buđućnošću. Mi smo još uvijek spreinni tia borbu za mjesto na suncu do posiiednje kapi krvi i posljednjeg metka. I danas još vriiede riječi iz onih divIjih dana početka rata: ,,Pa kad bi i sam djavo Htio poći protiv’ nas, -= Mi ga sc ipak ne bojimo, Nahudifi nam neće.“

Presouori zn mir. Novi niirovni prijediog ruske vlade sporazumnim siiama. (NaročiS brzolav „Beograđskiti Nov!na“.) Rotlerclam, 24. decombra. U ponedjeljak jo Clemenceau saopštio u vojnom oJlx>ru senata, da je vlađama cp — azumnih sila od petrogradsko vlade posljcdnjiii dana dcšao nov prjjeđlog radi učcšća u pregovorima za mir. Konflikt s Ukrajinom. (Narofltt brzojav „Beoeradskih Novlna") Petrograd, 24. deceinbra. „Petrogradska telegrafska agencija“ objavljuje ovo: Juče je stigao odgovor Rade, upravljen savjetu komesara. On glasi: Savjet narodnih komesara revoluclonarnih stožera Ukrajine, opunomoćen revolucionarnom vladom ukrajlnskog iiaroda, ima Čast da saopšti repubiikanskoj vladi Velike Rusije rezultat dogovora izinedju stožera i vlade o ultimatuinu savjeta komesara središnjoj Radi Ukrajine. Dogovori o irirnotn poravnaiiju izinedju ruske republlkc i Ukrajine iziđjell su siijedečc uslove: 1. Prlznanjc ukrajinske republike 1 ukrajinskog narotda i potpuno ncmijcšaiije u poslove republike. 2. Ispunjenje tražnje o ukrajrnizlranju četa (Premještaj četa s drugih frontova na ukrajinsko zcmljište). 3. Riješenje finansijskog pitanja državne riznice. 4. Nemiješanje savjeta komesara glavnog stana i vrhovnog zapovjednika u upravu ukrajinskog fronta, to jest rumunjskog ! jugozapadnog fronta. 5. Riješenje mirovnog pitanja uz suđjelovanje ukrajinske Rade. Vlada republike ukrajinske uzima, da bi Izjave savjeta naroduih komesara o priznanju u načelu tnogle da posluže za osnovu pri utišavanju nesporazuma u Rusiji, jer se time izbjegava rat izmedju Ukrajine i Velike Rusije. Što se tiče učešća u saveznoj vladi, to viada ukraiinske narodne repubiike misli, da Ukrajina u pogledu na osobiti značaj, koji je ona sad postigla, mora imatl najmanje jednu trećinu predstavnika. Revolucionaml sto-

žer Ukrajine oviašten je od svoje vlade, da saopštl vladl ruske repnbiike, da s obzirom na finansijske teškoče životne nainirnice na granici Ukrajine neposredno izvoze na glavui sekretarijat za poljoprivredu i to uz plačanje ti banknotama, a jedna trečina n zlatu. Revoiuckmami stožor Ukrajine uzdaju sc u Boga, da će bratska nesloga na obostrano zadovoljstvo leći, te izjavljuje, da je -pripreman, da nagna sve snage za postignućc istaknutog cilja. Stožertif liettiiam Fajdrenko. Ađjutaait Usine. (Naroilti brzojav „Beogradskih No\1na“.) Petrograđ, 21. dccembra. Petrogradska tclegrafska agencija saopštava: Odgovor savjeta koniesara revoiucionarnoj državi Ukrajini i mjesnoj vojtinj Radi u Pctrogradu giasi cvako: U (»dgovo.ru vašega prijcdloga za prijatelisfoo regutisanje konflikta središne Rade sa savjetom komesara, koji je prijedlog učinjen ovlaštenjem vlade ukrajinske nar.odne repubiike, nalazi savjcr komesara prijateUski način za uklanjanje konfiikta kao požeijan. Vlada savjeta učiitiia je sve, da se to pitanje riješi mirnim putem. Što se tiče usiova, peslavljetiili od Rade, koji imaju načeln’ karakter, kao što je pravo slobodnog razvlfka narodia, to onl nisu bili nikađ predmet raspravljania ili nesporaziima jer savjet komesara priznaje potpuno ostvarenje načeia u predioženim usiovima. On prelazi ćutke preko pravog pređmjeta svadje, koji se u tome sasttejiiida Rada potpomaže proturevcluciju 'graujana i ksdjeta kao i Kalediina kojapje/uperena protiv vlasti savjeta i protiv seljačkih, rađničkih i vojničkih zastupnlkia. Sporazum s Radom mogućan je samo pod uslovom, da se Rada izrično odrektie potpomagania Kaiedjinove rebelije i proturevoliicionarne zavjerc buržoa i kadjeta. Savjet komesara: potpisao Korbutiov.

Srpska vlada u Solunu, Pašlć u Rimu. Kb. Lugano, 24. dcccinbra. Pašič je stigao u Rim, i prema noviuskim vijestiina otputovaće dalje na Krf I u Soluit, gdje srnska vlada boće staino da se nastani. Posljednjih dana je tamo već sva arliiva i cijelt personal. Odstup Uoyda Georgea zbog bolesti. Asqulth ujegov nasijednik. (Naročltl brzolav „Beogradsisih Novlna'*) Amsterda.ni, 24. deccmbra. Engleski listovi donose vijest, da se Lloyd George ix> naredbi ijekara , mora za duže vrijemc uzdržati od svakog rada, jer mti je zdravlje povodoin pretjeranog rada znntno p rcmrćero. Zbog toga ćo on dlati ostavku na [X>'.ožaj ministra predkjodn'ka. Govori se da će ga zamjeniti Ašqui‘h, ko : i će u Engleskoj povesti politiku ro -v rirlt vosti i poradićo, da so dodje do sphrazumnog mira.

Amerika i Kaledjin. Amerika pomaže Kaledjinovu zavjeru. Kb. Petrograd, 24. decembra. Mnogobrojnl podanici Sjedinjenih Država upJeteni su u zavjeru K a 1 ed J i n o v u. Mnogi američki oficiri kao I sukrlvcl oficira Kolbahniikova i Perblumskog, pokušali su, da u vagonu Crvcnog Krsta, odredjenog za jugozapadni front, prevezu na Don oko 20 automobila i mnogi drugi ratni materijal na raspoiavanje Kaiediinu. Pukovnik Kolbahnjikov Je uapŠen, a kod njega nadjene hartije od naročitog značaja zaplijenjene. Takodjer je uhvaćcn telegram šefa anieričkog Crvenog Krsta, kojl izdaje nalog, da se Kolbahnjikovu za račun američkog posian-

stva izda 100.000 ritbalja, a bilo je i drugog materijala, koji jc kriv’ce teretio. Oštra Izjava Trockog. Kb. Petrograd, 24. deccnibra. ' Reuterova vijest: U toku svoga govora, koji je držao u petak, izjavio je Trockij u vezi sa otkrivenim američkim smutnjama u Rirsiji: Zastupnici svih strauih sila neka uzmu k znanju, da ini lie dopuštamo, da se po nama gazi. Kod stvari Čičeriua i Petrova imali smo već prilike, da.pokažemo engleskom poslaniku, da za nas više svega stoji revolucijonarno dostojanstvo. Mi moramo pokazati našiin priiateljima, da lie služimo anglo-američkoj buržoaziji. Mi imamo čiste principe, za koje ćeitio pobjediti ili propasti. Ako se điplomate uniiješaiu u naše prilike, onda prestaju biti diplomate, a postain privatne ličnosti, prema kojiina teš-ka ruka revolucije neće Imati milosti. Dogadjaji u Rusiji. Boijševici zauzeli Odesu. (Naročiti brzojav „Boogradskfh Novhia".) Bern, 24. decembra. Prema jednoin ženevskom brzojavu ,.Matina“ zauzelaje flota boljševika-Odesu. Izborl za ustavotvormi skupšthiu* (NaročIII brzojav „BeosradskUi Nor!aa“.) Amsterdam, 24. deeembra. „Times" javlja iz Pelmorad' 1 , da je do sad poznato o rezultatu 377 izbora za ustavo'vomu skupštinu. Izabrano je 209 sooijalnih reTOlucpnara, 107 boljševrika, 23 ukraj ; nskih socijal revolucijonara i 12 kafota. Kaledjin otsiuplo? (Naročlt! brzoiav „Beograđskih Novlua") Rottcrdam. 24. đecembra. ,,Times“ javlja iz Petrograda: Kaledjin i vojna kazačka vlada otstupili su, da bi se omogućilo obrazovanje jeđnft jake popularne vlade. KaleČinovnlčk! štrajk radi sprlječavauja ustavotvorne skupštiue. (Naročltt brzojav „Beogradskih Novhia“.) Stockholm, 24. decembra. ,,Djen“ javlja o organizovanju činovničkog štrajka, kojim bi se spriječio sastanak ustavotvorne skupštine. djin je izjavio, da otstupa s toga, što nije u vojscl na frontu popularan. Ou žrtvujc vlastite interese zemljiPropaganda za ponovno uspostavljanje monarhije. (Naročltl brzoiav „Bcograđskih Novina”.) Stocktioim, 24. decembra. ,,DjcIo Naroda" javija, da se opaža živahna propaganda za ponovno uspostvljanje monarhUe ix>d dinastijom Romanova. Za cara se predlaže vehiki knez Pavle. Amerika u ratu. Moralna vrijednost anieričke pomoći. (NnročIU brzojav „Beogradsklh Novlna“.) Amsterdam, 23. deccmbra. ,,C h i c a g o T r i b u n e“ javlja, đa u američkoj vojsci, osobito onim odjeljenjinia, koja su odredjena za francuski front, vlada demoralizac i J a i v o j n i c i b j e ž e u m a s a m a. Oprema vojnika nije dovoljna, a časnički materijal jeispod svake k r i t i k e. Četmaest ovakovih vojnika vrijede toliko, koliko jedan njemački vojnik. Amerika protiv povećavanja cvropskjh država. (Naročltl brzolav „Beogradsklh Novtna“.) Rotterdam, 23. đecom'' m U senA<skom odboru za spOljuu politiku izjavio je Lansing, da američka vlada nije nijednoj emmokoj d ž vi odob.-ila politiku uvcćavatija zemljišLa u Evropi ili u kolonijama.

Najnovije brzojavne vijesti, Taiijanska komora za nastavak rata. Orlandov govor Kb. Zurich, 24. đoccmbra. Jučeranja ejednica talijansko komo. re je bila vrio živahna. Čbnovi ,.saveza naoionalne odbrane“ sa jedne slra, ne i socijalisto s druge strane' takmiriiii su se u vrijedjanju Gio’it'ianaca, đo. vikujući im kupljene izđajicc, kukavicey. ubice, pljačkasi naroda itd., pa je bilo već doš'.o dotlo, da grdnje predj'u; u tuču. U toku debate je Cadorua žestoko napadan, što neće đa primi na' sebe odgovornost za poraz fa’ijan. v ke voj. ske, a baca njn na poliiičke stranke. Poslanik Gasparetto je napadao i časnike, koji u Udine, mnogo prije nogo što je neprijatelj tf-V'n n :? ta drugo radiii, nego spasaivali svoj lični prtljag i ženskinje. Poslanik socij l srićki Duratti opomenuo je Gio'ittia, da' sc dugo no usteže, rekao mu, da možo vrlo kasno doći. Dužnost mu je, da, poied svib teškoća. primi vladu. Mini< star predsjednik Orlando je držao za, vršni govor i -naglasio je potrubu, da 3 0 borba i dalje vodi. Produž e n j e b o r b e j e t o i s to š t o i s p a a otadžbine. Ono zak’jučenje mira, za koje se zauzimaju socijaliste. to je njemački orona’azak. kao i podmorr. : ce t zagušljivi pVni. Kad s-'vri : nri' , e vele, da talijanska vlada neće da objasni svoje ratne dljeve, može im se oJgovori i, da to i njemačka vlacla ne čin ; . i đi njemačka vlada nije još izniiela n ; k'-kav prijedloa n. pr. o ponov^om usi'odav, ljanju Belgije. Grof Czornin je rekao, da se uzdržava izjaviti, da će po.Jeđnute talijanske oblasti opet vrafti, prje no što Iialija prizna siatus quo. Ou (Or, lanđo) prefpostavlja, da se borba pro, duži, pa ma se i do Sicilije povlačili. I suviše je toška i sama po< misao o povratku k status quo jK>.slijo ogpomnih žrtava u životima i imovi ii, koje bi se tada uzaluđno podn'je’e. Ako iima koga, koji dmkčije misli, neka to otvoreno kaže. Giolitti, na ko v a su svi pogledi up'avljeni, nije to učinio. Or< lando je završio svoj govor: „Tzdrži. mo, izdržimo!" (Opšte odobravanje. Orlanda mnoga grle i ijnbe. General B..g< lioglo, ministar Ni'tl i poslanik Giraruinj plaču). Burna sjednica u taiijanskoj komori (Naročiđ brzolav „Beograđsklh Novhia“J Lugano, 23. docembra. U talijanskoj komori došlo je u če< tvrtak do medjusobica izmedju republi, kanskog naprodnjaka Pi olija i predjaš, njeg minisrta prodsjednika Gio'iilija. Pirolini je držao dfti^ačak govor, u komo je osunuij-ičio Nljemco i §v r ajcarce, š o žive u Italiji, da su često uhode. Glavnf napadaj Piro'.in : jev bio je, proliv Gio’iltija, koga je ujrore'dio sa CaiHausom. Ovoi je lžazva'.o srtahovitu buru negćdovarra i opšlu buku. Giolitti je htio gnvoriti, stajao je đeset minuta, ali ga desnica, nije pustila do riječi. Sjednica so morala prekinuli. Po ponovnom otvaranju sjod,nico jiovukao je Pirol'm’ u , iv’ 'nj a na Giolittija, ukoliko je u njima bilo ličn'h uvreda. Uz svoopšlu pažnju preuzima ri< ječ Giolitti, da prima Piro'i’v'jevt) lč< no izvinjenje, ali đa ujvoredjenje sa Caallauxom ne pristaje. po?o ou (Gio. littij nije nikada zagovarao zaseb-n inir, a još manje držanje. koje so ne bi osni. valo na apso'utnoj iskrenosH p-ema sa. veznicima (Živahno ođobravanje). Gio< litti završava opomenom za slo'u. Pred< sjodnik komore zahva'juje mu za ovo. Fraticuska ne prznaje novu portugalsku vladu. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novtna".) Rotterdam, 24. đecombra. \ „Vossisclie 2eitnng" donose, da j Francuska nije prizna'a. mmi jrOrT' ' s!:n vladu, te da je prekini'Ia sanhraćajne veze sa Portugalskom. Portugalska da je od svoje strane zadrža’a Čete, ko : e su već bile snremne za polazak na frao. cusko bojfšte. Pritike n Portugaisko? sa. »vim su zamršene.