Beogradske novine

fziaze:

dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojadlnl brojsvl: U tMflntfa I g kra|«>lnia lapasjatnatla M i. t kr, C»t» p« oJJmI o 4 , . . U MOifMJI t « >•«••••( 13

MJsseCoo prstplats: ! U laagrafla I a kralarkaa n & I kr. Ma ia ta|a* I a

U Baafrada aa daatMa- a Ma : u"«U'Sart..'.::;:::::::

Oglasl ps cljenlku.

Urfldnlttvo: BEO0RAD, Vuka Karadžića ul. broj 10. Tfllflfon bro| 83. Uprava I prlmanj« pretplatfl TopllSin vanac broj 21. Tflleffln br. 28. Prlmanja oglaia Kntza Mlhajla ul. broj 38. Tilefon broj 243.

Br. 6.

BEOGRAD, nedjelja 6. januara 1918.

Godina IV.

ZBOG PRAVOSLAVNIH PRAZNIKA IZLAZI NAREDNI BRO.I NA§EGA LISTA lJ SRIJEDU 9. O. MJESECAUJUTRO. UREDNI$TVO.

Božić! Sutra slavi pravoslavna crkva I njetzin! vjernici najveći hriSćanski praznik: uspomenu rodjenja Isusa Hrista, sina božijega. Siavl dan rodjenja Bogočovjeka Isusa Hrista, koji je došao na ovaj svijet, da propovijeda mir i ljubav medju ijudima, pa je zbog toga morao da umre mučeničkorrr smrću. On, Isus Hrist umro je na krstu, ali njegova Je sveta i uzvišena nauka ostala i viada danas cijelim kulturnim svijetom. Danas čini se, kao da su je narođ! zaboravili, ali kada ne bude više trajao ovaj strašni rat, kada će paima tnira prolistati i dfuiijeti mnogo napaćenom ljudstvu teško iščekivanl mir, sigurno je, da će ova sveta nauka još više ovladati svijetom, na spas I opšte izmirenje cijelega čovječanstva, koje će morati posliie tolikih iskušenja na kraju lpak uvidjeti, da jedina još ljubav može 1 stnije da vlada medju Ijudima. U čvrstoj vjeri. da je ovo posljeđnjl Božić, kojega narodi cijele Evrope I polovine ostaloga svijeta sJave pod oružjem, pozdravljamo naše čitaoce pravoslavne vjere sa najiskrenijom žeIjom, da nas idući svetl božićni praznik zatekne sve izmirene, srećne i u punom smislu riječi zadovoljne! Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!

Tugaljiva tačka Uoravo onog dana, koga je istekao rok, dat sporazumu za stvaranje opšteg mira, stigli su pregovori izmedju središnjih vlasti i Rusije u izvjesnom smislu do kritične tačke. Iz Pe'rograda dolazi vijest, da ruska republika želi premještaj pregovora iz Brest-Litowska u Stockholm, i ako bi se prema dogovoru od Božića pregovori imali nastaviti 5. januara opet u Brest-Litowsku. Delegati središnjih vlasti odbili su ovaj predlog — kao t 2 kvim označena je izrično želja Rusije u zvaničnim đe= pešama — pošto Austro-Ugarska i Njemačka ue mcgu na nj pristati. Njemački kancelar uzeo je po tom pitanju riječ u glavnom odboru njemačkog carevinskog viječa. i naveo razloge, zbog kojih je ovo odbijanje četvornog saveza bilo potrebno. Grof HertMng upozorio je na način, koji se nipošto ne može pogriješno razum : eti, da Je prije svega djelovanje sporazuma, koje onemogućava izbor ma kod mjesta na neutralnom zemljištu za pregovore. Time je stvari dao ime, što joj pripada 1 ukazao na opasnosti, kojima bi se središnje vlasti time izložile, kad bi pristaie na ruske predloge. Ovim su istupi'e i potajne namjere zapadnlh si!a, obzirom na sadašnju mi-

rovnu konstelaciju u potpunoj svjetlosti. Nije bilo teško primjetiti iz raznlh govora u Londonu, Parisu i Rimu, kao I !z glasova koalicijone' štampe. neku težnju, da se pred svojim narodima dokumentuje izvjesna promišljenost i popustljivost. Već iz samih uzroka za prestiž, trebali su Lloyd George i Clćmenceau utobko zaklona, što nljesu nipošto htjeli, da natovare na 9ebe krivicu zbog produženja rata. Tako su se učinili pred javnošću, a potajno su se nadali, đa na istoku ipak neće doći do mira. Zato su buškarali u Okrajinl, i zato su pokušavali svima sredstvima, da ma u posljednjem trenutku dobiju kalcvog bilo upliva na ruske liarođne komesare. Ovo se čini, kao da im je i pošlo za rukom, I ako ne baš sasvim. Svakojako se može staviti na njihov naročiti konto ovaj predlog, da se mjesto za pregovore premjestl u Stockholm. Jer sporazum zna, šta bi za nj značila takva promjena situaciie. Stockholm ne spada u indiferentna mjesta neutralriog inostranstva: Stockholm nosi danas karakter ixilitiČkog središta rata prvog stepema. Nigdje nije u tolikoj mjeri ispredena rrreža. tajnih spletaka tako gusto o đruštvetmin i ekonomskom životu, kao tu, nigdje nije tako neprnmišljeno na đ : elu engleskl novac, baš kao u švedskoj prijestonici. Ni jedno mjesto na svijetu ne može se ponositi ni sličnim sistemom agenata I ,,špiclova“, kako je to sporazum ovđje organizovao. Obzirom na ove činjenice pretvorili bi se pregovori izmedju obađvije stranke — kad bi se nešto odista preselili u Stockholm, već poslije čevtrt sata u smiješnu g r imasu, a izjave ruskih delegata ne bl više imale onu bezuslovnu iskrenost i pouzdan izgled, zbog kojih se sada hvale. Austro-Uganska 1 Njemačka nijesu mogle prema ruskom predlrgu uzeti đrukčije stanovište, nego onako, kako se to doista desilo. — ako nijesu htjele da buđu svoji rndjeni neprijatelji. Sa svojim nepristaukom one su i subiektivno i objektivno u pravu, jer imaju uza se sve istorijsko iskustvo. Predmlrovni ugovor, kojim je dovršen ruskoturski rat 1878. godine. zak'iučen je na turskom zemli : štu, u San Stefanu, preJiminari Versailles-kosr mira 1871. godine završili su njemačko-francuski r.at na francuskom zemliištu. a m : rom u Pragu — na aus+rijskoi teriforiji svršen je rat od 1866. godine. Da li su neutralne države posredovale ili ne, —• tek većina mirovnih pregovora iz svietske istorije odigrala se na zemIjištu jedne ili druge neix>s r eđno z"interesovane strane. Ufoliko većom opravdanošću mora se u sadašnjem trenutku držati već ugovorenoga miesta za pregovaranje. i utoliko više, što se dogovori vrše bez posredovanja neke druge države. Treba pričekati, kojim će putem udariti nova ruska rerublika zbog ovog novog šahovskog poteza svojih dosadašij'h prijatelja: da II onim, časnog, direktnog sporazuma. kojl će razrivenoj i za boj nesposobnoj zemljl donijeti blagoslov mira. ili onim dugitn, koji preko gorkih razočarania vodi ponovo na galiju engleskog ropstva. PODLISTAK Bož. D. Lukić: Hristos se rodi!... U kapljicstona jutarnje rose odbija se bljesak rodjenja sunčevog. Obuhvatajući svtt, svojim zracima ono se slobodno meša s tim malenim, treperećim dragim kamenjem, da bi ponovo iz njih zablistalo hiljadama svetiljaka i mnogocvetnih odblesaka usred probudjene i oživele prirode. Tako jevangjelska povest o rodjenju Hristovom, koja danas crkva slavi u svojim himnama kao sunce pravde, proniće u duše vernih, i ožarivši skrivene kutiće našeg metežnog, kapljicama slično* života. ponovo se razliva u luče raspoloženja i Čustava i na taj način niču tajanstvene analogije izmedju dogadjaja istorije i pokreta našeg unutarnjeg sveta. Hristos se radja u srcu Ijudskom, zvezda putovodja javlja se nad horizontom našeg života i osvetijuje okružujući mrak. Ako mi svečano zavirlmo u svršenu u nama tajnu vere, videćemo u siromašnoj klečici duše naše čistu Djevu, Mater nebeskog Mladenca. Makako bila bedha I uboga peštera našeg srca, ipak tamo, u dubini, u skrivenom kutiću, svaki čovek čuva svoju svetinju, uspomenu čistih trenutaka detinjstva, neizrečenu tajnu, blago sijanje nade, beli Ijiljan svetih sanjarija, zagonetni zapis svoga proishodjeoia. nerazrešenl horoskoo svoie sudbe.

U svakom od nas je taj potajni, unutarnjf čovek. To je mistička veza, koju kiti plodom Duh Božji, koja upleće u se božanstvo, iz koje se radja Mladenac — Bogočovek! To je najintimnija sadržina svake duše, to su grudvice razbacanog u našoj grehovnoj prirodl zlata — sabrane u jednu svetlu rudu presvete Djeve Marije, i te luče, koje se prosiplju u kaplje našeg duhovnog zlata, roje se u milionima srdaca Iepotom novog jutra. Hristos se rodil Udaijuje se od srca gradski metež, stišavaju se zemne brige, zamuče nevolja. Nad svetom je prostrta tamnoplava porfira božanstvene slave, na njoj sijaju zvezde a s njima i ona čudnovata zvezda beskonačnog ideala, koja do sada još svetli svefu u jevangjelju mira i ljubavi. Obnovljen život duše, rodjeni Bogomladenac, koja brižna mati zavija u pelene, s ljubavlju se polaže u one jasie, iz kojlh je stoka dobijala svoju hranu. Tako sedište naših zemaljskih želja postaje utočišteni novih, Čistih težnji i čustava, a novorodjeni svet našeg srca traži od nas nege i staranje, i ako on baš i sadrži u sebi silu, koja obnovljava, koja sazdava nas same. U to vreme kad se svršava ta velika tajna ovaploćenja, spava bliže postavljenl Vitlejem i daleko je već otišla zloba dana, no bodrstvuju pastiri u polju, ti prestavnici prirodnosti i prostote, koje su mtzeli glavari savremenosti, zaboravljajući, da je njihov „otac Avrarn" bio takodje past[r. Kako ie sve to večno:

Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 5. januara. istočno bojište: Primirje. Talliansko boHitte: Borbena djelatuost kretala se u graničama vremenske topničke paljbe. Načelnlt efavnog stožefa« Pregovori za mir Pregovorl na«tavićt: se u BrestLitowsku. Trockij kov pregovora. Kb. Brest-Lftowsk, 5. januara. Na brzojav, koji su juče izaslanicl četvornog saveza uputili gospodiiinu Joffeu, ruski izastar.ici su odgO'Vorili, daće, sobzirom nato, što su izaslanici četvornog saveza već prispjeli u Brest-LIt o w s k, 5. januara zajedno s narodnim komesarom za sipoljne poslove otputovati u Brest-Litowsk, Središnje viastf ne ćo mlr, koji bi se kosio sa njlhovim životnim interesima. (Naroč’tl brzoiav „BeczndsKlh Novlna“) Budlmpešta, 5. januara. O juče javljenom dogadjaju o mirovnim pregovorima u B r e s t-L it o w s k u javlja ,,Az Est“ iz be č k i h političkih krugova, da se protest Rusa protiv 1. i 2. tačke mirovnih pregovora osniva n.a jednom n e s p ora z u m u. Odlučno se pak naglašuje, da ni monarhija ni naši savezrtici neće pristati na onakvu izmjenu naših usIova, koja bi se kosila sa životnim interesiima središnjih vlasti. Thomas u Petrogradu. Kb. Berlin, 5. januara. Kako ,,V o s s i s c h e Z e i t u n g“ saznaje, u Parisu se -ovori, da je francuska viada lzai‘!a\ toliko u susret želji francuskih socijalista, što je Thomasu dozvolila, da u francuskoj jnisiji ode u Petrograd. Ženski tnedjunarodni mtrovni kougres. Kb. Bern, 5. januara. Svajcarski odiror gospodja namjerava da priređlb medjunarodnu mirovnu skupštinu žena, koja bi se održaia dđ 3. đo 8. marta. Na skupštinu će se pozvati poznatije ženske u zaraćenim I neutralnim zemljama. Znacl o promjenl giedišta u Engleskoj. CNaročitt brzolav „Beoeradsklh Novlna'*) Kopenhagen, 5. januara. U Engleskoj se mtiože znaci o izvjesnoj promjeni gledišta i o popustljivosti. .,S o z i a 1 d e m o k r a t e n“ misli šta više, da je u s p o r a z u mnim zemljama na pomolu ozbiljna politička kriza. Nije isključeno, mist'l isti list, da će i sam Llovd George biti pozvan, da ispita koliko je sati izbilo, pa da se stavi na čeio potrebnih promjena u cjelokupnoj dosadanjoj politici sporazumnih sila. Helsingforski Kst ,,H u f v u d s t e b B1 a d e t“ donosi izjavu poslanika jedne sporazumne sile u Petrogradu,

juče i datias, tada i sada. Istinu vere I sađa bliže i jasnije oseća onaj, koji je sačuvao prostotu duše. ,,Ja vam javljam veliku radost“, — govori im angjeo. Slava na nebesima a dobra volja medju ljudima, pesme angjela i jasle s Mladencem, — sve je to organski sjedinjeno za njih u jedno celo, i oni prvi padaju na kolena pred svojim Spasiteljem. O, braćo! Ako je dobra volja posetila vaše srce, ako ste pođ utlcajem božičnih usj>omena osetili svoju ličnu tajnu, svoga Hrista, ne ođbacujte dalje od sebe ta svoja prosta, detinjska, pod otvorenim nebom odnegovana čustva, lcoja, slično pastirima, videvši svetlog angjela, hoće da sviju svoja kolena pred božanstvenim Mladencem! To je najbližl put za pristup Neprlstupnome! Ima i đffigi put velikoj tajni: to je put mudraea, istinita, žedna neba, nauka. Ali jo taj put dalek, i n© moau se svi, „koji zvezdama služe“ naučiti od zvezde. Ima i drugi učeni Ijudi, književnici jerusalimski, koji zii-’ju Vitlejem i pokazuju put k njemu, a!i zvezda ne ide pred njima i ne dovođi ih onome domu, gdje je bio Mladenac. Jedni gledaju na nebo, drugi sav pogled svoj upravljaju zemljti; jedni traže putovodne zvezde, drugi bi samoj zvezdi hleli da pokažu svoj sopstveni put; jedni se klanjaju istini, drugi je sravnjuju s brojkama svoje arhive. Mudraci idu u Vitlejemu, knjižnici ost ju u svome ovešlalom Jerusalimu. Ako hoćete da se poklonite Hristu kao pastiri, da osctite po-

prenia kojoj bizapadne sile bile sad sklone miru. Iz mjerodavnih poslaničkih krugova izjavljeno mišljenje, da sporazumnhn silama ne ostaje nikakav drugi izlaz, nego da zajeđnički s Rusijom pristupe pregovorima o miru. Ova je izjava istina privatnog karaktera, jer se još ništa tačno ne zna, kakvo će držanje zauzcti Lloyd George. Reuterov ured «a djeiu. Navodne Trockove izjave. Rotterdam, 5. januara. Reuierov ured, koji o ruskim prilikama uvijek tendenciozno piše, javIja, da je Trockij u izvršnom odboru izjavio. da radnička vlada i rađništvo neće nikada prihvatiti onakve uslove, kakve Njemačka hoće da nanietne. Ako središnje vlasti neće Poljacima, Litavcima i Lotišima ustupiti pravo, da sami riješe o svojoj sudbini, onda će biti neizbježno potrebno, da se odbrani ruska revolucija. Odbor je donio rezoluciju, kojom se tvrdi, da Njemačka neće narodima u posjednutim oblastima da ustupi pravo samoodredjivanja, ncgo da vodi zavojevačku politiku. Njemačka treba da povuče svoje čete iz Poljske, Litavske I Kurlandije. Osim toga, prije no što se donese sudbina o posjednutim oblastiina, moraju se u nju vratiti svt cvni, koji se u njima ne nalaze. Tvrdjenje njemačkih izaslianika, da je volja stanovništva već sa svim jasno iskazana u korist sredlišnjih vlasti, sa svim je neosnovano, jer su stanovnici takvu odluku dotiijeli pod pritiskom ratnih zakona. Trzavice izinedju Trockog ) poslanika sporazuiunih siia. (Nf.ročitl brzoiav ..Bcosradskib Novina") Stockho.jm, 5.- januara. izmedjn Trocltog i postanika sporazumnih sila izbile su n o v e t r z av i c e. Američki poslanik je saopštio Trockom, dia je engieska vlada voljna, da pusti a slobodu uapšene kurire, ali se C i č e r i n ne pbznaje zv; poslanika. II pitanju kurira izbHi su s u k o b i i sa francuskom vladom. Pošto je francuski kurir ponovo zađržan, posJanik Buchanan je ruskoj vladi zaprijetio, da ni Engleska neće prnpustiti ruske kurire. BILANS 1917. Otvorena riječ francusko« soci'aliste. (Naročltt brzojav „Beozradskih Novtna") Ženeva, 5. januara. U listu ,.Pays“, koji je raspoložen miru, piše socijalista L o n g u e t o bilansu 1917. godine i veli izmeđju ostalog: Godina je otpočela odgovorom sporazutnnih sila na Wilsonov poziv za mir. Taj odgovor sporazumnih sila je Izazvao m n o g u n e s r e ć u, jer je sadržavao nemoguće uslove, medju njtma i podjelu austro-ugarske monarhije. Monarhija je trebala da bude podijeljena u male države, koje ne bi bile sposobne za život. Osim toga je Carigrad, u kome živi 600.000 Turaka, obećan Rusiji. Tim nezgodaim zahtjevima je siporazum postigao to, da su se Njemačka j njeni saveznici još tješnje spojili.

trebu da se sveilosfci razuma poklonite i razumom svojim, podjlte putem muđraca. Neka vaša nauka trači sunce pravde, a ne zaključuje se polpuno u brojke pismena i nacrte pojedinih rcči u toj harmoničkoj knjlzi prirode i života, ko u bi mnogi hte’.i đa obrate u mrtve cifre specijalnih statističkih tabli a. zamen’ujući organski ž’vot aritmet’čkim fo mulama prema mrlvim količinama. Pii sesife živtt istinu vaše duše u sv:črni dar živome Idea’.u večno'-ti, iz kojs is iče vaše vreme i vaše egzistranjc. Prinesit® Hristu zlato vašeg t:;lenta, tamnjan vaših visokih težnji, i pridružite »m miris smime — mudrost vaše sm’renoetii Ako nastane vreme, kad to vaše rok’o.uenje izaziva n^gođovanje u vaše sabraće, knjižnika drugog poretka, i i pak navuče na istinu podozienje Iroda, podjite svojim, posebaim putem u zemlju svoju, Hristos se rodi u našoj duži, pevaju angjeLi, klanjaju se pastiri, kreću se za ‘zvezdom mudraci. Ali uporedo s tim svetlim vidjeiyem pristali mračni p iz r ak decoubice Iroda, neutešni plač majki i mlađenaca, zlokobna zvon oraž : a, hrapavi glas ograbeKh voj ika, sl va se neskladnim protestom naš h ličnih strasti 'i poroka. Svetli minuli su u opasnosti da utonu u haosu našeg sebičmj ičkog, neugodnog života. Naš Hristos još je mladenac, naša vera još je m'ada nezaštićena Marijat Zar da pogine ntš Spasftelj, naša nada, naša starozavetna zve. zda? Strašnol No setimo se Josifa. Detjnjstvo i mladost poveravaju se gv. je-

Dogadjaji u Rusiji Snstanćik ustavotvonie skupštitte. Na 5. januara. • Kb. Petrograd, 5. januara. * 8 obzirom na to, što za mjerodav« ho riješavanje ustavotvorne skupštinfl nije još postignut dovoljan broj poslanika. a oeim toga su mnogi poslamd došli do svojih mandata nepravilnim putcm, dalje s obzirom na to, đa mnogi članovi zakonodavne skupštine nljesu još prispjeli u Petrograd, kao i na to, što tok izbora daje opravdanu nadu, da će se poslije božićuih praznika moći postići za riješavanje dovoljatt broj poslanika, savjet narodnih povjerenika je ođredio 5. j a n u a r kao dan sastanka ustavotvorne skupštine, pa je ujedno utvrdio da je za mjerodavno riješavanje broj od 400 poslanika dovoljan. *v Sa trećeg ruskog seljačkog kongresa. Kb. Petrograđ, 5. januara. Treći seljački kongres je donio odluku, kojom se pozdravila ustavotvorna skupština, koja odgovara nadama radničke mase i zahtijeva se, da sa skupština što prije sazove. Ujeđno jo a odluci iskazano, da će se kadjeti 1 elementi, koji ne uživaju izborno pravo, isključefi iz skupštine. Savjetu narodnih komesara je upućen pozdravn! brzojav, kojim se tražl najžešća borba protiv protlvrevolucije. Rezititat izbora za usta\o»>ornu skupštinu Basel, 5. janitara. Kako ,,M a t i n“ iz Stockhoim* javlja, izbori za ustavotvornu skupštinu donijeće vjerovatno ovaj reaultat 185 boljševika, 40 revolucionarnih’ socijalista (ljevice). 75 ukraiins*kih revolucionarnih socijalista, 375 revolucionarnih socijalista (desnice), 25 socljalđemokrata, 60 muslimana, 20 Jevreja i zastupnika drugih malih narodnosti, 25 Kazaka, 10 veleposjeđnika desnice i 24 kadjeta. Saebfaćaj robe s Rusijoiu Haag, 5. januara. Listovi javljaju iz Pefrograda: Zastupnici berlinskih i bečkih’ tvrtki već su posjetili u Petrogradtf modne radnje i primili porudžbine za mjesec februar. Za ruskl Božić očekuje se njemačka trgovinska flota sa raznovrsnom robom. Stupanje Japana u diplomatske odnos« s ruskom vladoni Berlin, 5. januara. ,,B e r 11 n e r T a g e b i a 11“ javlji posredno iz Tokia: Japanska vlada j# riješila, da s novom ruskom vladom stupiu punom obimu u dip 1 o m a t s k e o d n.o s e. Japanski po= slanik će ovih dana u tom smislu datl izjavu u Petrogradu. Ovu vijest vlade sporazumnih sila nijesu do sad pustilo u javnost. Estonei uapuštaju tiont. Haag, 5. januara. ,,M a t i n“ Javlja iz Petrograda: Čete estonskog fronta se vraćaju svojim domovima. Oko 20.000 Ijudi napustilo je frontni odsjek kod Rige.

vandjelju — pravednom starcu. Ako se u našoj duši iz najtaudh i najčisti ih n (i Bpleće nov život poverimo ga na čuvanje tome opilu našeg ili blistoT nanl života, koji je objavio svoje b’.a"orodne strane još pre našeg rodjenja. Sve, š'o je bilo do ovoga u nami đobroga, čestr tog, ured.nog, obračimo s mladom ne vestom našega srca, dajmo na slnčenje Mladencu. Taj đobri p itevoditel', svetlt opit života, bez ikakvih opasnosti provešće nas kroz mrtra pustinju sačnvati nas i u tudjem Eg ptn i u bednoj k de bici našeg rođnog, nepoznatog u sve'vt Nazareta, da bi naša tajna sazrela i zasvetliia nam u svetu, kan jasm sumo čudnoga dana! Prikupite dobre si e d ’ša svoje, braćo, i po jubite rr u svo ■ e svetli pozdrav hrišćanake duše, svetii t:ijumf nade i vere svoje: Hristos se rodi!... Hristos seroidii... — Vaisfi« nu se rodi!...

Joca Kulundžić (Zeinun): Današnja legenda Kolikogod su puta Razum i Zlo<5a prezreli svetost uzvišene Priče Lju* bavi, ipak je jedared u godini sjaj betIehemske zvijezde obasjao crnu vaju Osjećanja u dalekom kutu srca Filozofu i Razbojniku. Svakl puta uništila je vizlonarna slika božijega porodjenja proračunanost misli i nasilje voije. I preko širokih polja, kroz maglu pastira i andjela dolazio je naš Mitos u đolaml neba, Ito