Beogradske novine

Br. 28.

BEOGRAD, srijcda 30. januara 1918.

Goclina IV.

RATNI IZVJESTAJI IzvjeŠtaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Bcč, 29. jauuara. Na visoravnikodAsiaga n r c š 1 i s u j u č e T a 11 j a u 1 p o s I ij e tr o d n e v n e t o p n I č k e p r i p r eme u pješadijski napadaJ, koji je doveo do velikih bojcva oko Col del Rosso 1 Monte di Val Bella. Zalivaljujućl 'žilavoj i zdr žljivosti iira■b r i h b r a li 11 a c a o s t a 1 a s u ob a d v a v 1 s a u našlm rukama p o s 1 i j c promjenljive b o r b e sa b r o j n o muogo n ađm oč n tj i m p r o 11 v n i k o m. Mjestimice zadobivcn prostor nijc ncprijatelj mostao proširiti. Na zapaduont dijelu visoravni sl omi 1 i su sc talijauskl napadaji vee u.našoj odbraubenoj vatri. Do sada je zarobljetio 10 časnika ! 350 vojnika. Načeinik efavuog stožefa. Krvava šala Ne može se reči, da je preokrel, 5to je nastao u rusko-rumunjskim oduoslma posljednjih nedjelja, dao kakav prljatau prizor. Izincdju obadvije državc, koje je engleska blokadna politika redom moralno ! praktički đovela do pada, vlada več nekolikd dana ratuo stanje po svima pravilima mcdjunarodnog prava. Sjcčamo se dogadjaja, koji su đoveli do sukoba: rumunjske viasti u Jašu pozvale su krajem đecembra zastupnikc revolucijonanic demokracije, odobravajući im unaprijed svw ipogiiće pogodnosti. Pri svenui tom su čiauovi oabora ovom priiikom uapšeni. Puškaranju su izbjegli, no i to zato, jer su se umiješaH Kazaci. Bijesan zbog Loga, naredio je Trockij ođrnah hapše- ‘ •ijc mmunjskog poslanika u Petrogradu, koga je pustio na slobodu tek onđa, kad su se zauzeli za uj predstavnlci zapadnih sila. Medjutim je dotadašnja Jatcntna zapetost u stvari nestala, a umjesto uje su uastali krvavi sukobi izinedju čcta obadviju strauaka. Trajuo ncprijateljsko držanje rumunjskili zapovjeđnika prema ruskim vojnicinia, a naročito liapšcnje austro-ugarskih ćasnika u oblasti, gdje je bilo primirje, prepimiše mjeru, tc Lenjin, Kriljenko i Podovoljskij upravišc ultimatum sa ; kralkim rokom na rumunjsku vlađu. ■ Odgovor iz Jaša nije zadovoljio. zbog ; čega je prema uobičajenim diplomat- | skim praviilma nastalo ratno stanje i medju oviin dvjema državama. Bitka 1 kod Galca bila je već nekoliko dana n toku. kad je nastupio prekid odnošaja time, što je rutnunjsko poslanstvo posiato u inostranstvo, a svojina neprljateljske vlade — vrijednostl u zlatu — zaplijenjena, jcđna kod socfjalnih rcvolucrjonara neizbježna mjera. Ako se ispiluje suština ovog sukoba, onda se nalaze dva momenta kao uzroci novom neprijateljstvu. Prvi bl

Trockij u Brest-Litovsku. — Konferencfja spo-j razumnih sila u Parisu. — Vrijenje u Finskoj. Odbijeni žestoki talijanski napadi kod Asiaga

bio u ncobjašujeuom 1 dvosmislenom položaju, koji je zauziinala vlada sa kraljcm i Bratianuom na čelu u pitauju o mirovnim pregovorima. p o decidiranoj izjavi ukrajinskih pregovarača zastupali su ovi u Brest-Litovsku cijeh rusko-rumunjski front. tako da je p/tmirje bilo obavezno i za čisto rumunjske sektore. All u isto vrijeme otvono je kralj Ferdinand tt Jašu svoj krnjl parlamenat, koji je proWamovao nastavak cata do kraja. Već iz ovih protivrječnosti bili su jasnl sukobl, do kojih je došlo medju četama još prije diplomatske izmjene nota. Uz ovo dolazl f ta okoinost, što su b'oljševtki nctriieijivi, te htjeđoše svim sredstvima sile obratiti svoje južtie savcznike u poStovanje načela njiliove slobode. Lenjinu ! Trockome činilo se, da se prcdkrenut socijalni red, koji su zajedno sa svojlm pristalicama propovijedall, ne lijcpi dovoljuo brzo za susjedne đržave. Budl uzgred rečeno, ova se njihova tcžnja priličuo jasno razabire iz njihovog raaa u Finskoj. Jer i tamo — po pričanju crvenili gardista — ide razbuktjeli gradjanskl rat samo za tim, da revoluclju raširl prema zapadu. No, sad kako bilo, krvava šala izniedju Rusije i Ruinunjskc završiče se vjerovatno —« obostranim porazima. Možda če sc desiti, da sc odstupom Bratianua momeutano izgtibljeni kraij opet pojavi, te se malo bolje promisli o držanju prema pitanju ,,rat ili mir“. Alt ova dilema, u praksi već odavno riješena, ima samo sporcdnu vrijeđnost prema prizoru, što jc stvoren ratorn izmedju đva liekadašnja savcznika. Odista, slika dvlje države, čije se neurcdjene i u zabiniu dovedene četc slijepim ianatlzmom biju, tako je blizu traglke, da prcd tim svako rasudjivanje političke prirode tnora prestati. 1 tako kao groteskua poenta za ovaj ueslavni odlomak svjetske istorijc oslaie činjenica, da su Runuinil za ovaj mah ostali ,,pobjedioci“. Tako dalcko đovela je nova sloboda jedan narod ođ 200 milijuna.

Pokret za mir Dobar savjet boljšcvlcima. Kb. Kopenbageu, 29. jaiiuara, IJ uvodnom članku ,,M i r o v n X g o v o r i i 1 i m i r“ savjetuje ,,S oz i a 1 d e m o k r a t e n“ boljševiklma, danc odugovlače bcz potrcbe zaključak m i r a, I nastavlja: Boljševiki su došli do vlasti, jer je r u s k 1 n a r o d h t i o m i r. tc jc osječao, da ga je u toin pogledu Kerjenskij z a v e o, upravo i> r e v a r i o. Onl su

zaključil! takodje I priuiirje, ali izgleđa, liaročito kod Trockoga, da postoji žeIJa za odugovlačenjein mirovnih jiregovora, li nadi, d a. ć e b u k n ti t i s o c iJalna svjetska revolucija, koja će stvoriti socijalistički s v j e t s k i ni i r. To Jc ili o p a s n o m a š t a n j & ili o p a s n a t a k t i k a. Iskrcna rtiska i volja središnjih vlasti za mir može u Brest-Litovsku donijetl mir bez osvajanja i odšteta na osnovu prava sainoodreUJenja naroda, što bi po prirodi stvari'donijelo s v J c t s k I m 1 r, a 11 iic s o c i j a I is t i č k i m f r. Nesuglasiee iztucdju Trockog i Leiijina. T r o c k f j z a, a L e n j I n p r o t i v. ui ira. Kb. Ženeva, 29. jauuara. ,,P c t i t P a r i s i c n“ Javlja iz Pefrograda, da postoje tiesuglasice iztnedju T r o c k o g i L e n j i n a, pošto Trookij hoće, a Lcnjiti neće da zakijuče mir na osnovi njemačkih uslova, iz- I nijetih u Brest-Litovsku, Pregovori o vraćanju zarobljcnika 1 uredjenju poštansko-brzojavne veze u Petrogradu. Kb. Roč, 29. januavn. Austro-Ugarska, njemačka i iuska komisija, koja radi u Pctrogradu, a kojoj su se piidružili i turski i bugarski izaslanioi, odi’edila je đva odbora, od kojih sc jedan bavi pi aujima ratnli i gradjauskili zarobljcnika a druga poštaiisbo-brz javnirn stvarima. U pi'a* ju vraćanja gnuljanskili zambijenika je posfignuto, 'tla ae s ruske strano pristalo na proširenje dosad<> tnjili sporazuma. Da bi so zarobljcnici mogli što brže vraćati u domovinu, od najvećo je važuosti da sc stvoia noposredna transporina linija kroz front. O pošli jo porsuKiiuio, 'da ćo se prislufdli opštem saobraćaja>pisama i pakela kroz frontovo. Anarhija u Finskoj Helsingiors u rukama crvenih gardisfa. K.b. Stockholm, 29. jaiiuaia. Izgleda, da se lldlsingfor n bzi sa svim u rukama crvenili gardista, koji su posje 1J žcljozničku stanicu. Strani konsuli ,su napustili građ. Ne zna se, da li jo l senat mogao uteći. Gardisti, koji su čuvali senat, porušili 8U željeznićku pmgu na TaalKaTisalmi i bacili su u vazduh most kod K i m i n t o m i—S d k o i o, da timc prekiiui saobraćaj s Petrogra'dom, od ku'da su crvoni gardisti dobiJi zna'na po ! a* ćanja, s kojima su so uputili prcma itelsingforu. Scnatski gai'disti su posjtli i željeznjfcku slanicu od K s e u i s k ;u U

subotu su prispjela v e 1 i k a č e t n a o d jelonjaiz Potrogra'da, ,a zalim su , crveni gardisti uputiii senatskim gardi- i stima ultimatvun, na koji su ovi posicdnji I takodje odgovorili ullimatuiiKm). l’ošto nl i jedna strana nije btjela da poioži ortižje, to je i z b i 1 a b o r b a, Na Žaibu iinskog ministra u Pctrogradu odgovorio je mb nistar vojm Prikovski, 'da so ruska v 1 a 'đ a u s m i s I u s v o j i Ii n a č o 1 a d rži obvezanom, da pomažo socijalnu revoiuciju finskog prole* tarijata protiv buržoazije, te su crveni gai'dasd i dobih takav nalog. Finski senat uložio je protest protiv povro'de samostalnosti kod svih siI a, koje su priznalo Finsku. U tom protestu navode se umorstva i nasilja ruskih vojnika i crvonih gar'd i s t a. ' J Prekinuta brzojavua veza izmedju i Stockholina I Petrograda. • Kb. Stockholin, 29. januara. ! Od juče prlje podne prekinuta je tciegrafska veza izinedju Stockholnia t Petrograda. Finska posrednioka stanica slgnališe, da je crvena garda presjekla liuiju. S F i u s k o m n e p o s t oji veza. Doznajc se prcko Petrograda—Haparande, da u F i n s k o j v I ada pot puna ana rliija. Ncsreća se povećava time, što je ruska b o IJš e v i č k a v 1 a d a izjavila, da je u smisiu svojih načela priniorana, da pot pomaže f i n sk c r e v o I u ctj o li a r e u Š t r a j-k u p r o 11 v g r aćl j a i! s k o g d r u š t v a,

Dogadjaji u Rusiji Prekinuta brzojavna veza sa Stock« fioltuoiu. Kl>. Stockholiu, 29. januarrt. Ovdje so do jw>DOĆi nalazi sto ncoi- ; pravdjenih brzojava za Pctrograd. Pošto 1 su crvono gardiste prelanule lcabei, brzo- | javke so no niogu ’dalje otpravljati. Auarhija u ruskoj vojsci. Kb. Ilelsingfors, 29. jaauartf. „Tzvjostia" žah so, šlo su neki dijelovi ruskih četa đonijeli rezoluciju, kojom se đržavna vlada više ne priznaje. Orii su rejonskim odborima postavih ultimatum, kojirn prijete sa pljačkarj m vojarni. „lzvjostia" poziva Čele da se opameto i đa budu vijeine revoluciji, Protiv poljačkih iegija i Poljaka. Kb. Petrograd, 29. januara. ,,R J e Č“ javlja: K r i 1 j e n k o je đostavio radi znatija narodnim kome-

sariina bežični brzojav, kojim se naredjuju liitne mjere radi rastjerivanj* poljskih četa u guberniji Orša i u mje-» stlma, koja su već zauzele, t ak o istb opšte razoružanje poIJsk1 K legija. Držanje Poljaka je odgovort na apšenje poljačkog središnjeg odbpra, koje su izvršii! boljševikl, a koje jtf medju Poljacima izazvalo živahtm uzrujaiiost. Rusija i Rumunjska Prekiumi Uiploinatskl ođuosi. Kl). Berlin, 29. januara. \Voliiov u-red javija: Po jednoj bežičnoj vijesti iz Pctrograda prekln u I a j e p e t r o g r a cl s k a v ! a d a s ve diplomatske od n o se s Rumunjskom. Rimiunjslco poslanstvo će biti najkraćim pulem ispraćcno ii i n o s t r a n s t v o. Zlatna rižntca Ruimmjske, koja lcži u Moskvi, h;č<proglašeua kao nedodirljiva za rumun'skn oligarhiju. Crveua vlada prfmifa sc da čuva to zlato i da odgovara za njcgovu predaju rmmmjskoj \1adi. Genc« ra! Č c r b a č c v biće proglašen đa stoji izvan zakona. Potvrdjuje se vijest o Bratianovoj ostavci. Generai Averescu njcgo V, . n a s I j e d u l k. Kb. Berlin, 29. jaftuara. Po vijcstinia, kojc su ovamo stigle, poivrdjuje se, đa je rmmmjski ministaf predsjednik Bratianu podnio ostavku/ Misli se, da ćc ga zamijcniti gcneraf Avercscu. Konferencija đržavnika sporazumnih sila Kb. Parls, 29. januara. Ministar predsjednik Lioyd G e o fg c i ministar predsjednik O r I a n d o, ministri mornariee Aliieri i lord M i 1 n e r, prispjeli su vcčoras ovatrn/, došavši iz Calaisa. Na stanici ih je đo* čekao C I ć m e n c e a u. Kako „Temps‘ , javlja, očckuie se, da će mitiistar spolj* uili poslova S o n i n n o doći sutra prt« jc podne. Poljska kraljevina Sjednica ministarskog savjeta. Kb. Varšava. 29. januara. Kako varšavski Iistovi s nijerođavnog tnjesta javljaju, održana je s stibotu poslije podne sjednica ininistar« skog savjcta pod predsjedništvom re* gentskog vijeća, u kojoj su pretfesamr t e k u ć a p o 1 i t i č k a d r ž a v o« p r a v u a p i t a n j a. Prilikotu pretre* sa pokazalo se već ranije J e d n od u š n o i s k a z a n o g 1 e d 1 š t c, da jo državni savjet, koji bi Irebao što prlje da se sazove, satno prethodnik zemaljskog sabora, I da je njegov glavni zadatak savjetovanje i odiuka o statutu zcmaljskog sabora i o izbornom ređu.

PODLISTAK »■# Razvitak slovenske ideje u hrvatskoj književnosti. h prcdavanja dra Branka Voduika u Zagrebu. Nada sve je zanimljlv život slovenske idcje u hrvatskoj književnosti; zanimljivo je, kada, zašto i kako se razvijala slovenska ideja i koje je predstavnike iznijela, Jer se samo tako može ocijeniti njena slla. Ova se ideja nije nikad izgubila u svijesti. pojedinih slovenskih piemena. Bolje sc iikrijeplia kod Čeha, Poljaka l Rusa, koji su uvijek živjeli u kompaktnoj cjelini, dok su južul Sloveni uvijeK blli rascjepkani. Kod nas sc javlja ,,slovenstvo“, u prve krajeve donekle fantastičko I apstraklno, ali kasuije dobiva jasniji sadržaj. Prvi je predstavnik slovenske ideje niedju južiilm Slovcnitna Ivan G u ndulić. Njegovo se slovinstvo rasegnulo od Dubrovnika do Ledenoga mora i zaprema pol svijeta. Gundulič je prvl jasno izrekao pojain slovenske jezične zajednlce, pa Jczik u kojem pjeva, ne zove ni dubrovačkim ni hrv'atskim n! srpskim, već slovlnsklm. Otale sc pomalo razvila čista slovenska ideja u njegovoj poeziji. AH njegova slovenska ideja nije imala ni nlozofskoga ni kulturnoga obilježja, veC čistu poiitičku tendenciju. U sredinl je tadanjih diplomatskih pitanja u dubro-

vačkoj rcpublici stajala osnova u oslobodjenju naroda i zemlje od turskoga gospodstva. OvoJ slovenskoj struji, prođalmutoj siovenskim čuvstvom, bio je na čelu Ivan Gundulić. U svojem ,,Osmanu“ Gundulić razvio je svoj prvi jrolitički program: j>oziva poljskoga kralja Vladisiava i slovensku braću Poljake, da pritekuti ii pomoč južniin Sloveniina, koji stenju pod turskim gospodstvom. Kako u 19. vijeku slovenofili upiru oči u nioć Rusije, i ne osvrćući se na Poijsku, koja je tada već bila razdrobljcna. tako se Gundulić utieče slovcnskoj braći Poljacima. Prvl je predstavmik slovcnske ideje medju južniin Slovcnima dakle Guiidulić, najvcći pjesnik dubrovački, kojemu je cilj oslobodjenje jugoslovcuske raje s pomoču slovensice braće. U 17. vijcku, malo iza Gutidullća, ističe se kao velik slovenofii hrvatskt svećenik Juraj K r i ž a n i ć. On nije bio pjesnik, već političar, jezikosiovac,. Rodio se god. 1617. u Pokupju gornjem kod Ribnika, od imućne porodice, koja je medjutim kasnije izgubila svoj lmutak. Željau nauke i čcznući za veliklm djelima, posvetio se Križanić svećeničkomu staležu. Zagrebačkl biskup Benko Vinković poslao ga u Beć u hrvatski kolegij na bogosloviju, a oiida u Bolognu. Več je ovdje Križanić snivao o uuiji izmedju zapadne i istočne crkve. God. 1640. dodje u Rim, da stupi u grčki kolegij Anastasija; 26. marta 1642. odslužio jc u crkvl sv. Petra svoju prvu tnisu. CongregaUo de prooa-

ganda fide slala je u ono vrijcme svoje misionare u Bosnu i Ugarsku, i>a jc trcbao da onaino j>odjc i Juraj Križanić. Ali to jc za nj bila prcmalcna mtsija; težio je za velikim ciljevima, pa tako dodje god. 1646. u Rusiju; god. 1859. posjetio je Poljsku, a!i se ondje nvjerio, đa sc nema liičemu nađatl od Poljaka za siovensku stvar. Došavši naiine u Poijsku, zatekao je ovu zemlju u i>otj>unoin rastilu. JuraJ Križanič je jasno rekao, Što ga je dovelo u Rusiju: 1. Od mladostl svoje osjeća, da su tudjincl teško iskvarili slovenski jezik; stoga jc potrebna- gramatika slovonskoga jezika; 2. svi su Sloveui nekoć imali svoje narodiic vladare, dok sada jedino ruski uarod ima sv'oju vladu i svoj Jczik, zato bi žclio istoriju, u kojoj će se osvijetlitl uzroci, s kojili su stradalt Slovcni; 3. nar>okon oj>aža KrižanlC, da je Rusija zaostala za naprediiimevropskiin zemljama i postala prcdmet iskorišćavanja. Da se doskoči svemu tom zlu, živo je radio Križanić u Rusiji, aU je bio zle sreće i 8. januara god. 1661. bio je prognan u Sibiriju, u Tobolsk. I ovdje je nastavio svoj knji-ževni rad. Htio je u Sibitiji nai>isatl takodjc rječnik. ali se ovaj naum, naravno nije mogao izvcsti bez pomagala.. Križanić nigdje ne spoininje, zašto je bio prognan u Sibiriju; u Rusiju nije došao kao vjerskl misionar, već da razvije slovensku ideju; nije bio vjerskl, već narodni fanatičar. Blo je katolik. all se tiije odrekao svoje vje-

re, kad je došao u Rusiju, no u ouo se vrijeme smatrao u Ruslji i katolik lierctikom, pa noki misie, da je to bilo uzrokom njcgova progonstva. Vjero vatnije je, da je ovo jirogonslvo bilo adminis'.rativno, budući da se Križaniču juistila sva njcgova biblioteka, a usto je ođ ruskoga cara doblvao godišnjih 90 rubalja, što je tada prikaztvalo znatnu svotu. Križanić se je oslobodlo progonstva i god. 16S0. opct stekao jiotpunu slobodu, ali u PoljskoJ mu se zamco j>osljednji trag. U 17. vijcku prestaju vjcrski bojcvi. a nastaju privredno-političke borbe. Križanić jc čvrsto vjerovao u prtrodno i božausko j>oslaiistvo RusIJe; nije međjutim bio utopist; radio je za agrikulturu i trgovinu, bio jc dakle praktičar. Jamačno je jrrerano blo došao u Rusiju, gdje ga još mjesu tnogli razumjetl. Bio je vanredna, ali tragična pojava. VjeCna šteta, što je toliko inicijative 1 encrgije propalo ti tobolskoj samotlnjl. U 19. vijeku primila je slovenska ideja nov život. Već se u 18. vijeku izjasnila politička situacija. Zapadni 1 Južni Sloveni Izgubill su napokon poiitičku samostalnost. I PoIJske Je nestalo. Očuvala se samo Rusija, koja je »akon srećnih borbl s Poljskom o prvenstvo u istočnoj Evropl jx>stala Jedinstvena slovenska država, pa se otada joočinje doimati udesa južnih I zapadnih Slovena. S pomoću slovenske ideje j>očin]e se preporod u južnih i ^apadnih Slovena^Javlja se, počevši od Dobrovsko-

ga, nauka slovenskc fiiologijc, utlrućf l>ut slavisticl, kojoj je uaniijeiijeno, d» naučuom metodom nastavl započeta djclo. Tako se počinje na medji 18. i 19, vijekia novo doba u povijesti slovcn* stva. Dosad su Hn r ati imali dva glastil* ka slovenske ideje, Gundulića i Križa« nlča, od kojih je jedau upirao oči u Poljsku, a drugi u*RusiJu. U ostalih sa slovenskih naroda javlja slovenska ideja tck u 19. vijeku. Pod utjecajem francusko rcvolucije, koja je srušila feudalizam, liaročito Rousseau-a, koji je projx>vijedac» povratak prlrodi, kao i jx>d utjecajem idcja, koje je širio Nijemac Horder, koje su prihvatili braća Sclilegcli f širiii ih medju austrijskim Nijemcima, oduševljavali su se takodje slovenski duhovi. U ovo vrijeme pađa početak slovenske filologije, javljaju se prvl slavistl i prvi vijcsnicl slovcnske Ideje: Josip Dobrovskv, otac slavistike, K o p i t a r, Pavao S a f a r i k, Jan K o1 a r. Isprva je bilo središte ovoga pokreta u Beču, gdje su tada djelovali Juraj Šporer, Vuk Karadžič, An« tun M i h a n ov i ć, ali za slavistikom već se skrivala i politička iđeja. Kolrtr I Šafarik studlrall su u Jeni, odakle su donljeli u domovinu nove Ideje. Kako je već rečeno, bio je Herder Jedan od onih Nijemaca, koji je priznavao Slovcnima toliko, koliko I oni saml liijesu znali, da sebi u svijetu izvojšte mjesta, pa je svakako moralo goditt slovenskiin preporoditeljiina, kad su vldjelf. kako ovaj veliki Nljctnac čeka teoneljt«)