Beogradske novine

BEOGRADSKB NOVINt

31. januara 1918.

Brol 29 .

^ Strana 2. Rusija i Rumunjska Kb. Pebrograd, 30. Januara. Vrbovno rapovjedništvo ruskili Krtnih odjelenja, koja operišu protiv Rumunja, do sad Je u rukama boljšetvlCkog irediSnjeg odbora na rumunj«skom frontu. OvaJ Je odbor J«ko ozloJedjen na besarabsku naroduu skupStinu, koja Je pozvala rumunjske čete Besarabiju da uguše anarhiju. Bolj'Seviki traže da se uapsi cijelo desno «rilo te narodue skupštine. \ RumunJsko poslanstvo otišlo iz Petrograda. r Kb. Petrograd, 30. januara. Rumunjsko poslanstvo Je JuČe po. klije podne u 2 »ata dobiio naredbu, da iCapusti Rusiju u toku ođ 10 sati. Oko jionodi je poslanstvo otputovalo u jStockhoIm. Uapčeu niuiunjskl konsul u KišinJcvu. Kb. Stockholm, 30. januara. Rumunjski konsul l 14 časnika liapšcni su u Kišinjcvu. Rumiiuji se samo brane od boliševika. (NaroCtU brzoiiv „Deojradskih Novlna".) Stockholm, 30. jamiara. U ovdašnjim ruTnmijsklm krugovima se izjavijuje, da Rumunji nijesu ni;!ta drugo čluili, do da o s 1 o b o d e r uihi u n j s k o z e m 1J i š t e o d b o I j[Sevlka. U Besarabiji nijesu prešli ; granicu u osvajačkoj namjeri. Zlato rul munjske državne blagajne, na koje je ’foolJŠevička vlada stavila zabranu, cljenl se na 500 milijuna, dok su ostaiili 300 milijuna deponovani u Parisu i Lon'donn. Ne pitajte njih! Odgovor iiu člHiiuk: „Sta ćeuto sad?“ Oospodinc uredniče! U 21. broju iVašega lista, od 23. I. ove godine, iziSao je članak nekog seijaka, pod naslovom: „Šta ćemo sad?" U članku jc [ Jzneseno nekoliko tačnilt misll i lepo jo predstavljena sva šteta koju imamo od ' naših saveznika, radi kojiii žrtvova. smo sve, a od kojili ne dobistno ništa. Na kiraju, pisac čianka apeiuje na srpi «ku vLadu, pozivajući je ua što prc za • ključi mir, pa da se tako spase 5to se «pasti može. O ovom završctku, upra,jvo, mislimo govoriti, jer tu pisac članka, naravno kao seljak, nljo ntogao Jačno oceniti polltlČku sltuaciju, ulti dovoljno pravilno shvatiti odnos srpsks , ,vlade prema aašem narodu I državl. /Pisac govori višo po srcu, ili po zdra\vom razumu; medjutim kao da ne proniče u pravu psihologiju sadašnjih odnosa. Ja sam godht&ma živeo po unu* traiujosti, a uvek sam se bavio polit!3tom, tako da mogu siobodno reći, da goznajetn Ijude i da razuttiein prllike. Stoga ću govoriti sasvim jasrtO 1 otvoreno, jer sađa nije vreme niti šeretskl ■ uvijati, niti partizahski polemisati. Ovo su trenuci, kada svaki čovek, ako u njemu već nisu izumria sva čovečan-. ska osećanja, mora pošteno t Čistom savešču govoriti. žato ću i ja govoritl onako, kako mi srce, pamet I iskustvo nalažu, ni po paftijama, td po llčntm simpatijama, več po pravdi Boga je* dtsioga... U poinenulom člatlku tačno jč reČesso, da sss sporazumne države Srbijt sve obečavale, samo da Je vežu aa scbe, ste misieči pri tom ozbiijno na tspultjestje datih obečanja. I zaista, Estglc* zima Je nmogo preča i Palestitta, i Syirija i Mesopotamija, no što su želje

srpskoga naroda, a Francuzi nl na Ita drugo i ne misle, do oa Elzas i Lotringiju. Iz govora naših saveznih ministara, u poslednje vreme, to se očito vidt, pa je već izlišno o tome i govoriti više. Jasno Je kao dan, da je srpski naroa zaveden, prevaren, da je Srbija vodila pogrešnu politiku, i da se na kraju, oa naših saveznika nemamo nadati nikakvom dobi'u, E, ali sa našom vladoin i prvaclma onlh stranaka koji su vodili dosadašnju politiku, ne stoji stvar tako jasno, kao što to nekima izgleda, niti se njima mi možemo onako bezazleno razgovarati, kao što to čini jtaš pisacseljak u svome članku: „Šta ćento sad!" Pre svega, ti ljudi nose toliko odgovornosti, toliko ninogo k r i v i čn e odgovornosti, ne samo političke, da je u opšte pitanje: mogu 11 se oni računatl kao jednn punopravna strana, sposobna za ma kakve pravno-političke poslove? Mogu li se oni računat! kao ljudi lcoji su sposobni, da ma šta ugov a r a j u u pogledu državnih poslova i opredcleuja našeg liaroda? Sve su to pitanja, koja izlskuju savesnu i stničnu diskusiju. U svima državaina pravilo je, đa se političar, lcoji doživi ma kakav neuspeii u svojoj politicl, povuče privremeno ili slaino sa politićkc javnosti. Eto, pogledajtc sarno šta je biio u s v i m a ratujućim državajna. Svuda sit se promemiii ministri, negde čak i čttavi režimi, koji, ma u korn pitanju, nisu mogli ispuniti data obećanja. Retko u kojoj državi da so ođržao ođ početka rata do sada jedan ministar, makar i u korn© sporcdnom i od nianjeg značaja Tesoru. Saino u Srbiji ne stoji st\ r ar tako, Kod nas je vlada pretrpela največi neuspeh JiOjt se može zamisliti — sloni države — ali Pušić i dalje | ostaje na vladl, pa on i đalje vlada, I maltar bez zernlje i bez naroda. To je j prva stvar, lcoja pada u oči i koja icle j upravo protiv današnje vlnde ! današj njega režima. Dnigo, Pašić i ujegova vlada počinili su toiiko nuiogo grehova, grubih kritninala, protiv Života pojediuaca, kao i protiv đržavne i privatne imovrne, da će otii jcdnoga dana morati doćt pred krivični sud, koji ćc raspravitl njihove zJočine. Koliko su života izgubill žeue, deca i gradjani koji nisu vojnlci u onini smušeuim evakuacijanra, u zavaravanjima gradjan«. i odricanju svake stvarne pomoći u nevolji — svakomc je i suviše pozrrato. Isto tako svi smo bili cčevidci onog uništavanja privatne ! državne svojine, koja je propađala samo zato, 5to o njoj vlada nlje nikakva računa vodiln, 5 što je Pašic misiio samo iitt to, kako će svet obmanuti i kako ćc sebe i svoje partizane sačuvati. No o tome sađa nećemo opširno govoriti; giavno je istaći, da je u tirn pfiitkaina teškim l sudtoonosnmi, radikalska srpska viada biia neispravna, i da nosi tešku odgovoniot za mnoga uništena uaša dobra. Naposletku, treba jedanput biti načisto sa ovim: jeste prevaren i zavedcn srpski uarod, ali ne Pašlč i političari koji su sa njim išlt. Njima su stajala na raspoioženju sva sredstva, kojima su mogii sazuati, šta čeka Srbiju i srpski narod, ako ratuju i ako do kraja ostanu protivuici Središujim Državania. I oni su to znali. Oui su dobro bill upoznati sa pripremanm Mackeusenove otauzive. pa ip:ik nišia nisu učinii!, niti da jc izbcgnu, niti da spasu teških iskušenja i propasti srpsku inteligenciju i pokrctno državuo đobro. A zašto to? Bojali se priznati istinu, jer se bojali gncva narodno-

ga. Zato su sve krlli 1 obmanjivall narod. A to su Činili Iz razloga, što im jcbila preča lična korist, no državno i uarodno blago. I onl su blli toliko zastraniii sa svojom politikom, da nisu više bili moguči, nego Ii samo kao saveznici, odnosno plaćenici Saveznih Država. Kako sada Ima smisla, obraćati se: njima sa nekim zalitevinia o miru? Ama, neće oni, brate, nikakav mir, nlti ga mogu zaključlti! Ljudi, kojl su Imal! srcaidušeda ledaju kako ini se ruŠi i kao propada otadžblna, pa da ništa nt preduznm, što bi sprečiio katastrofu, već da » d a 1 j e o s t a j u m i n i s t r i, n i s u sposobni sada ni da podignu o t a d ž b i n u. iz istih onili sebičnin razloga sa kojili su ranije bili vazda prijateiji saveznili država, jer im se to, naprosto, najviše llčno rentiralo, iz tih isiih razioga ostaće oni i dalje uz svoje stare prijateljc i saveznike do krainje mogućnosU. Onf, u ostalom, ! ne inogu drukčije da rade; za njih Je sada sve dockan. Zato ih i ne pitajtc više: šta misle raditi, niti im đajlte suvete, šta treba da rade. Ovde, kod svoje kuće, nalazi sc večina naroda, i ona jc odisia željna mira. Ako se odista može šfco raditi oko rnira, onda je tu narod, 11 a lcome ležl ce!a stvar. A ostavite onc ljude u tudjini, bez svoga naroda I bez svojc otadžbiue... Rajko, Podmornički rat NOVA POT4PLJAN.IA. Kb. Boriiu, 30. januara. (Zvunično.) U srt'dijcm i zapadnoni' Sre'dozemnorn momi potopili gmo 8 pai'nih bro'dova itri jedrenjaka sa 30.030 bruto toaa. Većina parrih brodova je bila jako nafcovarena i djeiimično se n lazila. u 8igumom sprovćdu, a dijeiom su ploviii u pratnji lazorača i ri'iarskili parnih brodova za ItaJiju, odnosno istok. Medju potopljenim brodovima so u vrdilo 'da je bio engieski parni brod ,,Y7 e s tfalens" (4000 tona), natovarc’i ugljem za Port Said, dalje jedan veiiki parrvi brod (8810 tona), koji je, suđeći po jakoj eksploziji, bio rmmcijom natovaren. U ovim uspjesima je naračito učes'vorao c. i k. pomorski na:pomčriik Hu'deoek. Jiačelnik admiralskog stožera toornarfce. Gubitak sporaznuialh sila u brođoviina za prenos četa i mtmiciic. CNaroćiU brzojav »BobgrađskUl Novtaa*’.) Bcrlin, 30. jauuara. U vreuicuu od 1. februnra 1917. do 31. decembra 1917. podtnornice su potopiie 27 transportnih brodova i 265 brodova s ratninr* rnaterijaloni, medju njima 97 s muuicijom i gotovom ratnom potrebo'm, Ovim uništena količina mtmicije podmiraia bi Jednotnjesečnu potrebu za 50 dlvrzija i>o 15.000 Ijudl. Posljedic© nestašice brodova u Fraiscoskoi. Kb. Paris, 30. januara. Ministar trgo\inc Clementel podtiio je komori zakonski prijcdlog, po kome se svi trgovačkt brodovl savezničkih i neutralnih zemalja, tznajmijeni Frattcuzima, stavljaju pod državnu upravu.

■ boja za bojadlsanje Stofova, bojadlSc savrženo. Svaka domaćica neka je upotrebijava « viastitom lateresu. U svima se bojama prolzvođi kod firnie: Herczeg Oeza, feudapcst V,, B.llvdny ut. 16 1038

£t& i rod sa zemijc. Istina, svaka porodica ima svog staiiešimi, alt on nema prava da raspolažć s porodičflom imo.vinom. Gn je ne može ni prodat! n! zadužiti, ni razmijeniti bez pristanka punoljetnih muških Članova u njoj; on tom imovinoin ne može raspoiagati ni hi-stamentom. To ne nrože činiti ttt i ko drugi iz kučć. Kad i>ak dodje vriJeme da se porodtca, s kakvih bilo tižtoka, dijeli, ouđa svaki tiien nniški član nsima ravan dio od cjelokupne imoivine, pa tako i sam starješina, jer i on »iema većeg prava na zajeđtiičko ima»ije od ostalih odrasllh članova, Ali I »sim toga, 6vaki muški član porodicc, |kad god irtu se svidi, tma pravo da traŽi dio zajeduičke imovine. koji mu pnpada. Kad pak starješina umrv, drugt odmali doiažl na njegovo mjcsto, « ftftanje se ne dijeii, jer dtoba ne itavisl fid čijo sttttti u porodici, Preiiašanjcm « tenrlja gotovih, tttranih aakona nije se n početku eakoliodavstvo u Srbiji trudilo, da ilr bar Jtoliko toliko priiagodi naročktim pravfiitn imjmovima 1 običajima. I nepoznavajući ih dovoijno, ono ih je počelo ruštti, bee ikakvog cilja i potrebe. Tako je učinjeno i s narođn im pojmom o pravu porodične sopstvenosti. Novi eakoni, uriijeti u Srbiju u početku nje«a državna živofca, biii su u s u p r o tnosti s duhom narodnim ( stupnjenr obfazovanosli na kome se nalazio. Po tim novim rakotiiIfia priznak se porodične zajeđničke sopstvenosti samo u složcnoj, raširenoj porodici, u prostoj, dakle u onoj, u kojoj je samo otac sa sinovima, koju *ak<*todavac pogrješno aaeiva i n ofcosnom, ostavi se sopstvenost lič»a i dade se pravo oca, kao starješini fiorodtčnome, đa I za iivota I po smrti

raspoiaže sa imovinom, 5 <ako sa izvjesniin ograničcujem, No porodičai o'oičaj u nekiin krajeviina Srbije talco je jak, da se na ovu razliku, koje zakonodavstvo Čini, siabo ko osvrće. Još i daftas ima primjera. i!i boljc rečeaio do škora, da otac dijeleči sc za života sa sinovima, svit imovkiu dijeli na jcđnake dijerove, i sebi uzim-a samo jeđan, Jer smatra da svc imanje nije njegovo IKno, več da je sopstvenost cijde porodiee. , U seljačkoj poiodid u Srbiji irije samo imanje zajedničko, več je zajednički i rad; njimc ona podmiruje gotovo sve svoje potrebe, nc samo u hrani nego i » odijehr, obuči, postelji I t d. U tadn nema onoga Što se zove podiela, već svi rade sve, razumije sc, pmvia dobu uzrasta, snazi i polu. Odrasliji nvuškarci rade sve težačkc poslove: oru, kopaju, žanju, vrše, kose, krČc 11. d. Mtadjl i djeca obično su pored stoke kao Čobani, Žeuskinje radc kućevue poslove; gotovk mijesi, nosi vodu, šije, plete, tka, pere, roete kuču, tnuzc stoku, siri i t. đ. Ako ma I pored s\-ega toga preteče vremena, a uaročito u vrijeme k*d se sustižu težafk! rttdovi, onđ« izlazi i u polje l pornaže sredjivati ik Kod ovih radova ženskinje se viđja najčešće pri okopavanju f injevcnju. Ako jc u kuČi viŠc Žena, onda one rade z-ajeđntčki knčuc poslov« redorn, običuo po nedjdja dana. Ona, kojoj padne u dio rad u kuči, cove se reduša, a tM»a kod stoke, stauarica. Proizvodi od rada tekovhra su djde porodice; prema vrstama svojira oni se pribiraju I snose u mjesta I zgrade za to odrcđjene 1 naanjene: filo u anrbar, kukuruz u koŠ. vino i rakija u podnim, sijeno u sjenjak 11. d. Svi Čla-

novi poro-dice, bez razlike, uživaju te proizvode zajedničkog rada s jednakim i punim pravom, do posliednjeg zrna i truna. MAU PODUSTAK Istorijski kalendar Na daoainji aaii, 31. januara 1797. godme nodjen jo u Beču siavui kompo nista Franz Sehubert. Komjioiiovao je petnajest opera, osam « nfo*i j», scdatn stotina pjesaniA i Lvvlado- Naročito jo čuvena njogova veJičanstveua simfonija Cal u v. Schubertova djeia još i danas spa'daju medju najomiijenij'e juuzičke toonipoaicij«. Umro jo 18. noveuibra 18*28. godine uBctu, gdjo mu jo podi nut spomocuk. — 81. jatmar.r l8d(>. godiao um<o io n Nousosu blicu Ooliurga pje«atk f'riotlrieh Riickert Bodjen je 16. uiaja 1788. godinc u Schwctnfucrlu. Otac n\u je bio čiuovnik i dugo je alulbo vao oa sviu, To je Vioba Rflckert opisao u eiklusu „Krinuerungon tua deu Kind'crjahron eii es Dor fnnitmannssohues^ („Uspoiiieno ix 'djeltnjs:va *eoskog činovničkog rina", 1829. go Iduie), punom *dra.vog humora«. iijcjnh pjosničkili sJika. 1805. godinc podeo jo studirati prava u Wurdburgu, «ii ao u stvari vaši bavio Skdoškiiu i ositđičkiai stodijama, pioma bojima j« osj ■čco noadoijivu naklooost UoŽto je kralko v.eure nabiopivo docent univcivifceta, pa začtn (pumaz-ijski profeaor, odao m potpur:o svojiui piavafc.im stud jama, živeći aaianrjenico u očevom sdomu, u W iiczburgu £ u Hilđburghausenu. Za vrajeiue posijeinje faze Napotoonovskih istova (1813. < 1814. godinej pisao je paltiiatske pjesise ptA naslovoiu „Geharaischte Sonnelttt« (stol». ptor. „čafcčai wn«C"),P»

Borbe na zapadu Pariska konferenclja. Kb. Bcm, 30. januara. Po Lyonskim listcnima hnaju ga sarjetovanja pariske konfe.en'djc bavi'i poglavito ozbiljnim prolilemima političke i vojničke vrste, a i zabaviće 8© obrazovanjem vojske za manevrisanje na zapadnom frontu, Na »avjetovanjima će prisus:vovali i Clć > ence u, pi pralnji generala Focha i Weygan'da. Afera Caillaux Kb. Paris, 30. januara. Istražni sudija je poslije podne ponovo preslušao Caillauxa. Postanik Loustelot je preslušan zbog njegovog puta u Švajcarsku. Koiiferencija državnika sporazumnih sila Kb. Loncton, 30. januara LoiH Milner t Sir Wi!!iom R'o bertsoii otputovali »u juče u Franoueku 8 velikom pratnjom i pnovešćc veći Idio Bedmice u Versaillesu, gdje će ratni savjet raspravljalt važno etvari. | Za prisajedlnjenje aalam£skih ostrva Švedskoj Izaslanstvo u Stockholmu; Kb. Stockholm, 80. januaraf« Novlue javljaju, ‘da jo juče sa A alandskih osti'va stiglo u Stockl.olm izaslanstvo, u kome su 5 članova sa zadaltoom, da izrazi želju sianovniš va za sjeđinjenje sa Svedskom. Izas’a' s vo Jc donijelo sobom i adresu, sa 8000 [>otpisa, gdje jo ssta želja izražena.

Amerika u ratu švajcarskl gradjani u Amcrici oslobodjeni od vojne dužnosti. Kb. Bern, 30. januara. Zauzimanja švajcarskog društva u Washingtonu, da se švajcarski gradjani osiobode službe u američkoj vojsci, Imala su povoljau uspjeh.

Najnovije brz. vijesti Pozlv časnfka pod oružje. Kb. Atena, 80. januara. Hav&s Jav j&: Jodnom nared oni pozivaju so 8 razređa pričuvuih časnika sanitetske službe pOd zashavu. Novi guvemer Aižira. Kb. Paris. 30. jaimara. Zvanični list objavijuje naimenovanje Jonnatta za generalnog guvcmera Aižira na mjesto Lufenta.

EKSPOŽITURA PESTSHSKE-BSfiRSKE KOMERCIALNE BANKE u BsoofCiia — Mi Hiriaiiova fir, 5$. Spegijairto edjelaRje ža sifjafof« Rega ta ratnim garebžjenigčma i iHteTOžraKifna. Osnovna glavnica i pričuve 232.000.000 krun a, «, ***a**^ta mm — —waw— maa*ammmm a —m | Spott- un.d Ehrenliedori* {„Pjesma pridsnij'e''A i s’ave"\ uatim „Napoleon, ein« polttische Kombdle in zwei Stticken" („Napoleon, pohtička komcdija u dva koinada") i cikluse ,,A g n e s‘‘ i „Amaryllie“. 1817. godine kienuo sc na put u Italiju, odakle se 1819. go Uine vratio prcko 'Bcča. U to 99 vrijeme dao na zamaSne studije o istočnjačkoai BvijetM, (j* kojili se feiođio veliki broj knjižovirih 'djc'.a, od fccjih oemo pomenuti M.mo pojedina, kao w 0 s 11 i c li e R o s e n“ („Ruže sa istoka", 182*2. g^diue), pa jedno od njegovih iiajčuvc«iijili djela „D i e Vervraadiuingen des Abu-Seid von Serugoderdie Makamcn des H&riri« (Stuttgart 1826. godine), „Nal und Damajaliti, eiue indlschc Geschichte" („Nal i D&majanli, indijska pripovjetka«), „Scdam knjiga istočnjačkihbasm 1 jsk&ski« (1837. godine\ ,,Bramanskc pripovjetke*, ^i*. masa, die sltesten arabischen Volksiicdor, ges&mmelt ron AbuTemman, ubersetzt und erlauc tert“ („Hamasa, najstarije aiapske narodne pjesEic, skupjo »h Ahu-feinam, prijevoa sa objašnjonjima"). 1841.-18:8. godine Sivio je Rtickert sa izvjesnim prekidaom u Beriinn, Bto je i nadalje v.lo pKSdttktivan. Is onog doiut da’iraju JEiaus- untt Jahresbilderi* (,,Go* dišnje i doma6e siifce**). N.'egova se siava 8ve većma šiiila i me'dju najš'rim narodnim stojevtoua Idivuim tvorevinama fcao što iju »Ltebesfrtihling« i „Woisfceit des Brahiaanea. Njegovi uramsfci pokušaji („Saul uad David", Cnstofiorus CoJumbus" iid.) Limli su atanjo tospjcha.Ruckertse odlikuje duboboia, srdačnom liriioai, apojeoMn siJiuom jezifca. Njegovo bogatsivo tu idcjama t virtuoznost u rufcovanju ierikoui ob}a« j> vaju njegovu plodnost Cmro to kao i* iofcosoKs na touoinji dau 1866, gođiae.

Grad i okoiica

Daevol kalendar U a o a s je ćetvrtak ul. jtnuart pc •taiom 18. januara — Rlmokatollcl: Retai Nolasko.; pravoslavnl: Makalm arh. trpikl. Cusnička i cinovnicua Kaatoa otvorena je do 12 sati u r.oći. C 1 k- vojnlćkl dom: Cltaonlce, sobn za pisanje I igranje, kanilna Otvoreno od 7 sati Izjtura do 'J sati uveće. hlobodan pristup svakome vojniku. Beogfadski orteum(u zimskom pozorlštu prlje (Boulevardj: Poćetak piedatavc u 7*čMJ saii uveće. Kinemaiograil: Vojni kinouKralja Mllana ullcl 56 (Koloseum): U 6 sati posllje podne predstava za vojnike, — C. i kr. gradjanskl kino na ieta zijama br. 27 (Parls): U 6 satl posl. podne predstava za gradjanstvo. Noćna siuzba u IJekarnama: U teumici od 27. jamiara do ukljućlvo 2. febmara obavljaćc nocnu služtm u Beograiiti ove ljekarne (apoteae): 5 el a k o v i ć, Kneza Miliajia uL 45; Viktorović, Tcrazlje 21); Rrendić, Kralja A^toandra ul. 64; Stojić, Surajevsha ul. 70 ParobrodarsKi saobraćaj. I. Izmedju Zerauna i beograda. Red plovidbe, koji važi od 26. junuara do opoziva: Polazak iz Zcruuna za beograd u 630, 7\J0, 8'30, 'J'JO, lO'UOI ll'JU pr. podne te u 1'iiO, 2-30, o-30, 4-30, 5'30, 6 j 0 i 7 30 posilje podae. — Kolazak lz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije poune, te u2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sati posiije podnc. — li. IzmcdjuZemunai Pancsove. Kea pKJVldbe, koji vafl od 2o. jtnuara do daijne oarcdbe; iz Zemuna za Rancsovu avaKog dana u 6 sati ujutro i u 12 satl ir podnc. — Iz Pancsove za Zemun:' anevno u 8’30 sati prljc pođue i 3 sat* poslije podne. brod hoji saoDra^a izmeđjL* Zemuna i Pancsove 1 ooratno ne pnstaje n Beogradu. —Ut. Lrmectiu neograda f Š a p c a, Polazak iz beograda za Sabac svahe srijcue i subote u 7 oO sati u jutro. Poiazak iz šapca za beograd svanog l etvrtk* i ueujeljom u 7 s. u jutro. Vojno parno toplo kupatiio uCarUuSanovojulici. — 1. Kupaiilou kadama: aj Za vojne osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati posbjc podne, a nedjeljom 1 prazmctma od 7 sau pnje podneuo \2 l f sad u poane. — bj Za gradjanstvo rađnim danima od 9 setl prije poune ao 5 satt posllje podne, a nedjeljom i praznlcima od y satl prije podnc uo 12 ’/ a sati u podne. — 2 . I’atiio kupatiio za Casnike 1 njlma ravue Cinovnlke otvorenc* ! c utorkom, srljedom, pelKom i subotom ođ 1 sati pnje podne do o sati pcsiije podne a nedjeljom l praznldma od 7 sati prije poane oo 12>/ 2 sau u podne. i— L a g r a djane znuSKogpoia otvoreco je parnd kupatilo ponedjeijkom i ćcivrtKom jaho u te aane nc paua aakav praznikj od 9 sart prijc podne ao o sati poslije poune. — Cas nictma i njtma ravnim ćmovnicima stoje na volju da sc siuzc parmm kupatilom I c done odreajenc za gradjanstvo (ponedjelj, kom i CetvrOiom). Biagajna se zatvara rad nlm đamma u 12 ! / a sati, a nedjeijom i prazciclma u 12 sail u podne. Posjet bolesnika u bolnicama: L bolnici .Brćko*: od 2—4 sata poslije podne U bolnici ,brann“: od 9*30—12 saii prije pođne i od 2—4 sata poslijc podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u uiorak, čeh'rtak i nedjelju od l—3 poslije podne. v Kužna bolnlca: Posjeta nije dozvoIjcna Obaviještcnja o bolesnicima dnevno od 11 do 12 sati prije podne naulazu u baštu bolničke zgrede sa strane Vidlnsae uUce, Crkva Svetog Nikofe — za beograđsku sirotinju CrkvaSvetog Nikolena Novom Groblju priiožila je siroiinjskom odjeiecju opštine grada Beograda svotu od 45,40 kruna, koju je svotu sakupila na tas za vvijeme bogosluženja, a za pomaganje beogradske sirotinje. Dobrotvonia pozorišua predstava. Najavljena dobrotvoma pozorišna predstava u korist beogradske sirottnje davaće se u subotu dne 2. februara u 8 sati uveče u dvorani etapne postajne menaže („Kasina"), Terazije br. 25. U „Proljetn-om jutru" su-, djeluju: gdjice Kikić 1 Jurković i gg; Kitanovrić 1 Savić, a n ,,T v r d i c i" („Kir Janji") čiča liija, gdja Stojano* vička, gdjica Mihajlovičev r a, te gg. Go5ić, Dtaulović i Sptridonović; režija ima g. Hija Stanojević. Karte se dobivaju u knjižari S. B. Cvijanovića.

IV. slmfonijski koucerat. 18. februara ođržaćo se « pola 0 sati uveče u pozorišnoj dvorani m'esne etapne menaže IV. Rimfonijski koncerat u korist fionda za udovi e i eiroča'đ. Ukunioe ,se za taj kou era! prođa vaju počam od danas u knjižan ,,Jugo-Isbok". Cijena je ulazzud 5 K Koncerat u korist ratae kujue. 9. fiebruara ov, god. održaćo so u pola 9 sati uveče u pozorišouj dvorani mjesne etapne menaže nz sudjelovanje ttvuieuih umjetnika ptri popuLni bmicerat c. i k. garnizonske glazbe, u fcorist „ratne kujne*'. Predbrojke na tože primaju se kod c, i k. stožernog odjeleaja (felefoo br. 217) <Jo uključivo 2. fe broaca. Ptodaja ulamica (5 K jodna'i zajx>činje 1. fe(inMi-a u knjižari M Jttgo> Produi^jje dektričoog osvjetijeiiia. . 04 L februata. biće električno p•vjetijeaje produženo d* pola 11, a od 16. februara do 11 sati u noći Traž] je Materissko Uaruženje Lenka Jovanović, sa stanom iu lopčiderskom Brdu, čije se dijete B 1 a g ; u j a naiazi o Materinskom (Jdruženju, poziva se ovim. da se od-| mah javi gospodji starateljkl Materinskog Udruienja, nidi izvjesnog hitnog saopšienja Pleiacuitj dM* < Sveštenik toiKtotorski i vjeatietitelj c. i fc. urotiiia u Topčideru. Ljubo' mir MarkovJd, derovao je prilikooi

f