Beogradske novine

Izlaze: đnevno u Jutro, ponedjeljkom posllje podne.

Pojedlnl brojevl: • 12 Mm

MjeseCna pretplata: ..r^rBr.aaar.:stsi —

U lM«trmtra, Oglool po cljonlku.

8*- 400

UrodnlHro: 8E0GRA0, Vuka KoradHča ul. broj 10. Telofon broj n. Uprara I primanje pretplata Topllčln renae broj 21. Telefen br. 28. Primanja oglasa Knera Mlhajla ul. broj 38. Telefon bre] :> 1 -

Br. 30.

BEOGRAD, petak 1. februara 1918.

Godina IV.

RATNI IZVJESTAJI j I Jzvještaj atistro-ugarskog glavnog stožera Kb. BcČ. 31. januara. Jugo-zapadno od A s i a g a odbljOti je jedati neprijatcljskl nalet. Na istočnom dijelu aslaškc visoravni borbena je djeiatnost bila ogratiičena na artiljerijskc borbe. Broj zarobljenlka, z-adobijenitt u nosijednjim borbatna popeo se na 15 casnika i 660 IJudi. Načelnik elavuog »tože^a«

Jeđna godišnjica Sutra je prva gcdišnjlca, otkad je počeo necgraHičeni jtodmoniički rat. iTo je dan radostl i j>onosa za savezne središnje vlasti, jer je uprkos protivnih tvrdjenja neprijatclja Ausiro-Ugarske i Njemačke pridonjeo dokaze o vrijedaosti i praktlčnosti novog oružja u borbi za opstanak ttaroda. Najvažniji zadatak pođmoruičkog rata — uništenje parobrodarskog saobraćaja koalicije ispunio se u potpunom obimu očekivanja, što su bila u vezi s lijim. Danas, poslijc dvanaestomjesečnog junaćkog rada. punog požrtvovanja, austrougarskih i njemačkih podmoniica, može se gubitak, koga je sporazum izgubio potapljaniem, računati na okruglo devet i pol niilijuna registrovanih to«a. Kađ bt sc ovaj broj odnosio samo na Englesku, onda bi otpriiike polovina njene i kolonijalne ilotc — po stanju od 1. februara 1917. — bilo ua dmt mora, •i Velika Britanija ne bi bila u stanju da vodi rat kraj sveg požurivanja u novim gradnjama. Za svoje vojničke potrebe Velika Britatiija trcba scdam i pol milijuna tona, tako da bi za prehrattu stanovništva preostajalo upra,vo dva rr.ilijuna. a taj minimum u brodftkoi’i b!o Di JcUjiu.K uiiiliuaju zemijc' ođ gladi. Lukavtm predvldjaiijem utniela je Eugleska da predu]>rijedi ,tu opasnost I ako u skromtilm graidcama, i to tako, da je uvukia u svoju službu, nešto milotn. nešto silom, jveliki dio neutralue ilote. Ako še uzme, da je brodskl prostor ti cijelom svijelu tt početku rata imao ua raspoJoženiu 49 milijuua tona, i ako se odaile odbiju parobrodi. što uijesu za prekomorsku pioviđbu, kao i nezaplijenjena touaža središnjih vlasti i otiaj dio, koj! Sjedinjene Države, Japan i ne-| utralci trebaju za sebe, otida kohčma od 49 mHijuna pada na 17 milljuna. Obziront na broj potapljanja tte bi_ sporazum sa ovim mogao mnogo učiniti. da ltije bilo ncvih gradnja. Ali ukupna tcr naža novih gradnja iznosl tek tri mtlijuna tona. što đaje kao krajaji rezultat jeduogodišnjeg neograničeuog podnioruičkog tata, da je za ciglih 12 tnjesecl potopijeno tri i četiri puta više ncgo su svl naši ueprijatelji mogli sagraditi. Izgleđ u budučnost prčtvara se time u običan računski primjer. Kako je čitijenica podmornićkog raia dubcko pcgcdila savcznike u foku prošle godine, vidl sc iz vljesti, koje

Rusko-rumunjski rat. -Englezi zakupili Calais na 99 godina. — Sporazumne sile otkazaie ugovore sa Rusijom. - Vazdušni napad na Paris.

svakl đan đolaze. Vrljednosti u mllijutiitna, koje je ocean progutao, stvorlli su ogromue pukotine u privrednom žlvotu i industrlji oružanja kod sporazuma. Koncentracijom ]x)dvoznog prostora na najpoirebuije namirnice i potrebc rata, prije svega potreban uvoz žlta za Iiljeb, gvoždje i mimiciju, postale su potrebnc oštre mjere za ograničenje domaćeg troška i šteuuju zaliha, koje su u tnaloj kollčiui stlzale. Sa time u vezl bill su programl o povišenju narodnc prolzvodujc no poslijc jedne godine jedva da je nešto više ostalo, ncgo programi. Svuda jc ncdostajalo radničke snage, a ta okoinost — kako Englcska dokazuje — stvara potrebu povlačenja ijudstva sa fronta. Prl pokušaju izvodjcnja piana o gradnji brodova nailaziio se na činjenicu, da novi brodovi trebaju nova gradilišta, a nova gradilišta nove mašincrije i prilične količine sirovina. Ali baš n tome zapinje u svima ćoškovima. Ono. čega sporazumu uopšte, a Engleskoj naročito treba, to je koža, juta, hemikalije. vještačko djubre, terpentin ! lan. Jedina sirovina, koju bi Engieska mogla izvoziti, bio je ugalj. Ali i ova produkcija pati zbog oskudice u podvoznom prostoru, tc mora iz računa najpotrebnijih stvari da sve više briše pretpostavki za racionalno iškorišćavanje zemljhiih proizvoda. I tako stoji koalieija danas sve siromašnija i iznutra sve pritješnjculja nego ikada, a u sredini čevtrte ratne godine. Podmornica je nagrizla njen životni živac, tc ie uiedfln za sređišiije vlasti postcdu operativno S'TCttSTvVr na. rtria. Bez njeue potnoći postalo bi solunsko predtizeće ozbiljan problem, bez njcnog rada bi se možda ix>tpomaganje saveznika u Veneciji brže osjetilo, a možda bi bez nje bilo u Francuskoj više Atneričana, ncgo što ih ima. Podmoniica je postaia strahovito i neumorno ratno sredstvo sa dva sječlva. a utfelovljuje iaku sadaštijost ! Jačtt buduenost. Srbija i Austrija Jedna Isiorijska isihia. (Nnročld brzoiav „Beoerađskifc Novlia".) Beč, 31. januara. U ovdašnjim političklm krugovima velilcu je pažnju izazvao članak tajr.og savjetnika Njegovog Veličanstva cara i knalja, generala pješadije Rade O r h c, koji je danas izašao u februarskoj svesci „Oesterreichlschc R u n d s c h a u“-a. U njemu naime pisac dokazuje na osnovu istorijskih dokumehata i diplomatskih akta, da je Ka-ra (ljorgjc, djed bivšeg leralja Petra Karagjorgjevića, nekollko

p u t a n u d I o A u s 111 j I p r 1 s a j ed i n j c n j e S r b i j e, jer je bio uvidio, gdje treba da potraži spasa za svoj narod. Ali jc unuk toga Kara Ojorgja htio da na račun austro-ugarske Monarhije zasnuje veliko-srpsku krađjevinu i smatrao je, da su mu za ostvaranje te njegove fanlastične nanijero dozvoijeua sva sredstva. Ova jc istorijska istina, da je Srhija Jeđnom sama ponudila aneksiju, u sadanjim tfemicima i važua i interesanlna. („Oesterreichische Rutidschau“ stavila uam je taj zanimijivl . člatiak na raspoložcnje da ga jeduovremeno đoncsetno. Mi četno u sntrašnjem broju početi s tim člankom. Ured.). Mirovna sjednica u BrestLitovsku Plenarna sjednlca deicgatija Kb. Brest-Litovsk, 31. januara. Dattašnja puiia sjeđtiiCa je otvorena ti 12 sati u podne pod predsjednlštvotn Njegove Visosti velikog vezira T a! a t paše. Državni- tajnik pl. K (I h 1m a n n je saopštio, da je kraljevska bavarska vlada, preina pravu kc>je joj ustav daje, odobrenjcm državnog kancelafa i Njegovog Vcličanstva cara, izaslaia kr. bavarskog državnog minlstra v. s. grofa P o C w e 1 i s a za svoga zastupnika prl pregovorima. u BrcstLitovsku, koji ćc u buduće kao član njemačkog izaslansi va učestvovati u eavjoinvaniana.. Poslijc ov&gtR j'c' i rvC k i j izjavio, da će od ruske strane u sastavu ruskog izaslanstva učestvovati u pregovorima narodni komesar za državna dobra, gospodin K a r c 1J i n. i kao što je već pismenoioaepštetio, gospodin Medvjedcv hzgospodin Šahraj, dva člana iJkrajinskc.iiarodne republikc. U vezi s torn "‘izjavom Trockij je razvio s 1 i k u p o I o ž a j a, koja je u Ukrajitii postala kao rezultat dogadjaja, koji su prethodili. Kako je Trockij saepšlio, na dan njegova odlaska iz l’etrograda javljeno je iz Kijeva, da je kijevsko glavno tajništvo podnijelo o s t a v k u. Od kakvog će utjecaja kriza 'dađe u Kijevu biti za izaslanstvo gospodina Holuboviča, za sada sc Još ne zna, aii Je svakako jasno, da se mir, koji bi se sa izaslanstvom kijevskog tajništva zaključio, ue bi pod današnjhn okolnostima mogao smatrati kao mir sa ukrajinskom repubiikom. Poslije debate izmcdjii Ktihimana i Trockog o toin pitanju i iajave zastupnika ukrajinske narodne republike, gosnodina Levic.kog, koji sc zadržao u Brcstj L : ovsku. debata je ii tcnne odiožena do i dolaska izaslanika kijevske rade.

Nastavak 1 kraj plenarno mirovnc sjednice od 30. fanuara. Brest-Litovsk, 31. jamiara. U punoj sjednici od 30. januara o. g. izjavio je dalje austro-ugarski ministar spoljnih poslova grof C z e r n i n, da se pridružuje mišijenju, koje je izjavio državni tajnik pl. Kfihlmann, da se naline p i t a n j e o p o 1 o ž a j u, k o j i i ni a j u d a z a u z ra u u m i r o vii i m p r c g o v o r i m a u lc r a J i ns k i i z a š 1 a n 1 c i, o d 1 o ž i d o d o1 a s k a k i j e v s k o g i z a s 1 a n s t v a. Ali kako bi on morao sažaljevati, kađ bi se vrijemc trošilo beskorisuo, predložio bi, da do tog vremena preduzme svoj rad komisija za teritorijalua pitanja. Na kraju sjcduice p r i li v a t i o je Trockij p r i j e d 1 o g g r o f a C z e rn i n a, du se s a č e k a d o I a z a k ukrajinskog izaslanstva sa H o 1 u b o v i č e m, a da se đotle uzanu ! u pretrcs teritorijalna pitanja. On je j izjavio, đa jc još samo potrcbno, da se ! svršl sa onom epizodom, koja sc pojavila u početku pcrioda posljednjih pregovora. Tada je bilo govora o tobožnjetn brzojavu pctrogradskog brzojav- , nog ureda o izjavi, koju jc gosoodin i Joffe učinio u prvom periodu sjcđtiica, pa je npozorio na to, da taj brzojav ne predstavlja pravo s t a n j e s t v a r i. Eoslije toga je Trockij izjavio, d a j c a u s t r Orii g a rs k i i ai j e m a č k 1 z v a n i č n i i zv j e Š t a j o pitanju izjave gospcdina J<j.f£ea 6 i o tačaii, doklc ii a ved u n i izvjcšitaj p c t r o trr a dskogbrzojavnog ureda ulje t a č a n. U toj stvari jc on sad u Petrogradu n a r e d I o i s t r a g u, kojotn je utvrdjeno, da pctrogr a dski brzojavni uredtakav brzoj a v n i j e u o p š t e n i o t p r a vi o. Kako je taj nesporazum i takva neispravnost postala o n n i j e u s t a u J u daprovjeri, oslavlja to da ntvrde ona mjesta, koja su time zainteresovana. Pošto sc niie niko više javio za riječ, prcdsjednik je sjednicu zaključio. Oradjanski rat u Finskoj Revolucija nijc pošla za r>ikoin u sjcvernoi Fiuskol. Kb. Atrs er'dajr, 31. jan a\a. Kako „Algcmeen Ilan'delsblad" 'đonosi, ,,Daily Clironicie“ javijt iz Sfockholma, da v s j e v o r n o j F i n s lc o j r o v o 1 uc i j a n i j 6 p o 5 ’ a z a r u l >o m. | Tamo je b>je’a ga‘'da nadmrćnia nad crI venorn gn’do>n. Sad vlada sra 7 ihjori n-o mir; Po jedn-oj vijesti ..Daiiv Nmvs“ a, i I članovi llelsingfarsko kol u-ii>‘ pu pa- j I bjegli. I

PODLISTAK

iMelemije Stanišić: Nesudjena svadba Kad Je pop besposleu, onda i jarfće krštava. I ja sam sc latio, 11 besposllcl, sličnoga j>osla. Sarao, mesto da krštavam, počeo sam da sklapam brakove. Da, postao sam, kako se to kod nas kaže, provodadžija. Pa, kad vcć nemam da radim drti-* go što, onda je i to mislim, korisno. .Icr, posle ovog svetskog rata trebaće oani mnogo podmlatka u Ijudstvu. Nek se ratuje, neka ginu; ali zato se treba ženiti 1 udavati. Tako. Hoću jednu lepu Ideju da ostvarim, ali mi se istaviia nasuprot prepona. Hteo sam jeduo. a ono se svršilo na sasvim devetom. Da pukncte od jcda. Ja ne. Jer, i ako se nije ostvarilo onako kako sam želeo — ono se dobro svršilo. Već ste ncrvozni. Pitaćctc se Sta Je to? — E, pa dobro, evo u čemu je stvar. Jedan od najlepših dana ove jeseni iznuunio me Je u šctiiju. Nedelja je. Nc radi se, te mogu da se šctarn Jo mde voljc. Nisain mogao obuzdati volju, koja me Je nakanila da pregaziin i lliar i da vldim šta se radi i |K> Postijenju. — A šta se radi? — Svuda i na svakom incstu. — kao u selu. Radnim se danom ore, poviači I sejc, a kaz-anlca radi i preko nedeljc. Da Ii ste bill, koii put. jesenjih da-

na na selu? Ako ste biii, onda znate, šta se radi tamo gde se pcče r-akija. Pcče se; pola ide u tabarku a pola u — grlo. A, kao ,,finale“, dolazc najzad; đaće, slavc 1 venčanja, — a, pokatkad i — razbijcna glava. Tada se svc to svršava kod seljaka, dok mu jc ,,vruća“ rakija. On se drži principa: ,,Kuj gvoždje dok je vrelo“. Dakle, pfegazio satn Ibar, nazuo čarapc, obukao cipele. Idem ix>lako i niislim kojeni ču donni. A, pa da. idem do čika Mite. Tamo ću, nije ni daleko, svega dva kilometra i to uzbrdo. To je seđa stariua, preko osamdcset i pet godina. Oostoprimljiv. Naročito sad, jer u kući nema muške glavc, sa kojom bi muški ozbiljno razgovarao. A imao je. Jcdan mu je sin zarobijen, a drugi na frontu. Pa, tako, kađ ga posetim, on me zadržava ua ručku, vcčeri i konaku. Ne da tni da idem. Zadržava me da mu pričain: da Ii će već jednom biti kraja ovome ratu, da bi mogao, ako ga Bog ostavl za joŠ dve-tri godine u životu dočekatl svoje sinove. Da im preda mal i ostaio, pa da posle niirno sklopi oči i Iegne u grob, Nisain daleko, več me je zeljov primetio te. trudeći se da se oslobodi lanca koji ga sputava, besno laje. Otvaram kapiju dvorišta. Vcć sam na domaćem pragu. — Dobro mi došao, lijepi bratc, predusreo me je kada sam mu stupio u dom. Trudi se da savlada breine godina. Hoće da mi pouudi ličtio tronožnu

stolicu, pa se upinje da se digne sa svoga lnesta mladalačkorn žurbem. Ali. ne ide. — Sarao t! sedi, čika Mito, ja ću se i sam uslužiti. Sramota je, da ti, starac, služiš mene. mladlća. — Pa, kako je; jesi II sc utuorio dok si se dovđe nakauio? —- Pa, i nisaan, čika Mito, Ntje to daieko. — Znam, bratc, ali Ibar mosta tierna, a brod mu .ic tcško naći. — Jest, čiko, ali satn se ja vcč upoznao sa njim. Tu sam, medju vama, pola godine. Pa, kako ne bih znao broda?! — E, jcst\ jest\ A, jesi li poneo malo duvana? Ziiaš, brate, star sam i nemočan. Teško mi je, starcu, ići često u Pazar i>o duvan. Te sam, ostao, ama, bez cigare. I dok mi se on pravda, ia sam rau več pru/.io kutiju. pravi, čiko. Znam ja to, te sam tt zato I donco ovo. Uzmi. Nemoj da se ustručavaš. Bože moj, dva pakla duvalia! Uzmi, kad ti, kažem. I dok se 011 nečka da primi poklon., ja mu ga siiom tutncm u nedra. — E, hvala ti. sinko, za ovaj trud. Ma, nemaš ni ti. Svejedno. Mcui je lakse nal>aVit * Tako nam, posle običnih sitnica, razgovor prclazl na dalje, ozbiljnijc stvari Najzad, prclaziino na savremene stvari. Tretiramo o ratu l njegovoine svršetku.

Ali, danas čiča nije bio oran za razgovor. Vcćma jc voleo da ođgovara na moja pitanja uego da zapitkuje. Tu su i snalia Krstina, živahna žei na od sVojili trideset godina, pa i ćerka | Spasenija'. ( onc su danas ćutljivijc ne! go obićno. \cć. prvi kazan blo jc gotov sa pečenjem rakije. Ooluždrava i čupava dva Krstinina mališarta zbili su se oko i ognjiŠta. Snascnija ćuti i radi po kući. Vitka i visoka, očiju krupnili i crnih a izraza tako intciigentnog, da bi njena figura mogla pristajati kakvom doniu u gradu. Pravo da kažcm, tek sad, i zbog nje sam svrać'ao ovamo. A nc radi čega drugog, vcč da bih mogao ovdc, u selu, ma sa kjme inlcligentniiim opstiti. Jcr, ovde ti je sve: seljak, seljak-i seljak. I drugi jc ka/.an nastavljen. Pomogao sam im \ ia. Seli smo. Opet ćutanje. Najzad. čuo sc čika-Mithl glas: — Dede, Spaso, postavi nam sov| ru. Donesi nirsa i mleka. Tako. Zai>ovest je njegova važila kao ! svetinja za ukućane. Za tren oka sovra | je bilu postavljena. Bilo je tu: lileha, mleka, kajmaka, sira i rakije. — A, sad, obredi rakijom. Prvo gosta, pa onda redom. Spasenija je ćuteći služila. Seljaku jc ovde običaj. da tl svoje najsvetije tajne otkrije za trpezom. Jer. smatra: „Jeđeš moju so i hleb, nećeš mi biti neprijatelj već savetodavac." Kad je treća čaša obredila. prekli de čika Mita ćutapje:

PoložaJ ii Finskoj. U l o k u s u k o b i i z m e d j u b i ,i c 1 ct i crvcne ga rde. (Naročlfl brzolav ..Bcoaradsltih Novina") Stockholm, 31. jaaiiara. JoŠ uvijek su p r o 11 v r j e čn 31 vijesti o p o i o ž a j ii n F i n s k o j. U| sjeverno] Finskoj — kako se ču.ie —» po'.ukao jc gradjanski korpus crvcmi gardu. Čak je i diplomatski prcdstaV4 vik Finske u Hclsingforsu dobio brzojav, da će gradianska vlada takodjc if Helsingforsu dalje vladati. Ipak se svo vijesti slažu u tome, da su u toku žesloki sr.kobi izmedju crveue 1 bljelt* garde. Švedski ratni brodovi u titiskira prlstanlštima. (Nnroč'.tt brzolav ..Deogradsktti Novlr.a“.) Stockliolm, 31. januara. Današnja ministarska sjednica bavila se p o 1 o 1 a j e m š v c d s k i h p od a n i k a u Finsko j. Vlada je zaključila, da za sada pošalje neko1 i k o ratnih’brodova u f I n s k a pristaništa, da dovedu švedsko podanike.

Rusija i Rumunjska Ruskl zvanlčnl iziještaj o raskidu s Ruuiunjskoia. Kb. Berlin, 31. Januara. Ovlm se ruskim bežičnim brzoja* vom opisuje raskid boljševika s r u m u n j s k o m v ! a d o m: Zločinstvom okaljana rumupjska ollgarhija otvorlla jc ralno stanje profiv ruske republike i misli da svoju vladavinu zasnuje na sirotiuji i krvi rumunjskih radnika i seljaka. Tako je rumunjska oligarhija učinila pokušaj, da svoje v e 1 e p o s j e d n i k e i b a n k a r e s p a s e z a p o s j e d a n j e m B e s ar a b i j e i njenim pretvaranjem u ođbojnik protiv nioćrie struie ruske revolucije. Komcsari zastupnika ruskih revolucijonih čeba apse sc i strijcijajir. Revolucf.foiuinie oeic su ostavljene da pomru od gladi, razoružavane sa a pri vraćanju u pozadiuu gadjane «u topovskom iKiljbom. L> svim tim krvavim zločinima prvo mjesto zauzima giavn! zapovjeduik rumunjskog frouta, Š5erbačev. Kao protest i opoinenu savjet iiarodnili kotnesara je uausio na kratko vrijeme nmumjskog poslaiiika. Ova mjera nije iinata utječaj*. 21itč!nstva i đalje traju. Savjet uarodnih kopiesara naredjuje: Svi diplomatski odn o s i s R ii m ti li! j o m s e p r c k idaju. Rumunjsko poslanstvo i u oošte> svi agenti rtimuniske sile biće uskoro p r o g n a n i. Zaiiha zlata Rumunjske, koja sc našla u Moskvi, oglašuje se kao nepristupna rumunjskoj oligarhijL Sovjct prima na sebe odgovornost za nepovrijednost fondova, on ćc ih prcdati u ruke r u m u n j s k o m n a r od u. Glavni zapovieduik rumunjskog fronta, Ščerbačev, kojf se digao protiv revolucije, žigoše se kao neprijatcii narcda i stavlja se izvan zakona. — Drugi bcžičui brzojav veli izmedju ostalog: Diauiandi će se sa svojoin piatUjom otpraviti izvan granica rusice republike, čime će posianici siiorazum-

— Nemam ovdc sinova. Bog neka ih štiti i vrati mi ih žive i zdrave. Zato te lnolim, budi mi savetnik. incsto njih. Evo, u čeinu je stvar. I on mi otkri tajnu daiiašujc turobnosti i niučaljivosti celog njegovog doma. — Vidiš, vreme je tako nastalo. Ratuje se. I, dok jedni krv prolivaju, drugi kod kuće o njiina misle, treći hoćc da se žcne i udaju. — Pojmijiva je stvar,- piekiuuo sam ga ja. Prvl vrše dužnost svoje otadžbino, drugima je dužnost da se o njima brinu. Pa i trcći. kad im je za to vreme, vezuju se brakovima. Je>r, kad ovog trcćeg ne bi bilo i nas he b! bilo. — Ono, tako je. Jestl Pa, i ovoj mojoj jc vreme za udaju. Tit on pokaza rukom na Spase* nijit. . . . — Ali, liastavi, misllm nek pričeka, bar, dok joj se braća nc povrate. A, i to neće dugo trajati. Neče prestaret! da bi devojkom brojala šede vlasi. — Ako se ujoj ukazala prilika I ako joj se ista svidja, daj je — dodao sam. — 'Ma, bojim se... Ijutiće se onL A, ja, opc-t, neću njili da vredjam. — Ima li ona priliku, daj je. Opet ti kažcm. Samo, za dobrog čoveka. I iijima če biti pravo. — Pa, baš, zbog toga se plašiffi, jer još sad nagadjam protivtio. I, on, sumorno dođade: — Oba su želeli da sc nc udaje sa oim stranu Ibra.