Beogradske novine

Br. 37.

NAŠIM ČITAOCIMA! Pošto su u liašem preduzcću Izuenada nastupile iieke neočekivaiie tehnlčke smetnje, to suio prlnudjeni. da za nekoliko dana znatno smanjlmo obini „Beogradskih Novina“. Molirno svojc čitaocc da izvole uzeti u obzir ovu okoliiost, kojoj treba tražiti uzrok u povećanim teškoćaiua oko nabavke potrebnih sirovina i nasioni trošenju mašinskog uiatcrijaia. Prcduzeto Je sve što Je potrebno, da se „Beogradske Novlne", čijl Je znaćaj Još udvojen s obzirora na današnje znaraenite dogadjaje, u uajkračem roku opet pojave li dosadašajcni obiinu. Uredništvo „BEOGRADSKIH NOVINA“. Jzvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 8. februara, Nlkakvih naročitih dogadjaja. Načelnik eiavnos stožera« „BlVf f“ Tu skoro je vrlo razmetljivim tonom govoi'io o jeđnogodišujem biiansu pooštrenog podtnorničkog rata prvl lord engleskcg admiraiiteta sir Eric Geđdes. U razgovoru sa predstavniclmta štampe rekao Je on ni više ni manje nego da je ,,sa podmoraicom svršeno“. Za tim je stao dokazivatl, kako su *vl izneseni brojevi i argumenti, kojlma se jasno kao datt prikazuje sve ve« će opadanjiC svjctskog brodovlja, sve saina laž 1 opsjena, koju su, veli on, Izmislili neprijatelji Velike Britanije, 'da time plaše engleski narod. Ne samo to, slr Eric Gedđes došao je još i na potnisao, da poslije ove ođbrane predje u napad tvrdjenjem, da engieska flota uništava njemačke podmomice u isto onolikoj srazmjeri, kojom ih njemačka brodogradilišta dopunjuju nov r lm. Rekao je. da o tom potapljanju ne tnože iznijetl tačne brojeve, pošto je, veli, u latcresu cngleske politike, da se tl pođaci drže u tajnosti. No za to je on istakao izvjcsne momente, za koje smatra, da mogu potkrijepitl njegova tvrdjenja. Tako Jc govorio o popuštanju otporne snage podovoniičkih posada, a zaslugu za tu okolnost priplsao }e sjajnim odbratibenitn mjcrama, Što su Jh ustanovili britanskl potnorci. Bio bi zbitja izlišan trad, kadia bJ čovjek htlo u pojedlnostima razmafrati ove laži engleskcga lorda i kada bi htlo pobijatl t\ r djenjav čiju netačnost svakodnevno ua mnogo jasnijl način dokazuje siužbena statistika potapljanja, koja govori mnogo rječitijlm jezikom, nego dugačke rasprave i polentlke. Mnogo Je važnija konstatacija, do koje čovjek satn od sebe đolazi posmatrajućl razvoj engkske ratne privrede, a koja pokazuje vellku razliku Izntedju stvarnosti s jedne I — blago rečeno optimističkih navoda sir Geddesovih s druge strane. Na ime, samo nekoliko dana poštc Je plemeniti Jord rastrublo u svijet pomenuta svoja izvrtanja, ođlučio je engieski ratni kabinet, da u što kračem roku pristupi racijonlranju životnlh ltamirnica. 31. januara Jzjavio je u gornjem doimi lorđ Rhondai, da će do početka niarta bit! priveđeno u đjelo racijoniratije, što ga }c on prcdviđlo za London ! još neke krajeve. Nekolikc dana poslije ove izjave rekao je brltanski ministar poljoprivrede Protliero na Jednom sastanku predstavnika sviJu poljoprivrednih udruženja, da će Engleska u toku idućiti osant mjeseci proživjetl kao narod i kao država najopasnijl period u cijcloj svojcj istoriji. Rckao je dalje da clo narod više no ikad mora da bude složan, Došto engleslci ’državni brad sada inta đa ntimoidje nekoliko opasnlh sprudova. Ako na tom državno’n brodu, veli on, sve narodtie snage nc budu blle ravnomjerao razdljeljene na vesliitia, Veliku Britaniju čekia nezapamćena katastrofa. Tako Je na primjer utvrdjeno na osnovu službenih podataka, da sti zalilie u zobl, koja stoje na raspoloženju, po odbitku količina, koje se moraju zadrž-aiti za sjeme, taman dovoljne za Ishranu stanovništva, tako da n-e preostaje ništa za stočnu Itranu. Dok su već i ovakva saopštenja veoma neprijatna za Engleze, 'dokazujući samim sobom u dovoljnoj mjeri, koliko sir Eric Geddes izvrće istinu, to ove konstatacije još bolje dopunjuju metode, kojima se engleski narod upućuje da štedl sa žtvotnim namlrnioaima. Na sve se strane javno zvonl na uzbunu, a po oglasnim stubovima i po lonđonskim zidovima izlljepljen! su ogrotnni piakati, na kojima tnožete ćltatl, u kolfkoj se nevoJJi nalazi zemlja. Jedan od novopostavUenHi Inspektora za narodnu fitednju. str Arthur

Yapp, koji ltc samo đa ne štedi riječlma, već stavlja u svoju službu sva sredstva, koja se samo mogu izmisliti, naredio je, da se na svima javnim injestima njegove inspekcijone oblasti istaknu slova ,,S O S“, poznati bežični sigual, kojim brodovi javljaju, da su u najvećoj nuždi. Sir Yapp je taj signal usvojio kao ratnl krik u borbi za natnirnice i protnmačio ga je ovako: „Save or starve“, što na našem jeziku znači: „Štedite ili umrite od gladi“. S obzirom na takve pojave, koje su poznafe cijeloj zemlji, a koje ni za neutralce više nijesu tajna, čovjek mora zbilja raspolagati priiičnom dozotn drskosti, pa da 1 dalje ostaue onakav optimista, kao što je sir Oeddes. Još davno prije no što je uvedeno prinudno racijoniranje životnih namirnicai !zvedeno je na isto tako energičan načtn racijoniranje brodovlja, koje stoji na raspoloženju; sama ta mjera dovoljno jasno pokazuje, kakve nitike sada mu* či Engieska. Do duše, do sada sve to nije ometalo sltižbenc govornike, da I dalje drže govore pune hvallsanja, kojima misle postići željeno sredstvo ,,bluff“.

Pregovori za mir POLUSLUŽBEN! NJEMAĆKI OLAS 0 PREGOVORIMA. (NaroSttl brzojav „Beogradsldh Novtai“.J Berlta, 8. februara. ,,N o r d d e ii t s c h e A11 g e m c iii e Z e i t u n g“ pišo o pregovorima ii Brest-Litovskoin: Ne liiožemo sebl zaniislitl ioš novlh koinproniisa. Što se Velike RusiJe tlče, cljeio pltanje počiva na torae, iioće H Trockij sa svoje strane da vodl računa o pravednotn 1 popustijivom savczničkoin gledištu ili ue će. Sa Ukrajinotn prcgovori so odlično razvijaju, Ako bi pošio za rukoiu, da se sa Ukrajhiom dodje do konaćnog sporazuma, može nain hiti potpuno ravno* dušan ostali razvoj pregovora o miru. MOGUĆNOST PRODUŽENJA RATA SA RUSIJOM. (NaroCltl brrojav ,,Bcos;radsk.Ih Novlna'*) Bcrlin, 8. febrtiara. ,.V o r w 3 r t s“ J a v 1 j a, d a ć • opet doći do rata sa Rusljora, ako Rusi ne prlstanu na n]em a č k o u »i o v e o d 27. J a u ii a r a. Njemački socijaiiste odlučno odbijaju boljševičku spekulaciju s revolucijom u NJeiuačkoj. (N'aročltt b'rzojav „Bcoeradskth' Novtaa“.J Leipzig, 8. fobruara;. > SocijaHomokratska „Freie Presse'* j u vezt s jednim'člankom ,,Pravđe“ j o pokretu njemačkih raVlnika: U sadanjoj j ruskoj vkdi iina đosetina ljudi, koji do- : bro poznaju Njemačku. Od njih je pro j stx> zločin, šfo ruskr narod Jnžu tako j glupom provarom. Njemačka nijo repu- j blika sovjeta, i ne ćo za vrljeme rata nikad bitj. Boije bt’bilo kad bi holjševid ozbiljno ra'diJl đa đodju đo jednog pamelnog mira, nego k da speknlišu s mo’djunarodnoni revohicijom. Njibovo surovo nasilje protiv Finske, Ukrajine i svih graničnih naroda, kao i proliv svoje narođne skupštine, šk-odi socijalizmu više, nego Ii što mu njiliovi govori koriste. Narodi hoće mir, a ne fraze. Niko u Njemačkoj ne želi, 'cla ga usreći Tmclrijeva crvena gai'da. Rascijep medju boljševlcima u mlrovuom pitanju. (Naroilti brzojav „Beozrad-Mi Novtaa".) Zencva, 8. feimiara. Pctrograldski dofusnik ,,T i m o s“ asaznaje, da je u Iioljševičkoj vladi izbio rascjep u mirovnom pitanju. Samo sa jednim glasopi veoine T*ockij je dobio ovlaštenje 'đa se vrati u Brest-Litovsk i to ppd uslovom, da na ništa ne pnstane, 'dok brzojavnim putem ne pita ministarski savjet.

Revolucija u Finskoj Finska za pridruženje NjemačkoJ. Kb. Stoekholm, 8. februara. Prdisjedniku finsko republike S vinh u v u 'd u, dostavljen je predlog, da se obustave napaidi bijele garde protiv ruskih četa. U jednorn razgovoru je predsjednik otvoreno piaznao, đa Finaka fe?i zapolpunim rasTtidomiiKupijom, da bi ae prlđružila Njemačkoj. Najzad je predsjednik potpisao obvezu, da se obustave neprijateljstva bijele gardo protiv niskih četa. Ah tu ipak hijele gardiste napalo brodareki stožer torpedskih biođova baltičke flote, koja s® nalazi kod Wase. Brodska posada M povukla prema gradu JOrnbnrgtL

izlazet dnevno u jutro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedlnl brojavl: 0 tw«nte I ■ knjMlai« antitismUm i fl hfllora te •. I kr. teti p» «l|nH o4 . . . lUUBIEIII • •••..•>.12 Mn

MJi

»tplatn

Ofllasl po cljenlku.

Urednlltvo: BtOGHAD, Vuke Karadžlća ul. broj 10. Telafon broj 83. Uprava I prlmanja pretplata ToplllHn venao broj 21. Telafan br. 21 Prlmanje oglasa Knaza Mlhajla ul. broj 31 Talefon brol 243.

BEOORAĐ, subota 9. februara 1918. Godina IV.

Ruskl mornari povrijcdili Švedsku neutralnost. Kb. Siocklioim, 8. fcbiuara. ,,S t o c k li o I m D a g 8 b 1 a d e d“ i ,,’A f t o n o b 1 a d e d“ traže obaviještenja zbog nvrede nanijete švedskoj zastavi istragotn, koju s-u izvršili ruski mornari T finske crvene gardiste tia brodoviina kod M a e n t y 1 u s t a, i ako je bila razvijena ratna zastava. Nekollko ličuosti, medjn njima dr/,a\mi arhivar M o n t e 11 u s I jx)slanik H i 1 d ebrand, obiavill ^u poklič vladi, kojim inoie za dozvolu £ ’nogu izvesti i provesti vagone za I'insku. Hrvatski ban maršalu barunu Borojeviću Kb. Zagreb, 8. februara. Povodom ivaimenovanja generalpukovnika baruna Borojevića za maršala poslao jo li r v a t s k i b a n maršalu brzojavna .čestitku, u kojoj se veli: Najvišim naimenovanjem, kojim Je naš najmilostJvlji vladalac ponovo priznao one besifirtne zasluge, koje ie Vaša Preuzvišenost stekla na polju slave u odbranl najvišeg prijestola ! otadžbine, radosno će odjeknuti u našo] cljeioj hrvatskoj domovini. Naša se domovina potvosl s Vašom Preuzvišenošću feao sa svojltn, ti ovom velikom vrernenu najslavnijim t liajzaslužnijim s!nom, koji svojim slavnint djelimai pronosl I sjajno zašvjedočava širom cljelog svijeta starostavno lirvatsko junaŠtvo, vjemost ! požrtvovanje. Na završetku je ban iskazao želju, da niaršal barun Borojević u svoj vijenac slave zadjene još nrnogi lovorov list. Maršal barun B o r o J e v i ć ie odgovorio brzojavom, kojim je iskreno zablagodario na čestitci i rekao, dia se lxmosi, što je hrvatskl narod na bezbrojnim. bojištima svjetskog rata pouovo zasvjcdočio najvećlm žrtvama svoju vjernost ! požrtvovanje prema najvišem viadatačk-jm đomu. Osjeća se sretnim, što jeri'uii doprhrio đa se prošir! hrvatska slavtt. Wilson nije vezan versaljskim zaključcima Kb. Bern, 8. februara. Iz New-Yorka JavIjaJu listu „Pro- , gres de Lyon“, da versaljskl za- i ključcl ni u koliko ne će vezati Wilso- ! na, da i dalje vodl otvorenu polidku. 1 Nije iskfjučeno. da će on u zgodni čas neposiedno odgovoritf središnjlm vlastima. Ukrajina i Rumunjska u zajedničkoj borbi protiv boljševika (Naročlti brzojav „Beozradsklh Novtna“.J Stockliolm, 8. februara. ,,I z v j e s t i J a“ javljaju: Petrogradska vlada narodnih kontesara | stekla je uvjerenje, da Izntcdju ukrajinske sredlšnje Ra* dei rumunjskevojne uprave postoji sporazum o zajednlčklm vojnitn operacijama protiv boljševika. Rumunji zauzeli Ismali. Kb. Sofija 1 , 8. februara. ,,I z v j e s 11J a" javljaju, da su R u m u n j i z a u z e 1 i I s m a i!. Bitka u Odesi. Kb. Petrograd, 8. februara. Petrogradski brzojavni ured javIja: O dogadjajlma u Odesi se javlja: Noću 26. o. nt. sovjet je uzeo u svoje ruke tvomice i zgrade. koje su njegove čete posjele. 26. i 29. januara trajale su borbe tikrajinskilt ćcta s revolucijottarnim radnichtia 1 mornarima. 29. je otpočela topnička borba, u kojoj su učestvovali i brodovi, koji su se nalazili u pristaništu. S večeri su ukrajinci molili za mir sa Izjavom, da primaju uslove, koje smo mi postavili, a koje su ukrajlnski rađhici tačno izvršili. Ukrajinskl časnlci su nam predati. Dogadjaji u Rusiji Rusko čete bez plate. (NaroCttt brzoiav „Beozradsklh Novtna") Kopealiagen, 8. febmara. „Utro Rossij“ javlja o ođ'.uci narodnib komesara, da se zbog nestašioe novca no izdaju plato čefama. Brusiiov — uapšeu. (Naročltl brzojav ..Beneratlskih Noviua' ) Zenova; 8. febraara. BivSa gener&Usim B r u s i 1 o v je uaplon po zapovijesti moskovskog oovjeta.

Pašić i Venizelos (Naroč'.tl brzojav „Beozridslclh Novina") Berlin, 8. februr.ra. Kako saznaje „Kolnischo Zeitung“, .sasl.aoe se ovih ‘dana na Krfu Pašić i Venizelos radi dogovora po pitanju konačnog zbližavanja llalije, Srbijo i Grčke. , I Ostavka austrijske viade nije prihvaćena Kb. Beč, 8. februara. Njegovo Veličaustvo uputiio je ntinlstru predsjednlku, diru pl. S e i d 1 e r u ručno plstno, u kotne naglašava, da kabinet uživa p o t p u n o p o v j erenje, te pošto želi, da ministarstvo ostane na upravi, ne pritna ostavku.

Nesavladivost Njemačke Bivši poslauik Gerard o bajkl izgladnjivanja Njemačke(Naročitt brzojav „Beogradskiii Novlna".) Haag, 8. februara. Iz Ne\v-Yorka javljaju: Bivši poslattik u Njemačkoj G e r a r d je u jednoj velikoj skupštinl Izjavlo, da on suntnja u istinitost vijesti. da se radnički štrajk u Njemačkoj širl. Po njegovom mišijenju nema izgicdiai, da će se Njetnačka zatnoritl giadju. Tako isto smatra on za nevjerovatno, đa će se rat okončatl umitarnjom re-volucijom u Njemačkoj.

Raspuštanje grčke komore (Naročit! brzojav „Beogradslđb NovJua") t Haag, 8. februara. Listovima se iz Atene javlja, đa se pobunio jedan dio pješačkog puka u L am i n x i G8 Ijudi jetlnog topničkog puka. CasnidL nisu učestvovali u pobuni. Komora, koja je sazvana za srijetlU, raspuštena je prije sastanka. Uzrolc se tome nalazi u 'đržanju grupa, koje &u prema vladi neprijateljski raspoložene, a koje bi s pogledoin na neinlre u Ateiii l I.emim 'svdjim ponašanjem u lomon ’us* porlh 'mdbilizaclju.

Podmornički rat Podmornice će ubrzatl okončanie rata. Kb. Berlin, 8. februara. U „Nordđeutsche Allgemeiiie Zeitung“ raspravlja se o pitanju ishrane u Engleskoj. Utvr'divši, da zvanične izjave i izvodi u engleskoj štampi olulaze iatinu, naglašava Ust: PoHmorniFki rat se sada tako jako osjeća u Engleskoj, da se čak ni tamo ne može osporiti n jegov odlučan upliv na đovršavanje rata. Najbolji dokaz đaje za 'to sada zaključeno prisilno racijoriirarije. NOVA POTAPLJANJA. Kb, Berlin, 8. fobruara. U zapadnom dijelu Sređozemnog mora uništJle su naše podmornice 26.000 bruto registrovanih tona hrodskog proBtora. Ovim gubitkom teško je pogoujen saobraćaj 3a Francušhora 'i Italijom. Načeinik ađmiralskog stožera dTornarfce. TORPEDOVAN VELIKI BROD SA AMERIČKIM TRUPAMA, Kb. London, 8. februara, Noću u oči 5. februara <oq>edovan je u blizini irske obale brod „Tusi’ania" (14.248 tona), na kojemu je bilo a.meIričkih trupa.

Najnovije brz. vijesti Koliko je dosada Amerika predujmila svojim saveznicima. Kb. Ainsterdam, 8. febmara. Kako „Algemeen Handeisbladed'* saznaje, iznose predujmovi, koje su Sjeđinjene Države dale Engleskoj do 1917. 245, FrancuskoJ 1285, Italiji 500, Rusiji 325, Belgljl 77 ! Srbijl 4 rallijuna funtl šterlinga.

Zvanične objave OBJAVA. Ovim se pozivaju svi poreski obvoznici u BeognHu, kojl još riisu razrezanu porezu za 1916. i 1917. godinu isplalili, 0a do T5. marla ove godine ista ispiate blagajnici u Knez MihaJIovo’J ulici broj 47. Ako se đo ođredjenog roka poreza ne plati, izvršiće se naplata poreza ođ poreskih obveznika ekaekutivnim pulenru C, i k. okružno zapofjeđjiištvo BeograB-grad. I Kitaj protiv Rusije (Naročitl brzojav „Beozradsklh Novlna*‘.J Berlin, 8. februara. Kako „Vossische Zeitung" saIznaje /'bprle su kitajske trupe do pred Blagovješčensk, glavni grad ruskosibirskiJi amurskih pokrajina.

Grad i okolica Rlmo-kaioličko bogosluženjo. 10. febraara: I. U Konaku u 8 satl ujutra sv. misa za vojnike s iijevnačkomi i češkom propovijfHi. U 10 sati tali’anskai propovijcd i sveta nrisa za talijanske ratne zaroldjeriike. II. U župnoj crkvis U 8 sati ujutru sveta imsa za žkolsku djecu. U 10 sati prije pođne hrvatskosrpska projKivijcH i velika sv. nu’sa. II 3 sata poslije pođne litani'e. Prrko ne< djelje jtočinje prva sv, misa u 6 i po sati, a draga u 7 a po sati. Evangeličko bogosiuženie. U nedjelju ujutra, 10. februara, održaće se u cvangeličkoj crkvi (Yuka Karadžića ul. br. 9) u 9 safci inadjarsko, a U 10 sati njemačko bogosluženje. Parastos kralju Milanu. U ponedjeljak 11. februara (29. Januara p. st.) održaće se parastos k r a 1 j U M i 1 an u. OvaJ pomen učlniće srodnicl u crkvi svetog Evangeiista Marka, u 11 sati prije podne. Nastavak podlistka. Zbog smanjenog obima našcga IIsta ne niože se donijeti naistavak pod-< listka „Iz usjxiraeiie jedne gospodje“. Ćim „Beogradske Novine“ počnu i opet izlaziti u dosadašnjein obiinu, produžt-* ćemo, raznmije se, i taj podlistak. Uinrla. Marija — Marina — udova, supruga počivšeg Dimitrija. Karagunovića« carinskog činovnika preminula Je if Beogradu 4., a sahranjena 5. februari ove godine. I. pooi'iarni koncerat. Večcras u 8.30 saii uveče održaće se u pozorišnoj dvorani rnjesne etapne menaže (,,Kasina“) objavlje”! populan ni koiTcerat, čiji smo raspored ri našem listu već objavdli. Nepodignute novčane pošiljke. L T ix>zoravamo na čelvrfcu sironu n&šega danasnjega broja gđje se nalaze f< mena onih Kca, koja se iinadu prijavitf reklamacijonom odjekmju c. kr. W«ener Bank-Vereina, ekspozitura u Bcogradu, bilo lično sa. polrebi&m legiliinačijarng bilb pfsmeno, 0a podignu nepodignuli’ nb> vac, koji je stfgao posreHovarijem s;pskoga crvenoga krsia u Zenevi. Šećer. Sve prodavnice životnili namiriuca opštine grada Beograda otpočele stt od d a n a s prodaju šećera za mjesetf f e b r u a r. Šečer se i sada daje na osnovu ku*pona za šcčcr i staie i>o kilogratnu 4.56 kruiia. Zlostavljaua djevojka. 'Juče je u hirurško odjeienje gradjanske l>clnice u Beogradri donijeta t* Guberevaca, sela beogradskog okruga, četrnaestogodlšnja djevojka Katarina M i 1 i ć, kojoj je jedan od njenih susjeda zlostavljanjem nanio povrijede jxi gla« vi, od kojih je najveća udarom drveta po lijevoj slijepoočnicl. Taj grubl seUak. u zavadi sa zadrugom Katarinl« nom, iskoristio je priliku i, našavši van dorna djevojče samo, zadovoljio Jff osvetu zlostavljanjem. Tamošnje redarstvo pritvoriio je krivca. pa će on bltf kažnjen.

Vijesti iz Hrvatske t Dr. Bogoljub Kernlc. 5. o. mj. umro je od kaplje u Zagrebu docenat hrvatskog sveučilišta, profesor dr. Bogoljub K e r n i c. Kao natporučnik službovao je pokojnik i u okupiranoj teritorijl Srbije. dok ga hrvatska vlada nije reklamirala. Na hrvatskom je svcučiHštu predavao modeniu istoriju. Poznat je I uvažen 1 tt književnim fcrugovima. Još kao djak' 6. gimnazije izdavao je prvi hektografirani list pod naslovom ,.Zimzelen“. U. njeinu je najviše satn saradjivao. Inače je na univerzi pustio samu književnu produkciju, pa se obratlo znanstvenom radu najprije u manjim, a onda ovećim radnjama slijedeći stope svoga profesora Vjekoslava K1 a i ć a. Pokejnl Keraic bio Je i oduševljent IJubiteiJ glazbe, pa je, raspolažući sa ugodnim f zvonkhn barltonom. u više maha naročlto u svečanlm prillkama, Istuplo I ka<i pjevač na pozoraici.