Beogradske novine
iziaze: dnevno u jutro, ponedjeljkom posllle podne.
Pojedial brojevi:
i« i kt. tttm f «u«e «e . . .
13
itolati
Mjiiiiii _<*!• kralolm _ s rn.'. k r«if rt f 2 ^ 1 " 11 1 *SS!L , h««. . a-89 SSj.vr'r: m ,Ti *. • • • %z «o Oglnsi po cljenlku. •
Urednlitve: BEOBRAO, Vukn Knrndžlćn ul. broj 10. Telefon bro| 83. Uprtve I prlmenjo pretplnt^Toplliln venac broj 21. Telofea br. 25. Primanje ogleM Kneza Mihajla ul. bro| 38. Telefon brol 245.
Br. 46. BEOORAD, ponedjeljak 18. februara 1918. Godina IV.
*
RATNIIZVJESTAJI Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 17. febrtiara. Nema nlkakvih naročitih donadjaja. Načelnlk clavnoz stožefa. Izvještaj njemackog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 17. februara'. Zapadno bojište: Front prilestolonasljeduika R u pprechta bavarskoc: - U Flandriji 1 u Artol s-u dosta živahna vatra. U manjim pješačkim borbama kod Cherisy-a i južno od Marcoinga priveden je izvjestan broj zarobljenika. Front njeinačko-K prijestolonasljednika 1 vojvode Albrechta w(irttemberškog: Kod T a h ur a f R i p o n t a, na istočnoj obali Maasa i Sindgau oživljavala je s vremena na vrijeme borbena djelatnost. Naši letači nar pali su bombama prošle noći C o n d o n, D o w e r, D fi n k i r c h e n, kao i francuske boračke snage na francuskojsjevernoj 0 b a li. Istočuo boflšte: P r I m i r j o n a v e 1 i k o-r u sk'om f r on t u is 11č e 18. o. in. u P o đ n e. Na ostaiim bojišiima nema ničeg uovog. Prvl zapovjednik' glavnog stana pL Luđendorff. Rat se sa Rusijom produžuje N.IEMAĆKO ZVANIĆNO SAOPSTENJE O NASTAVKU RATA. Kh. Beč, 17. februara. Iz stana ratne ^tampe javlja se pod 17. o. nij.: Današnji njentački vojnl izivještaj javlja, da sutra u jutru istlče primlrje na veliko-ruskom frontu. Velikoruski front, koji je postao odvajanjem Ukrajfne. dostlže od istočnog mora do blizu Prlpjeta. Na tom se frontu nalaze Isključivo njetnačke Čete. Njentačka štampa za brzu akciju. Kb. Bcriin, 17. iebruara. Mnogi listovi, na prvom mjestu pangermanski, označuju, u vezi sa vijestima o postupku boJjševika u Livlandiji i E'stonskoj. hitnom daižnošću viade, daodmah po sr e du je, pošto je u opasnosti ne samo njemačkt život, nego 1 ugled J čast cijelog njemačkog ha roda, Boljševički razbojtiici na djelu. Kb. Berliu, 17. iebruara. Ud jednog velikog posjeđnika iz Ukrajine, što je došao u Berlin, doznaje „0 e r m a n i a“ da boljševiki uništuju požarom zalihe žita u Ukrajini. Tako je potpaljeno 6 koševa žita samo na jednom imanju nekog velikog posjeduika. Dalje su počeli boJfjševikl sa uništavanjem jesenjih usjeva preoravanjem. Ovaj đjavolski postupak najbolje pokazuje, da boljševrki nijesu htjeli mir, nego đa se nadaju, da će izgladnjivanjem srvijeta moći izazvati »vjetsku revoluciju. Boijševlčke strahote u Livlaitdijl. Kb. Berlin, 17. februara. Wolffov ured javlja: U Jivonskom listu, koji u Rigi izlazi saopšiavaju se strahovite pojedinosti o stanju ti onom dijeilu Livlandije, koji nije bio sretan da ga njemačke čete posjednu, pa da tako bude sačuvan od zvjerstva boljševičkog haosa. Prema tome u onoj oblasti vlada doista anarhija u pravom smislu riječi. Razbojničke čete, koje se izdaju kao djaci ili punomoćnici boljševika, ubijaju i pljačkaju. Kad je vlasnik gostionice „Baltischer Hof“ u Wendenu, kome je sva imovina razgrabljena, upitao razbojnike, od čega će živjeti, dali su mu motiku da kopa. Za nas je naročito tcško, što su naši suplemenicl u onim predjelima izloženi takvlm nedjditna bez ikakve zaštite, te se može misliti, s kakvim osjećajima oni gledaju na nedaleku zapadnu granicu, gdje se Kurlandska i dijelovi Livlandtje nalaze pod zaštitom njetnačkih četa, gdje vlada prlmjerna unrava i red.
Isteklo primirie sa Rusijom. Ruska zvjerstva u Estonskoj i Livlandiji. Boijševiki pustoše Ukrajinu.
Položaj sporazmnnift siia poslife nestajanja Rusije kao velike sile. Kb. Amsterdam, 17. februara. Kako ,,Ha ndelsbladed“ javija, „ W estminster Gazette* 4 piše, da će, ako bi se rat okončao uspostavljanjem ravnoteže Evrope, položaf sporazumnih sila nestankom Rusije kao velike sile biti jako oštećen.
MOLBA LITAVSKOG I ESTONSKOG STANOVNIŠTVA ZA NJEMAĆKU POMOĆ, Kb. Berlin, 17. februara. ,,N o r d d. A11 g. Z e i t u n g“ javIja: U inie iitavskog viteštva, gradjanstva i seljaštva uputio je pl. S t r y k državnom kanceiaru brzojav, u kome, pozivajući se na boljševička ziočinstva, moii da njemačke čete odmah posjednu zemlju. Svako oklijevanje dovodi u opasnost život nekoliko hiljada Ijudi, žena i djece, koii su s pouzdaujem u carsku vladu, vrhovnu vojnu tipravu, ne prezajiići ni od kakvih žrtvl, izdržali u zemlji 1 gotovi, da svoj život žrtvuju za održanje Njemaćke. Kb. Bedin, 17, februara. W o I f f o v u r e d javlja: Opuno■moĆeaii zastupnici estonskih maloposjednifca okruga Dorpata, Fellina, Pornatta i savetza posjedniika domova u Derpatu prispjelf su u Danzig. Oni su u ime svih maloposjiednika sjeverne Llvlandije niolill za pomoć protiv boljševičke strahovlađe i tražili, da pobjedonosna njemačka vojska odmah posjedn e zemlju. Tako je isto jnče Haps a I e i njena Njemačkoj prijatdjski naklonjena okolina poslala izašlainike njemačkoj vojnoj upravi s molborn, da se zemlja hitno posjedne. jer je tnače sve izgubljeno. Kttez Maks badenski o borhl protiv boljševlka. Kb. Beriin, 17. februara. Knez Maks B a d e n s k I razgovarao se sa direktorom Wolffovog ureda M a n 11 e r o m. Knez je dao izraza svome uvjerenju, da će novo osnovana ukrajinska država biti elemenat mira i ređa u evrcpskom državnom sistemu. Zatim je opisao krvavi režim boljševika I rekao, đa Njemačka ima dva otvarena puta za zaključak mira sa boljševikima, ili žrtvovanjem narodnosti, koje su oni konsoI i d o v a I i, i 1 i m i r o m s a o v i m pograničnim narodima. On se raduje odluci koja je pala. Citj boljševika je u razorenju naroda, bilo to Finska ili NjetnaČka, Francuska ili Engleska. Njemačka će se boriti protiv ove infekcije. Ali je takodjer đužnost svih civilizovanih narođa, da se bore protiv opasnosti boljšcvičkih ideja, kao protiv kolere i kuge. Onda je knez žigosao držanje zapadnih sita, koje su u VersaSjesu zaključile ofenzivu, ne učinivši ni jeđnog jeđinog koraka za izmirenje. Upropastitelji malih naroda Kb. Berlin, 17. februara W o 1 f f o v ured javlja: Zaključenim mirom sa Ukrajinom zapala je Rumunjska u očajan položaj, na čemu kao god i Srbija, Orčka, Crna Gora i R u s i j a ima da blagodiari pristalicama produženja rata Lloyd Oeorge-u i Clćmenceau-u. Njemačka je vlada u više maha svima svojim protivnicima ponudila častan mir. Radeći u vlastitom imperijalističkom interesu odbill su Clemenceau i LIoyd Oeorge, ovaj posljednji još i izrazima nedostojnim jednog državnika pruženu im ruku, bez ikakvog obzira prema sudbini malih država, koje su novcem i nasiljem uvučene u krvavi rat. Opct se eto dokazala istinitost izreke, da „engleski hljcb svakome, koji ga jede, dodje glave“. Tako i za nesreću, koja je snašla Rumunjsku, odgovorna su ova dvojica sporazumnih državnika, koji rukama i nogama rađe na tomc, da ometnu opšti mir.
Mir sa Ukrajinom Zahvala ukrajinskih plemiča caru i kralju Karlu. — Odgovor Njegovog Vellćanstva. Kb. Lavov, .17. februara. Piedsjetdniik skupštme uikrajinskih plemiča u Lavovu, član gomjeg doma, dvorskl savjetnik dr. B a r v i n s k i, dobio je od carske kanodarije ovaj brzojav: Njegovo c. i k. Apostolsko Veličanstvo najmilostivije blagodarl skup-
štinl ukrajtaskih pleinića na čestitci, koju su Mu brzcjavnim putem podniJeli povodom zakiiučenia mira sa Ukrajinom. Mirovnf ugovor sa Ukrajinom pred njemačkim parlamentom. Kb. Berlin, 17. februara. Kako ,,L o k a 1 a n z e i g e r“ javlja, uzeće državni tajnlk dr. pl. K u h 1 m a n n riječ za duže izvode u utorak u plenumu parlamenta kod čitanja mlrovnog ugovora sa Ukrajinom. Predlog će se onda možda poslati u odbor, da bi 22. o. mj. bio riješen u trećem čitanju. 25. o. mj. počeće opšta rasprava i tom prilikom će možxia državni kancelar I podkancelar uzeti rifeč. Revolucija u Finskoj Boijševlčka razbojstva u Finskoj. Kb. Stockhohn, 17. februara. Svedski listcrvi su pttni opisa strasnih zločiiistava crvene giarde u Firtskoj. Kako„Afton TJdniugen*' javlja, gradonačelnika u Eoketnaesu, Mary W i n q u i s a, razbojuici su odvukli iz njegove kuće i poslije kratkog saslušanja ubili ga jeduiin metkom i bajuiietima. Poslije ovoga ostavili su ga dva dana dia ležl, tek trcićetg dana cLozvolili su njegovoj ženi da ga sahrani. U II e 1 s i n g f o r-s u je za vrijeme pogreba otvoren sanduk, mrtvac jeoizvučen i bačen u jendek. Svud i*a željeizničkim staaiicama vide se mnogi ljudi, koje su gardlste popalSi i zlostavljaH. Jodan švedski nrlado-socijaiist, koii je baš sad prispjeo iz Heislngforsa, izjavIjuje, da su u jedmoj gostionici u Helsingforsu napale crvene gardisto i opljačka'e. Uzeli sa mu putni list i sat. Kb. Stodkholm, 17. februara. ,,S t o c k h o 1 m D a g b 1 a d e t“ donosi nove pojedinostl o teroru crvene garde u Finskoj. Izgleda, da se plan anarhističkih elemenata upravo u toine sastoji, da pobiju sve gradjane đo 12. godine života. Po opisima jednog njemačkog urednika u „Aftonblad“-u, koji se upravo vratio iz Helsingforsa, dobijaju ustanici u južnoj Finskoj naredjenje neposredno iz Smoljnskog instituta. Njihov giavni plan čini se, da je u tome, đa gradjanstvo umore giadju, pošto idu cxl kuće do kuće i odvlače sve zalihe, koje mogti da nadju. Finski izvještač „Svenska Dagb 1 a d e t“-a javlja, da se u Helsingforsu švakog daua vrše nebrojena ubijstva. Ko je samo nešto bolje obučen, lebdi u opa-snosti života. Često se nalaze mrtvaci strahovito unakaženi. Često ne mogu rodjaci da đobiju lješine svojih ubijenih rodjaka ili moraju za to da plate. Na užastic prilike baca naročitu svjettost zvanična objava, iziš!a prije kratkog vremeua u novinama, da više nema pregleđa liešina. Cijela direkcija finske tvornice oružja u Joksii nadjena je pred fabrikotn postrijeljana. Udovica jednog ubijenog molila je k!ečeći lješinu svoga muža. Dobita ju je tek poslije osam dana.
Dogodjaji u Rusiji Uveden gregorijanskl kaleudar. Kb. Stockholm, 17. februara, PetrogradskJ brzojavni ured javIja: Naredbom narodnih komesara uvodi se za obLaist ruske republike gregorijanski kalendar. Novo račtmanje vremena počinje 1. februara po starom kalenđaru, koji važi loao 14. fe'bruar. Otkrlvena časnička urota. Kb. Stockholm, 17. februara. iz Petrograda se javlja: Ovdje se ušlo u trag jednoj časničkoj organizaciji, kojoj je svrha, da se Lenjin odvede kao taoc. U sjedištu organizacije nadjeno je oružje, napunjene bombe i veća količina ručnih gratiata. Privatne banke — zapHjenjene. Kb. Stockholm, 17. februara. Prema objavljenom dokretu ruske vlade sve ranije privatne banke predaju se, na osnovu potpune zaplijeme, narodnoj državnoj banci. Sve bankovne akcije oglašene su za nevrtjejdieče, a isplata dividendc je ukinuta.
General Fazolle u Parisu.
Ukinuta vojna cenzura. Kb. Stockholm, 17. februara. Petrogradski brzojavni ured jav1ia: Vojna cenzura je ukitiuta.
Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. -— Kb. Bcrlin, 17. februara. VVolffov ured javlja: U zapadnom Sredozemnotn moru su potopljena 4 parna broda i 2 jedrenjaka sa 29.000 bruto tona. Ovini su najviše oštećeni talijanski brodari, koji su pri ovom potapljanju izgubili 3 parna broda i 2 jedrenjalca, i to parni brodovi: .,P a r t i c i p a t i o n e“ (2468 tona) natovaren pomoratidžama za Liverpool, „Caprera“ (5940 bruto totia), jedati nepoznatl talijanski pami brod sa 5000 bruto tona, kao i jedrenjaci „Anna Pelizze“ i „Agnese Madre“ natovareni s korenom bojom. Četvrti potopljeni pami brod je bio engleski transiw>rtni brod ,.Minetenke“ (13.820 tona). Načelnik arimiralslcog stožera hfomarfed. Napad njeuiačke podiuoniice ua Do« er Kb. Londoti, 17. februara. Službeno se javlja: Jedna neprijateljska imdmoniica otvorila je danas u 12 sati i 10 časaka vatru na Dower i u roku od 3 do 4 časka ispalila oko 30 granata. Usntrčeno je jedtio ddjeite, ranjena tri čovjeka, jedna žena 1 troje (.Ijece. a nekoliko kuća jako ošiećeno. Zakiip brazilijanskih brodova. Kb. Paris, 17. februara. Budžetski odbor komore pritnio je kredit od 110 milijuna, koji je vlada tražila za zakup braziiijanskih brodova.
Događjaji u Engleskoj Smijenjivanje generaia Robertsona. Novi načelnik engleskog glavnog sto-
Kb. Ženeva, 17. februara. General F a z o 11 e, zapov'jednilć francusklh čata u Italiji, stigao je u Pa-< ris. gdje ga Je primio Clemenceau.
Grad i okolica Smrt na ulici. Juče u jutru nadj&na je kod Višnjićkog Gjerma, u smrznutom stanja, Marija S t a n k o v i ć, sa stanoin u Djušinoj ulicl broj 4. Vraćajući se iz obližnjih sela sa kupljenim namirnicauia, Marija se rano bila uputila jednoj svojoj prijateljici, zajeduo sa tovarom na Icdjima. Snijeg je već bio naj>a)dao. Marija je irna'a proširanje srca, fee je oštan vazduli toliko uplivisao, da je smrt nastupila trenutno. Poslijc ljekarskog konstatovanja smrti, njen Iješ prenijet jc u ovdašnui prosekturu radi detaljna obdukcije. Stara je blla. oko četrdeset J pet godina. Protokolisanje radnia. Svaki postanak, prcanjeua, prenoS! i prestauak jedne trgovačke radnje mora se prijaviti radi protokolisanja nadležnom sudu. Pored toga mora se ! zvanično objaviti. Ličnosti, kojiina je zeinljorađuija glavuo zanimanje ali vode uzgredno sitničarsku radnju sasviin inalog obima, oslobodjeni su obaveze protokolisanja. U tom slučaju irnaju samo pođnijeti sudu o toine opštinsko uvjerenie, potvrdjeno od svojeg sreskog zapovjedništva. Ovo na razne upite ponovno saopštavamo gradjanstvu. Zbog prekomjeme cijene. Kontrola okružnog zapovjedništv <j za grad Beograd, pri kontrolisaiiju prodajnih cijena životnih namirnica, kort-* statovala je u radnji Mihaila K o s t ića, u Vidinskoj tilicl broj 60, da se namirnice prodaju preko maksimalng odiedjene cijene. Istovremeno na pojedinim predinetima nije bila izložena prodajna cijena. Za ovo >e isti prodavac kažnjen zaisebno sa pedeset kruua.
žera. Kb. London, 17. februara. Reutcrov ured javlja: U posljeđHJoj konferenciji u Versailiesu'zaključio je vrhovni ratni savjet, da se proširi zadatak trajnog vojničkog zastupstva, ali zato je nastala potreba, da se izvjesna prava ograniče, koja je do sada imao načelnik britanskog giavnog stožera na osnovu kraljevog ukaza od 27. jauuara 1916. Pod ovakvim okolnostima smatra vlada za opravdano, da generalu Sir Williamu Robertsonu prepusti izbor, da li će preuzeti zastupanje engleske vojske pri vrhovnoin ratnom savjetu, ili nastavak svoga djelovanja kao načelnilc glavnog stožera jx>d novim uslovima. Iz ttzroka koje je pretnijer naveo u jednoj izjavi u donjcm doniu, smatrao je Robertson za potrebno, da ne nriini ni jedau ni drugi ]>oložaj. Vlada je priinila njegovu molbu za ođstup vclikim žaljenjem. Dužnost načelnika britanskog glavnog stožera preuzeo je general Sir Henry W i 1 s o n. Za uekoliko dana javiće se zauzimanje stahiog engleskog zastupnika u Versailtesu.
Svjetlost i sjena *u Isto takove protivnostt kao dobar i rd|av puder. Dobar je pak puder samo Dlana Alabaster pu* der. Doza za probu K 2 - —, velika doza K 4.Može se svagdje dobiti. Glavno prodavalištc: „DtANA- Handels A. O. 6UDAPEST V. Nador utcza 6.
Parnica protiv Repingtona. Kb. London, W. februara. (Reuter): .Tuče ie počela paruica protiv pukovnika Repingtona, vojtiog saradnika ,,Moniingposta“. PrisHnl obrok za raeso u Engleskoj. Kb. Rotterdam, 17. februara. Prema naročitom upustvu kontrolor za životne namimioe naredio je prisilni obrok za meso, koji za Lotndon i okolna grofovstva stupa na snagu 25. februara, a za cijelu Engleskit 26. marta.
Najnovije brz. vijesti Radoslavovljev povratak u Sofiju* Kb. Berlin, 17. februara. Sinoć je otputovao u Sofiju ministar-predsjednik Radoslavov, S njime su se oprositili, osim poslanika Rizova, državni podtajnik baron B u s s c h e, tajmi savjetnik pl. R o s e nb e r g I tajni savjetnik O 6 pp e rL
EKSPOZITDEt PESTflHSKE-UGURSKE KOKRCIMM BANKE U BEOGRADU KNEZ MIHAJLOVA 50. I OLAVNA UPRAVA C. t K. MONOPOLA PETftOLEJA I ŠPIRITA Bavi se svima bankarskim poslo vitna, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, savezničke I neutralne države. Specijalno odjelertje y.a šiljanje novaca ratnim zarobljenicima i interniranima. Prima uloge i obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevnim kursevima. Zasebno odjelenie zo robu za sve vrste trgov. poslova. n Osnovna glavnica I prićuve n I 232 , 000.000 kruna. | [