Beogradske novine

Sfrana 2.

NeđjeUa

BEOnRADSKE NOVTM?

24. febnsara 1918.

Bro) 52.

n najvećoj opasnosti I očajanju. Sistematsko, postepeno nastupanje Ni ; emaca tkmijeće, po mišljenju stanovništva Rige i cijele Kurlandske, oslobodjenim oblastima neopisanu oiakšicu l u pnsIjednjem času konačno će im ispuniti idavno gajenu želju. Kavkaska republika ponudila Turskoj mir Kb. Carigrad, 23. februara. „A g e n c e M111 i“ saznaje Iz poUzdanog Izvora, đa je kavkazka republika pozvala otomansku viadu da pošIje svoje izaslanike za mirovne pregotvore u Tiflis. Sporazumne sile i pitanje mira Govor lorda Milnera. Kb. London, 22. februara. Reuter javlja: Viscount Milner je rekao u svome govom u Plymouthu, 'da strahuje da su mnogobrojni govori o ratnim ciljevima doveli u pravu zabunu proste ijude, naročito govor o utvrdjivanju granica na zapadu, o drgoivinskim sporazumima poslije rata i t. đ. >— Sve su to važne pojedinosti, s ko|ima se mora brižljivo lipstupiti, čim budemo dospjeli do mirovnih pregoivora, ali su podredjeni našem glavnom cilju, koji se nalazi u osiguranju slobode čovječanstva kao i u pravičnom I trajnom miru. Milner je dalje rekao: Mi ne ratujemo da Njemačku lišimo njene nezaVisnosti ili da joj uskratimo njeno prafvedno učešće u svjetskom trgovin*kom saobračaju, pretpostavljajući uviJek, da će svima drugim narodima biti ©sigurano jedno mjesto na suncu za podjednaku nezavisnost, podjednako *amoodredjenje, pa i za male i slabe, koji su do sad bili žrtva njemačkih napada. — Milner je u produženju rekao: U skoroj buđućnosti mi moramo računatl s večim naporima i mukama. 'AH u koliko bura bude bješnja, u toliko će se duh naroda jače uzdizati, da joj prkosi. Wiisonova nota sporazuuinim J siiama. (Naročiti brzojav „Beograđsldh Novtna**.) * Rotterdam, 23. februaraw ,,Daily News“ Javlja: Wilson it a prijateljskoj noti sporazumnim silama iskazao želju da se prouče odluke ratnih ciljeva, donesene u konferenciji u Versalju. Dogadjaji u Rusiji Napadaj na holandskog posianika u Petrogradu. Basel, 23. februara. \z Parisa se javlja, da je na holandskog posianika u Petrogradu izvršen napadaj. Tom je prilikom pos'aaik opljačk.an.

Borbe na zapadu Bporazumne siie očekuju njemačku ofenzivu. (NaročiU brzolav ..bieograds'idl) Novlna“) Rotterdam, 23. februara. 0“zaključcima sporazumnih sila Ca versaljskoj konferenciji doznaje «e iz pouzdanog londonskog izvora, da se engleske čete u Solunu imaju povući u Francusku, a Itailja ima da povuče svoje Čete iz Orčke u Italiju. Fran-

iihranjen I manje simpatičan od onoga prvoga; bio je čak svojim obhodjenjem i po malo odvratan, pa ipak svijet se Jagmio da mu se davanjem milosiir.je što više dodvori. Seoski !:mcto,vi su išli od kuće do kuće i prikupljall cd narcđa milostinju u hrani, pa su je tioi.csili u krčmu kaludjeru, u kojoj je ovai po cio dan sjedio, jeo l pio. Kad »mi piedadu spisak o prikupijenoj hrani i ovu, on strpa spisak u džep. pa uka* izu.ucl rukom na hranu, .luijaše nimikom prisutne, da im proia hranu. Oni su mu je svagda dobro plajćali, jer su se bojari da prevare ,,sveca“, za koga ga držahu. Kaludjer je ostajao preko noći V ^e u i pijančio u krčmi s ijudima, koji Sn za to bili orni. Tom prilikom je u piianvvu Ispoljavao i neke druge strasti pa i pervezne pohote. ali svijet je sve to smatrao kao kušiiije i ostao jc reprit*upačan prema tim iskušemlma. Kad je opijen dolazio u zanos. on je trabii- handžar ili sablju, pa >3 golim oružJein u ruci izvodio neku igru, dotie kod nas nevidjenu. Seoska inceligencija i bolfi ijudi izbjegavahu ga, koje zbt.g njegovog neurednog života, koje što se s njim ne mogahu sporazumie*l. ^rkvu |e izbjegavao, a gdje su prilike bile takvc, d-a je u lstu morao ući, tu se drtao i ponašao tako nespretno, kao da ni-cad nije bio u njoj i kao Ja nen?a ni pojrna o obredima vjere, za čiji je manajt'r kupio milostinju. Svugdje su gledall da ga se što *rlje kurtališu I Jedva su čekall da ga Ito prije isprate. Davali su mu besplat|a kola do drugog sela, gdje je Iznova otpočinjao svoj posao. Tako je dospio | u naše selo, gdje su u sjećanju na ne( bičnog stranca od prije nekoliko gojna učinili sve, da ga što bolje obdare,

utske čete ostaju u Grčkoj. Talijanski f?bnt ima da se pojača kolonijalnim četama iz Francuske, pošto saveznici hoće da talijanskim frontom odterećuiu zapadni front, gdje im prijeti ofenziva. Cinjenica je, da Engleska ima nedovoljan broj vojske na najvažnhem frontu, u Francuskoj, te da zato njene Čete imaju da izvedu razna kolonijalna pređuzeća, koja zastupaju čisto engleske interese. Revoluciia u Finskoj Pobjeda vladinih četa nad crvenim gardistima. Kb. Stockiiolm, 23. februara. ,,A f t o n b 1 a d e t“ Javlja tz Uieaborga: Finske vladine Čete su izvojevale pobjedu kcd Vortanana, sjeverno od Kausela; one su potukle crvene gardiste. Na revalskom frontu stoje bijele gardiste u blizini Wiborga l Wilmanstranda. Sa Balkana SRBIJA Pašić pred padom Ovih dana otpočela su ponovo viječanja srpske skupšiine na Krfu. 0 tim vijećanjima ne čnje se za sad još niš a, aii izgleda da su vrlo burna, ako se može povjerovati nelcim s p k m sku štinarima, koji su tu skoro propu ova!i k oz !Rim i izjavili, đa opozicja čini velika naprezanja za obaranje v 1 ade. Kako javija „Neue Ziir'cher Zei.ung ‘ optužuiu Pašića i narodnj ci i snmoslilci i naprednjaci za neđovoj.io shvatanje s pskih interesa. BUGARSKA Ođnosno predstojećih m i r o v n i h pregovora s Rumunjskom pšu „Narođni Prava“ ovo: Tamo niora konačno da se rijcši sudbina Uumu j:ke. Ova se do duše nalazi u telkom polcžnju, ali je ona sama kriva za tu nj z'nu nesreću. List podsjeća na bukureški mir i na nevjeru Rumui j ke prema svo im saveznicama Njemačkoj i Austio-Ugarskoj zbog čega je i pala u ovaj težak položaj, iz kojega joj nema drugog izlaza, do da sklopi mir. Što se tiče Bugarske napose, ona ima puno pravo, da prema Rumunjskoj osigura svoje životne interese, te da radi toga ponišli one ođr dne bukureškog mira i berlinskog kon^resa, koji joj u tome smetaju. Samo tako mogu opet da se uspostave dobri susjedm odnosi izmedju Rumunjske i Bugarske.

Građ i okoiica Dncvo? kaiendar U a n a s je ned elja 24. februara, po starom 11. februara — Klmokatolicl: Matej ap.; pravoslavni: Ojorgje Kratovac. Casnićka i ćinovntćka kaslna otvorena je poćam od 15 februara do 11 sati u noćL u I k. vojnlćkl dom: Citaonica, »oba za pisanje t Igranje, kamina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uvecc. Siobodan piistupsvakome \ojniku. beogradski oileumlu zimskom pozorištu, prije Boulevardj: Dvije dredstave prva u 4 sa.a poslije podne, a druga u 7 30 sati uvece. Kineinatografi: Voini kino u Kralja Mllana ulicl 5b (Koloseum): U 3 sata poslije r idne opita predstava (za ćasnike, vojnike, gr d.ane); u445 I 6'30 sau pjsii,e podne predstave za vojnike. — C. 1 kr. gradjanski Kino na leiazijama br. 27 (Paris): U 2'30, 4 t 6 sati poslije podne predstave za gradjanstvo Noćna sl užba u IJ ekar n ama : U sedmici od 24. februara do uključivo 2. marta držaće u Beogradu noćnu službu ove liekarne (apoteke): Dr. P a n l ć, baborna ujica 77; D e I i n 1, Kneza Mihajla 1; N i k o 1 i ć,

ali 1 što brže isprate. I tu je u krčmi pijančio i golim oružjem izvodio svoju čudnovatu igru, I baš u trenutku, kad je bio u najvećem zanosu, uzviknu jedan od prisutnih: Pa to nije kaludjer, a još manje sveti Petar! To je ljuti arnautski razbojnik Arslan iz Ljume. Sad ga se dobro sjećarn. Taj, koji je tako uzviknuo, bio je radnik i« okoline prizrenske i dolazio je svakoga ljeta u naše solo na rad. Ostali ga okupiše, da ispriča što zna, a on u mjesto toga obrati se na skoro sumanutog igrača I poče da mu nešto govori nama nerazumljivim jezikorn. Ovoga kao da te riječi pogodiše kao strijela, ispusti sablju iz ruke i pade onesvjesnut o tlo, a Iz usta poče da mu kulja piće, a pio je naizmjence i rakiju i vino I pivo, kavu i čaj. Taj prizor bijaše i suviše gadan, a da bi se moglo i dalje vjerovati, e Je ovaj čovjek prerušeni svetl Petar i u drugom obliku onaj isti stranac od priJe nekoliko godina. PočeŠe već da se pitaju. da to nije glavom sam „buđi bog s nama". Navališe Ijudi na onog radnika pitanjima, a ovaj im u kratko Ispriča, da sa svim dobro poznaje toga čovjeka, da Je to ljuti arnautski razbojiiik iz njegovog kraja, da Je počinio silna nedjeia i da su ga tamo bogatiji putnici Iznajmljivali za vodju i pratioca uz dobru nagradu, samo da bl bili sigurni od njegovih napada 1 od napada njegovih drugova. Ljudi i Inače kivni, što ih već po drugi put zagonetan stranac baca u iskušenje i strah, prenuše se, 1 jedan od njih odjuri do najbliže oružničke postaje. U skoro se pojaviše oružnici te pijanca onakp još besvesnog natovariše na koia I odneše nadiežnoj vlasti. Dugo se nije o njemu nlita drugo čulo, do da je negdje u za-

Bltctjska ul ca 2, P t o 11 ć, Kraija Milana ul ca 87. Parobrodartkl aaobraćaj. L Pzmedju Zemuna I Beograda. Red plovidbe, koji važl od 2b. januara do opozlva: Pol izak iz Zemuna za Beograd u 6 30. 7v.0, 8 30, 9'30, 10 3U i U’30 pr. podne te u 1-30, 2'3o, u-30, 4-30, 6 30, 6 30 i 7'3o osli.e pudue. — Polazak iz Beograda za emun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 18 sati poslije ždne. — U. Izmedju Zemunai Pancsove. ed p.ovidbc, koji važi od 2o. januara d > daijne naredbe; Iz Zeniuna za Pancsovu svakog dana u 6 sati uju.ro i u 12 sati u podne.— iz Pancsove za Zemun: ane.no u 8'30 sati prije podne i 3 sata podtje podne. fcrod sojl saobra.a izmed,u z-eu.una i Pancsove i ooratno ne pr.staje u fceogradu. —111. izmedjU fceograda i S a p c a, Polazak iz fccograda za SaDac svake srijeue i suboie u 7 30 sati u jutro Poiazak U Sapca za Leograd svakogietvrtka i ueJjeljom u 7 s. u julro. Vujiio parno toplo knpatllo u Car Ouianovoj ullcl - 1. K upaiilou kadama: aj Za vojne osooe otvoreno radnim danima od 7 sati prije pounc do 5 sati poslije podne, a nedjeljcm 1 prazmcima ou 7 sau pnje podne uo 1'2‘j sati u poane. — bj Za gradjanstvo radnim danima od 9 seti prije podue do 5 sati poslije podne, a nedjeljom i praznicima od 9 sati prije podne uu 12>/ 2 sati u podne. — 2. Painokupatilo za ćasmko i njiraa ravne ćinovnike oivoreno f tuorkorn, srijedom, petkom i subotom od satl pnje |x,dne do o saii poslije podi.e. a nedjeljom t prazmcima od 7 sati pn,e poune uo 12*/. 2 sau u podne. — Za giadjane muSKogpoia otvoreno je parno kupatilo ponedje.jkom i ćeivrtnom jako u te uaue ne paoa Kakav praznikj od 9 sati prije podne uo 5 sau poslije poUne. — Cas nicima i njima ravnim ćmovuicima sioje na volju da se siuze parmm kupaiilom i u daue odreujene za gradjanstvo (punedjeljItum i ceivrtkomj. fcfagajna se zaivara radmm danlma u 12>/ s sau, a nedjeijom l praznicima u 12 sad u'poune. Posjei botesnika u boinlcama: U boinici .BrCko": od2—4 saia posiije podne. U bulmci D fcruim“: oa 9’3u—12 saii prije podne i od 2 —4 saia poslije pudne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u uiorak, ćetvnak i nedjeiju ođ 1—3 poslije podne. Kužna botnica: l'osje.a nije dozvoljena. Obavijcstenja o bolesmcima dnevno od 11 do 12 sau pn,e podne iiaulazu u bastu bolnmke z fi rade sa strane Vidins&e ulice. RhiiokatoiičKa služba Božlia. Danas u nedjelja 24. februara: I. U Konaku: U 8 sati u juLo s užba za vojništvo (maj irska propt-v!,©d i sy. n.iisaj. U 10 sati taiijanska p:opov jod i ev, misa za taijanske zarob j n.ke. II. U župskoj crkvi: U 8 sati u jutro 8V. misa za školsku djacu. U 10 sati prije podne srpsko-hrvatska prepovijed i pjevana sv. misa. U 3 8-ta poslije podne večeri.ja. U iuđue daae p.va sv, misa počima u pol 7, a dr-uga u jaal 8 sati u jutro. U korizmi obdržava se svakoga petka u 5 sati poslije podne križni put. Potpukovnik Sekulić. Danaa napušta po^ptdcovnik glarnog stožernog zbora Konstantin Seku1 i ć Beograd, d a se piirni druge svo.e dužnosti. S njime napuš a j dan časnik područje c. i k. vojtie glavne gubemije, čiji je plodonosan ra<I 8 djektvomotn c. i k. upravom Lio t jem > zbopčan. Po pukovnik Sekulić, koji je do maja 1916. kao divizioni glavni stožerni načelnik bio na bojnom polju, vodio je od tada prezidialno odjelenje gubernije i rauio jc kao zastupnik načelnika glavnog Btožera, te je tako uticao i na osiale resore. Svugdje je on zrrao da stavi svoja visoku sposobnost i znanje u služou stvarr i da sebi osagura povjerenje i ljubav svojih potčinjenib. Svi drugovi zadržaće dugo još i poslije rata u blagodamoj i s.dačnoj uspomeni ovog ođUonog časnika, koji je pred neprijateUem siekao vojni krst za zasluge i ređ željezne knme ! č je su zasluge tu skoio priznate najviŠm odlikovanjem časničkog krsta reda Fiat.ja Josipa.

tvoru; a poslije dužeg vremena doznalo se, da je onaj radnik hnao prava. Arsian se iznajnrio u nekog kaludjera, da ga prati kroz sela radi prikupljanja milostinje, pa kad je vidio, kako je to lak i unosan posao 1 kad je po malo svikao, da se ponaša kao kaludjer, on ovoga ubije, opljačka i baci u rijeku, pa obuče njegovo odijelo i produži ovoga posao. A da ga ne bi niko poznao, on se vinuo čak u naš kraj, gdje je mislio, da ga neće niko poznati. Sad je svijet bio na čisto, da ni prvi ni drugi straiiac nije bio sveti Petar, te tako održaše pobjedu oni, koji su neprestano dokazlvali, da se s onog svijeta niko ne vraća, pa nl sam sveti Petar. ' MALI PODLISTAK

Istorijski kalendar Car KarloV. — Robert Fulton. — Februarska revoluc i j a 1848. g o d i n e. Na današnji dan, 24. februara 1500. godine rodjen Je u Gentu (Gandu) rimsko-njemački car 1 španski kralj K a r 1 o V. (kao španski kralj Karlo I) Karlo V. je sin nai&vojvode Filipa A u s t r i j s k o g, pa je kao takav 1516. godme došao na španski prijesto. 22. oktobra 1520. godine izabran je u Aachenu za rimsko-njemačkog cara, a krunisan Je u Bologni. Karlo V. bio Je veoraa obdaren i sposoban čovjek, do duše po pogledima dosta tjesnogrud. Bio )e po osjećajima i vaspitanju potpuno Španac i živio je i poslije svoga lzbora za rimsko-njemačkog cara gotovo stalno u svojoj španskoj prijesto-

Pučka dobrotvorna predstava. (Prvo veče „Ciganin") Sinoćnja do re vcr a p e s ava O'U grala se pred dubke punoin kućoin. Ra spoioženje za c jele večen osoiilo. Ehiblika je kraj pri'ašnjih (Ciče Lije, gdje Slojanović, g. Gošića, Dinulovića i Spiridonovića) pozdravila burno i razdiagano novo nadošle Članove: gdju Arsettiovićku, gdju Zanku Stokić i gj. Belkića i Raju Pavlovića). Poman ioua gluma ,,C i g a n i n“, iako spada u slari repeitoar, ig .om je gore spomenu i i plumaca potresla sli.šate.je. Na očilo j: gd a Arsenovićka sa svojim topl m i dir jivim glacom kao Ruža a Ci a ll ji 8 n odoljivom igrom kao Cigo osv<j o puhliku. I g. Gošić se đobro đržao. Buru smijeiia izvabila je „mangupska" igra gdje Zanke Stok ć, koja .e muškaru l akilu osobiiom karakte. is ikom izradiia. I pjevačke točke g je Arseraović i g. D&iulovića uspjele su preko očekivarja, sto i ^bonovi. Ga n zonska muzika (g. Piro) skladno je pratila pcj dine tačke. Sve je bilo u pravom raspoloženju. Pota ji o ign đomječemo naknadno. „Ciganin" se ponavlja u srjedu; ulaznice izdaju knjižare ,,Jugo-Istok“ (1 jeva strana) i Cvijanović (desna strana). U mjesto pomena — za beogradsku sirotinju. Gospodja Maricika A. M a r k ović iz Beograda, priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svotu od 50.— kruna, u mjesto trogodišnjeg pomena svome aobrom I niilom suprugu Aci M. Markovlću. Dobrovoljni prilog. Društvo Crvenog Krsta u c. 1 k. vojnoj glavnoj guberniji za Srbiju, primiio je sa najvećom zahvalnošću preko uprave „Beogradskih Novin a“ 362.— krune kao prilog, koji je dobiven od stanovnika opštine zaklop a č k e preko c. 1 k. okr. komande Iz Grocke. Tražl se porodica inlerniranog gradjanina. Porodica interniranog gradjantna Pantelije Stankovića Iz Beograda, potrebno je, da se odmah javi suđskom odjelenju opštine grada Beograda, radi izvjesnog hitnog i važnog saopštenja. Preseljeno tehničko odjelenje opštine grada Beograđa. T e h n i č k o odjelenje Oipštine grada Beograda, koje se do sada nalazilo u Kralj Aleksandrovoj ulici broj 7, gdje se nalaze i ostale kancelarije opštine grada Beograda, preseljeno je u zgradu nekadanje ženske gimnazije na Batal Džamiji, prema novoj skupštinskoj zgradi i danas otpočinje svoje tekuće poslove. Nedjeljni poslUepodnevni koncerat u c. I k. časničkoj kasini. Danas poslije podne biće u c. i k. časničkoj kasini koncerat s vrlo biranim rasporedom. Umro. Vladislav Gj. K1 i n k o v s k I, viši inžinjer zeijezničke direkcije, preminuo je 10. o. mj. u Beogradu, poslije kratkog ali teškog bolovanja u 49. goćini svoga života. Pokojnik je večinu svoga služcovanja proveo kao oružni željeznički inžinjer, vršeći svojn dužnost uvijek tačno, ispravno, savjesno i pošteno. Medju drugovima bio je omiljcn I rado vidjan uvijek, a kao starješina svojim ozbiijnim i očinsikim po stupcima veoma poštivan. Zeljeznica je u njemu izgubila jednog od svojih najvrijednijil» i najspremnijih inžinjera, a drugovi i poznanici iskrenog i valja-

nici Madridu. U Njemačku je dolazio samo priiikom sastanka državnih sabora i drugih važnih poslova. Tvrdi se, da je vrlo s!abo govorio njemački. Pod njegovom vladorn pojavio se u Njemačkoj sa svojim učenjem osnivač protestantizma doktor Martin Luther. Na saboru u Wormsu, kuda je Luther pozvat na odgovor, car Karlo je zauzeo energično držanje protiv protestanata. No pošto je uskoro zatim upleten u čitav niz dugotrajnih ratova sa Francuskom (1521—26.,—27.,—29.,36..—38. i 42.—44. godine), to Je 1532. godine.iz političkih obzira privremeno učinio protestantima izvjesne ustupke. No pošto je pak dovršio ratovanje sa Francuskom i pohod na Tunis, poveo jc 1547. godine rat protiv njemačkih protestanata, koje je pobijedio 24. apriIa 1547. godine u bitci na M Q h I b e rg u, ali ga je docnije iznenada napao njegov dotadanji saveznik knez Moriiz Saksonski, koji je bio sam protestant, ali Je iz političkih razloga bio prišao caru. a koji ga je sad natjerao, da Passavskim ugcvorom 1552. godine zagarant-ije protestantima slobodu vjeroispovjesti. Ova je sloboda vjeroispovjcsti 1555. godine konačno potvrdjena aug?burškim vjerskim mirom. Ovi pos’jednji po njega nepovoljni politićkl dogadjaji prilično su duševno utukli cara, tako >la se riješio, da još za života ustupi prijesto svome sinu Filipu II. š-o je učinio 1556. godine. Te se godine car Karlo V. povukao u španski manastir S a n J u s t e, gdje se bavio moiitvom, naukom, a naročitom strašću pravljenjem velikih zidnih satova. Posljednjih mjcseci njegovog života bio mu je već I prillčno pomračio um. Tako je jednog dana naredio, da ga živog polože n mr-

ncg druga I prijatelja. Pokojnika orla* itfije njegova porodica, a Iskreno žalo svi koji su ga poznavalL Bog milostivl neka mu da rajsko naselje i neka m» Je laka zcir.ija. koja ga pokriva! Trgovačka akademija. (. U iduću srijedu I četvrtak zaklju-, čiije se upis učenika za trgovaćku akademiju u Beogradu. Rezuitat upisivanja saopštićemo u jednom od na* rednih brojeva. Lljepe duvanske kutije što su ih izradili Srbi i Rusi u zarob«. Ijenickim logorima, prodaju se u dobrotvorne svrhe u oglasnom odjelenju „Beogradskih Nov i n a“. Ove kutije predstavljaju pravi umjetnički rezbarski rad, te ih pre« poručujemo svojim čitaocima. Uplate za struju. Deponovanje novca za utrcšak stnl-> je radi os\j tl.enja i d.u ih poie’a vtk ši se, prema dobijenim čekovima, na bla< gajni ovdašnje pošte, u Makedonskoj uli ci. Novac se deponu.e za isplalu utro ška struje za trornese, j ’ od 1. januara da 31. marta ove godino, Zanatlijski učenlci. Kao i ranije, tako se Isto 1 danas izmedju esna-skog poslodavta i rodite« lja ili staraoca sklapaju pismeni ugovo ri za zanaUijske učernke, samo sa tomi razlikom, što su uslovi u ugovo.irna dau nas većeg broja i više preazirani. Učo mk niola imati najmai j : 14 godi: a, izuzev Avarnog đokaza đa je m at j ah jei fizički sposoi.an za zanat. Posu.je odredbe o medjusobnom odnosu i.mei.ju vlasnika radnje i učenika. Tako vlasnica radnja za povredu dužnosJ prema učenicarna niogu izgubiti pravo na držanje učenika tli im se to pravo može ograničiti naizvjestan brcfl' učenika. Gub.tak prava ne mogu povrat'ti pr'je goline dana, a isto tako može im se oduzeti e# svagda. (

Književnost i umjetnost četvrti simfonijski koncerat. U proštu srijeđu ponovfo »e ovaj. najuspjeliji koncerat prošle zim.-.ke sczone. Mogli bismo ga ok:stili j-d. im imenom, a to je ,,SoČa“, po najvećoj i najdubljoj njegovoj simforiji gosp. ma< jora L. Safraneka. Spadat će u hU etoriju čanjenica, da se ovo glazbeno djelo prvi put izvodilo u Becgradu. Od vde ĆO njegov put voditi u Beč i u da ja glaz< bena središta s.ednje Evrope. „. oia“ je Bnažni izražaj ralnog vapaja zemlje, koja se ne dade savladati ou po.Jepna dufananina već džanovškora s lom prkcsi bujica najdivljih napađaja. Ovaj o por jtemlje — golemib, neLoličnih kli.-ura p d bojinia sinovi njeru takodjer p.pai njibi neslomivo stoje i odbijaju b'jesne nasr* taje — to je osnovica sirnf„n j ; ođ prvib' joj akorda. Spojhi dramatičnust gorskog kraja s idilom Sočinog Ireri a iz aditi ži< vot rjjeke od prvih joj drh’aja i žuborenja vrela sve do utoka njrna u beskraj'no more, a usred te slike donijeti krik rata, koji za sobom vuče grandioznosfi borbe i konačne pobjeđe — to je sebi zai tadaću uzeo sklaidatelj i r ješo je u punom znaćenju glavnib kontura i u finoj izradbi pojedinosti. Mi smo pr.l kom prve izvedbe govoiili o dijefovima simfunije, o unutarnjoj vezi njihovej o > r laž^n.u jednog dijola u drugi, o đominantnim idejama i motivima •— od koj b će naročito domovmski ziv i Sočin m~tiv ostati ne-. naboravni za svakog, koji ib je čuo — a ! sad nakoa reprize možemo reći, da je tbcg dostatnosti vremena i zbcg većeg opotpunjenja orkestra izvedba bila još na većoj visini. N j ‘đna finessa nije iz*

tvački kovčeg i da mu prirede pogreb sa svinra ceremonijama i poćast'ma, kao da je zbilja umro. Htio je, reče, da vidi kako to izgleda, kad čovjek uiiire,Ta ga je ,,proba“ toliko uzbudila, da je nekoliko da.na docnije, 21. septembra 155S. godine zbilja umro. Karlo V. bio je po oblastima, kojima je vladao jedan od najmoćnijih vladara u novijoj istoriji. Osim Njemačkom, Španijom, vla'" dao je i Holandijam i velikim dijelom sjeverne ltalije, a osim toga Spanija je tada hnala ogromnih kolonija u Ame-< rici i Azijl. Stoga se govorilo, ,,da U njegovom carstvu sunce nikad ne zalazi, t. j. kada je dan u Evropi noć je u Americi i obrnuto). — 24. februara1815. god. umro je pronalazač parobroda Robert Fulton. Rodjen ja 1765. godine u Little Britaj-ini u Ame“ rici. Kao što smo već jednom prilikom pisaii i prije Fultona je već francuski pronalazač Denis Papin krajem XVII. vijeka konstruisao neku vrstu parnog broda, ali je to bio samo pokuŠaj. Fulton pak konstruisao Je prvi par« ni brod, koji je bio u svemu za praktičnu upotrebu. 1803. godine ponudio je svoj pronalazak Napoleonu, tada još prvom konzulu. No ovaj nije pokazivaoi dovoljno interesa za taj epohalni pro* nalazak. Neki tvrde, ali nije istorijsld dokazano, da je Napoleon, giedajući za vrijeme svoga zatočenja na Sv. Jeleni engleske parne brodove, rekao: ,,Da »ajn ja u ono vrijeme usvojio Fuitonov, pronalazak, sada nebi bilo Engleske!" 1807. godine Fultoci je u Americi prvf put pokrenuo redovni saobraćaj sa svojlm brodom, a 1814. godine sagrađio je prvi parni ratni brod. O njemu je«plsao Knox (1886. godine). — 24. februara 1848. godine tzbila je u Parl-