Beogradske novine

Izlaze: dnevno u jutro, ponedjeljliom posllle podne.

Pojedini brojevl: I u kraKtbu UMiJolnaa Ikr. MipetVMloe . . ,

ia mm

MJeaečna pretplete: ss.-.r’:":':'; : U InMtTMittva ........

Oglul pe cljenlku.

«w>

Urednlitve: BE08RAD, Vuke Keredžlće ul. broj 10. Telefon brej 83. Upreve I primenje pretplete TopllCln venec broj 21. Teletea br. 25. Primenje ogleee Kneze Mlhejle uL broj 38. Teloton broj 245.

Br. 59.

BEOORAD, nedjelja 3. marta 1918.

Godina IV.

Oružana intervencija Japana u Sibiru. Ukrajinske i saske čete oslobodile Kijev.

RATNI IZVJESTAJI flzvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 2. marta. Na talljanskx>m front« nikakvih naročltih dogadjaja. U Podolijl teku operaclje po planu. Naše čete su stiglo do Lachowy-a, Proskurowa I Lipkanva. Prl zauzimanju Chotlna 1 Kamienec—Podoljskog predala su se dva ruska vojna- zbora I trl pješadijska diviziiska zapovjedništva. Do sad je zaplijenjeno preko 300 topova, 200 poljsklh kuhinja. vlše stotina kola, jedna potpuna radiotelegrafska sbanica. kao i velike koflčiiie inunicije i drugog ratnog materijala i zaliha namlrnica. Načelnik elavnog stoferg, Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Beijin, 2. marta. Zapadno bojište: Fron: prijestolonasljednilca R u pprechta bavarskog: Pred veče je borbena djelatnost oživjela samo u nekim sektor'mia. Pri našim izvidjanjima kod 11 o 11 e b ek e a 1 južno od S t. O u e n t i n a zadobili smo zarobljenika,. Front njemačkog prijesfolonaaljeđnika: Na mnogim mjestima fronta izveli smo uspješna preduzeća. Istočno od Reimsa prodrie su hessenske čete u razoreno utvrdjenje P o m p e 1le. Vojnici iz rajnskih zemalja i \Vesttalske prodrll su sjeverozapadno od Prosnesa duboko u neprljateljske položaje. Badenske i thfirinške čete očistile su jednim jurišem dijelove šančeva jugoIstočuo od T a h u r e, koji su u februarskim bojevima ostali u neprijateljskim rukama. Na zapadnoj obali M a a s e jurišale su rajnske čete u neprijateljskc šančeve južno od H a n c o u r t a. Poslije izvršcnog izvidjanja vratile su se tiaše čete u svoje položaje sa više od 400 zarobljenika i mtiogobrojn i m zaplijenjenim m a š i nskim puškama. Jugoistočno od T a h u r e uzeti šančevi zadržanl su uprlcos francuskih protivnapada. Front vojvodc Aibrechta w(irttembcrškog: Iztnedju Maase i Mosele pješaci i pioniri su prodrli u neprijateljske Tovove sjeveroistočno od S e i c h e rpreya. Američka posada je pretrpila velike gubitke i izgubila 12 zarobijenih. Kapetan vitez T u t s ch e k obaranjcnt jednog neprijaieljskog balona izvojevao je sebl 25. vazdušnu pobjedu. Istočno bojlšte: Vojna skupina general-pukovnika pl, E i c h o r n a: U Estonskol I Llvlandijl operaclje teku svojitn tokom. Vojna skupina generala Linsing e n a: U gonjenju ncprljatcl.ia, koji je kod Rečice potučen. mi smo zauzeli H om e I. KiJev, prljestonicu Ukrajine, osiobodile su ukralinske I saske čete. Na drugim bojištima nema ni£eg novog. Prvi zapovjednik glavnog stana pl. Ludendorff. Izvještaj bugarskog glavnog stožera Kb. Sofija, 2. marta. Bugarska brzojavma cgencija javlja: Maćedonsko bollšte: Oko Bitolja t u luku Crno Reke kao i kod Dobropolja pokadŠto žežća topnička paljba s obadvdjo sjrane. Na^ i© topništvo bombardovalo je sa luspjeliom neprijateljske mmucione magacine južno oa Dojranske želejzničke stanice. Otjerana su engleska fzvidnička odjelenja, koja su pokušala da ts© južno od Belasice planine i u ravnici Bj« verno <od tahinskog jezera približe na> šim sdgumosnim linijama. U v*a r đ a rskoj 'dolini živahna neprijatcljska vazdušna djelatnost Dobručko bojlšte: . “ Primirje.

Intervencija AustroUgarske u Ukrajini Trupe maršala pl. Bohm-Ermolii-a uastupaju od tromedje ka Podoljskcj. Tiine je i povodom najnovijih dogadjaja na istoku otvorena kooperacija izniedju Austro-Ugarske i Njcmačke, icoja je u ovom ratu donijela tolike sudbotiosne odlulce. Iz bnatstva u oružju izmedju ovih dviiu močnih država, koie su prvo potukle siinog protivnika, da bi ga zatim natjerall da sklopi mir, izrodilo se kao prvi radosni plod sporazum sa novostvorenom ukrajinskom republikom. Teškim, zajednički podnešeniin naporom savladan jc zavedenl susjed, sa strpljenjem dostojtiim divijenja boriii su se zatim izasianici obiju sila u Brest-Litovsku za litir. a isfa jednodušnost svjesna svoga cilja diktovala je i njihove odluke, kada je valjalo pobrati plodove vojiiičkili i poliiičkih uspjeha. OvJje se opet iijepo i silno ostvariio ono, čemu sporazum teži kao svome najvišem cilju, dok mu u prkos svima konferenciiama i optimističkim izjavama pojediir'n d'-žavnika n'je pošlo za rulcotn ia postigne stapanje suprotnih interesa u okviru saveza — jedinstvo u mislima i radu. Iste pobude. lcoje su rukovodile 1 Njemačku pri upućivanju svojiii trnpa u Veliku Rus ju i Ukrajinu, bile su nijerodavne i za Austro-Ugarsku, lcada je ona preduzela obczbecljivajućl pobod u Ukrajinu. Od onud okupacione granice još jednako piruje boljševički duh u tiajgrubijem 1 najsvirepijem vidu, a svakim itam danom stižu sve tiove pojedinosti o 'tome kako učenici Troclcoga i Lcnjiiia tumače pojavu čovječnosti. To bi samo po sebi moglo ostavitl nionarliiju ravnodušnom, lcada time ne bi trpila znatnu štetu nova država osncvana na istočnim granicama Austro-Ugarske. Prema posljednjim vijestitna, koje su stigle o položaju u Ukraj'ni, tamo je koljševički rcžitn u glavnom svršio svoje. ali zentija ipak još nutogo pati od epiloga te nasilničke vladavne. Ostaci crvenih gardi sve se jasnije pokazuju kao ono, što su njihovl cdredi u stvari od početka i bUi — kao razbojničke družine najgore i najopa.sni.Ht vrste. Ovi zlikovci podrivaju -'avni život. ruše svaki poredak i ometaiu unutarnje uredjenje novostvorene republike, kojoj je poslije teškili golinn svjetsko? rata toliko potreban mir i red. Preduzimajući svoj obezbedjujući poliod, ^ kojim se odaziva apelu ukrajinskog življa, Austro-Ugarska izvršuje misiju od velikog kulturnog i etičkog značaja. Na čelu vojske, koja kreće u nekada neprijateljsku zemlju, vije se zastava čovječnosti, a njen pohod preko granice može se reći, da je sitnbol mnogostrukili zamršenili puteva, koji su AustroUgarsku u interesu moralnili dokaza i odveli u ovaj svjetski rat. Pored toga Austro-Ugarska naravno ima i svojih praktičkih razloga, 'koji iziskuju intervenciju u tim ukrajinskim trzavicatna. Grof Czernin liazvao je mir, zaključen sa istočnom susjednom repubiikom „mirom žlvotnih namirnica 44 , pa s toga valja snažnom rukom obezbijediti taj mir i odbraniti ga protiv razbojnika, koji hoće da upropaste njegove plodove. Monarhija ne može mirne duše gledati kako neizmjerna bogatstva evropske žitnice propadaju u pustoši, koju vrše nihilističke nilje i, mora se postarati, da' zbilja I dodje do onoga, na što je stekla pravo brest-litovskiin pregovorima. No dokle god Ukrajlna bude poprište sulude pljačke i otimačine, dokle god boljševička kuga bude pustošila zemlju, tako da seljaci i gradjani svakoga časa moraju strepiti za svoju Imovinu, dotlc ne može bitl ni govorajD uredjenoj medjusobnoj razmjeni obostranih proizvoda. Ne samo čovječnost nego i pravo samoodbrane zahtijevaju, da se tamo uspostavi red, da sc po potrebi i silom odbrane zakonito stečene tekovine. Austro-ugarski obezbjcdjući pohod u Ukrajinu predstavija čin opravdane samoodbrane, lcojl možda pored toga ima i slučajnog značaja s obzirotn na Rumunjsku, koja se još nikako ne će konačno odlučlti na zakijučenje mira. No bilo kako mu drago ta akcija svakako je dokaz poštenc snage i svjesno ispravnosti.

Pregovoji za mir sa Velikoiji Rusijom V lzvještaj o prvoj plenarno] sjednlcl. Kb. Brest-Litovsk, 1. marta. Danas prlje podnc u sjednlcl pod predsledništvom poslanika R o s e nb e r g a otpoćeo ie četvorni savez novo mlrovne pregovore s R u s i j o ni. Poslije pozdrava ruskog izaslaustva predsjednik je predložio, da se zaključl ktdektlvnl ugovor o miru, kome će se pridodati četirl razna priloga. koiima će se dovestl u red prlvredni odnosi Niemačke, Austro-Ugarske. Tnrske 1 Bugarske prema Rusiji, dalje da se zakiiuče četirl zasebna naknadna ugovora, kojitua će se dovesti u red pravno-političkl odnosl izmedlu sila četvomog saveza i Rusije. Predsjednik ruskog izaslanstva, gospodin Sokolnikov. blagodario je na pozdravu 1 izjavio, da so s formalnint prediozima slaže, poslije čega se pristupilo pregovoritna. Prcđsjednik jc zatiin predao gospodinu Sokolnikovu nacrt pojediniii predložeitih ugovornih odredienia. Tako isto su zastupnicl sila četvornog saveza predali ruskom izaslanstvu trgovinsko-političke priloge i nacrto o pravnim ugovoritna, čitne je sjednlca od prije oodnc hila iscrpljena. U toku sjcdiiice poslije podne, koia je trajaia tri sata. produženi su pregovorl, pa ie zatim siednica odložena. O sastanku grcfa Czernina s rumunjskim kraljem (NaroiSltt brzojav „BeogradskUi Novtaa“.) Budimpešta, 2. marta. ,,Az E st'* doznaje iz Berlina: Kralj Ferdinand rumunjski bio je prema Czeminu veoma predusretljiv. Ali se Runiunjl brane od toga, da odstupe cijelu Dobrudžu. Bugarska sc pridržava ovog zalitjeva. Ovdje se izjavljuje zahtjev Bugarslce kao stvar cijelog četvornog saveza, obzirom na velike usluge, koje je Bugarslca učinila zajcdntčkoj stvari č.etvornog saveza.

Balfour o Hertlingovom govoru i Kb. Loadon, 2. marta. Balfour je izjavio u donjoj kući, đa' sumnj'a u Hertlingo\m iskrenos't ona četira nagela. EIzas-'Lotaiingij'a riije za Njemačku predmet dislrutovanja. Dnlgu tačku Hertling doduše odobrava u teoriji, ali praksa pokaznje nešt.o drngo, kao pri odretljivanju nkrajinske granie« na štctu poljske đržave. ’Načelo ravuoteže s'iia tiikodje je Hertling netar.no navco. Engleska je ovo načelo ponovno branila u interesu Njcmačke, kako i istoriji pokazujo. Medjunaroilno sndišfe nije pri'e moguće, nego što pruski militarizam takodje ne padne u prošlost. Cetvrto načelo, pravo samoođredjenja naroda, nije Hertr ling takođjo a’ skreno primfo, kao što svjedoči govor, u kome traži, da se Palestina i Mesopotaniija \Tate Tuiskoj, i ako ovi narođi stenju po'd turskim gospodstvom. Njeniačka je Turskoj obećala Egipalt, a Turska je zato tušla u rat. Pravo samoodredjcnja Egipćana naje uzcto u obzir. Dalje kritikuje Balfour Hertlinsov govor zbog njemačke politike na Sstoku. Na zapadu ne poznaje Njmiačka čovječnosti, kako Belgija dokaznje, a na tistoku uzima za i zgovor ovu čovječnost, 'da bt vršila vojničke operac'j-. Bdfnnr nMazi kontradikcijc izmedju humanih govora Hertlingovih i rađa njemačkc politike. Ova već odavno iđe za teiljem, koji bi Njemačkoj donio odgovarnjuće gosjiodstvo. Njemačka je takodje kriva, što jc planuo svjetski rat. Za laj cilj trade i odobravajU ga, kako vojnička kasta, tako i svi intelektuald. Nijc to nikakav rat za odbranu. Privredna samostalncst nije u opasnosti. Nepristranl istoričaii odotiriće gledište briTtanske vla'de. Istorija pokazuje takodje njemačke težnje za proširenjem, a na štetu tdrugih. Predhodni dogo\-ori za mitovno pregOTOre nijesu još mogućr, pošto noma izgleda za uspleh, jer Hertlmgov govor pređsta\dja maksimum rijemačk'h koncoaja. Balfour misli, da je bolje nepefcinjati nikakve pregovore o niiru, nego litakve, kojt bi bih bezatspješni.

Njentačka štampa o Baifourovom govoru. Kb. Berlin, 2. marta. ,,Fr e isinnige Zei tu ng“ označuju Baifourov govor kao r a t n 1 o d g o v o r. „Oermania" veli, da se engleskl ministar spoljnih poslova pokazuje kao tvrdoglav i nepoučijiv. Vrhunac drskosti dostigao je on tvrdjelijeiti, da Pruska Fridrika Veiikog svoj spas od propasti ima \la zablagodari Engleskoj. — ,,N o r d d. A11 g. Z e it ii n g“ piše pod naslovom „Balfourovo izopačavanje ’sčorije": Engleski ministar spoljnih poslova koristio se mjestima Hertlingova govora. koja se tiču zahtjeva Engleske, da se bclgijsko pitanje riješi po njenom nahodjenju i njenim interesima. ali prema gledištima opšteg zadovcijenja. da bi time namjestio jaram, u Icoji bi so Njemačka morala uvući. Ako bi, tako Je on računao, s druge strane došao odgovarajući odgovor. onda bi razgovori o miru bili privremeno ponovo odloženi, a bila otklonjena opasnost. da bl se mogio doči do uspjeba, koji bi možda godili interesima Belgije pa doprinijeli i trajnjem umirenju, što opet ne bl zadovoljavalo engleske težnje. Da bi to spriječio, Balfour izopačava istoriju. On ne preza od toga, da kao istorij'sku. tezu postavi ono, što je odavna aktima oprovrgftuto, naime, da njemački napad na Belgiju liije bio neizazvati. Ali iz nepristrasnog posmatranja Izlazi, da se Belgija, slušaiući došaptavanje Engleske. jako ogriješila o dužnosti, koje su joj pripađale kao neutralnoi siii. Kađ grof flertling vell, da ako bi dobio kakav predlog belgijske vlade da ga ne će odbiti, on je tlme samo utvrdio. da skoru ponudu iz Londotia ne treba očekivati. Moraia bi dakle belgijska viada sama izgovoriti onu riječ. koja bi spasia sudbimi Belgije. Odiek Hertlingovog govora u Americi VVilson čekana Czernlnov o d g o v o r. (NaročitJ brzoiav „Beozradsklh Novlna“.) Haag, 2. marta. U upućenini zvaničnim krugovima izjavljuje se. da je Wilson ovili dana htlo kongresu opet nputiti poslanicu. Ali poslije govora H e r 11 i n g a hoće Wilson prvo da čeka na C z e r n i n o v odgovor.

Dogadjaii u Rusiji Engleskl i fraticuski posianicl otputovali iz Petrograda. Kb. Amsterđnm, 2. fn rta. Reuber javlja iz Pctrograđa, da su etngleski i francuski poslanik- s poslaliičkim osobljem otputovali. Vojnička akcija Japana u Sibiru Kb. London, 2. maria. „Morning post 7< doznaj? iz Sbanghaia: Prema vijestima ovdnši jib novina odlučio s© Japan n a m o b i I i z a c i j u, da bi upao u Sibiriju. Uvjeravaju, 'đaće u toj akcijt sudjelovati i Kitaj sa 4 divizije. Kb. London, 2. inarta. Kako Renterov ured doznnje iz japanskog antoritativnog izvora, nijo Japan ništa izjavio odnosno akcijo, koja ln' mogla biti potrebna pogleđom na stanje n Rusiji. Istina je, da je carsko jnpanska vlađa posredovanjem svojih poslanika kod sila sporazuma potražila informacije i da je ove umolila za njihova mišljenja o đogadjajima u Rusiji, ali ona sama nije podnijela nikakav prijidlog ni vojne ni druge kakve prirođe. Mora se primjetiti, da je Japan na osnovi izvjesnih dogovora sa silama sporazuma i pod izvjesniin uslovima stupio u rat. Japan nijo nikad imao u vi’du ’teritorijalno proširenje niti jc s takvim mislima slupio u borbu. I ako je primoran da svoju operacionu sferu proširi, to ipak njegov cilj nije teritorijalno proširenje. Nova prijetnja npravljena je neposredno protiv daiekog istoka. Ona se Uče neposredno japangke sigumosti. Japan se smatra odgo-

vornim za održanje mira i sigumosti na. dalekom istoku. Njemačka prijrinja ve6 postoji u istočnoj Sibifiji. Ona je 'bda poznata silaina sporazuma još prij© sadašnjeg napredovanja Nijemaca u unutraA njost Rusije. Mora se naglasiti činjenica, da je vojna akcija Japana neizbježno rukovodjenje nužnošću, đa ođgovori svxw jim obvezama kao saveziiik Velike BriUnije, a ujedno da otkloiu opasnost', koje prijete njcgovoj sopstvenoj sigi-irnosti. Kb. Nevv-York. 2. inarta. ■ Kako ,.A s s o c i a d e t P r e s s“ iz Washingtona javlja, Japan se Americi i sporazumnitn silama obratio s predlogom, da preduzmu priprem® za zajedulčku vojničku akciju u Sibiru, da bl se spasao vcliki ratni materijal u Vladivostoku i na stanicama sibir« ske željeznice. Zvanični krugovi u NVashiugtonu za sad su miŠIjenja, da se taj predlog. u potpunosti ne može prlhvatiti, all ja ipak produženo razmjenjivanje misll, što će vjerovatno dovesti do promjen« držanja vlade. Japanci inisle. da položaj u Sibiru opravdava itijene pa i samu vojničku akciju Japana. Japauci bi pristali da u toine učestvuju američke ili čete sporazumnih sila; pitanje je samo, da lt Japan smije sam preduzeti tu akciju il( ona treba da bude za.iedničko preduzeće. Sa solunskoga fronta Kb. Sofija, 2. ir.arta Bugarki brzojavni ured javija: Za-< stavnik Aleksandar O o 1 o v i č a n o v. Ukrajinac rodom iz Voroneža. koji je služio u ruskoj brigadi u Soluuu, prešao francusku liniju da bi se dočepao Bugarske, izjavio je u listu ,,Kambana", da su većina o-d 23.000 Rusa, koji se nalaze tva soluuskom frontu, Ukrajinci, koje su poslije boijševička revolucije povukli iza fronta i primorali, da rade kao obični radiiici, inačc im je zapriječeno da 6e s njiina postupiti kao s ratnim zarobljenicima. Uprkos njiliovoj jednodušnoj izjavi. da oni poslije potplsanog mira sa Ukrajinom že!e da budu vraćenl kućama, o p k o I j e li i s u o d d r u g 1 Iv č eta da bi ih otpravili u Afriku. Njihovi generali Zarkijević i Tavanovskij stupili su u službu francuskog ekspedicijonog zbora. Pobjegli zastavnik moli štampu da protestuje protiv ovakog postunka s njegovinv zemljacima i da zahtjeva, da se oni oslobode.

Borbe na zapadu Reims u Dlamenu. Francuski r a t n i i z v j e š t a j. Kb. Paris. 1. marta. U 3 sata poslije podue: Obnoč J3 bila obostrana žestoka topiiička djelatnost u cijelam predjelu od Creonr n e izmedju MietteiAisneiu odjeiu od R«ai m s a. koji je zapaljen. Za vrijeme požara su Niietnci i dalja sistematski pucali na grad. Panika u Grčkoj Zbog mira sa Ukraiinom i pregovora za mlr sa Rumuniskotn. (Naročttt brzojav „Beograđskth Novtna".) Born, 2. mafta. „Agence helleniqn«“ fevješta* va povodonv zakljvička uviia sa Hkrajfnom: \ r ijesti o mii’ovriim pregovon'ma Rumunjskom povećavaju veliku uziuj.i/nost i ogorčenje grčkog narođa proliv Venizelosa. U vladiuim lcrugorima vlada formalna panika uprkos prividnog pouzdanja. Sire se najludjv glasovi. Go\-orilo se o mogućnosti velike ofenzive ČetTOrnog saveza protiv Soluna. Narod jo osvjeđočen, da se središnje v'.asti nikada ne će Upustiti u pregovore sa sadašnjom vladom, to ’da će kao pm uriov po staviti, da se Veriizelos uklorii, a da sa uspostavi ustav i zakoniti režim. I Podmornički rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin. 2. marta. W o 1 f fo v ured Javlja: Na sjevernom ratnom poprištu potopile su njemačke podmornice opet neprijatejske brodove, čija ukupna zapremina iznosi 23.000 bruto registrovanih tona. Ti su uspjesl postignuti u irskim vođatna i u kanalu. Medju potopljenim brodovima nalazili su se skupocjenf parni brodovi od 8000 i 4000 tona, Jedan veliki jako natovareni parni brođ od 3500 tona, koji je u kanalu izbačen Iz svoje velike i jake pratnje. Načeliuk admirjilsfcog stožera ffiornarfoet, f'