Beogradske novine

- ' » v

Bf. 73.

BEOORAD, nedjelja 17. raarta 1918.

Izlaze: dnei>no u Jutro, ponedjeljkom poslile podne.

Pojadini brojovl: •rr-j.'snrrr.ioMm II ntniMJI h*l*n

MJosatno protptata:

U B.ogndu n dut.r.m . k“t. ’ * U m*n.rhl|l U . 4.5«

3‘• * • 3 —

Oglasl po djenlku.

UrednlHvo: BEOORAD, Vuka Karadžlća ul. broj 10. Telefon broj 83. Uprava I prlmanje pretpleta TopllCln venac broj 21. Telofon br. 25. Prlmanje oglato Kneza Mlhajla ul. broj 38. Telefon broj 245.

Godina IV.

RATNIIZVJESTAJI Jzvj’eštaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč. 16. marta. Ncma nikakvlh osobitih dogadjaja. Načelnik glavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berliti, 16. marta. Ztipaduo bojištc: Vojna skupina bavarskog prijestojonasljedfcnika R u p r e c h t a: S večeri 1 u toku noći djelatnost čngleskog topništva bila je vrlo žijvahna naročito Izm&dju A r r a s a i S t. Ouentina. Povodom neprljateljske .yatre i bacanja bombi na mjesta u po'sadini blio je medju stanovništvom u iNemenu i HaJIuinu velikih gubitaka. Vojne skupine njemačkog prijestolonasljednika, gcnerala pi. G a 11W11 z a 1 vojvode A1 b r e c h t a: Istočiio od R e i m s a obostrano M a a s e, kao i na lotrlnškom f r o n t u kod M u 1 s c h a i B1 a m o nta topnička borba se znatno povećaia jtokom cijelog dana. Obostrano O r n e& a borba je bila I noću živahua. Na ostallm bojištima nema nlčeg covog. Prvi zapovjednlk glavnog stana p!. Ludendorft t Izvještaj bugarskog glaviiog stožera Bba. Soiija, 16, martaMaćedousko boilšt«: Zapadno od Bratindola bii{£ j« fopnička paljba pokadšto pojačana na ibadvije strane. Sjevemo od Bitolja, pojiSele su francuske čete naslupanje poslipe jdnže topničke pripreme, ali sn dočeikane brzom paiibom, naše istaknifte jedf Oice napale su ih i Uz teške gubitke otjerak. Zatim je jedno naše jurišno đdjtelenje prodrlo u neprjjateljske linije i vtsv ^ ilo se sa više zaroldjenika i tri mašinske puškc. U zavijutku Crne Keke nasfavio jjc neprijatelj kod Načova svoj topnički jpapadaj, na koji je naŠe topništvo energično odgovaralo. Zapadno odVarđara jviše naših UspjeSnlh prepada vatrom. U (dolini Strume, južno od Barakli-Džutnaje izvidniČka čarkanja, gdje smo zaJttobib. engleskih zarobljenika. Neprijatelj»ki monifcoi« bombarduju bez uspjeha iz iOrfanskog zaljeva naš« položaje kod «JŽća Strome, - Dobručkl front: Primirj«

|PODLISTAK Pozorišni pregled*) «Kod beloga konJa“, šaljiva igra u trI čina, napisall Oskar Blumenthal 1 Gustav Kadel'burg; preveo Milan K. SaviCević. — Reditelj g. I. StanoJevič. — Igrano u pozorišnoj jivorani ,,Kasine“ 15. m.arta ove godine. Moramo pre svega napomenuti, đa u sadašnjim prilikama, kada su svako»ne nervi i suviše zategnuti, ova stara, Sdobra šala ntiče neobično prijatno i stvara raspoloženje koje Inia u sebl tiečega, po gotovu. idiličnog. Nasmejati se punim, zdravim smehom, — što sada nije lako — znači već po sebi nesumnjiv uspeh. A mi smo se zaista od srca sniejali šareno] grupi raznih tipova u prijatnoj atmosferi Šumskog zeJenila, i to će reći. da je komad potpnno nspeo. Beogradjani dobro poznaju ovu sinipatičnu nemačku koniediju, koja je u Narod. Pozorištu uvek đavaaa s mnogo uspeha. Sujet je vrlo zanimljiv, izradjen po oprobanom pozorišnom receptu Blumenthal-Kadelbergove komedljc. U prijatnoj letnjoj atmosferl 'firola, u Salckamergutu. postojl odlič*) Ostavijeno narječje piščevo.

Car Wilhelm -- vojvođa kurlandski. Bugarska dobija cijelu Dobrudžu.

Propovijed i nož U koiiko položaj Britanije postaje teži, tim očajnije njeno vodje traže sredstva, pomoću kojih bi engieskl narod mogll ohrabriti za dalje podnošenje ratnih tegoba. Ođ nove godine oni su po cijeloj zemlj! organizovaii zamašnu agitaclju, kojom se radi na učvršćivanju vjerskih osjećaja kod stanovništva, a sa iskijučivim ciljem, da se u narodu probudi jači interes za vjerske stvarl, te da inu se time skrene pažnja sa ovozemaljskih pitanja, da bl viada imala što slobodnije ruke u svojoj ratničkoj politici. Prve nedjelje u godlni, koja važl kao opštenarodni dan inolitve, kralj se proglasom obratio narodu i pozvao ga je svečanim, propovjedničkim tonom, da do kraja istraje u borbi za pravo i dužnost. Pred londonskim crkvaina čekali su u redoviina nezapamčene mase ijudi i žena, da mogu ući, a pred sabornom crkvom sv. Pavla ostalo Je nekoliko hiljada, koji više nijesu inogli naći injesta u njoj. Ovakve se pojave objašnjavaju, kada se ima na umu, kakva je propaganda prcthodno vršena 1 da se ta propaganda sada možda još intenzivnije vrši. Na svima vldnim mjestima po ulicama izlijepijeni su veliki šareni plakatl, u kojima se opominje svijet, da samo iz svetog izvora vjere može crpsti onoliku snagu, kolika je potrebna domovini u ovom teškom času. Na sve strane možete čitati štampane propovijedi ađimirala sir Daviđa Beattya, medju kojima ima jedna, koja se završiijo riječima: „F.ugleska t«k mora da se trgne iz letargičnog stanja uživapja u somotti sebi, u koje je zapala zah'valjujućl svojim povoljnim prilikama. Ako ona bude umjeia smirehim .pogledom sa molitvom na usnama pogledati u budućnost, tada ćemo moći početl da brojhno dane do kraja rata“. I Lloyd Oeorge, koga po svoj prilicl s pravom možemo smatrati priredjivačein cijeie te nazovi-pobožne akcije, ličnim primjerom jasno žell da pokaže, šta je narodu potrebuo. Prilikoin godišnje skupštine slobodnili crkava u city-skom hramu održao je on govor, u toku koga je ispod svojih gustih obrva bacao asketske poglede u visimu, tzjavljujući, da on lilje došao kao ministar, već kao običan član slobodne crkve, da kao brat medju braćoin progovori u času teškog narodnog iskušenja. Sa njegovih slatkorječivih usta kao da Je tekao sam med, razdragan je govorio o glasu savjesti protiv sebičnosti, o čovječanstvu nasuprot nasllju moćl... U njegovom govoru plamtjel’a je vatra. Njegove pristalice jeđva su primjetile, kako je pažljivo ali odlučno iz uloge brata zaplivao u vođe ratnog bukača I imperijaliste, jer se mačka ne može okaniti

no renoviran hotel „Kod belog konja“. Mlada gazdarica, lepa udovica Jozefina, drži hotel u najboljem redu. Tu dolaze leti i gosti iz Berltna, ovoga puta fabrikant Gizecike sa čerkom, a ranijih godina je ovde Wo uvek sit'alnl gost fabrikantov protivnik iz njegove velike parnice, advokat Sidler, koji je, izgleda, taikao srce lepe krčmarice. Ali je u gazdaricu zaljubljen njen prvl kelner. Lecpolđ. i on udesi tako, da izda fabrikantu sobu koju je ranije ađvokat naručio, upnavo pred njegov dolazak. To je prvi konfliikt u nizu mnog : h docnljih sukoba, sa neobično koiničnim situacijama, isprepletanlm tu I tamo ijubavnim ćeretanjem, tirolskim pesinicania što odjekuju s brega na breg I šumniin razgovorima putnika koji dolaze i odlaze. Advokat se zaljubl u fabrikantovu kćer, mladi Silchajmer, Oizeckeov kandidat za zeta, zaljubi se opet u mladu kčer naučnika Hincelmana, a mlađa gazdarica od „konja", vlđcći da advokat i ne misli na nju, prlvoli se ncjzad svome prvom oalkel* neru. Tri svadbe završuju ovu laku komediju, punu života l zanhnljivostl. Vedar duh, neusiljena dosetka, „šiimung" koji je, do duše, književno i veštački stvoren. ali kojl je tako zgodno pogodjen, jer su pisci rutiuinani pozorišni ijudi; zatim obilje interesantnih tipova, naravno površno izradjenih, kao što to već obično biva u komediji »ituaclje; pa onaj ćisto ne-

Iova na miševe. Njegov glas se pretvorio u orkan, i prije, nego su se gledaoci snašli, dobio je njemački kancelar svoj uobičajeni dio zajedno sa svojim saveznicima. Iz propovijedi L!oyda Oeorgea stvorila se fanatički izmahnuta pesniea prema kontinentu, a iz slatkog goiora optužba, da je posljednje stanovište grofa Hertlinga miljama daleko ed engleske kleje opšteg saveza naroda. I opet je upio iistie engieski pl'emijer, kaid je počeo na dugo I široko rasprijedatl o značenju ovog saveza narodd, u kome ne sinije bitl ni mržnje ni osvetljivosti, predstavivši uz to, ltako je rješavanje spornih pitanja pomoću oružja besmisleno. Savez narodd mora se postići. Ko se u tom raću makar za trenutak pokoleba, znači, da sumnja u pravednost upravljača svjetova... DakIe-Lloyđ Oeorge je držao propovijed. Ali u Londonu postoji jedan veoma raširen I veoma dobro informiran list: „Morningpost". I u ovorn „MonilrigiK)st“-u moglo se čitati 6. marta, da se Engleska ne bi mogla siprijateljiti sa savezom naroda nitl sa svjctskim sudištem. Ona ne bi mogla popustiti, kad bl jedared sudište smatralo opravdanim zahtjev Španjolske na Oibraltar, preienziju Italije na Maltu, arapsku pretenziju na Adcn, američku na Kanađu, a kinesku na Hongkong. Dok je Liovd George prevrtao očima i čak Boga tražio za saveznika sporazumnim silama, sijevnu nož, koga je on skriveno nosio pod odijelom, ne samo protiv njegovih današnjih hcjji Ijatd.ia, nc?. : r i p-rotiv lijegovih saveznika ispođ širokih nabora njegovog govora. Lagao }e, kao Juda što je lagao, lcad je Oospoda poljubio u usta.

Poslije mira sa Rusijom Ncutralnl elas o mirii na istoku. (Naročlt! brzojav „Beogradskih NovTna“) Kopenhagen, 16. marfa. r~„Uocialde!mokrate | n' < piše }>ovodoi« godišnjice ruske revolucije o mini na istoku: NeČuvena j’e prih'ornost, kad englcska štampa kuka. zfcog strašnog nasilnog mira u Brest-Liiovsk'u. To je sa svtm blag mir prema onomie, Tcoji bi sporazumne sulc, da su pofcjVdiie, po nj’hovom vlas K( om odgovora Wilsonu 11. januara prošle godine diktovale Njeinačkoj, Austro-Ugarskoj i Turskoj. Dno šfco je sad ođuzcto od rUske carevine, to upravo a nije ruska zemlja. To su’ 1 i'.c sporne granične zemlje na Isboku, fcao što je do akora foš bik na zapadu Hoiandija,

I

mačld, ill bolje rećl bečki „gemuthlichkeit“ — eto to je ono što čini glavnu baraktertstiku komedije Kod belog konja. Tu nema veUke, prave literature. a’,1 ni grubih binskih efekata, i celastvarje.u glavnom, književno mpis&na. Prikaz je Ispao dobro, jer je ovoga puta podela uloge bila interesantnija no ranije, jer se pojavilo prvi put I nekoiiko boljih beogradskih glumaca, koje do sada nismo videli na sceni. Ulogu krčmarice Josefiue prikazala je gdja S t o k i ć sa dovoljno dulia i potrebne okretnosti. G. I. Stanojević igrao je svoju staru, efektnu rolu fabrlkanta Gizeckea izvrsno. Bio je, kao i nekada, pun prirodnog humona, interesantan i simpatičan. G. Sava T o d or o v I ć 1 gdjica Zora T odorović sada su se prvi put pojavili ma novoj sceul u svojim starhn ulogama naučnika Hincelmana i njegove kćeri I<!arice, uz cduševljeni pozdrav publike. Oboje zaslužuju ozbiljnu hvalu, jer su svoje karakterne role do detaija i otmeno Izradili. 0. Todorović jo imao zgodno pogodjen ton sa tako mnogo karakteristične naučničke odmerenosti, a gdjica Todorović je sa razborom i vrlo pažljivo izradila tip mucave devojke. Gdja Arsenović je bila u ulozi Otilije. kao I obično, prirodna, sa svojim zvonkim, lepim tek nešto otužniin glasom. O. Gošić je imao živostl i temperamenba ikao advokat Sidler, 1 držao se uvek na visini scene. B. Bel-

Dogadjaji u Rusiji IspražujavanJe Petrograda dovršeno. Kb. Petrograd, 16. marta, Ispražnjavanje Petrograda Je dovršcno. NJ jedan stanovnik no smije izaćl Iz grada. Želieznlčki saobraća] je obustavljen. Savjet narodnih povjerenika petrogradske opštine (to će u buduće biti zvanični naziv) dozvolio je ponovno izlaženje buržoaskih listova, koji su od početka njenračkc ofenzive bili ugušeni. Velikl kongres sovjeta. Kb. Petrograd, 16. marta. Vijest dopisnika ,,A g e n c e H avas“-a, kasno stigla: Pri otvaranju velikog kongresa savjeta bilo je prisutno 1110 delegata. Od ovih je biio 733 boljševika i 238 socijainih revolucijonara ljevice. BREST-LITOVSKl UGOVOR RATIFICIRAN. Kb. Petrograd, 16. marta. R c u t e r. Boljševičkl poslanicl na Moskovskoui kongresu zaključili su danas sa 433 giasa protiv 30, da se ratifikujc brest-litovski mlrovni ugovor. Poslije odluke istupiii su iz stranke članovi svili stručnih organiazcija. Kurlandija za personalnu uniju sa Njemačkom Car VVilhelm još niie stvorio odluku. Kb. Berlin, 16. marta. Priiikom današnjeg prijema izaslanstva kurlandskog saveznog vijeća kod državnog kancelara pročitan je odgovor na odluku zeinaljskog savjeta, što je imalo za posijeđicu, da je car primio k 7naniu molbu, da prinii vojvodsku krunu Kurlandije. Car če donijeti odluku pošto sasluša za ovo niadležna mjesta, pa će se ona onda saopšliti zemaljskom savjetu. U ž e m s j e d i n j enju vojvodstva s Njemačkom n e s t o j i n i š t a n a p u t u. Pregovori za mir sa Rumunjskom Izjave bugarskih delegata. — Atentat na Averescua. — Njegova ostavka. (Naročltl brzoiav „Beograds'rdh Novlna'*) Budimpešta, 16. tnarta. Sofijski dopisnik ,,A z E s t a“ javIja, da su bukureštanskl bugarski delegati, Tončev i Momčilov, izjaviii, da su mirovni pregovori sa Rumunjskom doduše povoljno tekli, ali zbog neočekivanih prepreka nijesu se plenarne sjednice ni juče ni danas držale. Dopisnik doznaje, da se uzrok toj prepreci ima u tome tražiti, š t o je protiv Averescua pokušan

kić, moramo priznati, iznenadio nas je. Mnogi koji su držali da on nije dorastao za ulogu Leopolda bili su nazočarani. G. Belkić je bio dobar, čak vrlo dobar, pazeći uvek da ne izidje iz odmercnog konverzacionog tona i ne udje u drastlčnu komiku. kojoj je ou odvcć naklonjeu. Velja pohvaliti injegov trud oko izradjivanja role. G. Dinule'vić, kao mladi Silchajmer, izradio je odlično tip smetenog mladića. Gg. R. Pavlović, A. Jovanović i Spiridonovič, pa gdje Jurkovič, Bošnjaković i Stojane vić dopunjavali su zgodnu liarmoniju na sccnl, koja je ovoga pitta fcila vrlo kpo i 11)015110 nameštena. S t

MALl PODLISTAK lstorijski kalendar Larochefoucauld. — Zollner. — Manuel Oarcia. — Goutzkow. — Peschel. — Bessel. Na današnji dan, 17, marta 1680. godine umro je u P a r i s u francuski književnik Francois vojvoda L a r ochefoucaul d-ski. Vojvodska porodica Larochefoucauld mnogo je razgranjena 1 dala }e svojoj domovi'ni mnogo znamenitih IjudL Vojvoda Francois Larochefoucauld rodjen je 15. septembra 1612. godine i stupio je još kao mladić u vojsku, gdje je intrigama upleien u konflikte sa Mazarlnom I Richelieu-em. ali ga je poslije

revolverski atentat, kojt doduše nije uspio, al! je dao; povoda Averescuovljevora odstupu. Marghtloman je došao u Jaš, gdje ga je kralj primio il audijenciju, i 011 će vjerovatno doći na mjesto Averescua. Sjednica je odložena i zato, što je novi rumunjski mlni* star spoljnih posiova, Misu, tek naf putu iz Londona u Rumunjsku. Medjutim rade hitno potkomisije, pošto j& veoma velik materijaL koji se imaf svršiti. Radoslavov u Đukureštu. Kb. Sofija, 16. rrtarta. Bugarski brzoiavni ured javlja? Ministar predsjednik Radoslavoifl juče u veće je otputovao u Bukurešt. Momčilov 0 pregovorima 1 vraćanju Dohrudže Bugarskoj. Kb. Sofija, 16. marta. Bugarski brzojavni ured javljas Podpredsjednik sobrania M 0 in č i 1 0 v, koji se sad vratio iz Bukurešta, gdje se bavio kao izaslanik pri pregovorima za mir, danas je u sobranju izjavic da se u Sofiju vratio s dubokim iivjero< njem. da će Bugarska biti potpuno z<r dovoijena u svojim zahtjevima na sje* vernoj granici, da Bugarska ima puno ■razloga, da sa držanjem saveznih izaslanika u toku pregovora hude potpu110 zadovoljna Idaćecijela Dobrudža pripasti Bugarskoj, U toku jednog razgovora s Momčilovom rekao mu je maršal Mackens e n, da se prvog dana po svome doIasku u Dobrudžu s čudjenjem zapitao, kako je Bugarska četrdeset godina mogla bolno ćutatl i nije potražiia mogućnost, da tu bugarsku zemiju pouovo đobijc. Bugarska će imati svoju Dobrudžu, završio je Momčilov. Itnajmo joŠ malo strpljenja s pvegovorima, da ih ne bi produžiii, vjerujmo u vjernost našiii saveznika i u zvijezdu Bugarske. (Opšte odobravauje.) Kb. Bukurešt, 16. inarta. Ovamo je Uušao profcsor sveučilišta, Petar Misir, zbog mirovnih pregovora. Balfour o ruskoj revotuciji Kb. London, 16. maria, U đonjcm doniu jc izjavio Balfour, đa je ruska revolucija nesreća po eiviligaciju i da je poslije pada aulokraćije pala Rusija u fcaos. Ipak je fcila revoluci* ja za Rusiju dobra, jersemska au'ok acija pokazala posve ncmoćna, da se prilagoilsi novom dnliu vrcmena. Ne može fciti sravnjenja s Francuskom. Francuska je revolucija stvorila homogeno tijelo, a u Rusiji je nastalo protivno. Razviće Rusije je neizvjesno, jcr se proces mora vrsiii za vrijeme rala, gdje neprijalelj sknipuloznom nemilosrdnošću stoji pred vialfcma. Napad Lce Smiha protiv pohtike vla> dine prema Japanu i Sibiru zaboravlja; sa svim na ove Ćinjenice. "Njegov govor polazi od pret.postavke 'da japanska ekspcđicaja težš da rasparča Rusiju i da sljedstveno anektuje. Ta bi teorija bila žaloslan izgled za sjevemu Francusku. I ako nijo vjerovatno, da će Nijemci dospjeti u SiI)ir, to ipak Smith nije shvatio situac.jU’ Rusije. Njemački nalet U Rusiju je samo

jMazarinove smrti njegova prijateljica, vojvotkinja Longueville-ska iztniriia sa dvorom, gdje je sada, zahvaljujuči svojim odličnlm ličnim osobinama igrao vrlo vidnu ulogu. Bio je ljubimac čuvenih žena onoga doba, kao što gdja. đe Sablć, vojvotkinja Chevreuseska, čuvena spisateljka gdja. de Sevignć. Njegovi ,,M e m 0 a r i“ daju interesantnu sliku onoga doba, ali nisii Isključivo njegovo originalno djelo, već su ih naknađno dopunjavali drugi. Najčuvenije pak njegovo djclo jeste ,,Reflexions ou sentences et maximes morales" („Razmišljanja ili pravila i načela 0 moralu"), poznato pod skraćenim naslovom ,.M a x imcs“. Njegova često paradoksalna načela, razradjena pakosnom satirom 1 gorkim realizmotn, pravl su katehlzam sebičnosti 1 uživanja, _ „bonvivant-stva“. Pod maskom prividnog morala, a duhovitim i finiin jezikoni odriče se tu svatoa inoralua podloga života. Zbog sjajnoga stila, kojim su pisani, Francuzi s pravom smatraju „Maksime" klasičniin djelom svoje književnostl. Sam Ivarochefoucauld pet puta je izđao svoje ,,Maximes“; od ovih je njegovih izdanja najpotpunije izdanje od 1678. godinc. Docnije su ih Izdavali Ai'mć Martin (1S82. god.), za- 1 tim Giibert I Gordault (1868-—1883. godine) i Pauly (1883. godine). Pored njegovili sunarodnika pisao je <* životu i radu Larochefoucauldovom (