Beogradske novine

Izlazei dnevno u Jirtro, poned]el)koni poslile podne.

Pojadint brojevl:

W «. I kj. Cita o« oljMl ti V MnntlJI . 12 Mtra

rr.idheiera

MfaaeCna pr.talala: ****** • aBO M HBCMM ■ kuć« .... 3‘-

•. I b. Ma

U vnonarhljl . . a .._ U Intstranstni .. I ' . . * BO

Oglasl po cljenlku.

Jrednlitvo: BE0SRA0, Vuka KaradHća ul. broj 10. Talefon broj 13. Uprava I prlmenje pretplate ToptiSln venac bro] 21. Telefon br. M. Prlmanja oglaaa Kneza Mfhajla ul. broj 38. Telefen broj MS.

Godtna IV.

ZBOG ZASTO.JA U NABAVCI HARTIJC IZLAZIĆE „BEOGRADSKE TtOYlWT - IZUZIMAJUCl NEOJELJNA IZDANJA — DO DALJE NARCDH SAMO NA DVIJE ST*AKC.

RATNI IZVJESTAJI

Smrtna borba Engleske. — Ponovo 5000 zarobljenih vojnika i 100 zaplijenjenih topova na zapadu. - Front od Sjevernog mora do Jadrana

Izvjcštaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 10. aprila. U podniCju u§ća Piave osu3«ćena su prsduzeća talljansklh napadačkih trupa. Načebtik glavnog stožera. Irvještaj njemačkog vojnog vodjstva i *- Kb. Berlin, 10. aprila. ZapadHO bo06tei Ptteb Jake pripretue artlijerijoni I iuteiMM napalj gmo iztnedju A r m e n 11 etr«sa I kanala La Bassće englesikeiportugaiske položajeizauzeli prve neprljateljske u. nlje. Zaroblli smo otprillke BM8 Ijudl a zapiijenil! o.k o 100 I o p o ▼ a. Na borbaoota froirtu razrlie su se na oba*r||B sdrana S o m m e žestoke artiljertjtee bltke I uspješni pješadtiskl bojert Na Julnoj oball OI s e bacili smo ne. prijataija takodje Izmedju Folerab r a y-a 1 Brancourta preko kanala O } s e—A i s n a. Plaaka: Naie tn*pe, *to su se iskrcale u H a ng o n u, zauzčle su poslijo kratke borbe sa orutaalm bandama željeznićku stanicu u KaristL Ukrajlna: Harkov je osvojen poslije borbe 8. •aprlla. Prvl zapovtednlk glavnog stana pl Ludendorfl. Njemački večernji izvještaj Kb. Berlin, 10. aprila. Wolffov ured javljai Sjeverno Cd Armentieresa prodrli smo u engiaske llrrtje s obje strane rij®ke W a a s? ©s (kod Warnetona). Izmedju Armenleresa ? Escalresa prešlj smo na t’lte mjeata preko Lyse. Izvještaj bugarskog glavnog stožera B. b. a. Sofija, 9. aprila. Maćedonski front: U okoliri B i t o 1 j a i istočno od V a rdara bila je obostrana artiljerijska vaftfa Živalmlja. Na ostalom je frontu bila .Vatrena djelatnost umjerena. U dolinl 31 r u m e južno odBarakli Džuma »atejerak su naša juriina odjel&nja više nepvitatdjskih pješadljskih ođielenja I zal'pbil« nekoiiko Engleza, DobračJtl frontt Priniirje, Smrtna borba Engleske Govor Lloyda Georgea. — Debata u do- njetn domu. Kb. London, 10. aprila. R e u t e r javija: Lloyd G eo r g e jo drlao u đonjem domu svoj očekivant goyor o položaju lia frontu sporazuinnih saVeznika i o predlozima vlade za dopranu iofiike. Mtntstar predsjednik je došao neprimjećeno i niko ga nije pozdravio kad ss ćltgao da govori. Lloyd George je reipao: Nastala ie kritična faiza rata. Govofeći o okolnostima, lcoje su dovele do sa'danjeg vofničkog položja ministar predajadaik je rritao: Do mjaseca novembra srazmjera snaga je na zapadnom frontu

bila 2: 3 u korist sporazumnih saveznika. Tad je došao niski slom, ali i u samom početku borbe na zapadu sporazumni savezniri su bili na zapadnom frontu u nadmoćnosti. U pješadijl su Nijemci bili nešto slabiji, u topništvu slabijl, u konjištvu znatno slabiji a u vazduhu nesumnjivo slatoiji. Ali su Nijemci na zapadu ipak imali neke nadmašnosti, kao izbor bojišta i suho maglovito vrijeme. General W i 1son je predvidio, da će se napad preduzcti južno od Arrasa s 95 divlzija. To predvidjanje neprijateljevih namjera Ja vrlo značajno. Pa ipak je neprijatelj Jzazvao krHičan položaj, ali je on ipak hrabrošću engleskih vojnika mogao spasti. General Gough, zapovjednik 5. vojske, smijenjen je sa svoga položaja na bojnom poiju. Glavna namjera neprijateljeva, da razdvojt englesku i francusku vojsku, dosad nije imala uspjeha. Ali mi bi zapali u zločinačku zabludu, kad bl podčijenlli težinu njegove namjere. Kabinet je preditzeo sve k-orake, da dobavi pojačanja. Toliko veltki broj Četa nije do sad u tako kratkom vremenu prešao prcko Kauaia. Ministnrstvo municije bilo je u stanju, da naknadi zaplijenjene mašinske pnške i munlciju a osim toga ima iu zalihi munirije u znatnoj količinl. Naši se gubici ne mogu još utvrdlti, ali Halg izjavljuje, da su njemačka tvrdjenja sa svim nemoguća. Lloyd George se zatim branio od prekora, đa je rasparčavanje »naga sporazumnih isaveznika omogućilo njemački uspjeh. Da englesldh i francuskih divizija nije bilo u Italiji, rekao je, Austro-Ugarskoj bl bile odriješeue ruke, da svu svoju snagu baci na zapadni front. Vlada je smanjila soiuuske borbene snage s dvije divizije. U Mesopotamiji se nalazi satno jedna, u Palestini i Egiptu 2 dj^rijo bijelib. Neprijaitelj se rlješio, da iT ovoj godtui potraži vojničku odlukit. T o z n a Č l f trajnu borbu od sjevernog m o r a dio J a d r a n a. $ve zavisi od toga, da mi naše snage do kraja održimo. To smo sa amcričkom pomoću u stanj’tr. Zatim je Lloyd George razložlo potanko vladine zalrtjeve. Oni se nalaze u povišenju dužnosti vojne obveze do 50., kod ljudi sa izvjesnim školovanjem do 55. godine, proširenje dužnosti vojne obvezc na Irsku, a za to da se Irskoj odobrl autonomija. Ni Jedna vlada ne bi mogla manje zahtjevati. Ako hočemo da se izbjegne rat od nekoliko godina, nroramo založitl sve svoje snage. U gornjem domu dao je Curzon sličnu izjavu. On je rekao, da vlađa računa s time, da 6e rat trajati nafmanje do 1919. godine. Donji dom je s 299 protiv 80 glasova odobrio zahtjeve Lloyda Georgea. U toku debata su izjaviii Dowlin i Dillon, da je uvodjenje vojne obveze u Irskoj jedno iudllo. Zntim je iizeo njoć Asquith. On Je najprij© i zjario, da zadržava scbi pravo, da se pozabavi pojedinoslimia zalconSkog prijodloga. On može da posmalra bil samio sa gledišta, Vla li vojnitki rezultati prevazilaze sve ošlale obzire. Stvar Savezbika nije još nikad bilia tako Ugrožena i inože se spaštT samo Uplnjanjera Jpajveće snage, 7 Vsqnit.l 1 je hvalio požrtvovanje artiljerij« prilikom šUćenja povlačenja. Doictaj duli oduševljava \x>jsk:m ja riikad ne očijavam u pobjedu. Ali, kod već stojimo pred najvećom ojkisnošću, koj« 'je ikad grozila našoj državi, na5nn saveziućTma i kakvu fstorija slobodb niie zapamtila, onda će pariamenat podnfjefi svaku žrtvu, da sačova. svijet od najv«će katastrofe, koja se 'ikad može ’dogoditf. Tbzivam daklo parbrmeaa't, 'da u 'tom' smislu pristupi prijediogu.

Sjeđinjenje Besarabije sa Rumunjskom. Kb. Bukurešt, 10. aprilaZeinaljskJ gabor Bcsarak^« zaključio Je stedMNaJe Besarabije sa Runuujskom. Ođlučni dani u Francuskoj Prikaz položaMBuđimpešta, ia aprila. Dopisnik ,,A z Est“- a doznaje o pofožaiu na aapađnom frontu na nadležnom vojničkom mjestu: Njemački napadaji kod Soissonsa doveli su neprijatelja u neprijatan položaj. On ana, da Nijemci mogu ove uspjehe proširlti, te mora dakle svoje pričuve što prije tamo dovcstl. Ali time siabi 011 front kod Amiensa. Neprijatelj pokušava mnogobrojne protivnapade, alj bez uspjeha. Naroeito se mora nagiasitl, đa naš napad mije ni na jeđnoj tački zapeo. Ako neko iz toga stvara zaidjučko, što pokadšto nastupe stanke, da je bitka završena, onda on nema nf pojma o mođernom ratu. Stanke se momjit činiti, jer treba dizati nove dttimove J putove i đovlačiti tešku artiljeriju. A za to treba vremena. PoložaJ Engleza i Francuza sada je v e 0 m a 1 0 ž a k. Željeznička pruga Amlens—Paris ne može se upotrebiti, jer je pod iiašorn vatrom, te je 11 a liekim m.}estlma razorena. Pruga P a r i s—R 0 u e n s nije iza glavnog fronta, nego samo iza desnog lcrila. Jedau pogled na kartu pokazuje, da su iakodje i neprijateljska krila izložena našoj vatri, a mi možemo protivničke piložaje držaii nod koncentričkonr.- vatrom. Time se mogu objasnltl izvanredni gubicl neprijatelja, dok «u naši neznatnl. Nftpadaj , napred'Ao pod pogodbama, povoljnim z a n a s. Bombardovajne Parisa. Ženeva, 10. apriia. U San Sebartian, koji leži blizu francuske granice, došlb .ie 2000 španjolsklli radnika iz Parisa, gdje su do sada. rađili. Oni pričaju, di ^ri'‘Paris napustili zbog poskupljivanja žiiminlh uamirnica i bombardovanja njemačkih -dalckosežnih topova. Crkva, koju su njemačkc granate razorile na Velikt petak, bila Je cricva sv. Lazara. Na prvi dan Uskrsa udarlla je grnnata :u mlnistarstvo. Jedna Petamova naređba vojscf. Kb. Berlin, 10. aiprila. Wolffov tured javlja: Naše pobjednička trupe našle ®u ovu naredtou Petainovu od 28. martq 1918.: Opšta naredba br. 104. Sa krajujom snagom bacto' neprijatelj na nas f lioće da naa razdvoji od Engieza, da bi pp koju bilo cijenu otvorlo sebl put za Paris. Držite se zemljišta, iadržite, đrugo\i su već 11 a putu. Svl sJeditijenl bacićete se na provainika. Vellka bitka je tu. Vojnict sa M^jne, Ysere i Verduna! Ja vas poZivaiinTiČe se siudbkie Francuske! Petaln.

Podmornički rat NOVA POTAPl IAN.JA. Kb. Berlin, 10, aprila. WolJfov ured javlja: Jedna naŠa PCtdinornica, (eapovjednik kapstan-poručnik' J e s s), potopila je u Irskom inoru 26.000 bruto reglstrovanih tona neprijateljskog trgovačkog brodskog prostora. Medju potopljenim brodovima tialazila su se dva parna broda od naročite vrijednos>ti, sa 9000, odnosno 6000 tona. Prvl, naoružan i natovarem euglaski torod, po »voj prilici sa transportima iz Amartke, potopiRHHanminMni Ijen je usrijed velike i jako sigurnosne pratnje. Naročito je konstatovan oružani engleskl parni brod ,,D a n i e 1“ sa tovaroan drva za Englesku, kao i natovareni engleski parni brod ,,J u k a s i“ sa 3358 tona. Osim toga su potopdjeaia 2 engleska ribarska Čamca. .

Najnovije brz. vljesti PosHje Czernmovih otkrića. Kb. Stockholm, 10. aprila. Cijela stockholmska štampa primila je odgovor grofa Czernina na Glćmenceauvljev demanti sa izvjesnirn zadov oljstvom. Pitanje iapanske HUervtocije u Sibiru. Kb. Peking, 10. apriia. Japanska je. vojnička mtsija stigla ovamo, da sa kitajskim kompetentnim mjestima vijeća 0 sibirskom pitanju.

Grad i okolica Molbe za pomoč. Svi, koji isiu se ved ohratilf, a i namjeravaju obratit.L se ćLništvu Crvenoga Krsta u c ; i k. vojnoj glavnoj gubemiji za Srjriju ža pomoć, pozivaju se radi jzvjesnog saopštenja da dodju U subotu 13. ov. inij. poslijb podne 11 kancčlarijU! đruštva ’Crvenoga TCrsia, Dobračina uirCa broj 10. Dobroyoljni priiog. Društvo Crvenoga krsta 11 c. i k. vojnoj glavnoj guberniji za Srbiju, printiio je sa najvećom zahvalnošću od gg. braće P. Radojlovića 500 kruna, da ih podijelf medju nevaljniina, na dan godištijetga pomena sestre im J el en e, a i za pokoj duše brata Radoja i sina-isinovca Petra. Prijava slučajeva smrti I rodjeuja. Po naredbi 'ć. i k. vojue glavue guhernije u Srbiji obavezno je gradjanstvo, da sve slučajeve sirirti i rodjenja prijavf opštini grada Beograda. 'NaroŽitim plafeu tlma pozvauo-je gradjansftvo, 3a sve slu. Čajeve iz vremena od 1. janu >ra ”do 31. marta ove godine prijavi statisiiSkom odjelenju opštine građa Bcograda izmedju 1. i 6. ovog mjeseca. Kako je za prvih pet dana odziv. gra[đjanslva bio vrlo slab, to se ovim jo5 jednom opOririnju Sve poro'dice, kod kojih su Se đesili navedeni slUčajevi, da od-. mah učine prijave statističfcom odjvleliju. Isbo Se tako svi siučaievi. smrti t rorijeuja počevši 'od 1. aprila pa 11 a da ; lje, moraju prijaviti u roku od tri dana. Prijava kod policijske vlasti irije dovoljna. Odredjena kazna za slučajeve neprijavljenja iznosi 'đo 1000 kruna. Obustava vozova na pruzl Stalać—Kruševac. Ođ danas, čctvrtka, II. aprila obustavlja se saobraćaj vozova 422, 441, 426, 427 11 a prnzi Štalać—Kmševac. Vjenčanje. Odvjetnik dr. Hdgo V o r ć i> a 1 y, delegat središnjice za zaštitu povjerilaca u •Beogradu, vjenčatSe ss u potak 12. ov. mj. u 1 sat poslije podne s gospodjicom Trmom Fi sclier u mojsijevsbom hramu u Kosmajskoj ulici br. 51. Isiorijski kalendar. Na d&našnji dan, 11. apriia 1713. godine zaključen je mir u Utreolitu, kojim je završon rat oko španskog nasljedja izmddju Fiancuske s je'dne I Engleske, Pruske, Holandife i Porlugalije s di-ugc strauo. Eat protiv Fraucuske na-

reći pesnikove duše, koja je bogata bnjnim i ncobičnim osećanjkna. I K 0 š t a n a je u boliko tatere'saintnija, što g. Stanković medj srpskim krtjiže\micima nes'umnjlvo ima najviše individualnosti f najjačeg tem-

s meseeinom se lepi, treperi, i kao melein na srce pada“. Mitka, kao pesnik večite čežnje za Ijnbavlju l žlvotom, patl od teške bolesti sevdaha, od golemog „kara-

PODLISTAK M. Cekld: * ' . " O Koštani Borisava Stenkovfča. U našiin jUžnim krajevima reč koštan značl keaten i u Vranji su, pre više decerilja, tlm imenom zvali jednu iepu, mladu đevojkju, tanme masti a vrele krvi, koja je unioge zanela svojom bujuom strašću. Ta je clganka, pričaju stariji Ijudi, bila tako neobiCuo zamamljiva u ljubiaivrim izlivima, da joj nije bilo ravne medju vranjanC'kim kckotama iz ciganske male. Otra je pevala I igrala za bakšiš, a za tiiovao j« u’toliavala i Ijubavne čežnje raspusnih aevdalija, koji su zaboravljali dert živoia « »uouoj pesmj 1 njenim poljnpcima. Eto, do WI cigankl dao je pisao ime svojoj ori-

ginalnoj dramskoj priči Iz njegova rodna mesta. Ali sa banalnom istorijom ovo vranjske ciganfce samo de8o nema nikakve intimnbe veze. Koštana g. Bore Stankovića je stvorena npravo iz bujne mašte I ntanačanih csećanja, a prikazuje žlvot do koga so dotazi čiis'tom pesničfcom intuicijom. U ovom delu n>e vidimio jednostav'an, površan život, koji poznajemo Iz suvih, beskrvnih činjanica dnevne kronike; ta }e fcronika, do duše, poslužila piscu ledlno kao neki, da se tako izrazimo, tehničld motiv, kao sporedna emocija u slobodnoj 1 ttubofcoj pesntčkoj taspiraciji. Medjutim u dramskoj priči g. Stankovića nalazlmo upra\no naličje svekldašnjice, istinskl «vot, čijem bolu nema dna, ljude sa dubokim, elementamlm stnasttma, koji se lome i suše u banalnoj običnostl nemlnovne suđbine. U Koštanl Ima .vrlo mnogo svežeg daha ! strastvenfh emooija, a to će

per&menta. Kpštaua je bogata raznim ! miarkantno obofenim tipovima. Ali svl onl itnaju Jodnu zajedničku liniju, fcoja je najjače istaknuta u Mitku, a zatim se vidi i u Tomf, Stojauu, Koštanl. To je neka toolna čežnja, da s* dušia oslobodi okova banahre stvaruosti, pa da se, slobodua, zagnjurl u jedan drtiigl stvet, gdo se nabujak osećanja stapaju sa prirodom ii čudno hannoničup ceHnu; to je borba za samim sobom 1 žiVotiom, u kojoj ima mnogo tuge i bola, ail isto toliko i poezije i radosti; to je večiti „Žal za mJadost", koja ie prošla ill pnolazl, Miltka volt bašče, šedrvane, masečinu, pa svirku, pesinu, 111 bolje, samo glas, „sladak glas kao prvo devojaCko nilovaaje I ceHva«|e. Pa taj glas lde.

sev'daha' 1 , iiiminičl na nogama od te bole$H. Ista se bolest javlja I u Tome, starog domaćinia 1 hadžije, ctnia se već rasptamteia u Stojanu, hadžijinom sinu, a ulegfai je najzadl i u samu Koštanu. Svi ti Ijudl grčevito se bore, da se otmu od bamalne svakldašnjtce, alt ih surov, ogroman, nesavladjiv točak života, koji se ravnomerno 1 neodoijivo okreće, Zalivata sobom i odvlačl u kcrlo paćenika stvamosti. Poezijis žlvota koju nalazimo u Mltku, sve njegove čežnje i snove vkliino personificirane <u Koštani. Ona *e javlja kao odjek uzdaha svih onlh strastvenih t bo» nih duša, što sanjare pri mesečlnl kao Mltka, Stojan, pa čak 1 Hadžl Toma. Koštana nam se pojavijuje, kad Je prvl put izišia Iz cigan&ka mala l riSla li lhfđe 6odk

staviia je poslije ovoga mira šamo x\ustrija, koja je sa Francuskom zaključila. mir iduće godine 11 Rastadttu, o kojemu je već bilo govora na ovome mjostu. — 11. aprila 1814. godine potpisao jo Napoleon I. u Fontain« bleau-u svoju abdikaciju. U toku \xrin<i u z'mu i' rano u proljeiće 1814. godine Napoleon so taman bio spremio, da vjtetom diversijom ponovo prones* rat iva njemačko '/emljišto, kada mu stiže glaa, da ga jo Udružcna raska, austrijska i pruska vojska zaobišla i krenuk. praro na Paris. Napoleon usiljenim maršerima vratj vojsku, no bi li spasao prijeskonicu, aii nnl nobolliko sati pred Parteom suze vijest, da jo Paris 30. inarpa kapituMrao, da jo senat proglasio njogoro zbacivanje i da so veći dio državnih vlasti već cdrekao od njega. Napoleon ode u Fontainebfeu i prvo je abdikovao u koriat svoga ,sina, pa kad se savezirici time nisu zadovoljili, abdikovao je ria današnji dan i konačno u ime svoje i svojih nastjadnika. Kao što je poznato saveznici su mu iistupili na boravište kao ličnu svojinu ostrvo Elbu, osta\rili su rnu carsku titulu i dopuslili su mU, da sa njim odtl 11 a Eibu 400 probranih vojnika njegove garde i nekoliko injegovih najvjernijih generala. Dirljiv jo bio čas, kada se Napoleon u Fontainebleau-u oprostio od svojih tamo postrojenih trapa. Ovaj je prizor ovekovječio fi'aucuski slikar Horaeo Voruet. Genoral Petit prišao je cara noseći u raci neltu plav-om ovjončanu zastavU jednog gar. djjskog puka. Napoieon duboko ganut prvO zagrli generala, pa zalim poljubi zastavu i loče vojnicima: „Smatrajte da Bam o\'ako poljubio svc va.3 rođom‘‘.

OBJAVA. U vezi » naredbom ć. i k. okružnog zapovjedništva Beograd, V. A. br. 466/18., glođe popisa s\riju objekata, koji podJože piaćanju poreze, izvještavaju so po. reski ©bveztrici gra'da B.eogroda 'da će sa popis nižo navedenih ulica slijeđ ćih da. na obaviti: 11. apiila: Moiavska, Eudarska, Velike Stoperrioe, 'Caiice Alilice, Baštenska, Brdska, Trnska, Hadži Piodanova, Pod, gorička, Gospodarski put, Valjovska, I, vanbegova, čika Ljubina, Svešteriička, Mi, ■ lotićeva. 10., 11. i 12. aprila: Sijivarska, Mn toša Velikog, Vodovodna, Cvelna, Dub. Ijanska. ’ 10., 11., 12. i 13. aprila: luaij Mi, lULinova. 1 11. J 12. aprila: Grobljanska, Prind Evgenija. 11., 12. i 13. aprila: Rivarska, Trn^ Kapetan Mišina. 11., 12., 13., 15. i 16. aprila: Sabor, na, Zorina. 12. aprila : HadŽd Gjerina, Sveti Bro, hor, Voseiinova, Kratka, Jakšićeva, Vršač-. ka, PTatnarska, PančovaČka, Dečrfa, GraIviČna. 12-, 13., 15. i 16. apri'.a: Topčiderska, Protc Mateje, Strahinjira Bana, Ha. dži Mustafina, Hndži MustamVa prćduže. njo i Sok-če. 13. aprila: Vladotina, Grčič ALilenko, Senjska, Čuburska, Šfbinjanin Janka, : Mlatišumina, Javorska, Senjanin Ive, Ileroeg števana, Majdanska, Senjačka. 18. i' 15. arpiia: Uska. 13., 15., 16. i 17. aprila: Resavška v Poslamcka, Kraijico Natalije. 15. v..pri!a: Gornjo Palikdska, ICra. jinska, JKruševačka. Bojauova, "Vinogradska, Čika Pavlova, 'čiičuk Stanina. 15. f 16. aprila: 71at! borska, Skop. ljaaska, Jug Bogdanova, Skenderbegova, Bridimska, Dobračina. , ^ Tted popisi’varija oštaJik .uH’da bićđ blagovieiućuo objavljen. Svakom porcskom obveznilm, stavlja, so u idužnost da na đan |>opisa svoje ulu 00 bude U svome stanu, ili da taino SVog zaeiupnika ostavi koji bi mogao svu bOtrobrie pođatkc popfsnim organima uati'. | C. i k. okražnb zapovjedništvo Eeourad,

na, dobra, puna osaćanjai, puna lepote I ■ijupkosti. Gde god dodje sa svojom pesmom, tu liu'dl odmah pomaniiaju za njom, Ona viŠe zano-si 110 šfo zavodi, svojom inlaUošću 1 urodjenim sevdahom, kojl kao zfiraža prelazi na ckolimi. Isti osnovlri mottv nezadovoijune of&ajo kojl se, kao u kakvom muzičkoin đdlii, naizmenično ponavlja, nalazi se u Kdštani kao i u svima drugim istakuutim ličnosthna. Dela ima woju osobenu harmoniju koju sklapaju, zajednički, uzdasi Mitka, pesme Koštane, strasti Stojanove i surovo ekspanzivna osećanja Hadži Tome. A svima je, kao štp smo već videli, osnova ista: čežnja i borba borno atraistvenih priroda za drrigi, višl život. Što Je medju svima ba5 Koštana jače istaknuta to je stQga, jer ja ona središte oko koga se okreč# radnja drame u čisto tehničkom smteiu, iNastaviće se.)