Beogradske novine

Straua 2.

Nedjelja

Ukazavši na ove ružne pojave, koje su proizvod gluposti, nevaljalstva, beskarakternosti i srdite netnoći pO' Jedinih lica, hoćemo da konstatujemo, da su te pojave samo žalosna posledica nesrećnih prilika u koje je riaša otadžbina zapala krivicorn svojih lupravljaća, a da nisu ni malo karaikjte«me osobine srpskoga naroda u njeigovoj većini. Po ovim žalosnim izuizetcima pogrešno bi bilo izvoditl opSti zaključak, da su to osobine srpskoga naroda, jer se većina pravih Srba odlikuje otvorenošću i junaštvom, a ko ke osobine ncma on može biti sarno izmet srpskog naroda. Tešimo se još i tinre, da ovakvi postupci nisu inogli ipoteći iz inteligentnih i otmenijiii kru,gova, ali ne treba da đopuisthno ni da prostaci, pa ma kako bili ograuičeni i bedni, ne nanose ljagu srpskom (hnenu. Na posletku u svakom žitu Ima Jtukolja, a naša je dužnost da u interetu svoga glasa i imena taj kukolj tre'bimo, a to ćemo učiniti kad nkažemo iprstom na ove koliko bedne toliko i glupe pojave denunciranja i kukavnih anoninniih pretnja. J e d an gr adjanin.

Paris u mrtvilu. Njemačko pobjeđe na zapađu učinile sn, da je Paris postao grad 11 a frontu. Taj preobražaj, uitrzau đogadjajima, opisuje pariski dopisnik „Ncue Ziiricher Zeitung‘‘-a. Njego\x> opisivanje, boje je vjerovatno gledano francuškim očinia, 'jasno kazuje morainu ufučenost, ozbiljnu đušcvmt posljedictt bombardovanja. Paris preživljujc uzrujane dane. Bombardovanje topoan od 24 cm., vijest o povlačenju pete engleske vojske, .u čijoj se strategijskoj zaštiti nalazi fraucuska prrjestonica poslije prošircnja eaigleskog fronta, — sve su to fceška kušanja za živce, kojima bi i manje psjetljiv grad morao biti izložen. Ali se Paris, kao i uvijek, nevjerovatuo brzo pribrao i našao se hrabro u svojoj noivoj ulozi kao „Ville du fvont“. Satno jc 24 sata bilo dovoljno, pa đa ulice. njegove dobiju običan izglcd, Ijudi svoju ;odlučnost a ženske da biiđu opet nafmijana lica. Neobičan tresak probuđio jc stanovništvo iz sna u subotu u jutru. Pošto nije bio dat nikakav znak da su se ipojavile letilice, niti se čula paijba s tvrdjavica, to je svaki mirno išao na fivoj posao, a ulica Lafaj’ette imala je $voju uobičajenu siiku jurnjave „miđiflettesa" sa željezničkih stanica u sicWiMv- &«„,»... t «u neprijateljske bombe udarile u pojejdina mjesta. a oko 9 sati vatrogasne pištaljke otjeralc su stanovništvo u tmdrmne. Svaki je žurno tražio najbli•ži zakion. U nnmicijonim tvornicama, gdje je rad tako isto brzo obustavijen, iustupili su nietalni radnici muuicijoniin radnicima zakloue, koji su osigurani od ibombi, jer su mišljenja, da i vojnici na frontu ne silaze u podrume. Sve te mjere obazrivosti ođavna su bile izvježbane u očekivaniu, da će se ,,Gothas“ pojaviti u sred bijela dana. Za treu oka fliice i trgovi su biii prazni; nekim zlim čarobuim načinom cio gradjanski iživot je bio umrtvljen, tramvaji, podzemne željeznice zastadoše, fijakeri s neobičnom tačnošću obustavišo vožnju, kočijaši se razbjegoše, trgovci spustiše gvozdene kapke, nadzornici Inića pozatvaraše vrata. Paris sc nalazio u zapetom očekivanju, neclalimice ,*e osluškivao tresalc, koji se s neprijatnom tačnošću pona.vljao. Na nebu su krstariie Jetilice, čiji se crveno-bijcli koiut sa svim jasno na suncu vidio. Boinbardovanje u sred bijela dana ne Jzaziva one zastrašavajuće osjcćaje, Jcoje svakoga noću obuziniaju, s toga sg parižanima mora oprostitf, što nisu iu podrumu dugo izdržaiij što je u njih radoznalost bila jača. Kad se čovjek nađje u hodniku, onda se osmjeli da .izadje i na ulicu, te su već u 11 sati butevari počeii da oživljuju. Ko nije htio <la ostaaie glađan morao je. litio ne Jitio ručati i za vrijemo bombardovanja. Aii Paris tog dana nije vidio željno očekivanog pismonošu. Tek se nekoiiko sati kasnije sajznalo, da se cijeia stvar ne tiče bombl iz vazduha, nego sa svlm praviinog Ibombardovanja. Za vrijcme našeg proiaza s nekolikim prijateljima preko .Gliamps Elysees, gdje s© nije čuo ni ieda« dječiji glaisić oko „karusela", a •saino se po neka ženska sunčala ua željeznoj klupi 1 vidio jedan vod ainerićana kako se tromo krećo prema itrgu ,,Concorde“. nas su obuzimali bolni osjećaji teške prošlosti. Zainisao, jda se Paris naiazi pod neprijateljskim itopom, izazJva neku utučenost kod «nqg, koji je vidio opustošenost u iDflnkirchenu. Ovom suučanom pustoin proljetnjem daiui slijediće i drugi ovaki isti, a oni stubovi. na kojima se priljepljuju pozorišne objave i raznili izabava, stajače iieupoireblj'eni, oprani Kisom. Mnpogobrojni fijakeri, natovate«*$ag<wn, kretali cu sc proma žeIjezničkim stanicama, porodicc u nedjfljnom odijelu išlc su svojom djekak ° one .- ve, A na „uskršnji od• . a P ro r<-aieue restoracijc I ka* a " e 'i^rzTvale su nekl uztvcmirojiići ^tfjeCa), kao da su sa svim prazae.

Fond cara i kralja Karla za ratnu skrb. pfjegovo Veličanstvo car i lcralj o fondu: 13 previšnjoj odluci od 10. maja 1917. stoji: „Odobravajuči pravila ovoga fonda, koja su Mi pođuešena, dopušfam u is‘jo vrijeme, da ovaj fond posbojeći i poslije rata kao spomemk patriotskog požrtvovanja stano'vništva, riosi ime „Fonda cara i kralja Karla za ratnu skrb‘‘. Sta hoće fond cara i kralja Kar la? Da pomogne! Svima vojnicima i njiiiovoj rodbini, ukoliko oni ti’ebaju pomoći. Dakle invalidima, udovicanra i siročadinia, Kako treba pomagati invalide?. Stvaranjem trajnog izvora zarade; otvorićo se radionice, silničarske radnje, prodavnice duvana, kUpovaće se zcmijo itd., itcl.; invalid ne treba da živi od, milosli drugih ijudi, nego od dobiti svoga rada, svoje vrednoće i svojih znauja, lupravo onako, kao njegovi zdravi đrugovi. Medjutim, štucajevima, g'djc je rad iskljuČen, ima se invalid trajno i dovoljno zhrinuti. Sanafcoriji i slično ustanove imaju uhrzati ozđravljenje. Ukratko: Ima sve da bude, kako hi invalidi postaii zadovoljni i sretni. Kako treba jiomagati uđovice i siročad? Takodjc i za udovice irn.a se stvoriti trajan opstanak. Udovici trcha dati mogućnosti, da nastavi rađnju svoga mifža, a gdjc lo nije mogućc, đali joj novo zanimanjo prema njenoj sposolmosli. Siroćad ima ostali kod 'svbjih ma'te, ra ; a potpuna siročad ima se dati poroidicama ili u zavode. Temeljna školska nastava daće im potrebno znan'je za Život. Prcma snosohnosti f darovitosti imaju 80 sirOtadima dati razna zarihnanja. U svima položajima života sLajaće uz njih fond cara i kralja Karla kao zaštita ,i pomoć, no zaboravljajući ni za trenutak, da su to đjeca ljudi, koji su ge za domovinu hrabro i hcrojslri boriii. Kađa pomaže fond cara f kralja Karla? Odmalii Ko treba [»otnoći, tome će se odmah pomoći. Kako so postizava potrebna pomoć? Upućnjući pismenu molbu fonđu cara i kralja Karla za ratuu skrb, Beč, IX. Berggassc 22. U ovoj molbi imaju sc navesti svi datumi, kao mjeslo rodjenja, zavičajnost, starost, zanimai^c, sposolmost" zarađo, imovno slanje itd. itđ. Kome pomaže fond cara' 1 kralja Karla? . Fond cara j kralja Karla teži da u trajni štctu, bez obzira na narodnost i vjeru. Uprava fonđa cara i kralja K a r 1 a: Pređsjednik: Njegova Preuzvišenost, laj.ii savjetnik i ministar vojni, pješađij6ki general Kudolf Stbgcr-Stciner pl. Steinstatten. .i 1. potpredsjednik, koji vodi poslove: Njegova Preuzvišenost, pješadijski gr-neral Gottfricd Seiđt pl. ltingenliarL 2. podprcdsjednik: Njegova Erouzvišeuost tajni 'savjotnik i podrnaršal Georg grof Wallis Carighmainsld. Sta treba zapamtiti? Fond cara i kralja Karla pomažo vama svima, z<ato pomozite i vi svf njemu. Onila će so ispuniti želja Njegovog Veličanštva cara i kralja, da se ovaj fonđ pretrori u spomenik patriotsfcog poži-tvovanja, koji ima da postoji i poslije rata.

Grad i okolica Katoličko Bogosiužje. U nedjelju 14. apriia: I. u konaku: u 8 sati ujutru njemačka i češka propovijed i sv. misa za vojsku. II. u ž u p n o j crr k v i: u 8 sati ujutru sv. misa za škoisku djecu. U 10 sati hrvatska propovijed i pjevana sv. mLsa. U 3 sata posliie podne litanije. „Koštana". Budući da je gospodja A r s c n o v i ć jako nazebia, to će i večeras davati „Koštanu" gdja Spasić, koja je svojim snažniin glasom stekla opšte siinpatije publike, Umoljavaju sc ona gg. posjefcnici, koji su kupili ulaznice za gdju Arsenović, da ih s obzirom na brzu pomoć beogradskoj osiromašenoj inteiigetnciji. od koje danomice stižu molbe, ne vraćaju već da ih poklone drugima. Početak je tačno u 8 sati. Pozlv. Mole se dolje in»euovaue osobe, da izvole doći u redakciju „Beograđskih Novina“ u srljedu, 17- ov. mjeseca, u šest sati uveče: Justlna Cirić; Vidosava Mićić; Anka udova Stevana Jevtića; Autonija, udova Stevana Jovića; Gjurgjina, mati Save Popovića, slikara; Mara d'Andrea; Jelena, udova siikara Nikole Markovića; Katariua, mati Mališe Oiišića, slikara; Stana, udova Dimitrija Jankovića, novinara; Stana Lčšjanin; Nlkosava, udova Drag. Milićevića, mužlćara; gospodja Dobrlce Milutinovlća, glumca; porodica Žarka Lazarevlća, knjfževnika; Darinka Odovfćeva; Hristina Slankanienac; Lela Hristllič; Johana Pavlović; Ljubica H. Dinić; Danica Isakovlć; Leposava MIh&jlović; Pava Sluka i učenica Jovanka Stantsavliavid

novine Ko od imenovanih nlje u mogućnostl da dodje u redakciju, neka Izvoli poslati svoju tačnu adresu. Ako Je pak u ovom spisku navedeno lice, koje je potporu u naprijed podiglo, za njega poziv 'ne važi. Pjevačko i koncertno veče. ■Najznameiutiji je društveni đoga’djaj Dvogodišnje koncerine sezono p j c v a‘čko i Ikoncortno veče, koje ćo so održati 21. 'aprila u pozorišnoj dvorani mjesne etapno inenaže. Da će ovo večc naići na vcliko inlercsovanjo, moglo so linaprijed misliti. 'Očeldvarija, koja su felavljena u prodaju karata, ispuriila su 60 , pošlo jo ostalo samo još nekoliko sjcdišta po K 4.— kao L neicoliko karata za stajanje. Program je objavljen u našcm današnjem oglasuom dijelu i dajo mjosta nadi, 'đa ćc ovo ve'ćo pružiLi mnogo uživanja. Gospodja Berta KiurinaLeuer, ljubirnica pubbke u c. kT. bočkoj dvorskoj opcfi, učinila je svojiz'bor pjesama tako, da će čak i razmažerii koncertni ('osti naći polpimog ra'črina. Kao ejajan partner ove večeri javlja so u progranru prvi koncertni majstor bečkog umjetničkog orkestra, virtuoz na violini, Georg Steiner, koji ćo umjotničko uzivarije ove veČeri na zna'čajan način upotpuniti. Svoju sjajnu umjclnost on je već jiekoliko puta dokazao, te Iri bilo odista suviŠno, da sc o ton.P govori. Da je za snage ovog ranga poručen p'ijanisla islo vrijednosti, razuirujc se samo po sobi, a brnski. muzički direklor Karl Frotzler — zna so već unaprijed đorastao jo ovoin leškom zađatku u svakom pogledu. Prijatelji večeg umjetničkog uzivanja bićo u sLonju, da svršetak ovo umjetiiičke sezono smatraju kao potpuno dostojan. Gno malo karata, što ih još ima, mogu se dobiti u knjižaranaa ,,Jugo-Istok‘‘ i Cvijanovića, Djelatnost c. i k. ratne mornarice u slici. Danas, 14. aprila u 10 i po sati prije podne prikazivaće se u c. i k. vojnom kinomatografu aspiranlima ratnc škole djelatnost c. i k- ratne morliarice u slikama s predavanjem, na što se pozivaju gg. časnici iz opsega vojnc giavne gubernije. Da sc javi radi novčaue pošiljke. Radi prijema novčaue pošiijke potrebno je, da se javi gosp. Stojanu K ib a r c u, sa slauom u Zorinoj ulici broj 100.: Radojka R. Pantelić iz Pudaraca. Prilikom prijema novca potrebno je, da poneise redarstvenu legitimaciju. Ako se ne nalazi u Beogradu, treba da pošalje svojn tačnu adresu. Ođiikovanje Marijana Matijevića. atleta i lirvač Marijan Matijev i ć, „Junak iz Like“ dobio lijepo priznauje za svoj rad u korist ratno bobrotvorae svrhe, kojinia je svojim atletskim turnejama privredio mnogo hiijada kruna. U nagcačhi za taj svoj rad odlikovan je Marijaiii srebrnom p o č a s n o in m e đ ai j o m c r v e n og a k r s t a sa ratniin odlikovanjem. Prirodna ruđnička mai'aa dobiva se na veliko i na malo u radnji P o p o v i ć a i R i s t i ć a, Terazije. — Skrećemo pažnju na oglas (4. strana) o ovome izvrsnoone napitku, koji je. brižijivo spravljati iz najboIjili i širom cijele Srbije poznatih rudničkih m-alina. 700.009 krima premije I 38.900 dobitaka. Do 7. maja izvuči će se 700-000 premije i 38.900 dobitaka razredne (kiasne) lutrije. Srećke za I. razred staju: l / t K 40.—, V. K 20.-, V« K 10—, l ,g K 5—, a razašiije ih firma Braća 'Beermann, Beć, I-, Rotenturmstrasse Nr. 13.

Istorijski kalendar Na đanašnji d:an 14. aprila 1029. godino rodjen je u Haagu Čuveni matema. tičir, fizičar i astronom Christijan Bauygenes na koga ćemo eo naknadno Dsvrnuti. <— 14. aprila 1759. godino umro jo u Londonu komponista Goorg Haendel, d kojcmu je već bilo govora na ovom mjestu. — 14. aprilai 1865. godine tragično jo pogTnuo u pozori'. Stu od jibilačko ruko nckoga fanatika lAbrabam Lincoln, najčuveniji pređsjodnik Sjodinjenib Država posbjo Wakhingtona. O životu i radu Abrabatna Linoolna već smo ranije govorili na ovom mj’eshi. >—»14. aprila 1871. godine prifliio je pr\>i parlamenat (Reicnstag) nove njenr.ačko carevine, sa e\Tma protiv sedam glasova usfav nove savezne carevino. O jrazvoju dogadjaja, koji «u doveli do osnivanja novo rijemačke carevin« v«ć *mo u Viš© maha govoriii.

Belnrtch Haltonl i t itM KorlsM Olavoo skladlšte za Srbijur U vojnom prometu stojeća LJekarna Protlć, Beograd Kralia Miiana nllca 87.

14 . apiHa n»ld.

oro) au.

Poslijednje brzojavne vijesti Njemački večemji izvještaj Kb. Berlin, 13. aprlla. Wolffov ured favlia: Na bofnom polju na rijeci Lysl zadoblli smo u borbi zemijlšta. In’ace nema ničeg novog. Njemačka ratna mornarica u Helsliigforsu. Kb. Berlin, 13. aprila. Javlja bo zvanično, da je pomoćno prcduzcće njemačko pomorsko enago p. rinslcu p r i s p j o 1 o 12. a p r i 1 a p o s li j e podno u helsingforsko pristaniišto i Rl ascuko'tvilopred gradom. Bombardovanje Parisa. Kb. Paris, 13. aprlla. Neprijatelj je datias p r o d u ž i o bombardovanje Parisa daiekosežnim topovima. Lugaiio, 13. aprila. MiJanski listovi javljaju iz Parisa: Dalekosežnim njemačkim topovima je u predgradjima posljednjih dana ubijeno 126, a ranjeno 253 osobe. Njcmački vazdušui napad na Parls. Kb. Paris, 13. aprila. Havas javlja: Zvanično se saopštava, da su njemačke letiiicc nad Parisom piošle noći poubijalc 24 osol>e, medju ovima 9 ijudi i 15 Žena, a ranilc su 62 osol>e. Bijeg u masaina iz Parisa. Kb. Berlin, 13. apriia. vVolffov ured javlja, da pariško stanovništvo zbog bombardovauja dalekosežnim topovima i zbog gladi, koja počinje da se osjeća, u g o m 11 a ni a n a p u š t a P a r i s. Pred ofenzivom središnjih vjastl ua solunskom front«. Zurkh, 13. aprila. Fraaicuskj vojni kritičari plaše se ođ ofenzive na nmćedonskoin frontu. 'Francuski listovi javljaju. da je neprijatelj u tamošnjim borbama dobio već znatna pojačanja. Holandjani proliv EngiezaBerlin, 13. aprila. Neiniri u H o I a n d s k o j, izazvani demonstracijama zbog gladi, uzimaju sve opasnije antiengleski karakter. Pred zgradom engleskog poslanstva čule su se pretnje. jedno francusko prizuanje. ,,P e t i t P a r i s i e n“ nalazi, da je glupo misliti, e je francusko povlačenje južno od Oise povoijan strategijtocima francuske krvi. Brojna nadmoćnost protivnika, koja se na žalost pojavljuje I u sjevernoj Francuskoj, stavlja Fociia pred najteže zadatke. Neutralnl sad o Ciemencean-oviui faisifikatima. Baseiski ,,N a t i o n a 1 z e i t u n g“ piše o Ciemeuceau-u: Ovaj se nesretan Čovjek u svome fanatizmu teško ogriješio o interese Francuske. Samo bjesnilo, koje sve mostove za sobom ruši 1 pali, može tako što činiti. Zvanične Gbjave. OBJAVA. U vezi m. naredbom c. x k. okružnog Zapovjedništva Beograd, V. A. br. 466/18., gkde popisa sviju objekata, koji podleže plaćauju poreze, izvještavaju »c po» reski obveznici grada Beograda da će so popis niže navedenib ulica Blijedcćih da. na obaviti: 12., 13., 15. i 16. aprila: Topčider. ska, Protc .ilatcjc, Strahinjića Bana, Ha» đži Mustafina, Hadži Mustafina produže. nje i Sokače. 13., 15., 16. I T7. aprila: Resivska, i Poslanička, Kraljice Nalalije. 15. i 16. aprila: Zlatiborrifa, Skopljanska,. Jug Bogdanova, Skenđerijegova, Budimska, Dobračina.

Red popiiBivaTiia oetalih ulioa biće bfcgovremeno objavljen. Svakom poreskom obveznikn, stavlja se u đnžnost da na dan # noD :<5 a svoj’e nli oe bude u »vome stanu, ili da lamo svog zastupnika ostavi koji bi u.ogao svo potrebne podatke jkopisniin organima dati. C. I k. okružno zapovjeđništvo Bcograd.

1! dvomni cijne nieaažE „Kasina“ u Eeoaradu.

U nedjelln, 21. aprila u pola 9 sati u veCe prlredjifje se uz svcopćl pristup

Sudjeluju: C. k. koraorua pjevačica g-dja Bertlia Kurlna-Leuer, ćlan bečke dvorske opcre; vlolinskl virtuoz Georg Steiner, kapelnik bečkog umjetnlćkog orkestra; upravnik muzlkc Karl Frotzler .. .. — ----- (na glasovlru). ■ P R O G R A M: 1. a) Georg f Icnschel: Morgenhymnc b) Franz Schubert: Gretchen am Spinnerađ c) Eđvard Grieg: ,,San“. lzvodl c. k. komorna pjevačica g-dja Berta Kiurlna-Leuer. 2. Ed. Lalo: Španska Symfonlja 1. staV Izvodi gosp. Gcorg Steiner. 3. a) Oskar Rubritius: Du bist der Garten b) Felix pl. Weingartner: Slava Ijubavi c) Goldmark: ,,Kladenac“. Izvodi C. k. komorna pjcvaćica g-dja Berlia KiuriR3-Leuer. 4. a) Schubeit WilhclmJ: Ave Maria b) Richard Wagner: Listić iz Albuma. c) Krclsler-Gorelll: Varijacije o jednoj temt. Izvodl gosp. Georg Steiner. — 1 " 1 ODMOR. - 5. Ch. Gounod: Juiijin valcer iz opere ,,Romeo i Julija. — Izvodi C. k. komorna pjevačlca g-dja Berts Kiuilna-Leuer. 6. a) Zdcnko Fibich: Pcem b) Krcisler-Dittersdorf: Scherzo c) JenO Hub.iv. Zephir. Izvodi gosp. Georg SSeiner. 7. a) Hugo Wolf: „Lepiir u maju“ b; I. Marx: Und gestern hat er mir Rosen gebracht c) Richard Strauss: Cecllija. Izvodl C k. ko» moura pjevačica g-dja Berta Klurina-Leuer. Na glasoviru pratt upravnik muzlke Kari Frotzler. Za vrijeme odraora bilffet. Ulaznicc mogu se od 8. aprila dobiti u knjlžarama „Jugo-Istok" 1 S. B. Cvijanovića. — Ulaznice vaie kao noćne propusnice (Passiersclieln).

pristaje samo lijepomc licu. Lijepo se pa': lice dobiva samo upotrcbom

Diana Alabaster pudera I Crćme. Cijena male doze lli lončića K 2 - —, veilke doze 111 lončića K 4 - —. Može sc »vagđjc dobltl. Glavno prodavalisfe: „Diana" Handeis A. <5. Budapest V., Nidor utca 6. 6