Beogradske novine

fzlaze: dnavno u jutro, poned)el)kom poslije podna.

Pojadinl brojtvi: (OtoftK« |« knltcbna nfnlištiHm •0 «. I br. t«U f cl|«l •« . , . 0

U msftsriiljl. U IssjlrssrtTt Oglaal po cljenlku.

Hjosofina protpl.to: m*. •* OcrtMMi • Sm ! 3-^°

dradnlltvo: BEOORAD, Vukn Karadžlća ul. broj 10. Tolofon braj 83. Ilprava I prlmanja pretplata TopHtln vonac broj 21. Tolafan br. 25. Prlmanja oglaaa Knoza Mihajla ul. broj 38. Talefon brol 245

Br. 134.

BEOORAD, utorak 21. maja 1918.

Goditia IV.

RATNI IZVJESTAJI. Izvještaji austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 19. maja. U toku živo razvijene izvidjačke djelatnosti došlo }e na zapadnom t irolskom frontu i u vicentins k i m p 1 a n i n a m a do borbi, koje su sesvršile povoljno po nas. Istočno odMonte Perticedva puta sino odbili protivnika u borbi prsa u prsa. U A r b a n i j i su borbe popustile u žestini. Oteli smo napadačima nekih 100 ljudi u zarobljenicima 1 aekolikomašinskih p u š a k a. Kb. Beč. 20. tnaja. Na jugozapadnom bojištu I nadalje s obijn strana vla da najž 1 v 1 j a djieilatnosf i z v I d : j a čkih odreda i letača. Načelnik glavnog sfožera.

Izvještaji njemačkog vojnog vodjstva Kb. Beriin, 19. maja. Zapadno bojište: Zapadno od M u 11 u c h a napali su Englezi &a nekoliko četa: odbijeni su uiz teške njihove gubitke. Inače se pjcšačka djeiatnost svodila na izvidjanje. Ziva vatrena djeiatnost, koja je na borbenim frontovima vladala do rano u jutru, popustila je prije podne i tek je pređ veče opet oživila. Naročitu je živost pokazao protivnik izmedju Arrasa i Alberta. Naše su baterije tu u mnogo maha biie pod žcstokom vatrom.

Kb. Berlin. 20. tnaja. Zapadno bojište: U oblasti K e m m c 1 a vatrena ic djelatnost pred veče i oko ponoći znatlto z ad' o b i 1 a u ž e s t i n i. Jutros su se tamo razvile žestoke artiljerijske borbe. I na ostalim borbenim frontovima veiikim je dijelom oživila borbena djelatnost. Na Južnoj obali Ancre napadoše Englezi rano u jutru svježitn .snagama. Prodrli su u Viiie sur Ancre. Propali su neprijateljevi pokušaji, đa đalje prodre u d o11 nu Ancre. Krvavo su skrhah 1 ispred saniog sela u više maha ponovljeni naleti, ttpravljeni pro11 v M o r 1 a n c 'o u r t a. Nal mnogitn Jnje’stitna fronta odbijeni su engleski i francuski izvidjačk I n a I e t i. U borbatna ispred poloŽaja: i pri jednotu uspješnom preduzeĆu sjeverno od S t. M i h i e 1 a zadobili smo zarobijenika. Minule su noći s uspjehom napadnuti bombania London, Dover i još neki engleski prltno r sk i g ra do vi, Prvf zapovjednik' glavnog stana pl. Ltidendorff, Izvještaj bugarskog glavnog stožera Kb. Sofija, 20. maja. Maćedonsko bojište: Zapadno od ohridskog jez e r a, kod B i t o F i a i kod D o b r opolja obostrana tonnička djeI a t n o s t je bila s vremcna na vrijeme ž I v a h n a. U predjeiu M o g 1 j e n i c e rastjeraii sino našoin vatrom neprijateljska izvidnička odieienja. Zapadno od Vardara obostrana'živahna vatrena djelatnost. Putouonje Hjihouih Veličanstnua. Sjajau prijem u ansti o-ugarskom poslanstvu. — Njegovo Vcličanstvo I kralj Ferđinand u glavnom stanu. — Njihova Vcličanstva produžffa put za Carigrad. Kb. Sofija, 20. maja. Prijem u austro-ugarskom poslanstvu pretvorio se u siajnu svečanost. Ministri, generaiitet, ugledne političke ličnosti, mttogobrojni poslanlci, jiosianici saveznih ijie.utralnih ze>malja sa osobljem i vojnim opunomoćenicima kao i innogobraini članovi austro-ugarske kolontje odazvali su se jjozivu. Pred zgradom prslanstva iskupljena ronogobroina masa svijeta pozdravlla Je Njeno Veličanstvo carlcu Ikroljicu Zitu aajvečini poStovanjem. Njeno

Putovnnje Njihovih UeNčonstavu. Visoka odlikovanla driavnlh dostojanstvenlka u Sofiji. — Odiazak u Carigrad.

Veličanstvo je došlo u pratnji princa K i r i 1 a i princeza E v d o k s i j e i N a d e ž d e. Njenom Veiičanstvu su predstavljene mnoge gospodie i ona se sa sVima prisutnima miiostivo razgovarala. Poslije toga se Njeno Veličanstvo na vrlo ljubazati način sa svima oprostilo i odvezio se pravo na željezničku stanicu, gdje se sastalo s Njegovim Veličanstvom, koje se u tom trenutku u pratnji kralia Ferdinanda i bugarskog prijestolonasljednika vratilo iz glavnog stana. N j i h o v a Veličanstva sn zatirn produžila pul za Ca-igrad. Visoka odlikovanja. Kb. Sofija, 20. niaja. Car i kraij K a r 1 o je svojeručnim pismom, koje je datirano u bugarsk'am glavnom stanu, objavio naimenovanje kralja Ferdinanda za pukovnikavlasnika c. i k. teškog poljskog artiljerijskog pnka br. 60, da bi time dao ponovo izraza iskrenim i savezu vjernim odnosima izmedju obje savezne države i vojske. Kralj bugarski F e rdinand je tako isto svojeručnim pismom objavio, da je cartt i kralju Kari u podario vlasništvo bugarskog dnnavsko-pješačkog puka br. 5, kome je ranije bio vlasnik vojvoda R o b e r t o d P a r m e. Kb. Sofija, 20. maja. Prilikom svoje posjete u Sofljl razdijelio je car i kralj Kario vcliki broj odlikovanja, od koiili su ova najvažnija: generalisimu Zekovu zlatnu vojničku medalju za zasluge. minisfritna Peševu, Tontevu, Popovu, Bakalovu. D I n č e v tt i Petkovn vojnički krst za gradjanske zasltige, ministru rata Najđenovu Leopoldov orden I. razreda sa ratnom dekoracijom, ministru željeznica K o z n i ckom veliki krst ordena Fratije Josipa sa ratnom dekoracijom, šefu političkog kabineta Dobroviču Leopoldov orden I. razreda, generalu S t ojanovu orden Franje Josipa, generalu Savovu vcliki krst Leopoldova ordena, dvorskom maršalu pukovniku K u t u k o v u vojnički krst za zasluge II. razreda sa ratnom dekoracijotn, sekretaru ministarstva spolinih posJova Z 1 a t a n o v u veliki krst ordena Franje Josipa i upravnitn sekretarima ostaiih ministarstava orden Franje Josipa II. razređa- sa zvijezdom. Kb. Sofija, 20. niaja. Car Ferdinand podijclio je ova odlikovanja: grofu Buriantt lanac Aleksandrovom redu u briijantima, vrhovnom komorniku grofu B e r c ht o 1 d u orden sv. Kirila i Metoda, prvoin vrhovnom dvorskom meštru grofu Hunyady-u veliki krst voiničkog ordena za zasluge u briljantima, generaladjuiantu fml. princu L o b k ow i t z u veliki krst Aieksandrova orđena sa mačevima, šefu austro-ugarskog glavnog stožera generalpukovniku baronu A r z u veliki krst Aleksandrova ordena sa niačevirna, austrijskom ministru trgoviite baronu W i e s e r u i ugarskom ministru na previšnjem dvoru grofu Z i c h y - u Aleksandrov, orden I. razreda, pukovniku tjelesnih garda, generalpukovniku D a n k 1 u vojnički ordett za hrabrost u ratu II. razreda, vrhovnotn koujušniku knezu P a I f f y - u velikj krst Aleksandrovog ordena u briljantima, zamjeuicl vrhovne dvorske meštarke knicginji Schwarzenberg orden za gradjanske zaslugD I. Tazreda u briijantima, vrhovnom dvorskom meštru grofu Eszterhazy-u Aleksandrov orden I. razreda u briljantima, i šefu vojne kancelarije general-majoru barunu Zeldleru orden za vojničke zasluge I. razreda. Osim toga su razdijeljena odiikovanja i mnogobrojnim drugim ličnostima. Posjet Njenog Vellčanstva u bohiicama. — Na grobu kraljice Eleottore. Kb. Sofija, 20. maja. Njeuo Veličanstvo carica i kraijlca Z11 a s jednlm dijelom svoje pratnje posjetila je bolnioe. Poslije porodičnog ručka, koji je bio u dvoru, Njeno Veličanstvo Je posjetiio grob kraljice Eleonore.

Marghiloman o miru sa sređišnjim vlastima. Kb. Bukurešt, 20. maja. Pri ručkn, koji je zapovjednik I. rumunjske vojske, general Qr i g or e s c u, davao u Jašu u ča'st minlstra pređsjednika M arghiloman a, iztjavio je general u svome govoru uvjerenje, da je Marghilotnan postigao najbolji mir, koji se pod sadanjim okolnostima mogao postići. To je jedan od najvećih diplornatskih ttspjelia, koji opravdava nadu, da će Marghiloman sad povesti zemlju d'obrim putevima. U svome odgovortt je ministaf predsjednik upozorio na to, da je Vojska itšia nesprerrtna u borbu na absurdno dugom frontu od 400 km. Ali je ona ipak izvršila svojtt dužnost. Na-pominjući đobijanje Besarabije Marghiloman je naglasio, da se ta zemlja niie zadobiia u Kišinjevu nego pri .pregovorima za mir u Bu'kureštu. Ma.rghiloman je najzad uvjcrio svoje slušaoce, d a b’ez potpore A u s t ro-U ga rs k e i N j e m a č k e Rumunjska s e n e bipovećala s tri milijuna 1 j ttdf i 45.000 k va d r a tn ih lc i 1 om e t a r a. Podmornički rat Potopljeu cngleski razarač. Kb. London. 20. maja. 14. maja je torpedovan jedan engieskl razarač I potopljen ie. Poginula stt dva čovjeka posade. Razne brzojavne vijesti. Francuska vlada odiažo izjavu o položaju. Budiiupešta. 20. maja. ,,P e s t e r L1 o y d“ .avlja iz Z en e v e : Ciemence att 1 P i c h o n nalaze, đa n i j e z g o d a n t r e n u t a k, da se o’dazovn zahtievu socljaiistlčke grupeu komori za o p š i rnije javne izjave i hoće vladine izjave da o d 1 o ž e ?. a i d u ć i m j esec, jer upravni držnvniJ sporazntnnog saveza imaju tek da se sporazumu još o nekim važnim Jntvnim pitanjima, uaročito takvih. koja 'se tiču dnlekog istokn. Apšenja u Irskoj. Kb. Irandon. 20. maja. R c u t e r iavlja: U Dublinu je svega uapšeno 109 lica. što je medjtt Sinfeinerima izazvalo silnu uzrnjanost. Velika se važnost polaže tvrdjenjii. da uaipšeni zavJerenici predstavljaju s.amo mali dio naroda. Pokret protiv Lloyd Georgea. Kb. Amsterdam. 20. maja. Mini'star za ipnpravke ratnih šteta, A d d i s o n, produžuje trag.anje radi otkriča jcdne drtižine, kojoj je svrha, đa nagradjivanjem provincijskih iistova stvori r.aspo!oženje protiv L!oyda O'eorgea a za Asquitlia ( . Addison misli, dq je ova akcija postigla sa svim protivtil rezultat. Za monarhiju u Finskoj. Kb. Helsingfors. 20. niaja. Svinhufvud Je odhio ponudu đa se primi pređšjedništva i izjasnio se za uspostavljanje ustavne monarhrje. v Talijanski tajni ugovor. ; _ Kb. Rotterdam, 20. majai Loudouski dopisnilc „Mancli’f ster Ouardian.a“ saznaje, da je tajni ugovor Italijc uništen I zamijenjen novim ugovorom. Sporazunina letačka konferenciia. Kb. Paris, 20. maja. Havas Javlja: Medjusaveznička letačka konferencija, kojoj je zadatak da na tješnji i stainiji načrn dovede u red uspostavljanje letilica i letačke djelatnosfi sporazumnih sila, donijela je četvrtog dana svoga rada u Rarisu vrlo važne odiulke. Stanje usjeva u poslednuthn oblastima Rumunjske. Kb. Buikurešt, 20. maja'. Kiše kotje su u polovini maja padale u posjednutlm oblastima, malo su popravlla stairje usjeva. Jesenji usievi se označuju na izvaničnom mjestu kao srednji, proljetnl usjevl kao dobrL TaČnim utvrdjivanjem zasljanih prostora proljetmh usjeva se pokazalo, da Je mnogo više zasljano ranih vrstl usjeva r ovoj, nego 11 u prošloj godfni.

Sa Balkana SRBIJA. O srpskoj sudbinl piše bugarski list ,,Rod'ina“ ovo: Nek'ada silni rnski inonarhiizam, u kojl su Srbi polagali svu svojtt nadu, slomljen je; njegovo zauzimanje za sudbinu Srbije ne može imati više nikakvog značaja. šva nada Srba, icojl su sv.oje vlastite snage upropastili i dalje upropašćuju, sad su Francuzi i Engiezi. Ali se i ova dva naroda nalaze u najvećoj onpasnosti; dogadjaji se razvijaju sa svim na njihovu šte'tu; svaki dan povećava mogućnost, da se i na zapadnom frontu ostvari pravi njemački mir. Većina srpskog naro-da vrlo dobro shvaća istiniti položaj stvari. To se vidi po svennt onome što se dogadjalo u posljednjerrt zasijedanju srpstoe narodne skupštine. Od 128 posLanika uizdržalo se 24 od glasanja, 50 je odobrilo politiku Nilcole Pašića, a 54 je glasalo protiv njegove politike. Došio je bilo đo vrlo burne debate, koja se najzad izmetla u tuču, koja je odnijela i dva jjudska života. Posiiie tili dogadjaja, svi su napori srpskog prijestolonasljednika bili ltzaludni da ostvarl sastav jednog koalicionog kabineta. Opozicija je ostala čvrsto pri zaJitjevima: 1. zaključenje mira s četvornim savezom. 2. abdikacija dinastije Karagjorgjevića. Kao osnovu za pregovore o miru srpska opozicija postavlja zahtjev: uspostavljanie Srbije u gratiice prije 1912. godlne. Razumije se da ie to najviše što se zahtjevati može, a srpska opozicija pojmi, da je već prošao trenntak, kada je bilo moguće, da' se na toj osnovi ipregpvara. Za sr.psko pieme ostaje satno jeđan izlaz: sjedinjenje t raz vT t a k u g r a n i c a m a a u s t r o -u g a rs k e m oti' a r h i j e, tt kojoj je i prija rata večina srpskog naroda živjela. Za viadavinu Pašićevu, za kralja Petra i cijelu srpsku državu ima sanio jedno: k a p i t u 1 a c i j a. BUGARSKA. O o d n o s i m a p r e m a d u n a vs k o j m o n a r h i J i piše „Narodni Prava“: Austro-Ugarska, koja je i ranije bila prijatelj Bugarske, sad je postala njen susjed. Odnosi izmedju cbe zemlje su u istini tako dobri, da ih nije potrebno ni objašnjavati. Oni su nedavno najbolje objašnjeni izmjenom brzojava izmedjti grofa Buriana i tninistra predsjednika Radoslavova, što je bilo nešto više nego li akt učtivosti izmedju oba saveznička drttga. U prošiosti je Austro-Ugarska uvijek potpomagala Bugarsku, koja je u inonarhiji imala oprobanog prijatelja. Od 1915. god. Bugarska je saveznik Austro-Ugarske i dijeli s njome i uspjehe i nedaće. Do tog je vremena cio svijet mislio, da se Austro-Ugarska mora raspasti, ier je malo ljudi poznavalo unutarnji mehanizam države i tmidru upravu bečkih i budimpeštauskih 'državnika. U prkos niske navaie na istoku i uzaludnih udara Italije na jugozapadu Austro-Ugarska je očuvala svoje jedinstvo i životnu snagu. Bttgari su se tome radovali i još se raduju. To je mjera i vrijednost našcg saveza. GRCKA. Vcnizelosovl pretorijanc i. Kako ,,A g e n c e H e 11 e n 1 q u e“ javlja, podniio je grčki ministar vojni komori zakonski predlog o ohrazovanju jednog dobrovoljačkog zbora, kome će biti z.adatak, da čuva unutarnju sigurno'st ziemljo od zavjerenika. Dozvoljava se, da se u taj zbor rnogu primiti i priipadnici stranih država. Ova mjerai vladina, koja inta da posluži samo učvršćenju venizelističke vladavine, izazvala je u širim krugovima grčkog naroda s i 1 n o o g o rčen j e. Kako „Frankfurter Zeltung“ raizlaže, u svemu ovome je najglavnijie prčtorijanstvo pripaidniika stranih država, s kojima Venizelos smjera da se okružl. Ja'snije se nlje mogao ispoljiti karakter vonlzelističke vladavine kao tudje vladavtne, nego ovlm smjerom, koji ujedno svjedočl, da je grčki narod daieko od toga, dai se izmiri s prisilnom viadavinom, koju su mu naiturile sporazunme sHe. Cinjenica. da Je Venizelos danas spao radi održanja siv'oje rooćl na pomoć stranib

najamnika, kazuje, da je njemu sve teže medju domaćinta naći ma i toliko privrženika, koliko bi bilo potrebno, da ma i prividno potvrdi, da njegovu vladavinu narod odobrava.

Dnevne vijesti Parobrođarski saobraćaj izmedju Stockholma i Petrograd?. Neposredni parobrodarski saobraćaj izmedju Stockholma i Petrograda ponovo je otvorio u subotu 18. o. nij. švcdskj parni brod ,,Elias“. Brodarstvo je dobilo u utorak brzojavno saopštenje, da z-a pristajanje parobroda u Petrogradu ne postoje uikakve smetnje. S obzirom na potpunu zabranu uvoza u Rusiju. na ovom prvotn parnom brodu ne će biti nikakve robe, all su sva putnička mjesta zauzeta. Građ i okolica Hrauiovna slava crkve sv. Nikole na novom grobliu. Sutra proslavlja svoju hramovnu slavu: Prenos mošu sv. Nikole iz Mira tt Likiji u Bar (Italija) crkva s v. N i k o 1 e n a n o v o m g r« b 1 j u. Danas, uoči slave, bčenije u šcst sati tt veće. Sutra svečana lititrgija u 8 i po sati prije pcdne, Poslije lititrgijc rezanje slavskog kolača. Narodne dobrotvorne predstave. Sutra u srijedit u 8 i po sari uveče po treći put „Hasanaginic a“, koja je svojom potresnom radnjotn i odličnom izvedbom osvojila publiku tako, te je ioš sanio tnalo mjesta ostalo neprodatih. Ulaznice se prodavaju danas i sutra cijeli dan u knjižarama S. B. Cvijanovića i „Jugo-Istok“ kao i na večernjoj blagajni. Ltakinicsi „Beograd“-..E. V. Z.“ (3:1) Kao što se mogio i očekivati, vladalo }e vrlo veliko interesovanje za utakmicu izmedju loptačkog kluba ,,Beograd“ i klttba ,,E. V. Z“, koja je obavljena u nedjelju. Još rano pusliie podne rlitaje su velikfe mase Svft jeta tramvajskitn stanicama, kako bt na vrijetn-e stigle na mjesto utakniice, koja }e bila sjajno posjećeua, sto vTlJfi naročito pozdraviti s obzirotn na dobrotvornu svrhu, u koju se ova utakilllca priredjivala. Mediit gledaocinia bilo je vrio mnogo časnika, koji su u više malia Izrazili svoje. đopadanje na živom i rutiniranom radu pojedinili igrača. Sama utakmica bila je u sportijskom pogledu na potpunoj visinf, pravi užitak za gledaoce. Konačni je rezultat bio 3:1 u korist „Beograda" 1 . U prv'oj su polovini igre članovi „Beograda“ pokazali vrlo dobru kombina' ciju, a osobito se isticalo desno kriio (Borisav Vasiljevič). Rezultat prve po lovine igre bio je 1:0 u korist „Beogr.ada“. Poslije odniora obostratii su se igrači napinjali iz svih sila. Saaa ste tnogli opaziti i lijepu kombinacju kod ijudstva kluba ,,E. V. Z.“, ali se takiHlje odrnah tnoglo raspoznati, da ,,E. V. Z.“-u još nedostaje treninga. zbog čega se i niie mogao održatl prema protivniku. Ipal*- im je i)ošlo za rukom, da u početku druge polovine igre lijepim naletom zadadu jedan got ,,Beogradu“. Ovo je pobudilo članovei „Beograda" da udvoje svoje napore, pa im je dobrom kombinacijom desnoga kriia (B. Vasiljević) i desnoga ,,be* ka“ (Mile Živkovič) pošlo za rukom, da zadadu drugi i treći gol. Tom sa prilikom pokazao upravo sjajan u od* 1 brani desni ,,bek“ kiuba ,,E. V. Z.“. Da njega hije bilo, svakako, da bi „Beograd“ dao još koji gol više. I ,,golman“ ,,E. V. Z.“-a bio je priličan, ali je opei u nekoliko ntalia pokazao nedovoljnoi prisustvo dulia, No pored svega izgleda, da će nam ,,E. V. Z.“ u buduće dati još mnogo ljepših dokaza o svojoj sposobnosti, dok se saroo bude boljo iS'trenir-ao i irooznao sa terenom. „Beograd“ pak. ako ovako nastavi, biće valida u mogućnosti, da da revanš Kragujev'čaiiima', koji stt ga prošli put tukli. Ro g- _ ERSPOZITURA PESTANSKE-U6ARSKE KOMERCIALNE BAMKE u Beogrndu - Knez Hihnllovo br. 50. Specijalno odjelenje la šiljanje novaca ratnim zarobllenid« ma I lntarnlranM»g. Osnovna glavnica I pričuve 232,000.000 kruna. Mt