Beogradske novine

BroJ 135. Srijeđa BEOGRADSKE NOVINE Grad i okolica

Dnevu! kaleiular D a n a s jc stljeda 22. maja, po slarom Đ. maja. — Rlmokalollc!: Helena djevlca; pravoslavnl: pr. m. Sv. Nitole (NikoljKlan). Casnička i činovnička kasina oivorena je počamod 15. februsra do 11 sati u noči C l k. vojnički dom: Citaonica, soba za pisanje i igranje, kantina. Otvorcuo od 7 satl izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristup svakome vojnikti. Kinematografi: Vo|ni kinouKralja Milaua ullci br. £0 (Koloseum): U 4 saU posllje podne predstava za sve; u 6 sati posllle podne pretfstava za vojnike, a u S-oO'sali uvečc prodstava za časnike uz pratnju garnlzonskc lrmzike. — C 1 kr. g r ad j a n s k l k i n o na Tcrazijama br. 27 (Paris) U 5 satl poslije podne i u 8 sati uvcče opšte predstave. Posljednja nz pratnjn vojne muzike 409. etapnog batalijuna. Rcogradski orfeura ttt zimsltom pozorlštu, prijc Boulcvard): Počctak prcdttave u 8 - 30 sati uveče. Nočna siužba u ljekarnama: Od 19. do uključivo 25. maja vršiće noćnu službu u Beogradtt ove Ijekarne (apotcke): Dr. P a n 1 č, Saborna ul. 77, D c 1 i n i, Knez Miha;Iova ul. 1, N 1 k 0 1 1 ć, BltolJska ul. 2, I Pr o tt č, Kralja Milana ui. 87. Bibiioteka za pozajmicu (Balkanska uiica br. 1, Hotcl Moskva). Otvorena od 10—1 sat priie i od 3—7 sati posllje podne. Blava crkvo sv. Nikole na novorn groblju. Danas proslavlja crkva svetog Nikole na novom grobljn svoju hramovnu slavu: prenos moštiju sv. arhiepiskopa mirlikijskog i čudotvorca oca Nikolaia kojo je 1087. godine izvršeno pri grčkom caru Aleksiju Komnenu i patrijarhti Nikoli iz građa Mira u Likiji tt grad Bar u Italiji. Sinoć, kao u oči toga <lana, kao slavskog naveeerja, izvršeno je u crkvi bdenije sa početkom u 5 i po sati poslije podne. Danas, kao na da.n siave hratnovne odrzaće se sveta liturgija Jov. Zlatoustog sa početkom tt 8 i po sati u jutru. Poslije sv. liturgije obaviće se oko lirama uobičajena litija, a po tom rezattje slavskog kolača. Za fond cara I kral.ia Keria. Vojuo gradjevinsko odjelenje i njctmi podčinjena odjelenia (zaključno s vojničkim osobljem) prikupiii su za'fond cara i kralja Karla svotu od 7500 kruna, koja jc već upućena svomo odredjenju. — U istu svrltu je tvornica cigareta u Beogradtt predaia svolu od 500 kruna. Narodne dobrotvorne pređsiave. Danas po treći put „Hasanaginica‘‘. Budući da su ulaznicc golx>\x> već bvo razgrabljene, daće se čei.vrta predstava u suhotu dne 25. ov. rnj. Ivarte Be već od danas ’dobivaju u knjižarama S. B. Cvijanovića i „Jugo Istoka“. Crkva svetog Marka — za beogradsku sirotiuju. Crkva svetog Marka na starom groblju priložila je sirotinjskom odjelenju opštine grada Beograda svo- j tu od 84,73 krune, koju je svotu priku- j pila na tas za vrijeme bogosluženja u injesecu aprilu, kao svoj prilog za po onaganje sirotinje grada Beograda. C. i k. volničkl kino. Novi program u ovom kitut jako če zanimati posjetioce, naročito filrn pod naslovom „Bez otadžbine", kome ie osnova čuveni roman Hektora Malota „Sans famille“. Scenerija je vanredna. Koucerti ti c. i k. časničkoj kasini. Drugi dan' Duhova je bio prvi koncerat poslije podne u ljetnoj kasini u Topčideru. Ovi će se koncerti održavati cijelog ijeta, kad god vriieme dozvoli.

Vriicme. Čini se, da smo konačno Ipak dočekali lijepo vrijeme. Već u nedjelju mogli smo da se radujemo toplom suncu i da bez zimskih i jesenjih kaputa podjemo u divnu Božiju prirodu. Kalimegdan ie bio pun. A Topčider je imao I loptačku utakmicu te je vrvio I civilnim i vojnim licima. Jučerašnji dan bio je još topliji, a danas svanulo nam je zbilja pravo majsko iutro, sa toplim suncem i divnom zorom. Sav& i Dunav nadolazc. Posljednjih nekoliko dana i Sava i Dunav su nagio nadošli. Dijelovi zcmunslccg pašnjaka nešto eu poplavljcnl, a zelene ade sa'svojitn krajevinia došle su pod vodu. Uslijed proljetnjeg sunca snijeg se na vlsovima naglo po-* čeo da topi, te su i Sava i Dunav iubujale svojim pritokama. Pažnja. Skrcćemo pažuju na đanašnji oglas g. Alckse Jovanovića, trg. ovd. Nadjeno. U Hilendarsloj uiici jo u subotu 'naćljcna mrka kožna mčna torba srednjo vcličinc, prevučena šivim platnom; njcna jc sadržina razna. Njcn vlasnik, pbšlo se dovoljno legilimiše, mož«> jc dobiti u uredništvu ,,B«>gradskili Novina* 1 i/.me, dju 4 i 6 sali poslijo po<lne. Nadjena jc putna isprava (pasbš), izdata pođ br. 3780/55 u upravi za izdavanje putnih isprava c. i k. okružno koinande u Kosovskoj Mitrovici, a koja glasi na Mu harema H a sana, trgovca. Vlasnik može doći po tu ispravu u uredništvo „Beogradskili Noviua“.

Vijesti iz unutrašnjosti U svijetu nepisnienih. Došao sam u jednu opštinu u Sandžaku te sc uputio u opštuiski ured, da se tamo ,d teška puta odtnorim i okrijepim mlijekom, što ^am u jednoj boci sobom uosio. Došavši u ured nadjein pisara i opštinskog služitelja u ugrijanoj nepometenoj pisarni; bilo je 4 sata poslijc podne. Siužitelja zamoiih da mi nadje u selu u kojoj kući ionac ili šerpti, da si spomemito mlijeko skuham, a on reče: „Boga mi, ja bin ti donio, ali neznatn gdje hna lonac“. ,,Ta čovječe kako ne bi znao u koioj kući ima lonac?" ,,Ja Boga mi neznam, nego Ti kaži i ja ću Ti ga sađ đonijeti“. „Afi ja neznam, ti moraš bolje znati, koji si tu rodjen; ja sam’sad prvi put ovđje“. ,,E ne! Ako ti neznašj bogami ja znam još manje jer ,,T i s i p i s m e n“ gospodine! Ti znaš. Odakle ja fukara da znam bolje ti koju kuću ima lonac". Grad u Kosovskoi Mitrovici. Javljaju nam iz Kosovske Mitrovico: 15. ov. mj. oko 1 sat poslije podne, px>čela je ovdjo padati kiša, pomješana, s graciont, koji je padao u veličini kukuruznog zrna i trajo lcoji dcsot minuti. Stcta jo na sreću ncznatna.

Narodno zdravlje Biieia hartija protiv hladnoće. Oijična bijela hardja ili hartija od novina golovo je tako isto bopla kax> i vun.i. Ta je osobina hartije, da niože da čuva toplotu, za siiomahe drago/jeiia. Hartiju možemo da upo rijebimo zbog to osobiue vrlo korisno kao postavu našib haijina ili kao pokrivač. Vata ili vuna, stavijena izmedju dva tabaka bartije, o-

brazuje najbolju postavu za lialjfho. Jedan Irac, pričajući o jeđnoj elcspoćliciji, koju jo on imao na sjeveru, kaže, da bi se on, bez svoga pokrivača od hartije, bio smrznuo od zime. Uzmite i kušajte, pa ćete se uvjeriti, da li je istina ili nije.

Iz trgovačkog svijeta Jeztk u trgovinl u Turskoj. Poznati tursld pisac Husein Ragib beg izrazuje se o pilanju, da se zakouom uvede lurski jezik u prometu stranaca i j u drugim đruštvima tako, da nije đovoljno, da se izđadu zakonsko odredbe, nego bi morala biti i nutarnja svojstva jednog jezika podesna za 'to, da se jezik općenito upiotrebljuje. A za turski jezik ncnui još dobio izradjene gramatike, nem«a potpunog i utvrdjcnog akadcmskog riječnika i napredne litera'.uie. Još nema ni zvanično ortografije, nego svako piše, kako lioće. Dakle bilo bi nužno, da mii.istarslvo pix>svjete Što prijo izda ortografski rijcčriik, da se barem u 'tom’ pogleđu što prijc siane na j)ut ovoj ne, prilici. ) > Uvadjanje decimalnoga novčanoga sustava u EngleskoJ. Po londonskim vijestima prihvaćen je u engleskom gomjem domu u prvom čitanju decimalni novčani sustav. Po tom sustavu vrijedi jedna zlatna iunta deset forinti, podijeljenih na hilj«idu farlhinga, nadalje srebra dvije foimtejpo dvijcstafaitbinga, srebnie forinte po sio farthinga, polnforinte, koje odgovar.iju sadašnjemu sliilingu po 50 farUiinga, četvrtforinte, prema dosadanjern six penco po 25 farthinga; riikaljevi novci po deset farthinga, i brončani novci po jedan, đva, tri i četiri farthinga. Kada se taj prijedlog uzakoni, onda oe jedaa fartliing ol priiike vrijedili koliko dva njemačka rtichspfenniga, forinta od p'rilike dvije marke, a zlatna funta dvadeset marld'.

A. Griii: DAN ODMAZDE S. (Nastavak). ,,Ja bar pouzdano znam, da je prije nekoliko dana bio u ovoj kući,“ odgovori Stanhope. „Stanovao je u nekoj sobi iia'gornjem spratu.“ „Bože sačuvaj,“ uzviknu baba, ‘, ( samo je gledao sobu, ali je nije uzeo pod kiriju. Rcče da soba nije čista, pa je opet otišao." „Kako mu je ime?“ ,,Ma zar vi mislite, da ja svakoga pitam za ime, koji traži da uzme pod kiriju kakvu sobu kođ mene?“ „linam da niu isplatim neki dug“, odgovori Stanhope, ,,ako bi se dakle ikad opet vratio . . ,,Ta kažem vam, sobe mu nisu bile dosta čiste; slabo da če taj ikad jcš kojj put priviriti u ovu kuću“. izgovorivši te riječi baba ga ie mjcrila !>og'.edom toliko punim lukavosri. da je Stanhope odmalt uvidio, da toj ženi ne ćo moćj nišia izvući, što bi ona bila riiešena da prećuti.' Stoga ou napusti kuću, u kojoj je za kratko vrijeme bio doživio toiiko čudniii stvari. 11. glava. Ima dogadjaja, koji toliko duboko zađirtt u naš život, da osjećamo, da posiije njih budućnost, kakva god or.a bila, ne tnože više biti ni u kakvom odnosu prema prošlosti. U takvom sa položaju sađa naiazto i Stanhope. Dok se te noći kroz new-yorške ulice vozao svojoj kući, želio je, da što prije izadje iz te ne.prekidne velikovaroške buke i huke i da se povuče i nadje odmora u svojiin odajama. Bio se odlu-

22. maja 1918.

Strana 3.

čk>. da se odmah sutradan baci na po- | sao i da neumornim radom pokuša da zaboravi ono, što mu je do skoro izgledalo kao najvieća sreća na zemJji. Njegov se san bio rasplinuo; sada je valjalo, da se odluči,_ kojemu će zanimanju posvetiti svoj život. Možđa bi bilo najboije, da se oda političkoj karijerl, pošto je njegov otac posljednjih godina irnao toliko uspjeha na političkom polju. Ali, bilo kako mu drago, odlučio se, da u njegovom srcu nikada ne smijc biti mjesta ljubavi, kao i kakvom bilo drugom nježnom osjećaju, koji bi u njemu mogao izazvati novih nada. Zadubljen u takve misli, Stanhope najzad stiže kućL I suviše zamoren uzbudljivim dožtvljajima toga datia. o-n ubrzo zaspi, a san ga je osnažio i oterijepio. Kada je sutradan u jutru stupio u sobu za doručak, pozdravila ga je gdja. VVhite tako radosnim izrazom lk ca, da se Stanhope u čudu pitao, šta li to znači; smatrao je da za njega nije više ntoglo biti nikakve radosti na ovom svijetu. Ona pogleda u pravcu prozora, a kada je Stanhope nehotice i satn pogledao u istom pravcu. pa kad vide, koje tarno, on se prvo čisto uplaši. pa mu zatim zaigra srce od miline. Nije mogao vjerovati svojim očima, u čudu se pitao. je li ovo san ili java. U bogato namještenoj sobi stajala je ista djevojka, koju je tek bio vidio pod sasvim drugim okolnostima, a k-oja je sada bila pod zaštitom udovice njegovog oca. Gledala ga je pogledom toli'ko punim povjerenja i sreće, kao da osjeća, da ie sada kraj svekolikoj njenoj tuizi i brizi. Tek j«e malo došao k sebi, kada mu Flora reče: „Dopustite mi, da vam predstavim g. White-a — gdjica. Dalton, moja je nova družbenica. na čijem poznanstvu imam da zahvalim jednoj svojoj prijateljici, gdji Delapaine." Stahope se duboko pokloni i pokuša da promrmlja neku konvencionalnu frazu. Ono pola sata, što su ga proveli za doručkom izgledalo rou je prava vječnost. On je sam samo ovdje-odjc progovorio koju riječ, a slušao je kao kroza san razgovor njih dviju, koje su se medjusobno ophodile kao dvije društveno potpuno ravnopravne dame. Mary se prema njemu nije pokazivala ni stidljiva ni zbunjena, ali je ipak izgledalo, da stalno ima na timu zahtjev, staroga Daltona, koji je bio tražio, da njih dvoje ako bi se u buduće još koji .put sastali, smatraju kao da se nikada nisu poznavali. Na njegovo učtivo pitanje, dali je do sada stalno živila u New-Yorku ona nešto porumene. ati odgovori neusiljenom iskrenošću, da je najviše živila u Philadelphiji. Tek se, reče, prije nekoliko mjeseci sa ocem doselila u New-York, a do sada je stanovala u mnogo manje prijatnom kraju grada, nego što je ovaj. Njene prirodne draži kao i lakoća i pouzđanje, kojirn se umjela prilagoditi novim prilikama, sve su nanovo izazivale divljenje kod Stanhopea. Odalde joj je, Bože, pitao se on u čudu toliko poznavanje svijeta i okretnosti u društvenom ophodjenju? Jeli valjda njeii otac imao prava, kada je bio rekao, da je njoj mjcsto u višim društvenim krugovima.? Apsolutno je bilo nemoguće, da je to bio puki slućaj, da 90 Mary nainzala u ovoj kući, a da se Flora družila sa njome kao sa društveno ravhopravnom đamom; sve je to nekako bio udesio stari Dalton, ali kako mu je to pošlo za rukom, to je za Stanho.pca bila zagonetka. ,rAh. što sam zahvalna gdji. Dela-

paine,“ uzviknu gdja. White u iskrenoj radosti, „tek onomad govorila sam joj, da bih tako rado imala kakvu dobru drugaricu, koja bi me kao rodjena sestra tjeSila u mojoj samoćL Ona rrd. reče da poznaje neku mladu damu, koja je kao stvorena za meue, a sada ml je evo poslala ovu milu djevojku. Ta gdjica. Dalton je tek sinoć stigla, a sada već osjećam, da nisam mogla nači bolje drugarice od nje.“ Izgovorivši te riječi Flora je s divljenjem posmatrala lijepu Mary; ona nije ni slutila, kakva je to čudna’ igra sudbine sastavila za jednim sto< lom baš ovo troje. Flora je za jedan čas bila otišla u susjednu sobu, da nešto naredi nekorri od poslužitelja i Stanhope je bio ustaa i dohvatio jutarnje novijie, kada neposredno iza sebe z.aču Maryn glas. (Nastaviće se.) S a 1 a O o s p o d i n (koji je hašao u svorn stanu provalnika): Cekaj, iopove, pokazati ću ti ja! Provalnlk (skočivši kroz pro-’ zor): Hvala gospodine, nije potrebno/ već sam i sam našao. IJjepa gospodja. Oiorgje: Nu, Jovane, biii ml znao reći. što je lijepa gospodja? Jovan: A što je? Boga mi, lije-' pa gospodja! Oorgje: Nije to tako! Lijepa ja gospodja očima raj, duši pakao, a džepu očistilište. Iz škole. Vjeroučitelj: Što to znači tf znoju svoga lica jesti ćeš hljeb? Učenik: Da moram tako dugo. jesti, dok me ne oblije znoj! Hoće umotano. Stric (mališu): Jer si bio fakff dobar, Dragane, zato ću te nagrađiti. Pružajući mu deset helera u jed* noj, a papirnatu banku u drugoj ruck upita ga: — Sto bi ti volio, ovib deset helert} ili ovaj papir? Dragan: Umotano, dragi stričef Zabrinuti suprug. Suprug: Draga ženo, zar zbilja ne ćeš ove goditie u banju? Ž e n a: Ne! S u p r u g: Da nisi onda uistlna bolesna? Teorija i praksa. A. : Molim te, reci mi, što ćeš da počmeš sa ovim silnim novcem, što ga dobio za tvoju knjigu, koju si napisao proti braku? B. : Oženit ču moju Ankicu! Da mu oiakša. Jašio u grad neki seljak na konju, a torbu punu svega prebacio preko ramena. Smijali se varošani, a jedan će mu: — Ama brate. što se natežeš s tora torbom, metni ju preda se na konja! — Pusti, neka je. hoću da mu ju štogođ laglje! — odgovori seljak.

Poslijednfe brzojavne vijesti CAR I KRAL.I KARLO MARŠAL! TURSKE VOJSKE. Carigrad. 20. maja. Posije doručka pohodio je su 1 ta if cara i kralja Karlau Jildisu J podario je Njegovom Veličanstvu maršalsko dostojanstvo.

rnnogo stanovnika. Požar jc progutao najveći dio grada. Ostala je nepovrijedjena samo saborna crkva i još nekoliko gradjevina. Kad je general Ti!Iy .vidio sve te užase, plaicao jc i rekao, da mu je sada čisto žao, što >e odnio tu pobjeou, kad je u njenom toku postradalo toliko nevinih ljudi. — 20. maja 1799. godine rodjen je u Toursu francuski romansijer Honore de B a 1zac (izg. Balzak). Poslije prvib neluspjelih književnih pokušaja pročuo se Tomanom ,,Le đernier chouan" (1829. god.); za ovim se pojavi besLrajan niz romana, kojima je dao zbirni naslov ,,La comedie humaine“ C.Ljudska komediia"), pošto je u njima težio da predstavija sve strane ljudskog života. Medju ovim romanima nnlazimo grupe „Scenes de la vie pri*/ee“ (27 djela), „Scenes de la vie de province" („Eugenic Orandet" i dr.), „Scenes de la vie parienne“, „Scenes de la vie pol:tlque“, „Scenes de la vie militaire" i t. d. Okušao se 1 na drami&kom polju, aii bcz uspjeha. Dobro je prošla jedino komedija „Mercadet ou |e faiseur". Na veliko dopadanje rnedjtt ženskim svijetom naišlo je djelo ,,La femme de trente ans“. Posljednje niegovo djelo roman „Les parents pau,vres“ u glavnom mu je 1 najbolja tvorevina. Balzac je urnro 18. avgusta : 1850. godine u Parisu. — 20. maja 1834. godine nmro je u Parisu francuski general i državnik Marie Joseph Paul roarkiz Lafayette (izg. Lafajet). Lafayette rodjen je 0. septembra 1757. godine na zamku Chavagnacu u Auvergni. Fošto se oženio nekom gospodjicom Noailles otišao je 1776. godine na brođu opremljenom o svome trcšku, da se kao dobrovoljac stavi na raspciožcnje Sjedinjenim Državama, koje |u tada bile započele svoju borbu za

nezavisnost protiv Engle'ske. Sprijateliio se sa Washingtonom i odlikovao se u bezbroj borbi, tako da je uskoro dobio generalmajorski čin. 1779. godine vratio se u Francusku gdje je uspio skupiti zajam za mladu američku republiku i gdje je najzad zahvaljtijući svojim vezama sklonio francuski dvor i francusku vladu da otvoreno stupe na stranu Sjedinjenih Država i objave rat Engleskoj. Francuska je poslala Siedinjenim Državama pomoćni određ, na čijem je čelu bio Lafayette. Ovim svojim učešćem u borbi za nezavisnost nove republike postao je Lafayette jcdan od najpopulamijili ljudi u Francuskoj. Kad.a je 1789. godine sazvata slaleška skupština Lafayette je kao njen član po američkom ugledu 11. jula te godine prvi iznio poznatu deklaraciju o „pravima čovjeka i gradjanina". Kada je obrazovana u Parisu narodna garda Lafayette je izabran za njenog koinandanta. U prvo vrijeme revolucije, dok se ona još kretala u umjerenijem pravcu, Lafayettc je igrao gotovo najglavniju ulogu. No pošto je samo bio za demokratsku ustavnu monarhiju, a ne za potpuno ukidanje kraljevstva, to je postepeno sve više ubio popularnost kod republikanske mase, a dvorski su krugovi opet gledali u njemu piemića-otpadnika. Kada je 1792. godine Francu'ska upletena u rat sa Austrijom i Pruskom postavljen je Lafayette na čelo jedne vojske. Sa toga je mjesta oštro osudjivao ekscese, što ih je mlja počinila prema kralju, pa je čak u svom glavnom stanu uapsio dvojicu narodnih poslanika. Na to je štavljen izvan zakona i htio pobjećj u Araeriku, ali ga uhvate austrijskc trupe i pošnlju ga kao zarobIjeti!!:a u OIomuz. Ovdje je oslobodjen posiije leobelskog mira. Ćim je vidio, da Bona-

parte radi na tome, da se dočepa prijesiolja povukao se potpuno iz javnoga života, a pojavio se na poiitičkom poJju tek pred sam konačni pad Nai>oleonov. Po uspostavljanju Bourbonaca Lafayette je vo'dio žestoku opoziciju i sada se isticao kao republikanac. No kada j-e izbila julska revolucija 1830. goiline na kraju krajeva je pOmogao kraija Lotiisa Filipa da se dokopa prijestola. Do uskoro L,afayetle opet pristupi republikanskoj opozieiji i još pred smrl os. nuje „savez prava čo\jeka“. — Na jučerašnji dan, 21. maja 1471. godino rodjen jo u Diimbergu slikar bakrorezac i crtač Albrecbt D (i r c r. Otac mu ja bio zlatar i počeo je sina poučavati u tomo zanalu. No mladi Durer oćl poČeika jo pokazivao velike naklonosl.i za siikarstvo, pa ga je Otac najzad dao kocl nekog slikara da uči. Foslije dužih putovanja vralio so Diirer 1494. godino u Niimberg i 1497. gođine počoo je samostnlno raditi. Medju njogovim prvim đjclima nalaze se portreli Friedricha mudiog i Diirerovog oca kao i autoportret umjctnikov. 1505. godinc olišao je u Veneciju, gdje je radio jcdnu čuvenu sliku za tamošnju crkvu. sv. Bartolomeja. lduće so godino Durer yr-atio u domovinu i izradio jo nekoliko čuvenijili djela, medju kojima sc nalaze „Adam i Eva u raju“ i drugo. 1510. godinc izra lio je sliku Karla Velikog i cara Zignnmđa. Tih je gođina izradio i bezbroj bakrorcza. Oko 1515. godine izradio jo Diiror čuvenu sliku mrtvogallrisla. Uouoje vrijemo fiovršio i svoj najveći drvorez, počusnu kapiju cara Maksimilijana. 1516. godiuo izrađio je s ike apostola Filipa i Jakova, koje so sada nalaze u Firenti. 7a vrijeme augsburškog sabora slikao je Durer cai-a Maksimilijana. 1520. godino oiputovao je u Holandiju, odnosno današnju B- lgiju, gdje je u ono vrijeme slikarska umjctnost bila na vo-

likom stupnju savršenstva. U Holandiji dočekan jesavelikim poČastima. An!weipslca opšlina nudila mu je sjajno uslove, da oslane i đa radi tarno, ali je Diirer odbio. Upoznavanjo sa holanđskom umjetnošću povoljno jo ulicalo na Diirera i dovelo je njegov umjctnički razviLik do savršcnstva. Tamo je izradio veliki niz portreta kneževa, i drugih znamenitih ljudi. Vrativši se u domovinu izradio jo Diirer 1526. gođino svoja naj'značajnija djeia, divno likove apostola Detra i Pnvla, kao i evangelista Jovana i Marka. Tim je radovima Diircr dospio na vrhunnc s\oga umenja. Dvije godine đocnije, 6. aprila 1528. godine sklopio je veliki slikar za navijck oči. Diirer jo bio jodan o’d najmnogostranijih umjelriika. B.o je no san:o šlikar, bakrorezac ’i ertič već kao Michelongelo Lio je i čuven arhitckta i vajar. Sto je najinteresantnije, radio je i kao vojni stručni knjižovnik, pa jc mnogo pisao iz oblasti fortifikacije. — 20. i 21. maja 1813. godine bila so kod Bautzena (Buđzisina) u Saksonskoj krvava hitka izmedju udruženih Prusa i Rusa s jedno strano i Francuza po:l komandom Napolconovom 8 druge strano. Pobjcclnik jo ošlao Napoleon. Na d anašnji dan, 22. ma'ja 1688. godino lodjcn je u Lonđonu cnglcski pjesnik Alexanđar Pope. Umro jo 1744. godine. — 22. maja 1813. godine rodjen je u Leipzigu čuveni kompozilor Ricliard W a g n e r, o čijem smo živolu i radu vcć opširno progovorili prilikom šlogodišnjioe njegove smrti. — 22. maja 1909. goiline zaključen je izmeđju Njemačke i Francuske sporazum u Maroku, kojo je poslije đopunjen sporazumom od 1911. godino.

POSJETA BAVARSKOG KRALJA U BEĆU. Kb. Berlin, 21. maja. Kako javlja W o I f f o v ured, ba* varski kralj L u d w i g uskoro će u Beču posjetiti cara i kralja Karla. IZVJEŠTAJ BUGARSKOG GLAVNOG STOŽERA. Bba. Sofija. 21. maja. Istočno od Crne Reke i u oblasti M o g 1 j e n i c e pokušaše poslije artiljcrijske pripreme neprijateljska jurišna odjelenja da napadnu na naše istaknute prcdstraže, ali su vatrom rasturena. Južno od Dojrana krvavo je odbačeno nekoliko vodova engleske pješadije, koji su nastupali protiv na' ših položaja. REZULTATI VAZDUŠNOG NAPADA NA LONDON. Kb. London, 21. maja. Prema posljednjim izvještajima, prilikom njemačkog vazdušnog napada na London, poginuio je 37, a ranjeno je 1G8 lica. Izuzevši 2 požara, koj! su ubrzo ugašeni, bilo je samo neznatne materijalne štete. ENGLESKO ŠIKANIRANJE MALIH NARODA. Stockholm, 21. maja. „Stockttolm Tidningen’* Javlja, da je Engleska izvijestila švedskit vladu, da se švedska mjera, prednzeta protiv muriiKinske pruge, smatra kao povređa ugovora. .VELIKA NESREĆA NA MORU. n Stockholm, 21. maja. Po jednom ruskom brzojavu uda* rio je na minu Jedan ruski parni brod sa 300 bjegunaca, ponajviše ženskih I -djece iz Finske i ootonno ie.