Beogradske novine

I z i a z e:

dnevno u ]utro, ponedjeljkom poslije podne.

Pojedlnl brojavl:

ia holor«

•4 o. I kr. Ctlo po

MjosaCna pratplata: 57 s%"Wr,x 8 aa* Mnnhi. ...... * * * J Oglail po oljoniku.

iredniStvo: BE08RAD, Vuka Karedžlća ul. broj 10. Talofoa broj 83. Uprava I prlmanjo pretplato Top.liOin venao broj 21. Talofaa br. 28. Prlmanje oglata Knoza Mihajla uL broj 38. Telefon bro] 245.

Br. 136.

BEOGRAD, Četvrlak 23. maja 1918.

Godina IV.

RATNI IZVJESTAJL Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera Kb. Beč, 22. niaja. N a t a 11J a n s k o lii p 1 a n i nskom frontu traje i dalje pojačaiia borbena djclatnost. U noći na 21. o. mj. prodrle su dvije neprijateljskc čete u naš položaj gjevcrozapadno od Col del Rosso; ižbačene su uz vclike njibove gubltke protivnapadom. Načelnik giavnog stožera. Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva Kb. Berlin, 22. maja. Zapadno boiište: U području K e m m e 1 a traje 1 dalje živalma vatrena djelatnost. Sjeverno su od sela KemmeLa i južno od Lokcra uveče osujećeni jakl neprijateljski djelimičnl napadi. S obje strane Lyse i na kanalu La Bassće nalazilo se naše pozadno područje i opet pod jakom vatrom. Isto je tako biio neprijateljsko topništvo uveče vrlo živahno i izmedju A r r a sa I Alberta. lzmedju Somme i Oise borbena je djelatnost oživjela samo prolazno. Na ostalom frontu ničeg značajnijeg. Jedna je od našili letačkih eskadra uništila u noći od 20. ma 21. maia bornbama prostrana francuska municijona skladišta kod B1 a r g i e s-a. Porurnik M e n k h o f f izvojevao Jc svofu ŽJ .. a poručnik P ft 11 e r svoju 23 i 24. vazdušnu pobjedu. Prvl zapovjeđnik glavnog stana pl. Luđendorfl. Izvještaj bugarskog glavnug ^lužera Bba. Sofija. 22. maja. Obostrana paljbena djelatnost pojačana Je zapadno od p r e s p a n s k o g j e z e r a, istočno od C r n e R e k e, kod iT a r n o v e i južno od H u m a. Istočno 'od Vardara pokušala isu engleska bdjelenja da dodju do naših predstraža kod Mačukova, ali su rastjerana vatrom. Pokadšto je bila žešća neprljateUska topnička paljba na naše istak'Uiite položaje kod D o j r a n a. Bijesni Wilson... Predsjednik Sjedinjenih Država, Jčome svijet zabvaljuje već nekoliko .veličanstvenih govora, udarlo se ovih ’đana opet u grudi, tumačeći svrhu i ciIJeve američkog rata. Predjašnji ispadi ;Wilsonovi nijesu izgleđali bogzna kako fekromui I prilično daleko od stvarnosti, no ovaj njegov posljednji govor prevazišao je sve, što se do sa^a čulo.

Covjeku, koji se ne baš časnim načinom dočepao po drugi put glavne uloge u „najslobodniiem narodu na svljetu“, nije više biia dovoljna emfaza od juče i prekjuče. Njegov pathos digao se do neba i jednim pokretom ispunio je svu zemlju. Po svoj prilici nijesu ni njegovl saveznici mogli poreći jak momenat slučajne komike. Predsjednik Wiison izbacio je dvije riječi, kole se ne će zaboraviti. Američku volju za pobjedom nazvao je „bijesnoni odlučnošću“. Na konstataciju sila sporazuma, da će Unija dići 5 mllijuna ljudi na oružje za evropski kontinenat daje on odgovor: „ZaŠto se ograničiti na 5 milijuna?“ Onđa je dodao, da koalicija danas ima samo jednu dužnost, i to da rat zadobije na velik i dostoianstven način, dok je sam rat nazvao „neseblčnim ratom“, označavajući .ga prvim svoje vrsto od dana, kad su narodi pošii u boj protiv naroda. Bijesno i nesebično — tako glasi najnovija utješna riječ, koju pređsjednik Sjedinjenih Država šalje na fetari kontinenat. No — namjera američkog naroda, đa dobi.ie rat, mogla bi baš biti i bijesna, ali dok se skalupi onih 5 milijuna 'Ljuidi, koje Wilsonova mašta uvećava u beskrajnost, proteči će zacijelo još dosta dugo vremena. Barem se dobiia takav utisak, lcad se Wilsonova razlaganja uporede sa govorima generala 1 Smutsa, koje je ovaj čestiti borac držao prije kratkog vremena na glasgowskoJ pučkoj triliini. Stara je već, gotovo četirigodišnja zla sreća sporazumnih sila, što se njihovi govoniici neprestano niediuooTmu auaavitiau, pti ov tuivvr muvgu llVtLTjCJlćl teorijska jedinstvenost sporazumnih slla he može pretvoriti f u stvarnost. Spomenuti general Smuts, koji je umio postići relcord sa tri govora u jeđnom istom dar.u, ! dttvao je naime u druge diple. On je počinio jeđnu indiskreciiu i izdao svijetu. da Amerika mjesečno šalje preko okeana 10.000 ijudi i da će bez sumnje 1 dalje nastaviti sa šiljanjem te vojničke potpore u istoj injeri. Po ovom utješliivom uvjeravanju stoji saveznicima od voije, da na prstima izračunaju, lčada Će se vojska milijuna sa one strane velikog mora uplestl u evropski rat. I svaki ma najslabijl djak pučke škole znade, da obećanih 10.000 Ijuđi mjesečno iznosi za godinu datia 120.000, a poslije 10 godina 1 tek — 1,200.000 boraca. Kako po sveinu izgleda, računa dakle (Woodrow Wilson sa trajanjem rata od preko 50 godina, a da bi se to izdržalo, odista bi trebalo one 'bijesns odlučnosti, kojom je predsjeđnik Unije dunuo u fantastičnu pobjediiičku fanfaru. Tek sa ovim

PODLISTAK IZ „HASANAGINICE" POSUEDNJI PRIZOR „SMRT OD SEVDAHA" Donosimo ovaj najpotresnijt prizor smrti Hasanaglničine iz draine Ogrizovićeve, koja se ovih dana prikazuje u Narodnom dobrotvornom pozorištu. AOA HASANAGA. MATI UMMIHANA. DJECA: SULTANIJA, I'ATA. MEHO, AHMED, MALI ,BEGOVIC“ U BESICi. HASANAGINICA. POSLIJE: SVATA STARESINA. jHALI MEHO (ponio na rukama džidže prema otvoru i tu viče) Majo 1 Majo I MALI AHMED (poleti takodjer otvoru) Evo užinice! Dodji nama, mila naša majkol HASANAGINICA (ušla je u onoj svečanoj odjeći, u kojoj je nekoč izišla iz kule, sva u gjerdanima, dukatima i drugom naidću; po licu je prckrivcna; odmah, kako je došla, obujmila je uzrujana i Mehu i Ahmeda, te lh stala ljubiti) Djecol... Djecol... Moja djeco mila! Za HASANAGINICOM su ušle SULTANIJA, FATA I neko 6est JENGJIJICA (svatica); sve su one jcdnako odjeve’ne u starinskim anterijama, u cmim dimijama i vezenim tankim košuljama, te pjegastim duvacima; poredale su se otiaga tik uz ogradu otvora, pa nijerao i mlrno stoje. SULTaNIJA i FATA zaostale su malo otraga u nekom strahu i oćekivanju. AHMED (veselo) Ho’š li s natna užinati, majo? HASANAGINICA Hoćut Hoćuf MEHO Sad ćeš ostat s nama! UMMIHANA (pristupila HasanaginicL tiho i toplo) i Ždravo, snaho i flASANAGINICA (daje joj ruku) Zdravo, majkol

UMMIHANA (zajeca se i privuče Hasanaginicu " Šćeri! (Stanka) HASANAGINICA (otrgne se polako iz naručja Ummihane, pa se opet okrenc Ahmedu i Mehi milujući ih.) MEHO Što su, majko, konji onoliki Došli s tobom? Kakvi to svatovi I barjaci? AHMED (pokazuje na jengjijice) I što ove tu su? HASANAGINICA (rastužena je na ova pitanja djece, ali se opet sabere) To je maja doniela vam dare. (Prema jengjijicama uzrujano — pogledavajući katkad na Hasanagu.) Dajte amo, što smo pripravili Za prosjake i za namjernike, Ako koga putem sastanemo, I ko nama srećicu poželi, Da ga putem darujemo. Dajte! Dajte makar štogod. Od majke je! Od majčinih svatova je spomen! (Prebire po stvarima, što su ih jcngjijice navadile i postavile pred nju; napokon izabere crnu čohu — vuneno sukno — pa daje Sultaniji i Fati.) Ovu čohu do poljane cmu Na to vama i spominjte majku! (Prebire još i nadje male nože, pa ih daje Ahmedu i Mehi.) A to za vas noži pozlaćeni. Na to vama i spominjte majku! AHMED (veselo) Zlatni noži! MEHO (pošao Hasanagi i pokazuje mu zlatne nože) Oledaj nože, babo! Take ti nam s boja doniet reko! HASANAGA (Povuče Mehu sebi za ruku, a gleda i prema Ahmedu.) Ajte amo. sirotice moje! Amo ajte! MEHO (so trga od Hasanage) Ja ću btt uz maju.

u vezl raztmiije se potpuno konstatacija Stmitsova, da nije potreban niarš saveznika na Berlin, 1 da je dovoljna odluka, da sporazumn© sile izdrže u odbrani. Kad se ima pred sobom 50 ratnih godina, onda se, razumije se, može po volji raspolagati i vremenom. Porcd toga, g. Woodrow Wilson vodi 1 nekakav ,,nesebični“ rat. Ova tvrđnja odlsta se nl nije trebala iznoslti, jer je već odavno — naravno za ’maiu djecu — svršena stvar da američki kapital u iprocesu evropske regeneraciie nije zaslužio ni jedtiog jedinog dolara. Naprotiv: Iz same platonske Ijubavi k bližnjcm Unija je davno prije svo.ga ulaska u spor narđda slala preko okeana ratnog materijala u Vrijednosti više milljarda. NjoJ je riječ ,,posao“ uopšte strana i sav njen trud za dizanjem vojske važi isključivo b%bi za pravo i slobodu ... Usudite se samo protivno ustvrditi, pa da viditc. Smrt će I pakao pfizvati u torn slučaju na vas i na sve one, koji bi počinili takav zločin i otvoreno rekli, da Amerika vcć danas, 'punih džepova,^ premoćna i zadovolina, stoji iznad borbe vreinena, pa da treba jaku vojsku jedino za zadobijanje prvenstva na _dalekom istoku, s ikojom bi onda stisnutih usana vrebala na trenutak, kad će rnoći nastupiti nasljedstvo engleske imperije 11 a zemljino] kugli. I Da, đa... Na svijetu je samo jedan nesebičan narod, to su — 1 Aineričani... a Woodrow. Wilson,‘ to je njihov prorok'. PiMnje Nlitioulh Ueilčtinstaos. Svečani ručak kod sultana. — Izmleua zdravica. Kb. Carigrad, 22. rnaja. Večeras je kod sultana bio svečan ručak, pri ko-me su oba vladaoca Izmljenili srdačne zdravice I istakll orjižno bratstvo kao i sjajne uspjehe vojske. Šultan je istakao. da su ugovorl brest-litovski i bukureški, kojl su učLnili kraj ratnom stanju izmedju saveznika te Rusije i Rumunjske, dokaz o želji, da se ubistvenom ratu učini kraj. Car 1 kralj K a r I o je u svojoj zdravici istakao, da je zajedničkl prolivena krv dragocjeno jemstvo za sretan svršetak velikih borbi. Pomoću Sveviš* * njega se bliži dan, kada ć.e za svoje žrtvebiti nagradjeni pravednim i č a s n i m m i r o m.

Pregied anstro-iujprskih trupo u Čartgradu. Kb. Carigrad, 22. maja. Jutros je car i kralj K u r I o održao na Mar§ovom polju kod Taksina pregled tmd austrb-ugarskim četarna, koje su ataširane u Carigradu. Odlazak iz Carlgrada. Kb. Carigrad, 22. maja. Njiliova Vellčanstva car 1 kralj K a„r 1 £ i carica i kraljica Z i t a do* V.ćfti^s'u se u sultanovoj pratnjl jia želježrT^ku stanipu i poslije srdačnog oproštaja otputovall ii 10 satl noču. Radoslavov o posje_tj Njihovlb VellĆanstava. (Naročltl brzolav „Beosradslclh Novtaa“J BudimpeŠta, 22. maja. Sofijski dopisnik ,,Az Est“-a raizgpvarao je sa ministrom predsjednikom Radpslavoviin. koji ie kazaot Druga vladarska posjeta u Sofiji nije protekla sa inanje sjaJa, nego prva. $ta više bila je još toplija, jer je susjed došao k susjedu. Bila je to upravo trijumfska vožnja. Njegovo Veličanstvo bilo je veoma milostivo, što dokazuju mnogobrojna odllkovanja, Odlikovanja vladinih članova pokazuiu, da Njegovo Veličanstvo našu politiku potpuho odobrava. Pojava carice 1 kraljice upravo je očaravala i ostavila trajan utisak. Naš savez je sad jačl, što se vidi I i* zdravica. Značajan je nagovješlaj budućih zajeđničkih granica.

Prevarena Srbija. - *' —* n l-I-ll. U.v„U.a“ V Bern, 22. tnaja. Tajnik srp^ske socijalističke stranke Du|au P o p o v i ć, koji se sad bavi u LonGonu, dao je nedavno' u razgovoru sa zastupnikom ,,D a ily News“-a ovu važnu Izjavu: Njegova je zemlja, rekao je oji, u srazmjeri pre* ma svome stanovniŠtvu. nmogo više prepgtila nego li Belgija I Rumunjska. Od stanovništva, koje je poslije balkan* skog mira broiaio 4 i pol milijuna, poginulo ie ili je inače propalo više od 1 milijuna. Popović još tvrdi, da srpska vlada ne vrši svoju dužnost prema narodu, koji je u zemlji osto, i o tome ovo primječuje: Hiljadania nevoljnlh porodica je ostavljeno bez potpore, a svote novaca od stotine liiljada l inilljuna, koje su sporazumni saveznlcl priložili, vrlo su malim dijelom upućene svome opredjelcnlu, kao pomoć nevoljnima. Ovaj postupak pokušava se da objasnl time, da moguće pošiljke stanovništvo ne bi ni dobilo. jer bi ih neprijatelj tobož zaplijenio. Popović izmn '

Javljuje, da se držanje srpske vlade na može razumjeti i da nema nikakvoi uzroka što se ne šalju životne iiamip nlce. On doslovno izjavljuje: Ja lz vlastitog iskustva znam. da životno namirnice, koje su namijenjene srpskom stanovništvu nisu zaplijeniene i da obroci, koji su narodu dati, nisu nl smapjivani. Zabrana srpske vlade Ide' i)a štctu srpskom narodij, a lie sre« disnjim viastima. Najzad Popovič upu* ćuje inolbu engleskom narodu, (Ja i daIJe Srbe potpomaže i da pobudi vladi^ da ukine zabranu o podijeli životnlh na* mlrnica siromašnim pormlicama. Odiučni dani na zapadu. Dctalji posljediiiih borbi na zapadtiooi bojištu. Kb. BerJiii, 22. maja. W o 1 f f o v ured opisuje ue* iLSPjele francuske napade na brdo Kenimel. Prancuski napadi su odbijenf sa grdnim neprijateijskim gubltcitmi, Malo streljačko gnijez-do, Što je ostalo: Prancuzfma, stoji pod njemačkom koncentričnom vatrom. Uzaludni ponovnl napadi tia Kcnmicl stajali su Erancuzi tnnogo krvi, a tu su upotrebljcne najboljo francuske trups, izmedju ostalih’ i 20. takozvatd gvozdeni korpus. PodmorniČki rat Rczultat podmorničkoK rata u aprifu. Kb. Beč, 22. maja. U apriiu je svega |X)topljouo 652.000 bruto registrovanih tona lieprijateljskog trgovačkog brndsko-g pr<r stora. Time j© svjetski trgovački hrodskt prostor, koji im stojf na raspolaganju, od početka rata smanjen ratuiin mjerama središnjih vlasti za 17.116.0W tona. . ,

Posiije mira sa rs _-,t Protest sporazrnmnu »it.-t s^.na buknrešliog uiirs. Jaš. 2’. !'. PoslanTci spor'azuTTttfTF] sila pt'čJail su ru.miuijskpj vladi protest svojc vla’ de protiv člana 1. bukttreškog ugovora o miru, jer đa je on protiVan medjttnartTdnom ugovoru, koji su i one pota pistiTe, o dtmavsifoj pTovldbi. To se pitanje prema njihovom mišljenju inož® riješiti na osnovii spora-zuma svih zaA interesovanih sila.

Problem opšteg niira. „Engloska inlrovna ofenzlva“. Kb. Berlin. 22. maja. Pod naslovom ,,E n g 1 e s k a m fr.ovna ofenziva“ piše „Norddeutsciie Allgenielne Zeltung“: Lord Cecil, Bali'our i ostaii izjavili su se za ispitivanie svake ozbili< ne mirovne ponude, ali nijesn dopušta11 sumnje, da će Erancusku potpomai ■!■■■ ■—a

AHMED (uz Hasanaginicu) I ja, i ja! HASANAGINICA (Ahmedu) Milo moje! SULTANIJA (Uzela Hasanaginicu za ruku i kao da je moli.) Majko! HASANAGA (vikne oštro) Amo ajte! (Trgne jače Mehu, koji zatetura i šćućuri se uza nj.) AHMED (prestrašeao) Majo, ja ne idem! (Zabušio glavu u krilo Has; mginlce.) HASANAGINICA (istupila uzrujano) Šta mi djecu otrgavaš s krila? SULTANIJA (privije se uz desnu ruku Hasanaginici mireći je) Mati! FATA (uz lijevu ruku Hasanaginici) Mati! HASANAGA Nisu više tvoja! HASANAGINICA Ti si njima mater oduzeot HASANAGA Sama se je ona oduzela! UMMIHANA (Hasanagi) Sine! SULTANIJA (islrgla se od majke, Hasanagi) Babol HASANAGINICA Nije sama! Nijef HASANAGA Jeste sama srca kamenogat HASANAGIN1CA (zaleti se naprijed) Kakva srca? (Stane se tresti i panc Ummihani u naručaj.) Avaj, mati stara! Što mi veli ?! Što mi veli ?! SULTANIJA (mlluje Hasanaginicu) Majko! Umlri Ml

'UMMIHANA Nc misli on tako .., HASANAGINICA (uzrujano istupila) Da sam taka srca kamenojp, Zar bi onda svratila se jađna, Darivala zar bi HASANAGA Nisu dari U čohama i nožima zlatnim, Vcć u srcu. HASANAGINICA (zaokruživši okolo po djeci) U srcu su onil (Sad je istoin spazila bešiku.) Ali, „begović"! Zlatni! Tu ml on je! Njeg još nije mati darovala! (Traži otraga kod jengjijica, čim bi ga darovala.) Ništa nema za njega mi ovdje, (nadje male haljinice) Nego ove uboške haljine. Ah, uboške! — Da, to za njega nije, Za siroče moje! (Prllaze da će bešici.) HASANAGA (skoči pred Hasanaginicu, uhvati je za rtiku i bacio u kraj one uboške haijinice) Šta ćeš?I — Ne ćeš! Nije diete uboško. HASANAGINICA Jestl HASANAGA Nije, Dok je tnoje! (Sveđjer je drži za ruke.) HASANAGINICA A dok moje nijef (Gleda ga oštro u lice 1 trza rukama.) Ta šta si mi ruke uhvatio? O pusti mel HASANAGA (privukaoje sebi, oštro i pridušeno) Šta si amo došla? Zašto? Reci: zašto? (Vlče 1 jače je stište.) Recil - Ne češl

HASANAGINICA (klonula) Ubit češ mel — Pa ubij mel HASANAGA (tiše i gorko) Ne ćeš Da mi kažeš, zašto dodjel (Pušta joj ruke.) HASANAGINICA (stala poput kipa I gieda kao izgubljena, više za se) Zašto ? (Onda se opet sabere i mimo se okrene Hasanagi.) To je mati došla djeci, domu! HASANAGA (daleko od nje, razočarano) Svatovi su domovina tvojai HASANAGINICA (naglo) Nisu I Nisu I HASANAGA (sve ra/dražcnlje) Preudala si se Drugome si odvoljela mlada, HASANAGINICA (naglo a neinoćno) Nisam! Nisam! SULTANIJA (stupajući izmedju Hasanaginice C Hasanage) Nemoj, bdbo! HASANAGA (jednako) • T! si Drugi sevdah preko mpga našla! Neka ti je! Hodi! — Sta si aošla? cekaju te svati. Zakasnit ćeš? HASANAGINTCA (promuklo) Ti si ove svate pripraviol Ti!... Ti!... (Zagrca se od vike i plača, pa klone izmedju Sultanije i Ummihane te stane ridati.) HASANAGA (smekšao se I prišao do Hasanaginice) Aj, aj! Žao ti je! Zar si, ljubo, česa sjetila se! (Prišao joj sasvim blizu i uhvalio je /.a ruku; nježno.) Tako sam te zažello onda, Kad sam bolan u šatoru bio. Sad, kad srca bolu si zađala, Sad si došla. Liečit si me došia, Kao druga.