Beogradske novine

Til taei dnevno u Jutro, pom

m poslije podne.

Pojedinl brojevi: II Btafrata I. kra|t«lma nMHtdautia J |] Iinjnn td o. I b. tatiM oljoal od . . . IU IlCIClU I iinirhijl ii i • i i i a i i 12 holara

Mjesečna pretplata: U Btagnda l . krtj.vlma ztatilaOaiillaa at

}. I kr. 0« . U lir

OflllSl po cljonlku.

4-SO

Irednlitvo: BEOORAD, Vuka Karalžlća ul. broj 10. Talifon bro] 83. Uprava I prlmanja protplato Topllfiln vmac broj 21. Telalan br. 28. Prlmanjo ofllaia Knoza Mihajla ul. broj 38. Talefon broj 245.

Br. 143.

BEOORAD. četvrtak 30. maja 1918.

Godina IV.

ZBOG DANAŠNJEG KATOLlCKOG PRAZNIKA IZAĆIĆE NAREDNI BROJ „BEOGRADSKIH NOVINA“ SUTRA, U PETAK. 31. MAJA, U 2 SATA POSLIJE PODNE.

RATNI IZVJESTAJI. IzvjeStaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Beč. 29. maja. BorSeu podruiju Tonale s u j u č e o p e t o ž i v i e 1 e. Dva jakom. tooničkom i minskom vatrom potix>mosnuta talijanska napad a južno od klanca M o n t i c e 11 o s ] o m i I a s u s e. Neprijateljsk'a (opnička paljba protiv nažih položaja na donjem toku Piave ioš tiaje. Vojfli pilot časničk* zamjenik A r i g h : oborio je pucnjavom dvije entrleske letilice kod D r a č a, te je titne izvojštio svoju 25. 1 26. p o b J ed u u vazduhu. N*čelnik glavnog stolcra.

Izvještaj njemačkog vojnog vodjstva. Kb. Berlin. 29. maja. Zapadno bojišie: No horbenim frontovlma od Y s era do Oise trajala je oovečana borbena djeiatnost. Propali su francuskl djelimičnl napadi inžno od Ypra; zapadno od Montdidiera je nepi’jatelj mjesnlm nasrtajem prodro u C a n t i g n y. Vojuke generai-piutovnika p'. Boehnai ge«era!a dL Belovva (rrttza), \9fjthi skapaie njemačkos: p r IJ e s t o 1 o n a s U e d n I k a. J u č e su svo|napad pobjedonosno P r o d u ž M e. FrancMske I engleske prlčuve, kote su hitno naJolaaiie. o db 1J e n e s u. Na desaoau krilu su đlvhzifc K»*urait&jkmnt ) pl. L a r i s c h a, l>o*to su sazMte fraacMekl nrotiv iagftd. za'izele vlienac TernySoraya i visove sjeverozapadao oii Soissona. Poeiite Joke borbe sIomile su Irup* aeaeraia Vichnre otpor ueprijateMa na visoravti! C o n d e. UtvrdiMie Conde osvojeno lo juriieiM. Vignv i Missy su zauzeti. Na južnoi ob'ait Aisne 1 Vesie osvoleni su jurišem .visovi zaoadno od Ciry. Kocpuel gfcnerala, pl. VV'nklera, DL C o n t e I t>L S c h n e i o w a prešli bu Vesie; Braisne I Fismes su osvojeni. Mi stoiimo na iVisevinia južno od Vesle. Trn»e zenfcraia Iise osvoiiie su jurišen visovc sjeveroistočuood Prou 11 ey. zauzele VMIers. Franaeux 1 Coursy, i bore se na viiovlma od tf h 1 e r r v. fea rdfcLadijo«;, artiUerijom i hacič'mz mim. koji neumoruo jure napried, idu bakmi i obavjcStaJne trupe. Stnaer.i radaički piosiri, želieeuiOkone i gradjevnc truoe omocučii!

Džlnovska borba na zapadu. Neizmjeran plijen. — 25.000 zaroblj«nika. — Utvrdjenje Conde zauzeto na juriš. — Soissonski visovi osvojeni.

su savKkIjSTan.ie bojišta na kome ic yršen napad. a neumorr'nu trupama dovažanie borheafli sred itava. Radouv Dimim cožrtvoT»nja. staraju se Uekari 1 bohiičari za ranicnlke na bojištu. I ako ie biio promjw»iiivo vriieme, tuNMtbUe su naše letSive nepriiatelia bez prekida 3 pazil i) r.a napredovanle Momla i djfcJevauie nase artillerije. Broi zarobijeuika popeo s e n a 25.000, medju n j i m a j ed a n f r a n c ii s k i i j e đ a n e ngleski general. Prvi zapovjednik ciavnog stana pl, Ludendorff.

Posliie zatišja Treća etapa velike njemačke ofenzive na zapadu pače'a je sa velikim zamahom. General Luđendorff javlja u svom jučerašnjem izvještaju potpuni uspjeh. Francuske i engleske diviziie južno i jugoistočno od Lacna potpono sa potučene. Onaj Chemin des Dames, o koji se to'iko tuklo, na kome se slomio ponovni probojni pokušaj Francuza u proljeće 1917., koga su njemačke trupe u prrljeće 1917. iz strategijskih uzroka napastile, opet je u n.iemačkim rukama. Jasno i razgovjetno može se iz kratkog zvaničnog izvještaja vidjeti širiua, dubina 1 operativni pravac moćnog udarca. Napad je počeo na širokom frontu izmed'ju Pinona i prostora sjeverno oi Rheimsa, i već prvoK dana razvijao se sviKla sa istom snagom. Divizije Kenerala pl Boehna, koie opcrišu južno od La Ferea. forsirale su u prvom naletu poiok Ailette I istočpo odatle prodrle y britanske linije. Poslije podne su nastavile napad u južnora pravcu 1 prelazom preko Aisne došle su do oblasti, koiu je do sada rat poštedio. General Fritz pl. Below, koji je u prvi mih' po svoj prilici imao uIokii udaranja s boka i oij>koljavanja, dobio je ša svoiom armijom prostora u enerKičnom prođiranju prema zapađu. Ova armija bacila je nepriiatelja natra? prelfo k’auala Aisne—Marne, i osvoiila nekoliko mjesta na zapadnoi obali. Kao rađ prvojra 0ana — uz znatan broj od 15.000 zarobljenika, — pokazuje se time uspjeli Droboj u priličnoj širini i sa izrazitim pravcem nadiranja na prvi strategijski cilj ofenzive, Paris. Du’oina proboja, koji su njemačke jurištie trupe učinile u ensrleskofrancujkoni frontu, iznosi u opšte 15 kilomatara. Sa ovom k’onstatacijom i sječajući se onih nedjelja, kad je neprijaželj za osvajanje malog dijela ovog zemljišta skupio svu snagu živih I mrtvih borbenih sredstava, te kad su u LoiKionii i Parisu odjeldvale pobjedničke fanfare, možemo već sada da predusretnemo eventualne primjeđbc i>amctnjakovića iz spofazumnili sila, koji će možđa pokuiavati, da njej mačke pobjedc omalovaže. Jest, več

prvi dan Ireće oieuzive na zapadu donio je Nijemcima veliku, neospornu pobjedu. I Time se tskodje robijaju sva mišijanja, po kojima je izgledalo, da je zatišje, koje je bilo zavladalo prije ovog posljednjeg napaida. znak slabIjenja njemačke snage. Nije uzalud "car Wilhelm u svom posljednjem aachenskom goVoru naglasio, da se vojske tnilijuna ne mogu u jednom danu pobijediti. Nije uzalud načelnik zamjenjivačkog glavnog stožera, generalporučnik pL Freytag Loringhoven sjetio u svom djelu: „Zaključci iz svjetskog .rata“ na vojnn zapovijed kralja Wi!helma poslije bi ke kod Gravelotta; „Upozc-ravam, da se napad na jedan neprijateljski položaj prije svega mora dobro priprcmiti topnlčk'om i dobro gadjanom p iščanom vatrom. Ja cđisfa potpuno priznaJem vrijednost hrabrog pješadijskog juriša, koroe do ssda nije ui jsdan zadatak bio težak. Ali ja očekujem o’d inteligencije časnika, đa će im po?i za rukom, da u buduče Iste usplehe a uz nianje žrtava postignu vještom upotrebom zemljišta, potpunom jiripremom napađa I npotreborn odgovarajučih fornvacija.“ U večoj mjerl nego mo-Žđa prlje koristili su sc ovom prllikom njemačke vo.lslčovcđje poukom svojih učitelja, te unaprijed udesili tačnu prlpremu u svima poiedinostfma. Medjatim ie vrijeme prožlo, a heprijatel/ se slabio nepres.aaitn jurišima, koji su tražili mnogo žrtava a nitesu ništa korisiiU. A to !c bilo dobro. Već je i sam Moltke rekao: „Meni izgleda povoljtiiie, ako se v ek onda prljedjg u ofenzivu. ncšto se ocibiie nekr>liko_ uepi-ijai^ijskili napada.“ Kac što veS "đanas oariski listovi priznaju. bili su- Franciizl I EnglezT suviše zauzeti svojotn zilavom, no bezosnovnom voljom za pobieđu, a da b7 sebi tnogli stvoriti pouzđanu iasnost o prvim namjerama protivnikovim. Talčo je n*en>aČkoni vojtiom vodsiVu ostao sve do ljx>sl|ieđtajeg trenutka ccuvan ntomenat iznenadjenla. pa se može očekivatl, da če iz pobjede ntvoga đatta prirodino sazrijeti I dalje pobjede. Ođlučna ofenziva na zapadu. DetaUI njemaekog jerkt«. —■ Skun Izfienadienih eagleskiti diTuija ! *' Kb. Borlin, '29. maja. W o 1 f f o v ured <km,osi zauimljivc pojeilmosti o mDĆnom' jitrišu Nfemaca, koji jo dovoo do os’.tojertja Chcrran des Dames-a. Njemački iiapad pronzročio je p otpuni slom iznenadjenilt engleskih 'divizija, kojo su s» ovdje r.alazile. Njemačka razoma vatra počela je poslije 2 sata i djeiovala nečuvervo straliovito, pa kad je odmah za tim počco pješarlijski juriš, bile su cngleske liaterijo uveliko potpiaio ućutiane, tabo 'đa je pao jod-

PODLISTAK Dve babe i dvanaest meseca. (Narodna priča.) Pre mnogo godrna življaše jedna slara i vrlo sirotnašna žena. Bcše mejsec janjuara i vrlo jaka zima. Starica je žebla i nije imala čitne da zapali vatru da se ogreje. Jednog dana reče: — Haide da odem gore u planintt žfa naberem malo drva, te da naložim ivatru. Qvo rekavšl uze jedno uže l JedBU malu vrećlcu, <pa ode u plauinu. i Ali lcako poče brati drva, otpoče 'da pada kiša sa snegom. Gore u planinl beše jedna pećina. Baba reče: r— Hajde da udjem u onu pećinu r jćEa so malo sklonim, dok prodje ova Jnapast. * Ode 1 udje u pećinu. f Kad u pećini ima šta videti: sede iđvanaest miadiča, sve jedait lepši od urugoga- Starica ugledavši ih oseti, kako joj zatreperi staračko srce pod gruiđima, nazva im Boga i seđc da se maJq odmori. Tada jedan od mladića reče babi: Što si, babo, došla ovde? A baba odgovori: T. —Došla sam, deco, da naberem f lo dTva, pa pošto poče padati kiša, se satih ove pcćine, pa svratih da &lonim od kiše- a člm prestafle

idem ođtnah po drva. Moiim vas, da m! ne zamerite. Opet mladič upila babu: — A je li velika zima, babo? •— Nije toliko velika, đeco moja, -r- odgovori baba, — all pošto je zitnnja đoba, treba da malo i hladno budei. — Je li, babo, — opet će mla-dlći, — hoćeš li nam reći, koji je meeec u godini najgori? — Šta kažetei, deco! — na to Ća baba; svi su meseci dobri. Ako u mesecu decembru, januaru i febrharu ne bude snega, onda kako če usev nićl? Kako će žito da rodi? Kako će vinograd đa ponesc i voća da sazru? — Ali kako ti se člopađa, babo učini jedan ođ ntladića — decembar? — Decembar? — odgovori baba<. — Kako ga ittogu ukoreti, kad natn on donosi ve*elo Bachtja vcče i svettao Boiić; kako mogu rdjavo reći za januar, koji ham donosi novu srečnu godinu i svetog Vasilija s darovima I kolačlma; fli za februar, koii nam donosi uskršnje poklade, kada se svl vesele i spremaju za Časni post. Tada zaplta drugi nitadić: — A mart, babo? Kako tl se on činl? — Eh, moj sinko —. baba mu odgovori — neka zbori. kako koji hoće, ali ja ovo znam, da ... afco Mart da dve kiše I april još jednu, Blago onom oraču, Što je usejo viša. Pa onda, mart nam donosl lepo Pial$£e &a la&lafflA j svene BtegovestiL

april donosi nam sveti Uskrs s crvenrm jajetima i jagnjetHiom. šio se pak tioe maja, kojl nam donosl lepe ruže 1 svakojaka mirisava cveća, crvene i slatke trešnje i svetog Konstantina.,. ko bi za njetgia smeo reči šio rdjavo? Mladfći zapitaše opet: _— A!i }un, jul i avgust, koji nas vru’ćiaoin peku, kako se tebi, babo, onl dopadaju? —■ Kako deco moja?! — na to će baba. — Zar vi ne znate da se u juttu peče hlehac u zlatnim klašovimia, a u julu dia se vrše šenica belica; d a u avgustu sazrevaju sve vrste voća l groždje? — Ali septerabar, habo? — zapita drugi jedan mladič. — A, čedo mojc, septembar je blagoslov božji. U tom se mtaecu bcre groidje l sudovl se prepwnwju svakojakim berićetom, u tom se mesecu bačve pune slatknn v'mont. Ne inože niko da ufcori nl oktofcar, jer uain on donosi svetli Mitrov-dani, kad se svadbe čine i svi se veaele uz svirku, jeđuči, pijući I igrajući u kolu. Nitl što i rđjavo mogu reći za noveinhar; jer ako noreinbar ne dd kiše, kako će usejamo nići? Ali oko kraja noreimbra neka svttki ovčar pazi da svoue ovce u košaru prrbere; orač nefc se malo poodmorl, a pomorac-lutalica nek krmu obesi u nefcom kraju kraja od svog broda, i nek se kod kttće nekoliko nedelja odmori. Kako, dakle, sm©in da koji od dvanaest meseca korim, kad su svi đobri 1 korisni? Gvih dvaoaest mla/dića befiu dva> fla«st meseca v godinh jpa yjd©všl, d »

va koji metak. Engleska posluga, okoliko jo bila još U životu, bila jo strahov«ti,m| koncortom hašeg najležeg kalibra io'.ildo morahto potresena, da je jodva nijetitimićei davala ot.pora. Jedan dio preživ'jelrh pobjegao je nazad, la ostatak se predao. T;v ko je došio dotle, da je na primjer njemačka pješadijia vis 383 uzela skoro h ez gubi taka. Kraj svcg truida i žilavo hrahnofcli engloskih v'ojnika, lcoja Se naroč-ilo pokazala na Aisni, mora se ipak reći, da su Englozi svoje gtavno odsjeke sramno napustili. Izgkda, da je iorbena vrijednost engleskih trupa znatno pala Teški dani za Lnsrffcskii. Kb. Berlin, 29. maja. U dodatk'u jednog c-ngloikog časopisa nalaze se važna saopštenja nekog Harrisona, koja stoje u najoštrijoj suprotnosti sa izjavama engleskiit listova, a kojima se pokušava stiŠavatije naroda povodom najnovijih nietiiačkih uspjeha. Mi se sad nalazimo u času odluke svjetskog r a t ac U s :p j e h o in N i j e m a c a m I s m o i z g u b i 1 i s i s t c ni s ] e v e r n i h ž e1 j e z n i c a. Upiićeni sino samo na naše pričuve. Naši su gubici i z v a n r e d n o t e š k I. A 1 i j e n a i0 z b i 1 j n i j l s i ni p t o m g u b i t a k" 1 n i c i j a t i v e. Nju smo u ovoj odlučujućoi borbi trebali u svojoj ruci očuvati. Pod najiiepovoljnijint usOovima morcvmo mi sad da vodinto l>orhii i teško trpimo zbog nepovoljnih priiika, koje da predvidi, Lloyd George je bio, može se pouzkfano reći. posljfcchiji čovjek. Ogromtii plUen. — Iliudettiiiircova genijalnost. Berlin. 29. ntaja. Berlinski ratnl doplsnik izvještava, da ja posljednji uspjeh znatno olakšan time, što irn je pao u ruke veliki broj neošteoenih’ mostova I pontona. Ptijen u mttniciji takbdje jc 0 g r o m a n. Značajno je, "da su mnoge zaplijenj«ie topove najtežcg . kalibra, kao i marinske topove, do sada Fraitčuzi upotrcbljavali za borahardovanie gj-ada Laona. I oipet se iska*ao genljainl Hindenbttrgov sistem, da se tamo rupada, gdje su neprvjateljske pr’ • čtive najelabije. Isto je tako karakieristično, da je iz dalelca bombardovanje Parisa počeio u isto vrijerne, k’ad I njemački pješadrjski juriš. Neutrahii sud o njemačkim uspjesima. 1 Rotterdani, 29. maja. „N i s u w e C o u r a n t“ piše: Mogio se prectpostaviti, da če Nijemcl svoje itspjehe na Chentin ■ des Dames-u iskoristiti. Satno se nij« znalo, Icako. Oni su izveli razdvajani© neprijatelj*kih pričuvi. Njetnačkotn vojnqtn vodstvu pošlo je za rukom, da 1 neočekivano ostvari.

v Đombardoviutje Parisa. Zeneva, 29. ntaja. lz vijesti jako cenzuri.satiilt parlskih listova vidi se, da je bombardovanjtt Parisa ipalo žrtvom mnogo ljudskih života i da je prouzročeno mnogo štete. Mir izmedju AustroUgarske i Finske. Kb. Beč, 29. majai. Alhristar spoUnih poslova grtrf B ii r i a tt ] finskl izastanicl su denas poipbali ugovor o ittiru s Finskonr, kao 1 jedao prlvrfctbti | pravno-poHtlčki dodatak tiKOToru. PodlnorniČki rat NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlin, 29. maja. Zvaničtio se ja.vlja: Wolffov! urecl saopštava: Naše su podmornicfc u zapornorn ipojasu oko Engleske potoI>ile 20-000 bruto tona prostora neprljateljskih trgovinskili hrodova. Zagonetna bolest u Sparsiji. Od nje ]e obolio kraij, mhrisirl i 30%' stauoytrištva. Kb. Madrid, 29. maja. Reuler javlja: Kralj, •minfstar pređsicđnik i driigi ministri razboljeli su' sl pod zagonetnim pojavama jcdne boleisti, koja se rasprosirla po cijeloj Španiji f zah’vatila već 30% stanovništva. Mćdju stanovništvom \1ada nć 4 raspoložcpje. Mnoga su požprišta zf‘ tvorcna, željeznička služba je porem&’ćena, jer sc vćči đ ; io osoblja ragbolj;&> od iste bolesti. Listovi, koK samo o tt# bclesti pišu, upozortiju i ićt to, da je godine 1889. lcuga na is-ti načjp. kan i bolest otpoćela, Do saoOflJe bitj jo? nikakvih posfjćdic#. Narodn jp PXeporyčeno, da iprovjtCrava s. bc ! o# održacV najveću čistoću,

ih baba redom sve pohvali I ni jedttoga ne ukori, behu tntiogo zadovoljnL Kiša več beše prcstaia, l baba ustade da ide drva nabrati. Onda ustaše mladlći I rekoše joj: — Daj, vreću, babo, mi ćemo ti je napuniti. — Hvala, čeda moja — odgovori baba i đade vreću. Tađa tnladići. umesto drvima, napainiše vreću žutim dukatima i dadoše je babi. Bfeba, ne znajući šta joj mladiči učiniše i misleči da stt joj vreću napunill drvima, ttze je, zahvali mladićlma i, rekav zbogom, ode kući. Ali kad vreću otvori, začudi se i mnogo zaradova, kada vide da je puna dukata. I od tada baba poče da vodi srećan život. čoveku, koji iraa dobro srce i koji sve na đobro mls 11. n j e m tt i B o g p o rn a ž e. Ova dobra baba imadjoke jednu susetku, koja takodje beše stara i vrlo siromalna nu koja se uvek žalila i tužila. Ova drttga^ gledajući prvu babu, kako troal dukate i živi dobro, zavtdela joj ie, pa će je telc jeđnog dana za'pitati: — N-esre-čnice, gde si našla te dukate što trošiš? Dobra baba ioj sve lepo Ispriča što sa s n : jome desilo. Gnda dritga haba, Čuv to, vo6e u sebi: — Hajd da 1 ja to učinim. pa da i nteni napune vreću dukatima. . Ddmah. dakle, diže sc, uze jednu vre’ću i otide u planinu, nadje onu pe'ćiflH I uđje imutra. * '

Sa Balkana. RUMUNJSKA. Pitanje Besarahije. Ukrajitrsko ministarstvo spoijnlh’ poslova je dobilo odgovor rutmmjske vlade na ukrajinski projest o anefcsijl Bcsarabije. U tom se odgovoru veli: 1. Besarabija nije anefctirana, ne* go se dragovo'Ijno spojila s plemertsfcom zemljom. 2. Ruinunjska vlada no zna ni za jedan dio Besarabrje, u ko» me bi stanovništvo sve smatralo kao ukrajinsko i iskazalo želju, da pripađne Ukrajini. I ako jedan dio stanovništta smatra sebe za Ukrajince, to nij© još nikakav dokaz, da je ono u istinl to. 3. Kad je Ukraiina potpisala ugovor o miru u Brcst-Litovsku, nije oua polagala nikakvo pravo na Besarabiju. 4. RniiKc^ta vlada ipodsjeća na izjavu ukrafTOvke vlade generalu Coandl 15. januara 1918., da ona ne samo da nije protivna prisaieđinjeiiju Besarabjje Runmnjskoj. nego da će šta višo Runitutjaku tt tonie potpomagatL S toga ritniunjska vlada odbija protest tflrrajin&kc Vlade. mm 'i - 11 n

* lvad nifedići nju vidoše, zipitašo jo: — Kako si, babo, došla ovde? A ona im odgovori: •— Došla sam da naberem drva, jer odkako je počeo ovaj prokleti januar, da Bog dd da ga rije, sntrzla sam se od zirne. Onda mladići zapitaše, -= Babo, koji je izmedju dva•nacst meseck najboiji? , Baba ođgovori: — Sve nek nosi djavo; svl si rdjavi i naopaki, jedan gcri od đrugoga. Ne vidite zar? Decembar, januar f februar da nas ubiju kišoin. snegom i lecktin. A mart je tri put gori. ApriK uvek pooinje lagartjanta. MaJ nartr,' istina, donosi lepe ruže, ali daje II natn da je>denio? Zatim dolaze jun, }ul I avgust, koji nas peku. kao u peći, svojint žegama. A i cstali meseci ninl bolii. Baba, izgovoriv ovo. ustade đa ide, kao b’ajagi da bere drva. Onda joj mladiči reknše: — Daj babo, vreću! I ona dade vreču, a onl, umesto dukatima, napuniše jc zntijama i dađoše je zloj babi, rekavši joj. da je putem ne vtvarai, tu^p kaj otidne kuči da vrata i prozore"obro zatvori, pa onda da je otvori. Zla baba. ttzevši vreču i mislećl da ie puna đukata. ode kući veotna raciosna i, zatvorivši vrata i prozore, otvori vreću. Ali šta da vidi? Užas! Strašne zntlje odtnah jurnuše na nju, obaviše se oko nje 1 pojeaoše je! Jezik kostinema, alikostl 1 o m R