Beogradske novine

BEOGRADSKE NOVINB

Strama Z. ^ , r Deteeaclia Iz donske obtagti. Kb. Kijev, 1. juna Ovamo je prisjjela jedna delegaciJa iz donske oblasti sa punomoćima za vodjenje zvaničnih pregovora sa ukrajinjtkom vladom u svrhu pr'.znanja nezavisnosti.

Rat na moru. Nova pomorska borba u toku? Kb. London, 1. juna. Ecuter javlja: 12 Ramsgato javljaju: Od einoč đo jutros čujo so jaka topovska grmljavina duž belgijsko ob a 1 e. Oko i’onoći so vidilo gdje so u ,vis dižu veliki plameni u prodjelu Zeebriigga i duž cijele obalo do DiinkirC h e n a. Misli se, da su tamo granate eksplodiralo. NOVA POTAPLJANJA. Kb. Berlln. 1. juna. Zvanično: Wolffov ured javlja: Naše podmomice potopile su u Srodozemnom moru ponovno 5 panrh brodova i 9 jedrenjaka, od ukupno 20.000 bruto registrovanih tona. Jedan transportni brod, na kom su bile trupe, od ctprilike 5000 tona, pogo'djen je u sred osigurane pratnjc. Načelnik adniiraiskog stožera mornarice.

Rrztie brzojavne vijesti. Markiz Pailavicini bod suitana. Kb. Carigrad, 1. juna. Sultan je primio austro-ugarskog poslanika, markiza Pallavicinija, koil jc došao, da zahvali za odlikovanje, primljeno prilikom vlađarske posjeto. Poslanik sutra putuje, a za vrijeme njegovog odsustva vodiće poslove poslanički savjetuik Szilagyl. Posljednja sporazumna nada umorenje giadju. K’o. London, 1. juna. „Reuter" javlja: Povodom jedncg Dernburgovog članka u nekom bečkom l’stu, piše ,,Westminster Gazette' 1 da misli o savezu nardda, kako ga zapadni narodi zamišljaju odgovaraju činienicama. Savez sporazutnnih sila ostvario je znatan jiapredak samo u bojevima na moru Saveznici znaju isto tako đobro kao i Dernburg. da su pomorska kontrohi i kontroia oskuđice u sirovinama njihovo najmoćnije oružje, te namjeravaju, da ga nemilostivo upotrebc. Irski pokret. (Naročlti brzojav „Beograđskih Novlna“.) Zeneva, 31. maja. ,,Matin“ javlja iz Londona, da se dubiinski predsjcdnik cpštine sprema da po mogućstvu što prije otputuje jta Wa.siiington. Konstatovana dva slučaia kuge. Kb. Haag, 1. juna. Prema listu ,,N i e u w e R 0 1 1 e rdatnsche C 0 u r a n t“, konslatovana su dva slučaja kuge na jednoj lađj; kod Gravesa. Brod ne smije uplovUi.

Nedjeliai — U 6 i pol satl poslije podne pobožnost presv. srca Isusova, što će do zaključno petka biti svakog dana u is f o vrijeme. I Slava crkve na Dušanovcu. Crkva na Dušanovcu sutra slavi svoju hramovnu slavu Car Konstantina i Caricu Jelenu. Tom prilikcm služiće se svečana služba ovim redom: U oči slave: bdenije u 5 i poi sati poslije podne. Na dan slave: liturgija u 8 i pol sati prije podne. Poslije liturgijo: litija sa rezanjetn slavskog kolača. Poziv. Umoijavaju ee đolje imer.ovaue osdbe, da u s r i j 0 d u 5. ov. mj. u 5 sati poslije podne izvole doći u uređniŠtvo ./Beogradskiii Novina‘‘. Ivatica Lugomereka, glumica; Vukosava Jurković, glumica; Ljubica Stojčević, gluniica; Iiristina Ci ić, glufnica; Aleksandra Milojević, glamica; Katica P o tić, glumica; Sofija Antonović, glumica; Lela Despotović, glumica; Per. a ilumb'ć, glomica; Mika Rfcantijcvić, glumac; Cana Arsič, glumica; Angjeiina Popović glumčcva ma i; Katarina G-ošA, giumčeva mati; Lenka Bjjio, glumčeva ma i; Mika To ić, novinar; Cvetko Frtunić, novinar; DanLca Okanović, sestra novinara; Erna Dušana Popovića, novinara; Toša Andrejević, zvani „Australi 5 anac“, nastavnik rnuziko i kompoaista; Ruža Sveto Malijaševića, književnika; Lucija Kumer, ucitcjica sviranja; Dana Gjurgjević, žena vajara; Darica Kaiacanović, (se.-tra g. Drag. Ilića, književnika); Hristina Stojanovi ’, učiteljica; Toša Biagojovič, učitelj u penzijij Dimitrije Draguiinović, a'lvnkat; Vasili.a Alcksić, glumčeva majka; 2ivira Gajiv, supruga profesora i Sve!a ICovačević, nonnar. , Ako jc koji ocl navcdcnih l ca već dobio kakvu potpcm iz p'i’ oda na:o!niii dobrotvomiii predslava, to za njega ovaj poziv ne važi. Lica, kcja se naiaze u unutrašnjosti ili su inačo spiiječcna da lično do.iju, neka posaiju svoju tačnu adresu. Beogradske jubilarne niarke. Povodom jednog članka. koji je izašao u br. 126 ,,Az Est“-a, da će se 1 : Beograđu izdati jubilarne marke. iirekcija etapne pošte i brzojava, a tako isto i ovdašnji etapno poštanski ureci, dobijaju neprekidno porudžbine i piunja o tim markama. Kako c. i k. poštanska upiava za sada 0 tim markama ništa ne zna, to se ne mogu ni primati kakve porudžbine. Novac koji je poslat vratiće se. Prihod loptaćkih utakmica za beograđsku sirotMju. Sa Ioptačkih utakmieai, koje su održane 19. maja ove godine u Košutnjaku, priloženo je sirotinjskoin odjelenju opštine grada Beograda 'svota od 300.— kruna za bcograđsku sirotinju, u čiju su korist i održate. Prođaja šećera.

Grad i okolica i?imok*tolićko bogoskiženie. Danas, u nedje'ju 2. juna biće ova bogosluženja: U iconaku u 8 sati u jutru bogosluženje za voisku (magjarska propovijed i misa). U 10 snti 00 gosluženje za talijanske ratne zarobIjenike (oropovijed i misa). U parohijainoj crkvi u 8 sati u jutru tiljT. sv. jnisa za školsku djecu. U 10 sari i:rvalska propovijed i svcčana služba.

S v e prodcjvinice životnih naniirnica otpočele su prodaju š e ć e r a za mjesec j u n i. Sećer se i ovom prilikom izdaje na osnovu kupona po pola kilograima mjesečno na lice i staje kao i do sada 4.50 kruna .po kilcgramu. Traži se porođka. Porodica umrlog osiKljenfka iz Beograđa Emila Baliigdžića, potrebno je, da se javi sudskom odjelenju opštine grada Beotrada, radi izvjesnog hitnog i važnog saopštenja.

Ti ćeš biti ođ onih miadih, srebrne kose, upalih očiju, ogorčenog tužncg srca sa crnom trakom oko ruke ili maramom oko vrata. Ovi odjcci sentiiiKntalne jnnzike iz daijine s‘ mojim bolom ispraćaju poslcdnji put viziju lutajućeg slr»maška bez doma, bez svoga, — ozebioga — gladnog, očajnog. uniornog. Kašalj mc guši, krv krklja u grudi, tiisam mislila da će smrt tako brzo spustiti svoju ledenu ruku na moju glavu. S‘ posiednjim naporom pišem: volem te; — to je najgora čežnja, hol i tuga za tobom, — razdvojiše me da te vfše ne vJdim. N. D. R.

granatoj slikarsloj poroiici kao sin slikara Friodriclia Kaulbacba, koji je op-;t bio sinovac slikara Wilhelma pl. Kaulbacba. 1 sOariji brat F. A. pi. Kaulbncha, o kojcmu danas go\x>rimo, Hermann Kauibacb, bio je ug ; cđan slikar. F. A. Kaulbr.oh počto je još kao dječko od devct goliua bod svoga oca da nči crtanja i slikarstvo. 1868. ćo 1870. godine po-jećivao jc umjetničku školu u Ntimfcergu, gdje su mu profesori rn«iju ostalima fci i A. pl. Krcliug i K. Raupp. Svršivši tu školu, prolravio je neko vrijemo u Hr.nnoveru, pa je z;Ui<n otišao u Drczdu, g.jjo so vježbao, kopirajući stara klasična ćjeia u drezdanskoj ga'ciiji slika. 1872. gobno otišso je u Muncben, gdje se stalno nastanio. Već svojim prvim slikama, kojo su se s jedne strano odlikovale finim

Večernja slika. Prvi suton pnde tek, a biedi mesec Ozari lepotom sav taj divan kraj: Brdnšca i šume i doiine cvetne Pretvoriše se od jednom u raj. Sve što je bilo živo u tom raju Spavati ode kad noć stiže blizu, J san se razli po celome kraju, S vcdrcga neba silazeć* u nizu. Svuda je mimo, scmo lahor bludi Nesan kroz vrbc kraj obaie one, Obara lišće na vodene grudi, Pa gleda kako na krivine tone, Beograd, 2. nov. 1917. GJorgje Kostić.

Istorijski kalendar. Na d«našnji dan, 2. juna 1850. gofline rodio s« u Miincbonu njcrnatki siifcar Friedrich Avgust pl. Kaul<>sch. F. A. IUulbscb rodjea j» u m*.

osjcćajcm, a kojc su s ditugc strane Li e prilagodjeno ukusu pubiike, p03tigao jo F. A. pl. Kaulbacb vclikib uspj-ha. Ih đio je prvenstveno gonre-siikc jz doba njcmačkog renesansa, od kojih na o’i'o isličemo sliko ,,Maternja radosi', -,8etnja“, „Plcmićska kći“, ,,Snovi“ i „Ljubavni par u šun i“. 1877. godine pro. putOvao je Hoiandijfa i :*Lrno je studir; o stare bolandske slikaro. Ka.> plod ib studija pojavi sc njego\-a poznata slika , aj sk i dan“ (1879. gođine; sada u i drezdanskoj gaicriji slika). Veiiki jc uspjab ! postigao Kauil.ach sa jeđnom siikom, koju [ jc izrađio kao limiu priiikom sedmog svei čanog sastanka njemačkib streljatkih savcza, a koju jo nazvao ,,D asSciiiitzeni 1 i s 1“. Ova je slika st kia nc amjernu populamost. N^onie se jeđnoviemcno p:ka; zao i Kaulbad ov uinjetnički talenat, o i Jtome je dao dokaza jl>j i u u ogirn kjmjet| ničkim šaJjiviiu kartiuna, prilczinu za priI godne puldika. i e a naročito svcj.n drasličkim karikaturama za žLj vi iiH umjetj ničkog društva „Al!otria‘‘. 1882. g. iarad o je svinačiou na lauti u antičkoj oošnjt

Da se jave sopstvenicl.

Svi sopst’Venici. zakupcl Ui obradjivači polja, njiva, baštav povrtnjaka, voćnjaka i vinograda, koji su u martu ove godifte prijarvili svoja ziratna zemljišta, pozivaju se da do zaključno 9. ovog mjescca (rejoni I., II., III., IV., V„ VI. i IX.) odnosno do 20. ovog mjeseca (rejoni VII.. VIII., X„ XI-, XII., XIII., XIV. i XV.) ove godbie n e i z o s t a vno prijave u sN’ojlin rejonima one površine svojih zemljišta. koje su zasijali ili rasadili proijetnjim i ljetnjim uisjeviiua. Bliža uputstva dobijaju se u rejonima.

,,Avala“. Današnjem broju „Bdgrader Naclirichten" priložen je broj .lustrovanog časopisa ,,Avala“. Broj je 11 slici i riječi posvijećen posjeti N j ihovih Veličanstva u Bogradu 11 a dan 24. maja t. g. — Cio materijal iiustracija — osim jedne siike — stavio je uredništvu na raspoložcnje c. i k ured za eviđenciju. Snimak dočeka Njihovili Veličanstva na ždjezničkoj stanici izradio je vcdnik južne .vojne željeznice, C e r n y.

Predavanje 0 maJarjji. 3. juna poslije podnc predavaće docent dr. Julius L6\vy c. i k. prlčuvne bolnice ,,Brčko“ u ovdašnjcm c. i k. vojnoin kineniatografu 0 „malariji kao ratnoj zarazi“. Predavanje će biti u okviru popnlarnih higijenskih predavanja za vojnike.

Najviše cijene trešanja i višanja. C. i k. vojni policiiski komesarijat u Beogradu obznanjuje, da su najviše cijene za trešnje i višnje utvrdjene u opsegu opštine grada Beograda sa 2 krune, a u opsegu okruga beogradskog sa 1 krunom po kilogramu.

I

Ujepo ocfijdo prista'e sarao lijepome licu. Lijepo *e pak Uce dobiva s*rao upolrebora Diana Alafcaater pudera I Orćme. Cijena maie doze ili lončića K 2' — , vellke doze ill lončlća K 4-—. Može se svsgdje dobiti. Glavno prođavalfcte: ,,Diana“ A. G. V., UM«r irtca 6 . 6

j (slika se s.ođ naiazi u dvorskora muzcja ; ar Beću) a z.atim čitav niz iđealnih ženstib ' likova, od kojih su najčuvenij! ,,Svir«čica na violini“‘, „Sveta Cecilija" i „Muzii.a'*. Pošto je 1883. gođ. provco nekob'ko mjoseci u Parizu, svo se više posvećivao portreiiranju, koje je ođ sada j oslalo glavni poiet njeforog rada. Uinio jc sa kolorističkim finoćama i o'menim s'ivatanjem jednoga van Dyck-a, — ko.i mu je bio glavni' ugied, — d.a spoji moderna francusku elenganciju. Nije čudo, što jo zahvaljujući tim svojim umjotničkhn c sjbinama postao najomi'jcn j m sl kirem otinenog žcnskog scije.a. Od poznalijib portreta visokib iičnosti, koje jj radio Kaullracb pominjemo slijeđaće s!i«e: ru-ke carice (još prij ; udaje, kao princezc A1 ce licssenske), supruge ruskog velil oj kujaza Sergija, prjnceze Gizele bavarske, kćcii voj\orle Alfreda sachron-kohurg-goibfko itđ. Od muških portreta najpoznaiji ru Kaulbachovi jorlrei njon.ačkog ca a V« i'belma II^ pokojnog i.-avarskog piinca regenta Luitjrolda, vcli og kneza liessenskag ild. Od 1 886. do 1891. godino bio jo Kaulfcacb upravnik miincbenske akademija umjetnosti. Od njvgovih ostaiih t\x> cviiKi valja najKKnenuti jbć j „Oplakivan.e Jliistovo“ (1892. godine; na'azi eo u miincbeii8koj i:o\x>j pinatoteci), pa „Kvwtet“ g „Žensko kolo“, „Picr/oti'* itd. Kaullach so okušao i kao sli'car pojjSLŽ* i luo da. korativni slikar. Marla 1872. godine ožonio so u Koponhagenu sa viriuoskinjom na violini Fridoni Sootta. Cian je beriinske aiademije umjetnosli. — 2. juna 1863. godir.o roljen jo u Zadru ucledni I komponista Feiis pi. W»ingžrtner i Miinzbciški. Za vrijem« gvojib stud ja u Leipzigu 1881. godiu« po'puno se olaO muzici, pa jo redom bio kapolnik u K4f nigsbergu, Danzigu, Hainburgu, FrankI furtu na Jlajni i Mannlieimu, dok nijo 1891. godine dobio *a kraljevskog

9. juna 1«! «. Broj 149^ | A. Grlo: DAN ODMAZDE

Pabi rcl Budria Victor Hugo. U kućl jednog uglednog re,publikanca bilo je jedno veče Iskupljeno poveće društvo; sa nekolicinom svojih kolega lz senata bio je došao I Victor Hugo. Vrijeme, kad se obično sjedalo za sto, bilo je već odavno prošlo, a na vratima sc još nikako nije pojavljivao sluga da Izgovorl ono željno cčekivano „Postavljeno je“. Jedan intiman prijatelj toga đoma, podpredsjednik senata^ približi se malo nervozno doinaćicl pa joj reće šakći'se: — Da nisani pogrješno raizumeo? Ja sam mislio da smo pozvati na večeru. Domaćica mu šapotom saopšti svoju nevolju: — Pst, dogođilo se nešto nepredvidjeno, što nas je olnelo, da na vrijeme vcčeramo. Trebalo jo da nas bude četrnaest za stolom. ali je u posljcdnjem trenutku gospcdin X otlcazao. Sad sam morala poslati po četrnaestoga, jer vidite, medju gostima ima nekoga, ko se nikada ne bi kao trinaesti posadio za sto. Nekoiiko niinuta docnije podpređsjednik razgovara s Victororn Hugoin, s kojim je stari prijatelj. — Znate li, veli 011 pjcsniku, vrteći glavom, zašto još ne sjedamo za sto? Zato, što inedju nama ima nekakva budala, koja se boji, da sjcdne za sto, kad ih je tu samo trinaest. Victor Htigo se ispravi; on ođmjeri podpredsjednika slrogim pogledom pa mu onda reče skoro svečanim glascm: i- Ta budalai, to sam ja... e Savjesnl krojač. Evrops-ke zanatlije mogu se kod svojih kitajskih kolega .poučiti u tome, kako čovjek i u najsitnijim stvarima svoga zanata može biti savjestan. Razuinije se da po kadšto može i suviše innogo savjesnosti biti opasno a savjesnost i tačnost kitajskih krojača već ie mnogim Evropljanima don'.jela neprijatnog iznenadjenja. O tome priča neki časopis ovaj interesantan primjer: Jedan oficir indijske vojske putovao je radi razonodjenja brodom pa je tom prtiikorn dodirnuo grad Kanton u Kitaju. On se koristi tom priiikoin, da kod jednog dobrog kineskog krojača poruči jedno tuce pantaiona od čuvenog „nankiug-štofa". Ali je majstor bio savjestan: izjavio je, da ne rnože raditi ako ne dobije jedne pairalone kao tačnu mustru. Oficir potraži po svojim koferima i najzad nadje jedne stare pantalone, koje i inače više nije htio upotrebljavati, jer su na kolcnu bile pocjepane pa zakrpljene. Kineski krojač da se na posao i sa tačnošću, koje inače nema kod evropskih krojača, budu poručene stvari u odredjeni čas predate na Iadju. Posao je bio izveden s r.ajvećom brižijivošću, kroj i oblik tačno su bili slični originaiu, i Kinez je bio ponosit svojim odličnim uspjebcwn. Ali kad je oficir izbliže razgledao svoje nove pantalone od nankmga, zgranuo se: svake pantalone imale su na Ievom kolenu po jednu zakrpu. Zakrpe su doduše bile tačno istog cblika pa čak i cd istog štofa kao na modelu, a!i je oficir imao. da se uzdrži, da ne plane na i suviše svjtsnog krojača. No oficir se najzad morao poiuiriti s trme i riješiti se, da sve te panfalone zadrži kao kuriozitet, a savjesnog krojača da nagradi još i naročitom napojnicoin. kapeinika u Eerlinu. 1893. godir.e dao je ostavku na tu službu i primio se za upravnika Kaimovog orhestra u Munchenu, ali je I daije zadržao upravu simfonijskiii koncerata kraljevske kapele u Berlinu. 1907. godine pak postavijen je za d i r e k t o r a d v o rskeopere u Beču. Od njegovih opera potninjemo : ,,S a k u n t a 1 a“ (1884. godine), „Malavika** (1886. godine). ,,G e n e s i u s“ (1892. godine), muzikalnodramatšku trilogiju „0 r ajste ia“ (1902. godine), dalje nvnogo simfonija, kvarteta i dr. Istakao se i kao teorijski -pisac na polju muzičke umjetnosti; pominjemo njegova naučna djela na tome polju: „O dirigovanju“, „0 vaskrsu muzičko drame“, „Sovjeti i uputstva za jzvodjenje Beethovenovih simfonija“ i dr. 2. jima 1878. godine izvršio je pred kućom u uUci „Unter den Linden“ br. 18 anarhistički zanesenjak Karlo Eduard N o b i 1 i n g atentat na njomačkog cara Wilhelma I., djeda sađašnjeg cara. Karlo Nobiling bio je sin nekog ekonoma. U Drezdi jc đošao u vezu sa nesavjesnim agitatorinra, pod čijim je uticajem izvršio svoje mahnito djelo, — atentat na starca od 81 godine, koji je naišao na opštu i jednodušnu osudu i u trezvenim socijalističkim krugovima. Atentat je izvršio puškom, napunjenom krupnom sačmom. iz koje Je ispalio dva rnetka i tešjco ranio staroga cara. Kad je vidr'o, da nemože umaći, bacio je pušku, izvukao revolver i sasuo Je sebi dva kuršuma u glavu. Zadobio je dvije teške rane, od kojih je umro 10. septeinbra 1878. godine. Njegovi srodnici molili su lično cara, da svoje prezime mogu promijeniti u „Edeling**, što im je I odobreno.

(Nastavak). Nekoiiko trcnutaka mlada je udorica! bila kao gromom poiažena, a'i sc ubrzoi opet pribrala. „Ta je li moguć«... Ona.. Ona je Mary, Evans... A ja sam BUinnjaJa u nju, pag sam jo uvrijedila — o, oprostbe mi oprostito mi molim vas‘‘, preklinjala je ona, bvatajući JIary za ruku. „Bio mi je prb znao, da voli djevojku, kojoj je ime Ma^ ry Evans, a ja nisam mogla podnijeti, da se ma koja druga djevojka interesuje zai nj. Da scm samo mogia da slutim, u če. mu je stvar, sve bi sasvini drukčo ispa. lo. Ta ja sam bila i obećala, da ću d i se brinem i staram za Mary Evansovu, jel te Sianliope? A to ću, Boga mi i dal fcinirn, pa rnakar i rnimo vašc \o je“‘. Ona skide mladoj djevojci šešir i kaput i zugrii jo. Sada s« Mary pak \ii še nije mogla uždržati. j „Ali ja rikako ne mogu viša os(a'i“',šapta'a je ona, ,,to bi biio za mene suviše teško i ioino, kao što morato uvi. djeti. Najveću ćete mi ijubav učiniti i najbolji doiaz o svome prija.e j.tvu, akoj me bude : o pustili da ođem iz ove kuće c ‘. Stanhopo jo za sve ovo vrijer/K ne. mirno Jiodao tarno amo po 30bi. Naj* zad stade pređ mladu 'djevojku i rečcs ,,Mary, ako jo nioje prisustvo laz'o’, kojt vas goni da odete iz kuće, onda vam mogu rcći, da sam već preduzeo sve š o treba, da iznesem iz kuće posiovne har, tije svoga oca, da se nebih morao viša ovdjo baviti. Da znato, da ću ja sam Još dana 3 napustiti ovu kuću. Ka/no sreće, da imam mogućnos i, da cijelu ovu s var raspravim na drugi... na sasvim drugi način“. Fiora je stajala duloko zamišljena „Ali molim vas, dragi Slanhope‘‘, otjroče ona sađa ubjedljivim glasom, ,,zašto se opet nebisto odazvaii že ji svoga srca. Pored sve vjen o ti uspomeni našiil dragib pokojnika mi moramo vodlti r:u čuna i o svoji/n dužnostima prema živi* ma. Ako v r aru je o'ac p/ed samu smrt naro. dio, da ne smijete uzeti drugu ženu đe !l onu Nataiiju Yelvcr on, to vi zato ipak ne znale, dab na svijetu u opšto postojl djev'ojka toga imena. Ta zar u slijopoj poslušnosti prema naredl.i, koju bi rr,ož< da i sam vaš otac grdno ža io, hoćote đa razorite ne samo svoju ži .o nu srcć i, nego li i duševni mir ovog mlaćog nevinog stvora? To bi bila kobna znblud^ — vjerujte kad vam to kažem j a, udo* vica vašega oca“. ,,AIi, da mogn“, uzdahnu Stanho* pe iz dubine duše. ,,Vi to možete I učinkiete to“, na;* stavi miada udovica. „Vaša je najsve* tija dužno«t, da ovu mladu djevojku, koju volite, a koja v&nii vjeruje ne ostavite bez zaštite i bcz doma. U, ovim najuzvišenijim pitanjima u cijolom žnx>tu čovjek se smije povodit) samO za onim, što mu savjetuje njegova savjest. niko mu ne smije ina šta propisivati, pa ni rodjeni otac. Ta vaš otac nije ni slutio, da ste vi već imaif kakviii bilo obaveza“. ,,To jeste, tako je. Boga nii!“ „Ako to uvidjate, onda nen>ojto se više opirati težnjama svoga srca. One će vas na svaki način dovesti do željenoga ciija“. Flora opazi, da njene riječi nisn bile ostale bez utiska, pa je brzo izašla iz sobe uvjerena, da će već sada i sama Mary umjeti da daije izveda stvar. 15. glava. ,,fz nje kao da govori sam Bog", uzviknu Stanbope, kada su se vrata bila zatvorila za Florom. Rcci mi, draga, možeš li mi u opšte oprostiti moja oklijevanje. moju sumnju? Hoćeš li biti moja žena?“ ,,A Natalija Yelverton?“ „Neka dodje kad god lioće, neka radi šta zna, ja sa njome nemam nikalcva posla". ,,A zašto je vaš otac zahtjevao. da vi uzmete baš tu djevojku? 1 * „Uzrok mi nije naveo. ali Je re» kao da će mi donijeti sreću i služitf ml na čast“. ,,A lioće li vam sreće I časti đonijeti veza sa innom? U mome životu ima nečega tajanstvenoga, što ja nikada. nisam mogla otkriti. 1 ako vam ta tajanstvenost vaše ime i vaš dobar glas jx)tamni?“ Mladi čovjek preblijedi.

ERSPOZiTCRfl PESTIllISRMJGIRSKt KOMERCIALNE BANKE U BEOGRADU KNEZ MIHAJLOVA 50. GLAVNA UPRAVA C. i K MONOPOLA PETROLEJA I SPIRITA Bavi se svima bankarskirn poslovima, pošiljkama novaca iz AustroUgarske i za Austro-Vgarsku, savezničke I neutralne države. Sp»d|«lno odjjtenje za žlljanja novaca raftnim zarobljenidma i Snterniranima. Prima uloge 1 obavlja mijenjanje novca po najkulantnijim dnevniin kursevima. ZlSI&fiO OlJOiHjS Zfl roliu zi sve vnte tnov. ooslova. n Osnovna vHnrifcs t prlCove n J | 232 . 000 JBC 0 KruM, | U