Beogradske novine

BEOGRADSFC NOVINE

Strana 2 . tom u Evront. Zapadne sile, od kako Im je u Francuskol stavljen nož pod grlo, sve jasnije vapiiu za pomoć iz Amerlke. Savladatl araeričke transporte na otvorenom moru nije uvljek lako. Oni se moraju prije svega pogoditi na vlsini svo.iih Izlaznih pristaništa. U tu svrhu njemačkl narcd će svojim hrabrira mornarima poželiti sreću I potpun uspieli. • Kb. New-York, 7. juna. Izđata je naredba, 'da se obala ne Jjmijo osvjetljavati. U vezi sa. tom mjelom zabranjene su reklatne sastavljene o<l sijalica na Broadwayu. Zgrade, u kojitna gori svjetlost, moraju pretna ulijcama imati zastrte prozore. Uzroci za Ove naredbe nijesu navedeni, no po svoj prilici im. je svrha, da spriječe eventualne njemačke vazdušne napade. Kb. Washington, 7. juna: Danas se diskutovalo u ratnom kabinetu o podmomičkiin napadima u američkim vojljama i Hoover je izjaviO, da BnaPcijevanjo vojske lu'ar.om nije iz'oženo ppasnosti od tih napada. Kb. \Vaslrington, 7. jna. Tajnik mornaricc D an I e 1 s \zjavio ie u pokliču kadetima mornarske akademije ovo: Njemačka iime, što je podmorničk: rat prenijda do samih vrata Sjedinjenih Država, nije zastra?ila ainerički narod, nego je pojačana yatra strasti stavila Američanima a 'dužnost i potrebu, da ućine još veće napore, ća neprijatelj bude brže i što jače kažnjen za svoju drskost. DiskusiJa u ratnom kabinetu. Kb. London, 7. juna. Listovi javljaju iz New-Yorka, da je newyorško pristauište zbog opasuosti ol pođmornica zatvoreno. Vazdiišni napadi orotiv Sjedinienih s Država. Kb. Arnsterdam, 7. juna. Prema jednom ovdašnjem listu javljaju .Fi nan ci a 1 Times" u svom ameiičkom burzanskom izvještaju, da je u Sjcdinjenlm D ržavama fcilo vazdušnlh nap a d a. Lansingov govor. Kb. New-York, 7. juna. Državni sekretar Lansiug rekao je u govorn, držanom piiikom njegove projnocije za počasnog doktora univerziteta „ColumLia‘‘: Ja opominjem svakoga protiv njemačkih mirovnih prijedloga, koji nam stižu raznim putevima. Kad smo se već jeđnom upustih u t orbu svjetske isloiije, biio bi sad ludo, da poglodamo U nazad. Otkaz amerićko-hoiandskog trgovlnskog ugovora. Kb. Ilaag, 7. juna. ,,Korrespondcnzbureau“ javija: Ministar spoijnih poslova saopštio je drugcj komori, da je ovdašnji američki poslanik po nalogu STOje vlade o t k a z a o postojeći trgovinski ugovor iznredju Ilolandske i Sjedinjenih Država od 18. januara 1839. i konVenciju od 1878. Otkaz je daliran od 7. maja a ugovori su prestali đ'a važe od 12. maja 1918.

Clemenceau-ov govor. Giasovi englcske štampe. , Kb. Lonuon, 7. juna. F,eulcr javlja, da engleski listovi slave govor Clemenceua u fiancuskcj komori kao izraz, čvrstog duiia Francuske i njezinih savezbika.

Sufcol* '. _ General Robertson vrhovni komandant, Velike Britanije. Kb. London, 7. juna. Reuter javlja zvanično, da je general Roberts o n imenovan vrhovnim zapovjeđnikom Veliko Brilanije.

Rat na moru. NOVA POTAPLJAN.TA. Kb. London, 6. juna, Reuter saopštava vijest lislova, da je jedna njemačka podmomica potopila non-eški parni brod ,,Gibbs‘ 4 , čija jc posada Bpašcna. Kb. Berlin, 7. jutia. ZvaniČno se javija: U Sredizernnom moru su austro-ugarske i njemačke podmorniee potopile 5 parnili brodova i 6 jedrenjaka, ukupno 20.000 bruto tona. Jedan od parnih brodova je bio natovaren ratnim materijalom. Načelnik admiralskog stožera mornarice. Sukob izmedju njemačkih i engiesklh hidropiana. (Naročltl brzojav „Beogradsklb Novlna”) ( Arasterdarn, 7. jnna. ,,Tolegraphenunion“ javlja, da jo U utorak u večo đošlo do borbe iz» međj 7 njemačkih i 5 engleskih hidroplana u biizini holandske obaie. Jedan engleski hidroplan spuslio so na Vlieslandu. Jeđan 'đragi engleski hidroplan, koji se prije borb© morao zbog toga spustiti, šlo je bio oštećen, spaljen je na obali. Posada od 3 oficira i 2 vojnika intornirara jo. Djelo jcđne podmornice. Kb. Berlin, 7. juna. W o 1 f f o v ured javlja: U jučerašnjem izvještaju spomenuta podmornica pomorskog natporučnika Lolisa zadobila je svoje uspjehe u nevjerovatno kratkom vremenu. U jednom dar nu, od zore do ponoći potopljeno je 17.000 bruto registrovanih tona, i ako su napadi otež&ni jakim neprijateljskim protivdjelovanjem. Premještanjem područja za djelovanje na drugo rnjesto kanala došlo se ?a trag potoi)ljenog broda. Naime pccšle su olupine sa jaslima za hranu, stajama i svežnjima slame i sijena. Po svoj prilici je na tom mjestu jedan engleski parnl brod, koji je prevozio engiesku vojsku u Francusku, pao kojoj podmornici na žrtvu.

Suđar brodova. Kb. Amslcrđam, 7. juna. Južno-ameri.'ki pa ni b:o.l ,,Kcci'worth Castle“, loji je bio na putu u domovinu sa 200 putnika, sligao je u pristaru'šte oštećen. Oštećen je usljed dviju cksplozija, koje su nastale noćnim sudarom. Jedan dio putnilca i posade jo nestao, a nekoliko osoba je eksplozijcm ubijcno. Katastrofa boiničkog broda. ICb. Ilaag, 7. juna. Bolnički brod ,,K r a 1 j i c a r e g c n t,kinja“ nnišao je na minu. Na palubi je bOo nekoliko engleskili delegata za iraaške pregovore o izmjaiu ratnih zarobljenika. Koliko je poznato, nije na brodu bilo ranjonih zarobijenika. Trgovački brod ,,Sindoro“ zabavijen je spasavanjem onih što su ostali na životu. Pr nia kasnijim izvješlajima poginulo je tom prilikom nekoliko Jjudi od posade. Nesreća se desiia u blizini engleske obale.

O propasti sanietskog broda „Kbnigin Rgentin“. Kb. Anuterdam, 7. juna. ,,A 1 g e m e e n I a n d e 1 s b 1 a d u“ javlja se naknadno o propasti sanitetskog broda „Konign Regentin", da je brod poslije eksplotije mine u sredini rteptikao tako, da si se oba odžaka jedan drugoine nagia Prednii dio broda je nestao neposredao poslije eksplozije. Brodolomci it bili u stanju da spuste dva čamca, 'od kojih se jedan prevrauo. Potopijen norveški brod. Kb. Wasiington, 7. iuna. Jedna njemačka podmomica potopiia ie u utoralt norveški pami brod ,,E i s v o' d“.

Događjaji u Rusiji. Boljševiki u borbi sa protlvrevolucijom. — Oštr4 nota Kitaju. (Naročitl brzojav „BeDgrađskih Novina 44 ) Stockliolm, 7. juna.

Prema „Ekspresnoj korespondenciji“ upravio je Cičerin kineskoj vladi notu u kojoj protestuje protiv toga, što Kitaj potpomaže protivrevolucionami pokret. Nota prijeti, da će, u slučaju kineskog protivljenja za razoružavanje antiboljševičkih trupa na kitajskom zemljištu, vlada savjeta naći sredstva i načina za vodjenje borbe sa svojim četania protiv kontrarevclucije i na kineskom zemljištu. Kb. Kijev. 7. juna. Listovi donose izvještaje o uspješnim borbama sovjetskih četa protiv češko-slovenske brigade. Još se javija, da boljševički viasnici crnomorske fiote iskrcavaju trupe, koje od stanovuištva nasilno oduzimaju zalilie žita.

Ralno stanje u MoskvL Kb. Kijev. 7. juna. Savjct narodnih predstavnika u Pctrogradu izjavio je, da je predsjeđnik donske viađe kao neprijatelj naroda stavijen izvan zakona. U vezi sa otkrićem protivrcvolucije proglaleno je u Moskvi ratno stanje. Organizađia donske oblastf. Nova vlada sa generalom Krašovom na čelu. (Nsročiti bržoiav : . nJskih Novina") Rotlerdam, 7. juna. ,,D a i 1 y M a i 1“ javlja iz M o sk v e: U D o n s k o j o b 1 a s t i konstituisana jenovavlada, po ugledu na hetmansku vladu u Ukrajini. Predsjednik joj j© gcncral Kraš o v, predjašnji komandant K e r j e ns k i j e v i h trupa. U prvoj proklamaciji kaže se: Nijemci i Austrijanci, koji su prije kratkog vremena bili naši neprijatelji, došli su u našu zemiju, da zajednički s nama uspostave red.

Iz ukrajiuske republike. Kb. Kijev, 7. juna. Ukrajfnski gradski komesar Ziz o v i ć slavio je građjanstvo, na osnovu vanrednog stanja, u zakonitu obvezu, da svoje stanove ustupi potrebi smještanja vojnika. Uredjenje saobraćaja. Kb. Kijev, 7. juna. Ministarstvo za saobraćaj poslalo ; je dva inžinjera u Poljsku i Njemačku, j da prouče vezu Crnog mora sa nje' inačkim kanalskim sistemom.

8. Juoa 1918. DemobMzacfla flote. Kb. Kijev, 7. juna. Ukrajinsko ininistarstvo mornarlce naredilo je demobilizaćiju cijele flote. Besarapsko pitanje. Kb. Kijev, 7. jtma. Ministarskl savjet uputio je notti rumunjskoj vladi prema kojoj je molđavski parlamenat bio ovlašten na glasovanje o pitanju pripadnosti Besarabije. Izjavljuje se. da stanovništvo želi sjedinjenje Besarabije sa Ukrajinom, sa kojcm je vezano u istorijskom i ekonomskom pogledu.

Razne brzoiavne vijesti. Njemačko-engleski pregovorL Kb. London, 6. juna. Jutros su otputovali engleski deIegati za konferenciju u H a a g u o izmjeni ratnih zarobljenika. Ucjenjivanje Švajcarske. Bcrlin, 7. juna, „Vossischo Zcitung“ doznajo, da su u Bordeaus stigla dva američka broda, natovarena hranom za Svrj:arsku, ali da francuska vlada tu hranu ne propušta. Sad tražc u Parizu nov kredit u ziatu od Svajcarske kao uslov za propuštanje te hrano, iz čega proizlazi, da silo sporazuma sistematski čino nasilja nad neutralcima i aa se prema tome ni Svedska nema dobru nadati od ugovora, kojiin joj jc dozvoljeno da uveze hranu iz Argenlinije. , Ovaclje Asquitliu. Kb. Amsterdam, 6. juna. „Allgemeen Handeisbladet’ * 1 doznaje: Kad je juče A s q u i t h ustao, da suđjeiuje u debati, pozdravili su ga ostentantivno kako njegove pristalicc, tako i pr.iitički protivnici, da bi pokazaii time, kako razni napadaji na njega nijesu pokolebali pcvjerenje kuće. Inspekcijono pntovanje Njegove Preiszvišenosti vojnog glavnog guvernera u Novi Pazar. U vremenu od 2. do 6. juna je Njegova Preuzvišcuost vojni gtavni guveruer general pukovnik baran R h e m e n preduzco put u svrhu inspiciranja u ii.aisku oblast, koji ga je ođveo u U ž i C e, na II aš k u i* najzad u N. P a z a r. Doček, koji je stanovništvo građa Novog Pazara pr premiio Kjegovoj PreuzvišenosLi vojaom glavcom guvcr. eru, bio je vrlo svcčaa. On je sa svirn. jasao zasvjeđočio zadovoijslvo, u kome narod uživa blagođeLi jedne ureujeae upiave, i l io je javnj, spoljni znak vjernosti i odanosti, kcj :i je sebi stekla austro-ugarska guibemijska_ uprava u posjeđnutpj zemlji. Sa usklicima radosti je Njegova llreuzvišenost vojni giavai guverner Lio poždravIjen kad se pribiižio gradu. Teć usput, duž druma, biia se pore’djala ve'ika masa s\ijeta radi dočeka vi.-oke posjete. Na granici gradske oblasti čekao je guvemera počasni banderijum, svi na konjmia, u šarenoj istočnjačkoj nošnji, konji i.-kićem skupocjenom oprcmom, i jc-dna počasna pratnja, koja se saslo'ala iz jellnog voda honvedskih husara, 'da ga prate u njegovoj \x>žnji kroz grad. Na raškom mostu čekala je opštinska uprava, na čelu s c. i k. civilnim komesarom, visoku po jelu. Pod slavolukom, kcj; je Lio sjajno ukrašcn zelenim girlandima i zastavama pozđravio ja guverncra iskrenim riječima radosli predsjeđnik opš ine lt i z a-b e g M uradbegović, srpsko-hrvatskim govovorom. Jedan mladi musiiman, Aden

Bref tsa; ■ Efendić, iskazao ja osje'aje rado< sti u imo omladine, kojom je narod obru zet povolom posjete, a dvije male Lij'epef turska tljevojćice predale su 'clivnu kitif cvijcća. Praćcn usklicima radosti cijelog stanovnišLva Njrgova Preuzvišenost jd produžila put po!;Ao automolilom kroa svečano iskićenu glavnu ulicu grada do. stare tvrdjave, gdje je okružm zapovjed'. nik pulcovnik pl. Mihaiiić, u pratnji svog zamjenika i ađjutnnta, pcdr.io voj, ničku prijavu. 4. juna guvemer ]e razgledao žna. menilosd grada, pregledao je škole, od kojih je naročito rnusltmamka izazvala; najbolji utisak i viidno pokazala, da se ov. dje svom marljivošću i spreini šću radi na vaspitavanju muslimanske mla'e; i, pa je najzad posjetio bolnice, gdj-e jo oboijelo vojnike odlikovao ljubaz: Lu razgo, TOrom. Poslije ovoga jo u zgradi okraznog zapovjedništva bio zvaničan prijem gdje je pr\ T o došio izaslanstvo muslimana, s predsjednikom opštine na čclu. Dai.ei medju izaslanstvima primljeno zasiupi ištvo srpske crkvene opšiiae i špausivih; Jevreja. Prema običajima tamog mjesta a i oviii krojeva, izaslanstva su bila poslužena crnom kavorn i cigaretama. U podne jo u časničkoj kasi: i tio račak, na koji su bi!i pozvani predstavnici opštine s predsjednikom R; : za-Leg Muradbegov'rćem i muttijom Iladži Ahmetovićo -. na čelu. Njcgova Preuzvišenost jc otputovala 5. ov. mj. I ako je bik> rano, ipak se bila sakupi’.a po ulicama ve ika masa stanovništva, daiskaže svoju radcst povcdom visoke pO'jeto. Na granici grada čekato je guvernera radi oprošiaja opštinsbo znstupnišlvo s predsjednf om. Vr'o iskrer.iml riječima jo prečlsjcdnik opštino iskazao blagodarnost s molbom, da bi Njegovaj Preuzvišenost uskoro opet počastvovala’ grad svojom visokom po-jetom.

Grad i okolica Rimokatoličko Bogoshižje. -9. jnna, u nedjeliu vršiće se rimokatoličko Bogosiužje ovirn redom: L U, dvoru: u 8 sati ujutru Bogoslužje za vojsku, uz hrvatsko-srpsku i njemačlcu propovijed. II. U župnoj crkvi: U 8 sati uiutru sv. misa za školsku djecu. U 10 sati prije pođne njemačka propovijeđ i pjevana sv. misa. U 4 sata poslije podne litanije. Preko nedjeije počinje prva sv, misa u 6 i pol sati uiutru, a đruga u 7 i pol sati ujutru. Evangeličko Bogosiužie. U nediclju 9. juna u 10 sati prije podne b;će u evangeličkoj crkvi, Vuka Karadžića ui. br. 9, bogosiuženje na kome će etapni sveštenik u Smederevu, H o 1 z h a u s e n. držati propovijed. Parastos k/alju Aleksandru. Parastos kralju Aieksanđru bićo u ponedieijak 10. juna (28. maja po* st.), u crkvi Sv. Evengelista Marka. a 11 sati pr:je podne. Ovaj pomen učiniće srodnici biaženoupokojenoa kralja. Farastos knezu Mihaiia. Parastos knezu Miliailu biće « utorak, 11. juna, (29. maja po st.), u Sabornoj crkvi, u 11 sati prije podne* Ovaj pornen činiće knezu beogradsk« opština. Pomc-n kneza Mihailu u Košutnlaku. Osim parastosa u crkvi, učiniće se knezu Mihailu kratak pomen i na mjestu njegove pogibije u topčiderskom Košutnjaku. Ovaj će pomeu biti istoga đana 11. juna (29. maja po st) u 5 sati poslije podne.

Istorijski kalendar. p KralJ Friedrich Wilhelm III. — Georgc Sand. — Raskidanje švedsko-norveškc personalnc uuije ’). Pruski kralj Friedricli Wilhelm IIJ. savremenik Napoleonov, rodio se 3. avgusta 1770. godine kao sin kralja Friedricha \Vilhelma II. (vladao od 1786. do 1797. godine), sinovac čuvenog kralja Friedricha II. Poslije svršenog temeljnog vojničkog i opšteg školovanja oženio se prlnc Friedrich Wiihelm princezom Lujzom Aleeklenburg-Strelitz-sk-om, docnijom kraijicom Lujzom, koja je svojom skromnošču, u teškim danima po svoju otadžbinu svojim požrtvovanjem i svojom dobrotom ostavila vrlo lijcp spomen u istoriji. Stupivši po snirti svoga oca i prethodnika (11. novembra 1797. godine) na prijesto, Friedrich |Wilhelm III, se odluči, da ne učestvuje u evropskim koalicijama protiv sve močnije irancuiske republike. od koje J804. godine prvi konsul Napoleon Bonaparte napravi francusku carevinu, — već je gledao, da ostane neutralan. No 1806. godine bude najzad ipak uvučen u rat sa Napoleonom I., u koji su od saveznika- u prvi mah bili uz njega samo Saksonci, koji su poslije prvih neuspjeha zaključili separatan mir sa Napoleonom. 14. oktobra 1806. godine vojska kralja Friediicha \Vllhelma III. pod komandom vojvode braunschweiskog preirj-i tcžuk poraz u istovreraen.im bitkama na Jeni i Auerstadtu (o kojima je več bilo riječi na ovoni mjestu). Poslijo L>ga nc, uspjeha jedna pruska tvrdjava za drugom buue jdloin okoinos;i prinudjcua na kapitulaciju, pa jo Napoleon najzad ušao i u *) Dopuua jučeranjeiu Litorljskom kalendaru.

sam Beriin, dok su se pruska kraljevska porodica i vlada sklonili u glavm grad isločne Pruske, KonigsLerg, pa za'iiu u pogranični grad Memel. 8ada je tck pruskom ’ ralju počela stizaLi vojuička pomoć Rusije, čiji je imperator Alcksandar I. u početku rala Lio sklopio savez sa njiine, ali ni ruska vojska više nije mogla iizmijeniti vojničku situaeiju. Uđruženi Prusi x Rusi budu pobijedjeni u krvavoj zunskoj fcitci naPrusKom Eylavu (7. i 8. februara 1807. god-j i r.a Friedlandu, 14. juna 1807. godine. 9. juua 1807. godine saveznici zak.jučiše sa Napolconoin tilzitski mir, kojim je Pruska izgubila polovinu svoje, leiitorije i čijim jc odredbama [osla'a golovo vasal Napoieonov (obaveza, da nećc držati više od 40.000 vojnika itd.). Na osnovu odredaba tiizilskog mira, n.orao jj kraij Friedrich \Vilhelm 1812. godine sa Napoleonove strane ratovati protiv Rusije. U oči nove 1813. godine komandant pruskog porr.oćnog kora, genernl Y o r k zak juči sa ruskim komandaniom armije ger.o.alom Dibićem tajnu konvenciju u Tauroggenu (potpisana u miinu u selu Pozcrunu), kojim se obvezuje, da ne uče. stvuje više aktivno u Oporacijama pK>tlv Rusa. Kada su Rusi prešil na prusbo zemljište kralj Friedrlch Wilhclm se maria 1813. gddine otvoreno ođvriji Od Napoloona i pridje RužBna. Na bečkom kongresu 1814./15. goriino povratila jo Pruska izgubljcnu teri oriju (osim izvjesnih dijelovn Poljsko), a dofcila je mnogo nove teritorije u samoj Njemačfcoj. Pošto j« kraljica Lujza bila umrla još 1810. godine (19. jula), kralj Frieđrich Wilhclm III. so 9. novernbra 1824. godine morganatički ožeril Avgustom grdiicom Hana?h. Umro je na jučerašnji dan, 7. juna 1840. go !ne, a naslijedio ga je najstariji sin kao Friedrich WUhelm IV (vladao ođ 1840, do 1861, godine). *■*. 7 . juna

1876. godine umrla je francuska roinansijerka George Sand, čije je pravo ime bilo Aurore Dup i n. Rodjena je 2. jula 1804. godine u Parisu kao oficirska kći. Prvu je mladcst provela na porodičnom ima'nju u Noliantu, školovala sc od 1817. do 1822. godine u Avgustinskom manastiru (samostanu) u Parisu, pa se 1822. godine udala sa baronotn Dudevantom. Brak joj nije bio sretan, te joj poslije deset godina muž odobri, da može po pola godine provesti u Parisu. U prijestonici se odala književnosti, pa je u zajednici sa svojim prjateljem Sandeau-om napisala* roman „Rose et Blanche" (pod psevdonimom Juies Sand), koji nije imao naročitog uspjeha. No tim je veći uspjeh postigao njen prvi samostalni roman ,,Indiana“ (1832. god,). Ovo je djeio prvi put potpisala svojim proslavIjenim nscvdonimom „Oeorge Sand“ (njeno je pravo Ime gotovo nepoznato široj javnosti). Još iste godine pojavi se ,,V a-1 e n 11 n e“, a iduće ,,L 611 a“. 1833. godine sprijateljiia se sa slavnim pjesnikom Alfredom de Mussetom. sa kojim je preduzeia put u Itaiiju, aii je u Veneciji ubrzo došlo do preiđda sa njim. Te svoje odnose sa čuvenim Hričarem prikazala je sama George Sand u đjelima ,,Le secretaire tatime“ i „Lettres d‘un voyageur“ a mnogo docnije na dosta bczobziran način u djelu „Eile et lui“ (,,On i ona“; 1859. godine). 1836. gođine konačno je postigla raz\od od sroga supraga. Tlh jo godina izdala romanc: u Jacques‘‘ (1834. godine), „Leono Leoni“ (1835. godine), „Andrć" (1835. godinej * ,,Simon“ (1836. godine). Bila je stalno okružena čitavim nizom uglodnih ijudi, knjižcvnika, umjetnika i političara, modju njjma Cfcopin, Lammenais, Michel do Bourgea i Pierre Le-

roux. Sa Chopinom jo putovala na Mallorcu, koje je putovanje opisala u djelu ,,Un hiver a Maj*orque“. Ckl 1833. do 1838. godine pisala je lO.naue za čuveni* francuski časopis ,,La revue des deux mondes“. Tu su izišli romani: ,,Lavinia“, „Metella", ,,Mathea“, ,,La marqmse“, ,,Mauprat“, ,,La derniere Aldini", „L’uscoque“ (,,Uskok“). Krajem tridesetih t početkom četrdesetih godina napisaia je veliki niz novih roiuana i pripovjedaka. Daleko Li nas odvelo, da ih pcimence citii'amo. Pošlo je došla u snkob sa uredništvom „Revue des deux mondes‘‘-a osnovala je sa Lerouxom vlas.i i časopis pod naslovom „Revue inđo pei.d.mte“. Pos ije revoludje od 1848. godino George Sand 1 sama je poslaia vatrena republikanka, pa jo pisala medju osla im i mnoge političke članke. Ma da je fcila u dob.im ličnim odnosima sa carcm Napoieonoin 111., mnogo je žaJila ponovnu uspostavu monarhije 1852. g. Postjednja su juj djela gobovo najbolja, jer su slobodna od bolešljivogfantastičkog elementa njeniii miadaiackih romana. Od tih djela pominjemo još: ,,I marquis de Villemer“, „La ocn e^siou d’une jeune fille“, „Mousicur Sylvestre“ i „Andre Beauvray“. 1854. do 1855. gođ. izdala je George Sand grdno opšimu (20 knjigaj autobiograiiju, koja ipak nije zadOTOijila publiku, pošto u njoj filozofska i psP.ološka rasmatranja podskuju sam fakt. Umrla je kao š:o rekosmo na dannšnji dan 1876. godine na svomo zamku Nohantu. 1881. godine postav jen joj je spomcnik u obližnjem gradu La Chatreu, a priiikom njcne stogodišnjice 1904. godine i u Parisu. Goorgo Sand spada u najuglednije žensko književnike devctnajevtoga stoijeća. Naroči'X) znaćajna je kcd rije njena svestrana obrazovanost. — 7. juna 1905. godine izglasao je norveški parlamenat rezoluciju, kojom so izjavljujc, da je personataa unijo izmedju Svtdike i

Norveške raskanuta, a zajeđnički kralj Svedske i Norveške, Oskar, zbačen. Još od osamdesetih godina poja\ ile su se u Norveškoj siruje sa raskiu’anjem te perso« naine uuije, kojo su bivale čas jače čas slabijo. Kada je pak zbog marokanskei krize došio do opšte evrop.skih kompliki* cija, pristupili su Norvežani izvoJjenju svojih namjera. Krajem maja donio jo norveški parlamenat zakon, kojim se uvo, do zasebni norveški konsulati, pa kada; je Svedska prolestvovala protiv toga zakona odgOTOrio jo norveški pariameimt pomenulom rczolucij<Hn. Svedski kialj O. skar nije htić> silom da se nameće narodu,* koji je htio da prekiue s njime, ali je htio da očuva dostojausivo Svedske. S togai je naredio izvanieduo voji.o mjero iVSvodskoj, pa je najzad postavio NorveškoJ sriog ultimatum, tražeći od nje da odu. stane od rečene rezolucijo, a s time da, ako norveški narod zfci ja že'i raskid, norveška vlađa tx> pi ar*je padnese narodnont glasanju, pa da se poslije raskid izvrši zakonskiin putem, putem ugoTOra. Norvežani su na to rnorali pristati. Narodnimi glasaDjem 13. avgusta 1905. vo ’.ine izjas. nili su se Norvežani sa 368.-00 protiv, samo 184 glasa za raskiJanjo um'je, pa ja zatim norveški parlamenar, kako je to tra^ žio švedski ultiinatum 22. avgusta upu, tio Svedsboj molbu, da se raskine mnja. Na to su odpoče'.i prego\X)ri izmedju obiju država u Karstadu, na kojima je 'dotaljno ugovoren raskid i uredjena su sva pi. tanja, koja su u vezi sa tim činom. I pored svo agilađje republikansko stranke azjasnila se na prvom narodaom g’asanju, kojom je izabran za norveškog Itralja danski princ Kailo, velika većina norveŠkog naroda za monarhiju. Stupivši na prijesto princ Kario jc uzeo ime ilaabcn VII. 26. novcrabra svočano je ušao u Knsti. janiju, a 27. novembra položio je zaklet jp. na ustav.