Beogradske novine

Broj 163.

Straaa 3. : . __ prave i da najtačnije navedu, koliko sn Zemijišta zasijati proljetnjim usjevima. Prikrivanjo zasijanog zemljišta kazni6e se novčano do 2000.— kruna, a opam toga oduzeće se prikrivena ko'.ičina žita. Istorijskl kalendar. Na jučc-rašnji dan, 8. juna 632. godine umro je u Medini Muhamed, osnivač jodnc od triju osnovnih jednobožačkih' vjera. Prostor nam danas ne dopuš'a, da opšimije progovorimo o njemu, a zato t»i osim toga bilo po'.rebno stručno pe:o kakvog muslimanskog teo o o a. S toga ćemo se ograničiti na nekoliko najglavnijih istorijsko-biogiafskih činjentca iz prcrokova života. Muliamed jo rodjen apri’a 571. godino u Meku u plernenu Korcjpita, koje jo imalo nasljednu privilegiju, da čuva ćabu, taida još ncznabožačko, a sada muslimansko sveto mjesto. Obic mu se zvao Abdala, a rna'i Amina. U svojoj 25. godiiu lažcnio se bogatom Ilatidžom, koja jc prva razumjela i primili njegovu Iiauku. Radeći kao trgovac, 'dolaz-O je u jdodir sa hrišćanima i Jevrejima, up-oznao se sa g'avnim načelima nj'hovih vjera, pa jo sve više stao razmišljati o vjerekim pitanjima. 610. godine potpuno so povukao od svojili ostalih postova i potpuno se odap za:daiku, da zasnujo r.ovu vjeru. Prro jo upoznao sa svojom naukorn, kao što već rckosmo, svcj u ženu jdocnije su mu prve pristalice bili: rijegova kći, njegov rodjak Ali;a, njegov drug lAbu-Bećir i njegov rob Sajid. Njegora šira okolina pak n.ije rr.ogla razumjeli n;ogovo učenje i smatrala ga je za zanešonjaka. Kada je pak sve više propovijcdro protiv neznaboštva, Korej.iti su se piašili, ida će ovo naškodiii uglcdu čake, kojoj su već u ono predmuslimansko đoba dolazile nebrojene maso hadžija, pa počeše raditi na tome, 'da Muhameda ukiono. Ovaj je bio zađofc'o veći broj ha'đžija iz plemena llazrasa, koji ga pozvaš?, da 'dodje kod njih u Jatrit. 16. jula 622. gcđino Muhamed še ukloni'iz Meke i cde svojim pnžtalicama. Dd toga dana (hedžraj muslimani računaju vrijemc. Grad Jatrrt pak hude prozvat al Me'dlna, što znači grad (tj. pronokov grad iii grad gradova n. pr. kao latinsko ,,urbs‘‘ za Rim). Odailo jc Muhamed naglo pooeo širitr svojc učenje, koje ubrzo stade zcdobijati sve voće i jr.oči Vugleđa. Sa svcjim ro'dnim p'.cme- | nom, Korejsitima, voJio je u više maha j rat, dok ovi najza'd ne prime njegovu | nauku i prinre samoga proroka u Meku. 632. godinc đošao je u Meku prvi čisto jnuslimanskl hađžijski pohod, na kojemu yiše nije učesivovao nijedan ri'znaLo'ac. Na današnji 'dan 632. godine Muhamed podleže bolesti, koja ga je u poslje'đnje doha života u višc maha spopadala. Vjem, kcju jo on osnovao, dana3 ispovijedajlu stotino milijuna. — 8. juna 1781. gođine rodjen je u Wylamu blizu Kervcastle a George Stephenson, ponalazač lckcmoo kojemu smo već govorili na ovom jnjesru. — 8. juna 1794. godine umro je u Gbttingenu pjesnik G. A. Birrger, o kojernu je takodje već 1 i'o riječi u ovom kalendaru. — 8. juna 1815. godino osnovan je po zaključenju bečkog kongresa njemački savez u đržavnopravnoj fonni, u kojoj je postojao do 1866. godii.o, karla je osnovan sjeveronjemački sivez, koji jo za vrijeme njemačko-fiancuskog rata pro- | širen u današnju njernačku carevinu. Na današrji dan, 9. juna 1843. godino : rodjena je u l'ragu spd ateijka Berta pl. j Suttner, poznata po'ornica mira. Umr- | la jo 1914. godine. — 9. juna 1870. godi- j ne umro je slavni englcski rornansijer IGiarles Dickens, o kojemu je vcćlnlo govora na ovom mjostu. Prcdaja mastl. Opština građa BcograJa dobila jc potrebnu količinu m a s t i za op-

Kedjella škrDu gradjans'tva za ovaj mjesec 1 istu će od sutra otpočeti izdavati gradjanstvu za ličnu upotrebu. Mast se daje na osncmi k u p o' na i staje kao i do sada po 18 kruna po kiiogramu. Mast se može dobiti u svima prodavnicaina životn i h n a m i r n i c a opštine grada Beograda. Vijesti iz unutrašnjosti Koncerat u Kraguievcu. Javljaju nam az Kragujcvca: 26. rnaja poslije podne bio je u gornjem gradskom parku veliki konperat u konst c. i k. lionda za ratnu skrb, uz sudjelovanje beograđsko garnizonske muzike, što je najvišo privuklo publilni. Ta već ođavno nijo Kragujevac čuo veću vcjr.u muzikul Ah hilo je i đrugih uzroka, zbog kojih jo svijct bio zainteresovan za ovaj koncerat. Pmeđjivački odfcor pravio je unaprijed dovoljr.o reklame. Izmedju ostaloga obećane su posjetiocima razne prijatne stvari, kao n. pr. pivo, kobasice sa renomj i slanim kiflarna. Neki su opet hili rađoznali na beoko cvijeće. Prodaja ovcg cvijcća lijepo je uspjela, a kad jo pao sumrak, onda j« došla na red bitka sa konfetima i korianđolijna, čemu se naročito veselila mladež. Jedna ciganska kapela lijepo je svirala razne nrelodije i igre. Kolo se igralo cijelo večo. JeJna velika grupa slušalaca skupila so oko ginmazista, koji su pjevali srpške narodne pjesmo. Park je za ovu prililcu bio osvijetljen električnom svjetlošćn, te je veoma lijepo izgledao sa or.om nrasom svijeta. Slušaoc.i su bih čas kod vojne mtizikc, čas kod pjevača, đok nije doš!a i' ponoć, te se svijet zadovoljau razišao. 27. nuija fci’a je posljednja predstava u vojnom kinu,- uz sudjelovanje fce.ogradske gamizonske muzike. Kino je fcio pun, ne sanro vojnih lica, nogo i gradjanstva, koje je muziku akiamiralo sa ,,do skorog vidjenja‘‘. I ako zailjučak računa još nijc gotov, ipak se može uzeti kao pouzđano, da ćc fond za ratnu skrb dobiti nreko K 13.000.Pokušaj samoubijstva. Javljaju nam iz Kosovske Mitrovice: ! 2. ov. nijes. u veče pokušaki je sofci ođuzcli život sublimatom g-ca Ana Marija, bolničarka pri ovdašnjcj vojnoj bolnici. Odmah joj jo ukazana ljekarska pomcć. Uzrok jo samoubijstvu nesretna ljubav. Slana. Javljaju nam iz Kosovske Mitrovlce: Noću izmedju 2. l 3. ov. mjes., u okolini Milrovico bila je slana i pričinila 1 priličnu štetu kukuruzu i pasulju, tako, da će so na više rajesta morati ponovo sijati. Traže se (Nastavak.) Društvo Crvenoga Krsta u c. i k. vojnoj g'avnoj guberniji u Srbiji poziva radi primarja novca niže imenovan.. lica da se jave, ako su u Beogradu lično sa legitimacijom (prijavnom listom), inači da pošlju tačnu adresu i označe najbližu pošlu koja prima novac uputnioorn. I. Z a s t u p n i k u b 1 a g a j n i k a društva Crv. Krsta u c. i. k. vojnoj glavnoj guhemiji ’u Srbiji u Beogradu g. đr. Marku T. Lcku, prof., Dobračina ui. 16, svakog rađnog dana ol 2 i pfc> cbo 4 i ’j.o sata po podne sa pozivom na brc j koji ko prcd svakiin tnunom nalazL Z. i 2. Broj 1672 Zafirović Draga, učit., Kratovo; 1671 Zafirović Milan, učit-,

BEOORADSKC NOVINE * Kumanovo; 3463, 4317 i 6147 Zarić IHja, čin. u penz.; 1549 Zdravković Vitka, Dragovčić, Oiliane; 1912, 3635, 4085 i 4477 Zlatanović Zorka. čin. min. fin.; 1674 Zlatanovič Mlh., učit., Sajinac, Kumanovo; 1675 Zojić Savka, nčit., Kumanovo; 4833, 3709 i 2730 2ivić Ojura, skretničar, Rakovica; 2549, 3916, 47( 8 i 7170 Živković Andr j >, čuvar ltnije; 2548, 3945, 4707 i 7169 Zarković Budimir, čuvar linije; 1677 Zivković Ljubica, učit.. Kratovo; 1924 Zivković Stanko, pisar slov. soli; 2553, 3950, 4712 i 7174 Živko-vić Stojan, čuvar linije. Brcj 8364 Angjelbovrć Gprgja porodica, tipografa; Broj 8402 Božić Svelozara poiodica, pporučn.; 8403 Branković Simn, sreski činovriik; Broj 8398 Cvejić Borisava M. porodica, sanit. služ.; Broj 8396 Cujić Zivka J. porodaca, l rez. pporučn., Pećani; Bnoj 8399 Cavić Dimitrija porodica, gani't. služ.; Broj 8367 Danifović Aleksanđar, porodica, praktikanla državne ftmprj-; 8408 Dimić Jovana porodica, srešt.; 8368 Dušić Svefcozara poroJica, ppoiučn., Umčaro; Broj 8409 Gjorgjević Dimitnja porodica, vcjnog radnika, Gimnaziska 30; 8369 Gjurašinović Sime poiodica, prakt. drž. štamp.; 8370 Gjurić Dragiša manevrist; Broj 8371 Eraković Drngiše porodica, pporučn.; Broj 8373 Iiič Jovana porođica, mašiniste; Broj 84J0 Jakovljević Vladimira porodica, poručn.; '8375 Jovanović Nlkolc porodica, služ. min. vojn.; 8376 Juca Veoeslava jiorodica, a'dmin. čin., Vojv. Dobrnjca 15; Broj 8377 Kaiabašević Mdana porodica, rez. kapet.; 8411 Kovačević Ljufcica, učit.; 8378 Kovarevič Jovanka, slagačaca hartije; ' II. g. Dr. Vcj : Ž. Gjorgjeviću, var. ambulanta, Kr. Milana 61, od 9—10 pr je i od 3—4 sati posbje polne: Porodice; Ljube Stanojevića, adv.; Bore Andjelkovića, adv. i gosp. Anlić, stručna učiteljica, Daničićeva 2; III. g. Miši Nrkoliću, načoln. želj. direkcije, Kralj Milutinova ul. 36, svakodnevno od 7 do 8 i po sati pnjj ili od 12 do 2 sata poslije podne. Oni dz unutrašnjosli neka pošlju priznanico u duplikatu overene cd strane opštinske vlasti: Pejović Jovan, liocničar 221.44 ICr.; Sandić Ivan, kočr.iča^ fe-J2.06 K; i Stojanović Kosta, kondukijr 221.44 K; IV. g. Petru J o v a n o vi ć u, insp ktoru, Poslanička ul. 40, Bcogra'd: Činovnici i zvaničnici: Belosavljević Milan, Glišić Persida, Gjurović Petar. Pavlovio VelikA, Trajković Radors.ir, Tucaković Ivan, Cugmusi Aleksandar, Jcvanović Ugij ša; SlužiteJj diiekcije: Antić Jercmija; Kondukteri: KošanLn Živko, Prvanović Radomir; Kočničari: Vtddć,, Nikola, Tufegdžić Živko, Stojanović Sta.uko; Ložači: Lepčinović Panta, StanisavIjević Milutin; ,n " Čuvari magacina: Tasić C^ tan, To* šić Toma; SkretniČari: Vučbović Nikola, Vlajković Sveioz.tr, Ercanović Svetozar, Živić Gjura, Gjorgjević Milan, Todorović Nikola, Tutunović Aleksa, Sianoj'ovii Jovan; Cuvari prage: Iiić Kosta, N dć jkmrić Dragutin, Nikolić Krsta, Angjelković Milan, Angjelković Trajko, Antić Sfanko, Blagojević Dragutin, Vrfcić Dimitr.'j’', Vukičerdć Miloš, Žarković Budimir, Živković Anđrcja, Živković Stojan, 'Živković Stanislav, llašić Vidoje, Cekić Jovan, Velič-

9. Juna 1918. bović živko, Vučkovlć Blagoje, Trajlović Hristifor; Desetar: Ivanović Gjorgje; Jelena sestra Todorović Kostb, nadz. magacina; Milivojević Ružica., učftelj ca iz Kratovaj V. g. Mihajlu P. M i 1 o še vi ć u, učit., Kosančićcv Venac 10: Vitomir Gajić, Krsta Rajić, Svofcozar Dušić, Mileva Janlcović, RaJm l i St janović, Draga Zivadinović, Dniga Simić, Zorka Adamović i Jelena Urošević. VI. g. Bori Milutinoviću, sekii!taru min. privrede, Višnjićeva ul. 11: Dr. Milorad Stamcj vić; Jova M. Milojković i ćivko Jordanović,' služikdj rrin. prosvete. (Nastaviće se.)

A. Grln: DAN ODMAZĐE (Nastavak). „Ovdjo na prozoru inogao bih raditi sa gvojim pločama i otiscima, ondje bi bilo baš zgodno mjeslo za sud ria r:s‘vorenlnr bakamim vitriolom ! za m ja mašinu. Ako fci mi vlasr.ik lcuće jol d ;pu :tio, da dam 'đa se prohije ziJ, da fciii ::c mogao veza'ti sa mašinom u susjedncj štampafiji, te da ona tjera i moju mašinu, onda bi ovaj stan bio baš potaman z:i mene. B iš i zbog te štaroparije došao sam na ’ideju da se uselim n ovaj stan. Stvari g. Daltona ostavio bih tamo pored onog ziđa; na policu tarr.o na žiđu ostavio bih gotove porudžbine... A, jel’ te, šta je ono iza one zavjese? Vaijda neki čiviluk ili tako štO?“ „Nije, to je neka mašina‘‘, odgovori Kurtij, „mora da je nešto opa no, jer mi je moj predhođnik, neki Bio’vn, kada rrri je predavao dužnost, izri no napomenuo, da je nipošto ne điram. A vi, pošto sto tebničar, vjerovatno ćete se fco'je razu. mjeti u te stvari“. Nadzornrk kuće bio je odgrnuo zavjesu a starac je uporno gledso u još ne dovršeni model, koji je stajdo prc-d njim na astalčiću. Ispitivao je pogiedom svaki pojedini njegov dio, trudeći se, da upozna njcgovu svrliu. Tek kada je Kurtis opet spustio zavjesu, nepoznati je okrenuo pogled na drugu stranu. ,,I<oj će da je zna“ cdgovori starac kao tobož sasvlm ravnođušno, nastavljajući da razgleda sobu, „kandai nekakav luckasti pronalazak 11 . Nojzad se nepoznati odluči đa uzme stan I odmah poče u pređnjoj sobi tiredjivati svoju radionicu. Chn jc opet mogao raditi rukama pcčeo je rad i uskcro ste po cio dan mogli čuti zvrjanje velikog točka na prozoru, preko koga se naginjao suvi, pogureni starac, politirajući ilj stružeći čas ovaj čas onaj predinet. Uskoro su mu počell bilzail porudžliinc, s početka samo u malom brojn, ali zatim sve više t više, pošto se uskoro u cjelom kraju grada bdo pročuo, da on vrlo dobro radi. Poslije dvije-tri nedjelje stari je galvanoplastičar vcć bio poznata ličnost u cjelom kvartu. Svako veče tačno ti osam sati zaustavio bi točak. spustio bi zavjesu, ali ste ga i poslije toga vremena mogli čuti, gdje opet nešto radi u sobi sve do doakan u noć. Susjedi su uskoro bili opazili, đa Stefan Huse, kako se nazivao novi kirajdžija, ni najmanje nije bio druževan čovjek. Običtio je vrlo malo govorio, a često ste ga mogli vidjeti zađubljenog u misli; apsolutno nije vodio računa o tome, šta se dogadjalo u njegovoj okoJini, pa uskoro i sam nadzornik kuće Kurtis nije više ni pokušavao, da se s njime upusti u raz-

govor. SvJ su vidjeli da on neprestano maTljivo i ozbiljno radi. te i susjedl uskoro i sami više nisu obraćali pažnju na njega. No da su ga ti ljudi nešto mogli posmatrati kada bi u veče iza zastrtih prozora otpočeo novi rad, mogli bi se uvjeriti da je on u to doba bio sasvim drugi čovjck. Nije to više bio skromni zanatlija, čovjek iz naroda; po njegovim crtama i pravoin izrazu Iica mogli su tada na prvi pogled upoznati čovjeka visoke umne kulture; držanje mu je bilo u to doba odlučnije svi pokreti brzi i snažniji. Prvi dio večeri obično je provodio čitanjem novina, ali su ga kanda manje interesovali uvodni članci i politički dogadjaji u opšte već je na prvom mjestu čitao porodične vijesti i neusiljene kozerije iz bogatih i otmenih društvenih krugova. u koje teško da je ikada imao pristupa. Obično bi sam sebi skuvao većeru na maloj furunici. Pošto bi večerao i koji put još malo prošetao, ponovo bi se dao na rad. Nije se skoro nikada odmarao, a izgledalo je, kao da mu i ne treba ođmcra, jcr, bi Često i osvanuo pri ra-du. Taj njegov noćni rad nije bio. posvećen ničemu drugom nego li moo’elu, što ga je bio ostavio Thomas Daltcn, a koji je on kanda mislio da dovrši. Pouzdanje i odlučnost, kojom se dao na rad biii su dokaz, da je odniah ra^umio pronalazačeve ifleje. Na prvi pogled pronašao je tajnu fijoku, u kojoj je našao sve što mu je još bilo potrebno za dalji rad. kao i sav potrebni alat. Rađio je neumorno ali. kako je izgledalo, u najvećem strahu; kad god bi neki neočekivani šum prekinuo noćnu tišinu, trgao bi se, kao da mu nešto nije čista savjest i kao da se plaši, da nešto ne pronadju. S vremena na vrijeine oštro bi motrio na prozore i kroz ključaonicu, da vidi, da li ga odande ko krišom ne posmatra. Po kadkad bi čak i razgovarao sa rnašinom, kao da je ona neki živi stvor, kojoj bi mogao povjeriti svoju tajnu. Mora da joj je pričao strašne stvari, jer je govorio drhtavim i isprekidanim glasom. a tresao se, kao da ga hvata groznica. Najzad je bio došao čas, kada je njegovo djelo bilo dovršeno, Gledao ga je pobjcdničkim pogledom, Probe radi pritisnuo bi čas na mesingano dugme, koje ,je bilo namješteno s jedne strane aparata, 'čas na drugo dugme, koje je bilo sa suprotne stra-> ne — ali nikađa jednovremeno na obadva dugmeta. Znao je, đa bi to bilo od strahovitih posljedica. Rad aparata kanda ga je potpuno zadovoljavao; uzdanu. kao da mu se svalio neki kamen sa srca pa zatim prckide sa svojlm pokušajima, obustavi struju, skide transmisijoni kajiš i opet ostavi dovršenu mašinu tza one zavjese. (Nastaviće se.)

Pesllednie brzolovoe viiesti. Izvještaj bugarskog glavnog stožera. Bba. Sofija, 8. juna. Maćeđonsko boiište: Na više mjesta fronta, osobito u predjelu M o g I c n e i južno o<i dojranskog jezera od vremena na vrijeme žešća paljbena djelatnost. Na jugu od Gjevgjelije i Vardara kod Mačukova i Krstelja, na utoku S t r u m e pokušao je jeđan neprijateijski ođred da napadne naše straže, ali je našom vatrom odbačen."

OPSTINA BEOGRADSKA davaće pede setogodišnji parastos biaženopočivšem

Parastos će biti 11. juna (29. maja po st.) u Sabornoj crkvi u 11 sati pre podne. Ovaj pomen činiće opština u ime zahvalnog sećanja na uspomenu ovoga retko zaslužnog, mudrog i plemenitog vladaoca Srbije. Predsednlk opštine V. Antonić.