Beogradske novine

Izlaze: dnevno u jutro y ponedjeljkom posllje podne.

Pojadlnl brojovl: 11 kraJnlM c I Ir. 8«t» h oljuil *4 . , ,

10 iKtan

MJ(

itplat«

v rnonBrmji U Inastrnntn .

Oglad pa eijenlku.

Jfeđnlihro: BEOGRAD, Vuka Karadžiie ul. broj 10. Telelon broj 83. Uprava I prlmenje pretpleta TopllEln venae bro] 21. Telefen br. 29L Prlmenje oglaaa Kneza Mlhejla uL brof 38. Talefon bro| 245

Br. 180.

BEOGRAD, ponedjeljak 8. jula 1918.

Godina IV.

RATNI IZVJESTAJL Izvještaj austro-ugarskog glavnog stožera. Kb. Bcč. 7. jula. Kako sc iišćc P i a v e bcz t e šk i h žrtava tie bi moglo održati, to smn ini naše čete. koje su tamo upotrebijene, povuikli na položaje masipa na istočnoj oball glavnog r ukava rijcke. Kretamje ovo Izvršeno jc n-oću izmedju 5. i 6. jula. Neprijatelj se juče u podne došuljao do rijekc. Istočno od Monte P e r i c a o d b i o i c h r a b r i o t o č a n s k i 79. pješački puk ja.k talijanski napad u krvavoj borbi prsa u p r s a. U Arbaniji su Francuzi i Talijani tiapali naše piaftiivske položaje i.z>inedju Devoii i Osiima. U toku borbe je neprijatelju pošlo z-a rukom, da na dva mjesta postigne uspjeli, ali m u .1 e tai dobitak odmah o t r g n u t p r o t i v napadom. Naceinik glavnog stožera. Izvieštai uiemačkog vojnog vodistva, Kb. Berlin, 7. juta. Zapadno hoiište: Na borbenim frontama izmedju :Ysere I Marne s vretnena na vrijemc življa borbena djeiatnost. Zapadno su ođ Chateau-Thierry-a Franctizi i Amerikanci uprkos svoilli op;tovaniIi ivcnspjeha, ponjovno prešli n napad sa upotrebom jačih si'a. Napadi su ostiječeni. Ziiavc borbe na tiož trajale su sve ao u noć. Prerna saopštenjlma četa neprijateljski su g u b i c i i opet v e 1 i k i. U !gornjim V o g c z i m a odhijeni su ne.prijateljski Haprdl na Uilsenfirstn. Poručnik K r o 11 izvojevao ie svoju 30., a poručnik Krnnnecke svoju 21. vazdušnu pobjedu. Prtr? 7qpoviednik glavnog stana nl. Ludcndnrff. NJEMACKI VFCFFcNH iZV.iEŠTAJ. Kb. Berliti. 7. jula. *-Woiffov ured javija: Sa boiišta ; Tiema ničeg novog. Izvještaii bugarskog glavnog stožera. Bba. Sofija, 5. jula. Maćedonsko boiište: Sjevemo od Bitolja, na više m.iesta Crne Reke i na obim.obalama V a r d a r a, biia je obostrana topnička djeiatnost s vrcmena na vrijeme žestoka. U nizini pred našim položajima zapađmo od S e r e s a izvidiačke borbe. U zavijutku Crne R e k e primoran je> jedan franouski le,tač da se spusti iza naših položaja. Bba. Sofija, 6. jula. Maćcdonsko bojište: U zavihitku Crne Reke i zapadno od Dobropolja kratki oboatranl prepadi vatrom. Južno od |Gjevgelije razorilo je naše topirištvo jedno nepriiateljsko skladište municije. U dolini Strume živahna neprijateljska letačka djeiatnost. Rat protiv Italije. Potankost! borbi posljednjih dana. Junaštvo lirvatsklh vojnika. Kb. Beč, 7. jula. Iz glavnog stana za ratnu štampu javljaju: Dokie naiti neprijatclj nije činio hikakvc smetnje u napuštanju ostrva Piave, kojj smo izvršili u potpunoin redu i miru, on je Več u 4 sata u jutni otpočco žostokoin topničkom vatrom protiv našili {položaja na visoravni ..Se-da'm općma“. Pojedini neprijateijski napadi, koji su zatim slijedi’i ii prostoru Sisemeia—Asiaga, p r op a I i s u. U slonmjavanju talijanskog napada, koji -je tako isto poslije jake tcpničke pripremc bio otpočeo u zoru Istočno Monte Portica. učestvo,vale su snažno, pore<l brabrog li r v a ts k o g 79. pješačkog puka i vlastite baterije. Ponovljeni napaJ u pcdne je tako isto odbijen. Neprijatelj j e p r c t r p i o t c š k e g u b i t k c. N a t i r o I sk o tn istočnoni i južuotn frontu vlada topnička djeiatnost. U ođbtjanju talijanskili napada na nšćti P i a v e učestvovale sii uspješno i naše lctilice. Jedna jaka cskadrila je 4. lo. mj. u podine napafia uspješno neprijatelja u mostoru Uavazuecherina, iz najniže vi-

Dalji neuspjesi amerikanskih četa na francuskom bojištu. Bonar Law ne nada se skorom završetku rata.

sine (je bačeno 1065 kg bombi, a izbačeno je preko 20.000 meitaka ntašinskih pušaka. Ovdje se naročito odlikovala lovačka lettilica pod zapovjedništv'om poručnika Hautzmayra. U veče ponovljeni borački let panički je utjecao na neprijatelja. Sa oba leta vratlli su se svi letači. I u Arbanijl viada živahna letačka Idijelatnost,

Ubistvo njemačkog poslanika u Moskvi. Detalji ubistva. — Ubistvo je trebalo da bude znalt za ispad protiv boljševika. Kb. Berlin, 7. jula. W o 1 f f o v ured javlja iz Moskve u 7 sati prije podne još ove pojedinosti 0 ubistru grofa M i r b a ch a: Da bi sigurnije mogli doći u poslanstvo i do sarnog grofa Mirbacha, oba čovjeka su se. na osnovu jedne iskaznice, koju su uspjell da nabave, prijavila kao izaslanici komisije za savladjivanje protivrevolticije. Oni su rekli da imaju da go\ ore o parnici jednog ugarskog časnika, kotne je ime grof Robert Mirbach. To je člari jedne udaijene magjarske sporedne porodične grane, koji je poginuicm grofu bio nepoznat. Ubice su imale šta više uza se i akta te parnice. Tek poslije nekog vremena oni su izvadili revolvere i ispaiili na grofa, kao 1 na savjetnika poslanstva R i e z 1 e r a i 'poručni'ka Mulle-ra. Čim su ispalili prve metke, oni su skcčili kroz pro-zor prizemne sobe pa su još u skoktt bacili ručne granate na već raujenog poslanika. Ostali ćlanovi poslanstva nisu povrijedjeni. Zločinci su pobjegli automobiiom, koji ih je čekao i na koji je iznenadiena straža uzalud pucala. Pošto su Č i č e r! n i Karahati, odmab poslije dobivene vijesti o ubistvu, izjavili u poslanstvu svoje duboko sažaljenje zbog izvršenog ziočina, koji nije toliko upravljen protiv Njemačke keliko protiv boljševrka, đošli su dva sata docnije L e n j i n i S v e r d 1 o v, i predsjednik glavnog izvršnog odbora. Oni su ttčinili istu izjavu i uvjerili, da će se učiniti sve što je moguče da se zločinci kazne. Poslije toga je utvrdjeno, da su ubice pobjegle u stan jedne grtipe revolucijonara secijalističke Ijevice. Tu su kuću vojnici odmalf opkoiili. Vodje revolucijonarne socijalističke ljevice Kankov, Karlin i Spirid o n o v došli su dotle u veiiko pozorište, gdje su bili na okupu svi članovi sovjetskog kongresa. Više Je ncgo sigurno. da je ubistvo treliao biti znalc za jedan ispad protiv boljševika. U tom protivrevolucijonarnom pokretu izgleda da su učesnici jedan dio revolucijonarne socijaiističke lievice sa članom revolucijonarne - socijalističke dcsnice Savfnkovom i n j c g o v i m ia g e n t i m a sporazumnlh s i I a. Krlvcl pronadjeni f uapšeni. Borba iztncdju protivrevolucijonara i boijševika u Moskvi. Kb. Moskva. 7. jula. (Poslije podne): Ljevičari socijalnih revolucijonara priznali su, da su izvršili ubijstvo na poslaniku grofu M i r b a c h u. Uhapšeni su . niiliovi predstavnlci, zatvoreni u pozorištu. Na ■više mjesta ti gradu pianuic su bcrbe protivrevoiucijnnara sa bo.ijševfkima, kako izgleda. u korist posljednjili. Svi članovi poslaiistva. kao i ostali predstavnici njeinačkili vlasti. nedimuti su. Savhikov. bivši Kerjenskov minist^r vojni — glavni krivac. Kb. Berlin, 7. jula. Savinkov ja vcdja težnjd sporazunmih sfla u Atoskvi, tc ima veza, kako sa ČclKi-Slovacima, tako I menjševikima. On je prije bio ministar rata pod Kcrjonskini. Očiglodno je, da njegova organizacija nije time oslabijena, što je prije otprilike četiri nedjeije znatan broj njegovili pristalica i agenata uliapšen. I\>što članovi stranke Ijovičarksih socijainili revalucijonara pripadaju takixlje komisiji za suzbijanja protivrevoluoije. inogli bi dvojica od njili doći u pitanje kao ubojice. Glavnu odgovornost za sramno Idjelo nosc ipaik Savinkov, koji je sada skriven, kao i njegovi bankari. Carska vlada dala je vladi sovjeta najodrodjenijeg izraza svome očekivanju najodlučnijeg piroganjanja i kažnjavanja zločmaca i njlhovili jataka.

Borbe tia zaoadu, H Spiiječcni francnsko-engleskl napadi. Kb. Bcrlin, 7. jula. Istočno od Yperna spriječila je nijemačka zaporna vatra u jutrti 5. jula otvoreno smieratii neiprijateljski h apad. Zapadino od Avre kao i sjeverno i istočno od Werrisa (?) osujećeaii su jači napadi francuskih izvtdinica. U njemačkim je rukatna ostao izvjeistan broj zarobljenika. N i j e u s p i o pokušaj sporazuinnih četa, da kod Foulgonne i>rijedju ipreko M a r n e. Polnzvanični prikaz posijedtiiih borbl. Neuspjeh amerlkanskih četa. Kb. Berlin, 7. jula. Wolffov ured javlja: Noću u oči 6. jula pokušavale su na cijeiom zapadnotn frontu cnglaskc, francuske i američke patroie, đa se privuku našim položajima. Kod M e 11 e r e n a satrvena je vatrom jedna velika engieska patrola. U tokn gonjenja zadobtli stno na više mjesta zaroblienika, na prvom mjestu priiikom odbijanja vcćeg napada francuskog jurišndg odjelenja sjeverno od kanala, koji vezuie R a j n u sa Marnom. Pošto su u više maba bili pretrpili neuspialie, napali su Amcrikanci pojačani francuskom pomoći. No i ovi udruženi francusko-amerikanski naleti propali s u !f<ao i svi predjašnji napadi. Prvo uiaganjc većib aineričkib snaga n borbu počoln je pod vrlo nepovoljnim po njih okolnostima: imali su 'znatnih krvavih gubitaka, a nisu pnstigii nikakvog pozitivnog uspjeba. Bonar Law o Niicmcima. Priznanje njetttačke hrabrosti. Kb. London. 7. jula. Na banketu, koji jc priredjcn u čast medjusavezničke privrednc konferencije, izjavio je B o'n a r L a w u svome govoru, da je Nije'mcima veliki napad na zapadu donio strategijske ko-ristl. Ali vojskovodje. imaju pouzdanje u budućnost. On je daije rekan: U demokratskim zemljatna vlada kafckad naklonost, da se vlastitc zaslnge pedcjenjnjti, a neprijateijske vlše ocjenjuju. Nijemc! se često smatraju kao nadljudi. N j e m a č k i s u v o .i n i c i p o k a z a I i v e 1 i k u h r a b r o s t. Da sn se borili iza hotju stvar, oui bi i; azvaii divljenje m.iesto odvratnnst. Kad se bude jedtiom pisala vojnička istorija rata, vjerovatno će se pokazati. -da su njeinačke vojskovodje pnčinile više (!) pogrješakn, nego ii vojskovodje sporazuinnih siia. Na n.evojničkom polju nijc ni jedna zemlja počinila tolike pngrješkie kao Njemačka. U vezi s time Bonar Law je upozorio na upad u Belgiju i na neograničeni podmorski r.at. Zatim je rokao: Ja ne vjenijem, da će Nijemci tako lir/o i spokojno moći u Rusiji nostići one koristi, kojima se nadaju. Nijemci gieđaju na ratnu kartu, ali je pogled na svjetsku kartu trmogo važniji. Kakva će sudbina Njemačke biti, kad lnide iskijučena iz svjetskog privredncg života? Ja sc ne nad n m s k o r o in m i r u. Mi svi mrzimo rat i tražiino mir, ali se mir inože jeditio pobjedom postići. Engleski vazdnšni uapad na otvorene njemačke gradove. Kb. Lotidon, 7. jula. Komanda nezavisnih letačkiii boračkili snaga javija: U jutru 5. jula naše su letilice žestoiro tiapale na željezničku stanicu K o b 1 e n z. Isto jc tako sa dobrim uspjehom botnbardovana žcijeznička stanica u S»aarbr u c k e n u. Nad Saarbrticketiom neprijatcljs/kc su letilice žcstoko n ap a 1 c na naše eskadre. Sve su se naše letilice vratlic nepovrijedjene. Dogadjaji u Rusiji. Djclhnična mobiiizacija radidka. Povišenie pl a ta Vojtticima. Kb. Moskva. 7. iuh. Suvjet narodnili komesara jc naredio mobilizaciju radnika, koji su rodjeni 1896. i 1897. godine i koji su trajno iii privrem&no otpušteni. Naredboin Trockog povišena je plata vojnlka crvene garde, i to nežcnjenih na 150, a ožonjenih na 250 rubalja nijesečno. Ova je mjera nastala zbog ozbiljnog rada, koji Vojnicima zadaju i borbc na unutarnjem i spoljnjenv frontu.

Neistinita vijest o zauzeću Fkutska po njeinačkim zarobijenicinta. Kb. Moskva, 7. jula. Kako javljaju iz VI a d i v o s t ok a, potptino jc ncnsnovana vfcjcst, da su Irkutsk zauzeli njemački zarobljenici pod komandom tiekog časnika. Irkutsk je u maposrednoj vezi sa Vladivostokem. Tamo tiije hilo nikakvog zarobijeničkog ustanka. Sovjetska je viadn stalna. Izbori za petrogradsb: sovjet. Pobjeda hollšcvlka. Kb. Petrograd, 6. juia. Do 3. jula izabrano je za petrogradski sovjet: 212 boljševika, 21 čian socijalrevo!ucionarne Ijcvice, 3 člana socijalrevolucionarnc desnice, 1 meniševik i ! maksimalista. Mihajlo Aieksattdrovič oobjegao iz Pertna. Kh. Moskva, 7. juiaListovi javljaju. da je bivši veliki knpz MiKa jfo A1 ek sa n d r o vi č pobjegao iz Perma i da se sad ;ialazi u Siblrn medju Ceho-Siovacfma. Njegova žena, grofica Brassov jc ii h a p š e n a n Petrogradu. Štrajk želiezniča r a u Moskvl. Kb. Moskva, 7. jula. Po viiestima novina održana je sjednica konferencije o najavljenom želJezničarskom Štrajku tvomićkili odbora zajedno sa moskovskim sovjetom, kao i predstavnicima mjesnih žeIjezničarskih ođbora i sreskili sovjeta. Skupština je prihvatifii odJiiku. po ko,H cijcla industiija u smisiii ukaza od 29. juna (7. juia) prelazi ood upravu vrhovnog privredmog sovjeta «a radnieke klasc, tc sc prema tome šfcrajk ima 'Sinatrafci kao izdaja

Rat u vazduhu. Žrtve vazđušnih napada ua Paris. BnsJ, 6. jut.g Po ..Progrcs de Lyon“ J il i nosi broj žriava u Pnr'su od tl.il' lcoa 'žniii povi i 1 tačkih bonibt o! 1. jmiiara ov. god. 1’l mrtviii i 332 rnnj nili. rvegn 173 Osob'V

Rat na moru. Potopljen veiiki atneri.kanskl traiisportni brod. — Nevidljiva podtnornica. Kb'. VVashington, 7. jula. Moruarički Idepartman iavija. da je traiisportni parni brod „Covengtott“ (prije ..Cincinnati" iz Hapag-linije), od 16.339 tona, potopijen pri povrafckti u ponedjeljak noću, u zatvorenom području. Izgubijetio je 6 ljti-di od posade. Putnika niie bilo na brpđu. Još tlo utorka 'držao se parni brod na površini vode. Nije viđjetta ni jcdna podrconiica. Slobodna Finska. Politika neutralnosti. Kb. Kopenhagem, 7. jula. Prema ,,B c r 1 i n g s k e T i d e nde“ javlja „Svemska Dagbliadet“ iz Hclsingforsa, da finska vlada nema namjcru za objavljivatije move izjave ncutralnosti. kao što su to tražiie sporaztmute sile. Aii finska vlada će kao i d<> sada održavati korcktnu noutralnost. Takodje nc ča \4ada slati nikakve trupc u Rusku Karelsku. Trupe, ktoje sc nalaze na granici, 'bile su tamo satno za ciljevc O'dbrane.

Poslije smrti Mehmeda V. Prvi dani vladavine novog suiiana. Kl>. Carigrad, 6. iula. Sinoč je suitan povcdom praznika „Bajlat-al-kadr" u pratnji carskiii prinčeva otišao u džamiiu Doltna Bakče. U clžami'i dočekali su sultana prijestolonasijednik i ministri. Poslije obavlione molitvc vratio sc sultan u dvor. Posliie jučeranjcg selamlika suitan je medju oslulima primio minPtra mornarice.

Razne brzoiavne vijesti. KhhltiKinn u glavnom stanu vojske. Kb. Berlfn. 7. jula. Državni tajnik, pl. K 0 h I m a n n. odlazi vcčeras u vcliki glavni stan.

Imperijafizam engfeskih kolonija I dominija. Oštra kritika francuskog soclJaliste. Kb. ^eneva, 7. jtrla. Jean Lenguest, koji ima mnogo veza sa engiesklm socijalističkim savezima, kritikuje u iistu „Populaire“, arojtantno držanjc engieskih kolonija i d'ominija, koji sebi za svoju pomnć-u ratu vcć sada prisvajajti najvcća prava i drskosti, dijoie izmedju sebe već sada njemačke kolonije. predstavljaju novi imperijaiizam i ur'dću se u evropske oknlnosti. Llst voii: Ne smije se predvidjeti, da ovaj po-kret već sada ima sve veći iupiiv na poiitiku sjedinjcnc kraljevinc. Može se biti sigtirnim, da ni Lansdowne ni Asguitli ne prisvajaju aneksionističke prolitjeve, ko.ie Huglies i Smuts sa zaI dovoljstvom pokazuju. Povučen zaključak o djelifničnoi dcmobiiizaciji u Švedskol. Kb. Sjocklioim, 6. jula. ,,S v e n s k a D a v I) 1 a d e t“ javIJa privatniO iz Heisingforsa, da je povučen seiiatski zaključak <> raspnštanju goidišta 1896.—1892. i a m a č n o z b o g n e m i r n o g p o! o ž a ja r. a s j e v c r u. Uspostavlianie dipiomatskih cdnosa izmedju Portu« a !a i Sv. Stoiice. Kb. Chiasso, 7. jula. Slušbeni organ Vatlkana, „Osserv a t o r e Roinano" javlja, da je predsjednik portugalske rcpublike, Sid o it i e P a e s tražio kod s% r . stoiicc agreman za kai>etaiia Felicija d a Cesta kao portugaiskog ooslatvka 1 >ri Vaiikanu. Popinski sekretarijat smjesta je prcko apostoiskcg nuncija, koji se sada u naročitoj misiji bavi u Lisabonu, saopštio, da daje tražcni agreman. Španiolska za svolu neutralnost. Kb. Madrid, 7. jula. ,,Rcuter“ javlja: . PređsjcđmT: mlnistarskog savjeta Mau ra podnio je senatu uov zakonski prijedlog o i špijunaži, kojim se ovlaŠćuje vlada, jđa silom obezbljedi španjolj s k u n e u t r a I n o s t. * Novl amerikanskj kredit Francuskoi. Kb. Bcriin, 7. jula. Prema vijesti „Vosslscfie Z c it u n g“-a, odobriie su Sjeđinjene Države Francuskoj novi kređlt od 1000 milijuna dolara. Kredit. odobren dr> ?ad.i saveznicima iznosi timc 6082 milijuca dolara. Soanjolski državni savjet odbio kredit francuskci izložbi slika, Kb. Madrld, 7. jula. U parlamcntu je donešen prediog, da se francuskoj iziožbi slika u Madiridiu odobri kredit od 200.000 peseta, tk> dlržavni savjet odbio je taj prcidiog. Rumunisko državno ziato u Rumunjskoj pod njcmačkom zaštitom. Kb. Bcrlln, 7. jula. Cujc sc. da rumuniska vlada namjerava staviti pod zaštitu rnoskuvskog njeniačkog poslanstva rumunjsko državno zlato, što se nalazl u podruinima jcdne moskovške banke. Amerikanski brzojavni I teiefonski kabel pod državnim nadzorom. Kb. Washington, Z. jula. ičeprczentajitska kuća pritnila je retzoluciju, kojom se VVilsonu daja ovlaštenje, da može brzojavni I telefonski kabei staviti pod državni nadzor.

Grad i okolica Prva predstava clrkusa za ratnu sk r b. Sutra će sc, u utor’ak, u 8.30 satl uveče dovatl prva preklstava cirkusa za ratnu skrb na inaloin 'Kalemegđanu. Cirkus stoji pod upravom kr. ugarskog ureda za ratnu skrb. Ulaznice se za ovu prvu prodstavu nrogu dobiti tečajem cijetog dana ria blagajnici clrkusa.

Vijesti iz unutrašnjosti .•Ratni morai". Prrje izvjesnog vremena donijel! smo jođan Idopis iz $apca pod gornjitn naslovom, u kojem se spominje ime neke Stane Marković. Sada r.as više gradjana 1z Sapca mole, da konstaliratno da se gomji dopis ne odnosi na Stanu Marković iz Dobri6 a, koja Ida jc u svome živ r otu potpnno lspravna. Mi ovpj željf ovtine uđovoIjavamo